Pravoslavni vjernici danas slave Vaskrs

Vjernici pravoslavne vjeroispovjesti slave najveći hrišćanski praznik Vaskrs.

Praznik vaskrsenja Isusa Hrista slavi se tri dana, a hrišćani se pozdravljaju riječima Hristos Vaskrse, Vaistinu Vaskrse.

Za Vaskrsenje Hristovo pravoslavni hrišćani se pripremaju četrdesetodnevnim postom.

Vaskrs je pokretni praznik, koji uvijek pada u nedjelju, prvu iza punog mjeseca, poslije proljećne ravnodnevnice.

Za ovaj praznik vezuje se običaj darivanja jajima. Jaje je simbol obnavljanja prirode i života, što simboliše Isusov izlazak iz groba i ponovno rađanje.

Prvo obojeno jaje, koje je po pravilu crvene boje, ostavlja se na stranu do sljedećeg Vaskrsa i pridaje mu se posebna važnost - smatra se „čuvarkućom“, odnosno zaštitnikom kuće i zdravlja.

Crvena boja simboliše želju za zdravljem i napretkom.

Na Vaskršnje jutrenje zvone sva crkvena zvona, a vjernici idu u crkvu na pričest i liturgiju.

Nakon crkve ljudi se okupljaju u domovima uz svečanu trpezu, na kojoj dominira crveno jaje i vaskršnji hljeb.