Beriša: Što Crna Gora brže ide ka EU, problemi Roma brže nestaju iz izvještaja – ali ne i iz stvarnog života

Dok Crna Gora ubrzava svoj put ka Evropskoj uniji, problemi sa kojima se suočavaju Romi i Egipćani kao da sve brže nestaju iz evropskih izvještaja, iako se njihov položaj u stvarnosti nije značajnije poboljšao. Na to upozorava izvršni direktor NVO „Koračajte sa nama – Phiren Amenca“ Elvis Beriša, ocjenjujući da blaži ton Izvještaja Evropske komisije za 2026. godinu ne odražava u dovoljnoj mjeri duboko ukorijenjenu diskriminaciju, prepreke u obrazovanju i zapošljavanju, niti probleme stanovanja sa kojima se romska i egipćanska zajednica svakodnevno suočava.

Iz organizacije Phiren Amenca ukazuju da i ovogodišnji izvještaj Evropske komisije potvrđuje da Romi i Egipćani ostaju među grupama najizloženijim diskriminaciji, govoru mržnje i zločinima iz mržnje.

Iako Komisija konstatuje da je pravni i institucionalni okvir za zaštitu njihovih prava uglavnom uspostavljen, istovremeno upozorava da njegova primjena zahtijeva dodatne napore, te da anticiganizam i dalje predstavlja ozbiljan problem, posebno u obrazovanju i zapošljavanju.

Beriša smatra da je posebno zabrinjavajuća promjena u načinu na koji Evropska komisija ove godine ocjenjuje položaj romske i egipćanske zajednice.

Podsjeća da su prethodni izvještaji bili znatno direktniji u ukazivanju na visok nivo diskriminacije, ograničen napredak u ispunjavanju obaveza iz Poznanske deklaracije, nedovoljnu koordinaciju institucija i nedostatak političke volje za stvarnu inkluziju Roma.

– Te ocjene iznošene su i u periodu kada je Crna Gora već imala usvojenu strategiju i institucionalni okvir za inkluziju Roma i Egipćana. Zato usvajanje nove Strategije za period 2026–2030. samo po sebi ne može objasniti blaži ton ovogodišnjeg izvještaja, posebno kada ključni problemi nijesu otklonjeni, a pojedini pokazatelji, naročito u obrazovanju, ukazuju i na pogoršanje – poručuje Beriša.

Prema njegovoj ocjeni, opravdano je postaviti pitanje da li ovogodišnji izvještaj u dovoljnoj mjeri odražava stvarni položaj romske i egipćanske zajednice, kao i rezultate državnih politika na terenu.

Posebno zabrinjava, kako ističu iz ove NVO, činjenica da je pitanje romskog jezika, koje je Evropska komisija problematizovala u prethodnom izvještaju, ove godine potpuno izostavljeno.

Beriša upozorava da u toj oblasti nije ostvaren napredak koji bi opravdao uklanjanje ovog pitanja iz ocjene stanja.

– Ako problem nije riješen, njegovo izostavljanje iz narednog izvještaja ne znači da je ostvaren napredak – naglašava Beriša.

Romski jezik, podsjeća, i dalje nije adekvatno zastupljen u obrazovnom sistemu, dok mehanizmi za njegovo učenje, očuvanje i institucionalnu zaštitu nijesu uspostavljeni na odgovarajući način.

Zbog toga smatra da Evropska komisija mora nastaviti da prati ovo pitanje sve dok ne budu obezbijeđena konkretna i održiva rješenja.

– Obrazovna inkluzija Roma ne može se mjeriti samo brojem upisane djece, već i mogućnošću da romska djeca kroz obrazovni sistem uče i njeguju svoj jezik, kulturu i identitet – poručuju iz Phiren Amence.

Iz organizacije upozoravaju i na zabrinjavajuće pokazatelje u obrazovanju.

Prema podacima koje prenosi Evropska komisija, tokom 2025. godine zabilježen je rast upisa romske i egipćanske djece u predškolsko obrazovanje od 14,43 odsto, odnosno ukupno 333 upisana djeteta.

Međutim, istovremeno je evidentiran pad upisa u osnovno obrazovanje od jedan odsto, a u srednje obrazovanje od osam odsto.

Dodatnu zabrinutost izazivaju rezultati najnovijeg MICS istraživanja, prema kojima je obuhvat djece iz romskih naselja predškolskim i organizovanim učenjem u godini prije polaska u školu pao sa 36 odsto u 2018. na svega 16 odsto u 2025/2026. godini.

Iako se radi o različitim pokazateljima, iz Phiren Amence ističu da oni zajedno ukazuju na ozbiljne izazove u dostupnosti i kontinuitetu obrazovanja.

– Nije dovoljno posmatrati samo koliko je djece upisano u školu. Neophodno je obezbijediti uslove da djeca ostanu u obrazovnom sistemu, nastave školovanje i imaju jednake mogućnosti za napredovanje – naglašavaju iz organizacije.

Beriša upozorava da anticiganizam ostaje ozbiljna prepreka i na tržištu rada.

Kako navodi, činjenica da pripadnici romske i egipćanske zajednice formalno imaju pravo na zapošljavanje ne znači da im je u praksi obezbijeđen ravnopravan pristup radnim mjestima.

Predrasude, diskriminacija i nedovoljna zastupljenost Roma i Egipćana u ekonomskom životu, smatra, zahtijevaju sistemski odgovor, a ne povremene programe podrške.

– Potrebne su dugoročne mjere koje povezuju obrazovanje, stručno osposobljavanje i zapošljavanje, uz aktivniju odgovornost institucija i poslodavaca. Neophodno je da se pripadnici romske i egipćanske zajednice prepoznaju kao ravnopravni učesnici na tržištu rada, a ne isključivo kroz prizmu socijalne ranjivosti – ističe Beriša.

Govoreći o stanovanju, iz Phiren Amence podsjećaju da Evropska komisija prenosi preporuke Savjetodavnog komiteta Savjeta Evrope o potrebi obezbjeđivanja adekvatnih stambenih uslova za romsku i egipćansku zajednicu.

Koliko je ovaj problem daleko od rješavanja, prema njihovoj ocjeni, pokazao je i slučaj romskih porodica na Vrelima Ribničkim, na čiji je položaj organizacija ranije javno ukazivala.

Beriša podsjeća na probleme sa kojima su se te porodice suočavale, uključujući ugrožene uslove stanovanja, otežan pristup osnovnoj infrastrukturi i neizvjesnost u pogledu obezbjeđivanja adekvatnog alternativnog smještaja.

Posebno upozorava na posljedice koje takve situacije mogu imati po porodice sa maloljetnom djecom.

– Pravo na dom ne smije ostati samo preporuka u strateškim dokumentima. Institucije moraju obezbijediti zaštitu porodica, posebno djece, i spriječiti situacije u kojima ljudi ostaju bez osnovnih uslova za dostojanstven život – poručuje Beriša.

Iz Phiren Amence pozitivno ocjenjuju to što je Evropska komisija evidentirala sistematizaciju radnih mjesta romskih i egipćanskih zdravstvenih medijatora u ustanovama primarne zdravstvene zaštite.

Ipak, upozoravaju da formalno otvaranje radnih mjesta nije dovoljno ukoliko ona ne budu popunjena i ako zaposlenima nijesu obezbijeđeni uslovi za kontinuiran rad.

Naglašavaju da zdravstveni medijatori imaju važnu ulogu u prevazilaženju prepreka sa kojima se pripadnici romske i egipćanske zajednice suočavaju prilikom pristupa zdravstvenim uslugama.

Podsjećaju i na preporuke Savjeta Evrope koje se odnose na unapređenje pristupa srednjem i visokom obrazovanju, kao i na izmjene izbornog okvira, uključujući pitanje izbornog cenzusa za nacionalne manjine.

Prema njihovoj ocjeni, stvarna ravnopravnost podrazumijeva i mogućnost učešća romske i egipćanske zajednice u političkom životu i procesima odlučivanja.

Beriša ukazuje da je Evropska komisija prepoznala usvajanje Strategije za unapređenje kvaliteta života Roma i Egipćana za period 2026–2030. godine, ali je istovremeno pozvala Crnu Goru da uloži dodatne napore u njeno sprovođenje i ispunjavanje obaveza iz Poznanske deklaracije.

Iz Phiren Amence smatraju da će upravo dosljedna primjena ovog dokumenta biti jedan od ključnih pokazatelja institucionalne odgovornosti u narednom periodu.

To, kako navode, podrazumijeva obezbjeđivanje finansijskih sredstava, jasno utvrđivanje nadležnosti i odgovornosti institucija, redovno praćenje rezultata i aktivno uključivanje predstavnika romske i egipćanske zajednice u donošenje odluka.

– Ovogodišnji izvještaj, iako u blažem tonu, i dalje potvrđuje da izazovi na koje godinama ukazuju organizacije koje rade sa romskom i egipćanskom zajednicom nijesu prevaziđeni. Zato je potrebno da institucije, osim usvajanja strateških dokumenata, pokažu spremnost da se suoče sa duboko ukorijenjenim oblicima diskriminacije – navodi Beriša.

Naglašava da borba protiv anticiganizma ne smije ostati na nivou deklarativnih opredjeljenja, već mora podrazumijevati dosljedno postupanje institucija u slučajevima diskriminacije, govora mržnje i nejednakog tretmana.

Beriša zaključuje da se uspjeh Crne Gore na evropskom putu ne može mjeriti samo brojem zatvorenih pregovaračkih poglavlja i usvojenih strateških dokumenata, već i stvarnim položajem najranjivijih društvenih grupa.

Poručuje da evropske integracije moraju donositi konkretne promjene u životima građana, posebno onih koji su godinama suočeni sa diskriminacijom i društvenom isključenošću.

– Evropske integracije ne znače mnogo ukoliko romska i egipćanska djeca i dalje nemaju jednake šanse za obrazovanje, ukoliko porodice nemaju siguran dom, a mladi se suočavaju sa preprekama u zapošljavanju zbog svoje nacionalne pripadnosti – poručuje Beriša.

– Romi i Egipćani ne smiju biti samo tema izvještaja, već ravnopravni građani – zaključio je izvršni direktor NVO „Koračajte sa nama – Phiren Amenca“ Elvis Beriša.