<article>U posljednjem izdanju Budilnika na Televiziji E u 2025. osvrnućemo se na ono što je obilježilo godinu na izmaku i na izazove koji građane očekuju u narednoj. Donosimo priče o hrabrim čuvarima - vatrogascima, koji i u najluđoj noći ostaju na dužnosti, ali i o novogodišnjoj trpezi nekad i sad, između tradicije i savremenih ukusa. Govorimo i o dočeku 2026. u Glavnom gradu, a podsjećamo i na zajedničku odgovornost – čišćenje trgova poslije slavlja i brigu o prostoru koji dijelimo. Budite uz Budilnik od sedam do devet sati.</article>

U posljednjem izdanju Budilnika na Televiziji E u 2025. osvrnućemo se na ono što je obilježilo godinu na izmaku i na izazove koji građane očekuju u narednoj.&nbsp;
Donosimo priče o hrabrim čuvarima - vatrogascima, koji i u najluđoj noći ostaju na dužnosti, ali i o novogodišnjoj trpezi nekad i sad, između tradicije i savremenih ukusa.&nbsp;
Govorimo i o dočeku 2026. u Glavnom gradu, a podsjećamo i na zajedničku odgovornost – čišćenje trgova poslije slavlja i brigu o prostoru koji dijelimo.&nbsp;
Budite uz Budilnik od sedam do devet sati.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Budilnik

Društvo

''Budilnik'' na TV E: Šta je obilježilo godinu na izmaku, a šta nas očekuje u narednoj

U posljednjem izdanju Budilnika na Televiziji E u 2025. osvrnućemo se na ono što je obilježilo godinu na izmaku i na izazove koji građane očekuju u narednoj. 
Donosimo priče o hrabrim čuvarima - vatrogascima, koji i u najluđoj noći ostaju na dužnosti, ali i o novogodišnjoj trpezi nekad i sad, između tradicije i savremenih ukusa. 
Govorimo i o dočeku 2026. u Glavnom gradu, a podsjećamo i na zajedničku odgovornost – čišćenje trgova poslije slavlja i brigu o prostoru koji dijelimo. 
Budite uz Budilnik od sedam do devet sati.

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan izjavio je danas, nakon sastanka sa predsjednikom Somalije Hasanom Šeikom Mohamudom, da je odluka Izraela da prizna Somaliland nezakonit i neprihvatljiv korak, dodajući da se time pokušava uvući Afrički rog u destabilizaciju.
Nakon jednostranog priznanja Somalilanda od strane vlade Benjamina Netanjahua, somalijski predsjednik Hasan Šeik Mohamud otputovao je u zvaničnu posjetu Turskoj.
Nakon održanog sastanka sa Redžepom Tajipom Erdoganom zaključeno je da izraelsko priznanje dodatno destabilizuje Afrički rog.
- Izraelska odluka o priznanju Somalilanda je nelegitimna i neprihvatljiva. Na izraelskim rukama je krv 71.000 naše palestinske braće - rekao je Erdogan.
Erdogan je takođe rekao da Turska planira da započne bušenje nafte i gasa na moru uz obale Somalije 2026. godine, u skladu sa bilateralnim sporazumom, dodajući da svojoj floti dodaje dva nova broda za bušenje.
Od 2011. godine, vlada Redžepa Tajipa Erdogana uložila je mnogo novca u Somaliju, osnovavši najveću tursku ambasadu na svijetu u Mogadišu i pruživši više od milijardu dolara humanitarne pomoći kao odgovor na sušu i glad.
Turska takođe upravlja velikom vojnom bazom u Mogadišu, dok turske kompanije upravljaju gradskim aerodromom i lukom. Hiljade somalijskih vojnika obučene su u Turskoj, kako u zemlji, tako i u bazi Turksom u Mogadišu.

Erdogan: Izraelsko priznanje Somalilanda je nelegitimno, na njihovim rukama je krv 71.000 naše braće

Košarkaši Budućnost Volija pobijedili su večeras u Podgorici ekipu Turk Telekoma 91:81, u 12. kolu B grupe Eurokupa.
Budućnost se revanširala rivalu za poraz u Ankari (79:72) i upisala osmi trijumf ove sezone.
Budućnost je, nakon izjednačeni 30 minuta igre, odlučujuću prednost stekla u posljednjoj četvrtini.
U 35. minutu došla je do tada najubjedljivijeg vostva &nbsp;(77:69), prednost je u 37. minutu iznosila devet (85:76), a 20 sekundi prije kraja rekordmnih 11 poena (91:80).
Podgorički tim do prve pobjede u međusobnim duelima, vodili su Rašid Sulajmon sa 25, Nikola Tanasković ubacio je 17, Jogi Ferel 16, dok je sa 15 poena meč završio Skajle Mejs.
U ekipi iz Ankare, koja je doživjela peti poraz, najbolji je bio Džejlin Smit sa 18, Kajl Olmen je imao 17, a Marko Simonović četiri poena.
Budućnost će u narednom kolu, 7. januara, biti gost grčkog Panioniosa.

Budućnost Voli u Morači slavila protiv Turk Telekoma

Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je uredbu o pozivanju rezervnog sastava na vojne vježbe tokom 2026. godine, s ciljem zaštite ključnih infrastrukturnih objekata.
Ova mjera, koju nezavisni ruski mediji tumače kao oblik takozvane „tihe mobilizacije“, nadovezuje se na zakon usvojen krajem oktobra, kojim se Kremlju omogućava angažovanje rezervista i u mirnodopskim uslovima. Budući da Rusija formalno nije objavila rat Ukrajini, takav pravni okvir omogućava šire korišćenje rezervnog sastava, prenosi ruska prorežimska novinska agencija TASS.
<h3>Fokus na zaštitu ključne infrastrukture</h3>
Prema novoj uredbi, koja danas stupa na snagu, ruska vlada zadužena je za izradu spiska kritično važnih postrojenja i infrastrukture koja će biti pod posebnim režimom zaštite. Istovremeno, Ministarstvo odbrane odrediće vojne jedinice koje će sprovoditi vježbe obezbjeđenja tih objekata.
Poseban naglasak stavljen je na energetski i saobraćajni sektor, koji su posljednjih mjeseci sve češće meta napada bespilotnim letjelicama i sabotaža. Takvi incidenti dodatno opterećuju rusku protivvazdušnu odbranu.
<h3>Prikriveno jačanje vojnih kapaciteta?</h3>
Iako su ruske vlasti prilikom usvajanja zakona u oktobru tvrdile da se ne radi o mobilizaciji, već o ciljanoj upotrebi pričuvnog sastava, nezavisni ruski portal Meduza ocjenjuje da ovakav pravni okvir u praksi predstavlja „tihu mobilizaciju“.
Prema njihovoj analizi, Kremlj parcijalnim aktiviranjem pričuvnika za zaštitu infrastrukture nastoji da poveća vojne kapacitete bez formalnog proglašenja opšte mobilizacije, koja bi mogla izazvati negativne društvene i političke reakcije unutar Rusije. Ovakav pristup vlastima omogućava veću fleksibilnost i postepeno jačanje vojnog angažmana, bez donošenja politički osjetljivih odluka.

Nezavisni ruski mediji: Putin naredio ''tihu mobilizaciju''

Iranski predsjednik Masud Pezeškijan odgovorio je na prijetnje Donalda Trampa o novom napadu Sjedinjenih Američkih Država na Iran, rekavši da će svaki vid agresije dobiti oštar i obeshrabrujući odgovor.
Pezeškijan je svoju reakciju objavio na mreži Iks, direktno se referišući na izjavu Donalda Trampa, nakon sastanka sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom.
- Odgovor Islamske Republike Iran na bilo kakvu okrutnu agresiju biće oštar i obeshrabrujući - napisao je Pezeškijan na društvenoj mreži Iks.
Trampova izjava da Iran nastavlja sa povećanjem proizvodnje balističkih raketa, kao i da nastavlja izgradnju nuklearnih postrojenja, korespondira sa izjavama izraelskih zvaničnika protekle sedmice.
Takođe, nedavna vježba raketnih jedinica iranske vojske, odnosno Korpusa islamske revolucionarne garde, shvaćena je kao dodatni vid provokacije Teherana.

Pezeškijan odgovorio na Trampove prijetnje: Svaki napad na Iran će dobiti oštar odgovor

Poljski premijer Donald Tusk ocijenio je danas poslije razgovora sa evropskim liderima da je mir u Ukrajini na vidiku a da nadu da se rat završi za nekoliko nedjelja daje to što su SAD po prvi put pokazale spremnost da daju garancije bezbjednosti Ukrajini i to uključući prisustvo američkih vojnika.
- Ključni efekat posljednjih dana je deklaracija američke spremnosti da SAD učestuvuju u garancijama bezbjednosti za Ukrajinu. Uključujući i prisustvo američkih trupa, npr. na granici ili na liniji podjele Ukrajine i Rusije. Te prilično izričite deklaracije pojavile su se prvi put- kazao je Tusk.
Evropski lideri zajedno sa predstavnicima NATO i premijerom Kanade ocijenili su danas na onlajn sastanku prvu rundu, kako je Tusk ;kazao sada već ozbiljnih mirovnih razgovora i sastanka ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i američkog predsjednika Donalda Trampa ovog vikenda.
- Mir je na vidiku. Govorim o predstojećim nedjeljama, ne mjesecima ili godinama- rekao je Tusk pred sjednicu poljske vlade.
Poljski premijer naglasio je da je mir tek na pomolu i da nije sto posto da će se te nade i ostvariti.
- Vidjećemo kako će biti dosljedni naši partneri s druge strane Atlantika. Predsjednik Zelenski je tu pokazao zaista dobru volju. Nužno je po njemu, što je razumljivo, da bude referendum. Ukrajinski narod morao ;bi da se složi kada je riječ o odluci o teritorijama.- rekao je Tusk i upozorio da istovremeno teritorijalna pitanja iziskuju spremnost Ukrajine da ide na kompromis.

Tusk: Mir na vidiku, prekretnica spremnost SAD da pošalju vojnike u Ukrajinu

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine danas je usvojilo odluku kojom je legalizovana upotreba kanabisa u medicinske svrhe, piše Klix.
- Nakon godina borbe, opstrukcija, upornosti, konačno! Vijeće ministara je usvojilo odluku o legalizaciji kanabisa u medicinske svrhe. Kroz glavu mi prolazi prva konferencija u Parlamentu koju smo organizovali i na kojoj smo slušali svjedočanstva ljudi kojima je ulje kanabisa pomoglo. Pred očima su mi suze ljudi koji slušaju njihov vapaj za legalizovanjem lijeka. Prisjećam se svih sastanaka, gostovanja, lobiranja, molbi, svađa, ‘upozorenja’, poruka ljudi u potrebi, vrijedilo je - objavio je Saša Magazinović, bosanskohercegovački političar.
Naveo je da je danas presrećan i zahvalio svima koji su ovih godina učestvovali u borbi koja nije završena.
- Najvažniji korak je napravljen, ali đavo je u detaljima. Nastavljamo dalje, ali sada je mnogo lakše. Hvala punoIrfanu Ribićukoji je bio moj pokretač da se uključim u borbu za legalizaciju kanabisa u medicinske svrhe. Hvala ministarkiDubravki Bošnjakkoja je našla način da zaobiđe opstrukcije i predloži odluku -napisao je Magazinović.
Ova odluka u praksi znači da je sada kanabis po pravilniku iz kolone jedan (strogo zabranjeno), prebačen u kolonu dva (gdje je dozvoljeno korištenje pod strogom kontrolom).
U toj koloni su odavno opijum, morfijum i niz drugih sredstava koji se koriste u medicinske svrhe.

Vijeće ministara BiH usvojilo odluku o legalizaciji kanabisa u medicinske svrhe

Američki predsjednik ima povoljne ocjene kod svega oko trećine ljudi koji podržavaju stranke za koje Tramp želi da pobijede na vlasti u Francuskoj i Njemačkoj.
Predsjednik SAD Donald Tramp želi da ojača evropski desničarski populistički pokret, ali bi mogao imati više problema nego što očekuje u pridobijanju evropskih birača.
Lider MAGA (Make America Great Again) pokreta je nepopularan u Evropi, čak i među pristalicama desničarskih populističkih partija koje vidi kao saveznike, prema novoj anketi Politika (POLITICO) sprovedenoj u partnerstvu sa agencijom Public First, u kojoj je ranije ovog mjeseca ispitano više od 10.000 ljudi u pet zemalja. Njegovi najveći fanovi su u Velikoj Britaniji, gde je 50 odsto ispitanika bliskih partiji Reform imalo povoljno mišljenje o Trampu. Međutim, u Francuskoj i Njemačkoj, svega oko trećine ljudi koji su rekli da su podržavali desničarske partije izjavilo je da Trampa vidi u pozitivnom svjetlu.
Rezultati ankete dolaze nakon što je Trampova administracija predstavila novu strategiju nacionalne bezbjednosti usmjerenu na njegovanje „rastućeg uticaja patriotskih evropskih partija“, koje dobijaju sve veću podršku u Francuskoj, Njemačkoj i Ujedinjenom Kraljevstvu, iako to još nije pretočeno u izborne pobjede.
Novi podaci iz ankete Politika predstavljaju potencijalno upozorenje za desničarske populističke partije koje pokušavaju da privuku širu podršku, a istovremeno se približe Trampu, jer su ljudi koji su rekli da bi danas glasali za takve partije imali negativnije mišljenje o Trampu nego oni koji su ih podržavali u prošlosti, u Velikoj Britaniji, Francuskoj i Njemačkoj.
Američki predsjednik je još nepopularniji u opštoj populaciji. U Francuskoj i Njemačkoj, dvije trećine ispitanika imalo je negativno mišljenje o njemu. U Velikoj Britaniji, 55 odsto je izrazilo negativne stavove - tek nešto više nego u SAD, gde je 50 odsto reklo da ima negativno mišljenje. Tramp je najmanje popularan u Kanadi, gdje je 72 odsto ispitanika imalo negativan stav.
Pristalice „patriotskih“ desničarskih populističkih partija koje američka administracija pominje u svojoj bezbednosnoj strategiji znatno više podržavaju američkog predsjednika nego ostali, ali, što je ključno, čak ni one mu nisu dale snažnu podršku.

Politiko: Tramp nepopularan u Evropi - čak i među pristalicama desničarskog populizma

Agencija UN-a za palestinske izbjeglice (UNRWA) objavila je tragične podatke o posljedicama oluje Bajron koja je pogodila Gazu u proteklim danima i uništila više od 42.000 šatora, pogodivši 235.000 osoba.
- Mjeseci rata i raseljavanja primorali su ljude u Gazi da žive među urušenim ruševinama, u improvizovanim skloništima ili u krhkim šatorima. Iako je oluja Bajron, koja je pogodila Gazu od 10. decembra, bila prirodna nepogoda, njene posljedice su izazvane ljudskim djelovanjem - navela je UNRWA.
Procjenjuje se da je 17 zgrada urušeno, a više od 42.000 šatora ili improvizovanih skloništa pretrpjelo potpunu ili djelimičnu štetu u periodu između 10. i 17. decembra, što je, prema podacima Shelter Clustera u Gazi, pogodilo najmanje 235.000 ljudi.
Gazu je i proteklog vikenda pogodilo teško zimsko nevrijeme koje je višestruko uvećalo već ogromne patnje stanovništva izazvane izraelskom invazijom i blokadom.
Najmanje 15 osoba, uključujući tri bebe, umrlo je ovog mjeseca od hipotermije nakon kiša i naglog pada temperatura, saopštile su vlasti u Gazi.
Radnici hitnih službi upozorili su da se ne boravi u oštećenim zgradama zbog rizika od urušavanja, ali, s obzirom na to da je veći dio teritorije pretvoren u ruševine nakon neumornog i kontinuiranog izraelskog bombardovanja, mogućnosti za smještaj su izuzetno ograničene.
Procjene Ujedinjenih nacija iz jula pokazuju da je skoro 80 odsto zgrada u Gazi uništeno ili oštećeno. Od početka primirja između Izraela i Hamasa, ubijeno je 414 ljudi, a 1.142 su ranjene, dok je ukupan broj poginulih Palestinaca dostigao najmanje 71.266, prema podacima Ministarstva zdravlja.
Humanitarne organizacije upozoravaju da isporuke pomoći u Gazu značajno zaostaju za količinama predviđenim primirjem. Izraelsko vojno tijelo nadležno za nadzor humanitarne pomoći saopštilo je da je u protekloj sedmici u Gazu ušlo 4.200 kamiona s pomoći, zajedno sa sanitarnom opremom i zimskim potrepštinama, ali je odbilo da navede tačan broj isporučenih šatora.
Humanitarne organizacije naglašavaju da postojeće zalihe ne mogu zadovoljiti ogromne potrebe.
Od stupanja na snagu primirja, u Gazu je ušlo približno 72.000 šatora i 403.000 cerada, prema podacima Shelter Clustera, međunarodne humanitarne koalicije koju predvodi Norveški savjet za izbjeglice.
- Ljudi u Gazi preživljavaju u krhkim, vodom natopljenim šatorima i među ruševinama. U ovome nema ničeg neizbježnog. Isporuka pomoći nije dozvoljena u obimu koji je potreban - poručio je Filip Lazarini, generalni komesar UN-ove agencije za pomoć palestinskim izbjeglicama, na društvenim mrežama.

''Budilnik'' na TV E: Šta je obilježilo godinu na izmaku, a šta nas očekuje u narednoj

Tagovi

Erdogan: Izraelsko priznanje Somalilanda je nelegitimno, na njihovim rukama je krv 71.000 naše braće

Budućnost Voli u Morači slavila protiv Turk Telekoma

Nezavisni ruski mediji: Putin naredio ''tihu mobilizaciju''

Pezeškijan odgovorio na Trampove prijetnje: Svaki napad na Iran će dobiti oštar odgovor

PRATITE TVe UŽIVO