Budva: Deficit ljekara i gužve u saobraćaju najveći izazov Hitne pomoći
Tokom jeseni nagle temperaturne promjene i kišni periodi direktno utiču na povećanje obima posla u Budvanskoj jedinici Hitne medicinske pomoći. Kako ističe dr Mitar Radulović, rukovodilac jedinice ZHMP Budva, protekla noć bila je relativno mirna u odnosu na uobičajeni prosjek, ali vremenske prilike već uzimaju mah, prenosi RTV Budva.
- Dolazi sad postepeno do pogoršanja stanja kod hroničnih pacijenata, odnosno do tegoba kod pacijenata sa kardiorespiratornim simptomima. Najčešće dolazi do varijacija u krvnom pritisku i blagih respiratornih tegoba. To je uglavnom ono zbog čega se pacijenti javljaju, kako sinoć, tako i posljednjih par dana - navodi dr Radulović.
Pored zdravstvenih tegoba izazvanih promjenom vremena, kišni period donio je i dodatne opasnosti na putevima.
- Juče, zbog ove kiše koja je pala poslije dužeg vremena, imali smo i nekih saobraćajnih nezgoda i to je uglavnom obilježilo jučerašnji dan i noć - istakao je on.
Nedostatak kadra hronični problem cijelog sistema
Nedostatak medicinskog osoblja predstavlja najveći i dugotrajni izazov sa kojim se zaposleni svakodnevno suočavaju.
- Što se tiče kadra, to je nekako već postao hronični problem, ne samo budvanske jedinice, nego generalno Zavoda na nivou cijele države. Radi se o hroničnom deficitu ljekara koji se nadomještava prelaskom iz jedinice u jedinicu i popunjavanjem tih praznina. U suštini, dosta je naporno baš zbog toga što se radi mnogo smjena i što treba sve pokriti - objašnjava rukovodilac budvanske Hitne pomoći.
Uprkos otežanim uslovima rada, timovi uspijevaju da održe stabilnost u pružanju zdravstvene zaštite.
- Mi trenutno radimo u dnevnoj smjeni sa jednim timom, a preko noći sa dvije ekipe i dva vozila. Trudimo se da na taj način svima izađemo u susret. Za sada mogu reći da nije bilo nekih značajnijih problema i nadam se da će tako i da se nastavi - kazao je dr Radulović.
Apel vozačima na oprez i propuštanje vozila pod rotacijom
Kada se kadrovski deficit spoji sa saobraćajnim gužvama, nastaje dvostruki pritisak na sistem Hitne pomoći. Zbog toga dr Radulović apeluje na sve učesnike u saobraćaju da budu dodatno oprezni.
On poziva vozače da obrate maksimalnu pažnju tokom vožnje, da voze savjesno, ne konzumiraju alkohol i, što je najvažnije, da odgovorno i blagovremeno propuštaju vozila pod rotacijom kako bi ljekarske ekipe na vrijeme stigle do pacijenata kojima je pomoć najpotrebnija.