Budva: Pacijenti iscrpljeni putovanjima, direktor koji nije ljekar tvrdi da je sve u njihovom interesu

Pola godine nakon što su pacijenti sa programa hemodijalize izmješteni iz Budve, javnost i dalje nema jasan, zvaničan i dokumentovan odgovor – da li je riječ o privremenom tehničkom problemu, planiranom renoviranju ili sistemskom propustu.

Dok direktor Doma zdravlja Budva Blažo Radoman za Portal ETV tvrdi da se sve radi “u najboljem interesu pacijenata“ i u skladu sa zakonom, pacijenti ukazuju na niz nelogičnosti, kontradiktornih informacija i izostanak pisanih akata koji bi opravdali višemjesečni prekid rada odjeljenja hemodijalize u Budvi.

Hemodijaliza od „nekoliko dana“ do pola godine

Kada su krajem septembra pacijenti izmješteni u Kotor, javnosti je saopšteno da je riječ o „tehničkom problemu“ koji će biti brzo saniran.

– Procijenili smo da je, zbog njihove bezbjednosti, privremeno sigurnije da terapiju primaju u Domu zdravlja Kotor. Nadam se da će problem biti otklonjen već sjutra – kazao je tada Radoman.

Danas, nekoliko mjeseci kasnije, terapija se i dalje prima van Budve – najprije u Kotoru, a potom na Cetinju.

U međuvremenu, narativ se promijenio: od tehničkog problema do odluke o „kompletnom renoviranju odjeljenja“, planirane u budžetskoj 2026. godini.

– Odlučili smo se za potpuno renoviranje odjeljenja. Vjerujemo da ćemo u toku ove godine osposobiti novo odjeljenje po evropskim standardima – naveo je Radoman.

Pacijenti, međutim, ukazuju da nijesu dobili nijedan zvaničan dokument koji bi objasnio zašto je 24. septembra donesena odluka o izmještanju.

– Nijedan relevantan dokument koji bi potvrdio navode o zdravstvenoj ili tehničkoj ugroženosti liječenja nikada nije predočen – navodi se u njihovom obraćanju.

Dodatno, ističu da su im tokom vremena saopštavani različiti razlozi – od navodne bakterije, preko renoviranja, do problema sa sistemom osmoze.

Sekundarni ili primarni nivo – i ko je odgovoran?

Direktor se u više navrata pozvao na činjenicu da hemodijaliza predstavlja sekundarni, odnosno tercijarni nivo zdravstvene zaštite.

– Hemodijaliza, u skladu sa zakonom, ne predstavlja uslugu primarnog nivoa zdravstvene zaštite i kao takva se ne pruža u domovima zdravlja – naveo je Radoman u pisanom odgovoru.

Međutim, usluga hronične hemodijalize u Budvi funkcioniše godinama. Upravo zato pacijenti postavljaju pitanje: ako je riječ o usluzi koja formalno ne pripada primarnom nivou, po kom pravnom osnovu je godinama organizovana u okviru Doma zdravlja – i ko snosi odgovornost za njen prekid?

Posebno osporavaju izjavu da je pacijentima „obezbijeđen nefrolog“.

– Nefrološki nadzor nije stvar dobre volje ili organizacione odluke, već zakonska obaveza zdravstvenog sistema – navode pacijenti.

Medicinsko rukovođenje bez medicinskog direktora

Jedno od ključnih pitanja odnosi se na činjenicu da direktor Doma zdravlja nije ljekar.

Radoman navodi da ispunjava sve uslove propisane pravilnikom i da troje od posljednjih pet direktora takođe nijesu bili doktori medicine.

- Tačno je da nijesam doktor medicine po obrazovanju, ali sam ispunjavao uslove za mjesto direktora u skladu sa važećim Pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u JZU Dom zdravlja Budva. Koristim priliku da istaknem da u posljednjih pet direktora ustanove, njih troje nijesu bili doktori medicine po obrazovanju, računajući period od 1999. godine. Takođe, ukoliko se stanje u ustanovi sagleda objektivno, jasno je da je u protekle tri godine urađeno više na obnovi ustanove – što podrazumijeva adaptaciju, rekonstrukciju i nabavku nove opreme, uz poseban akcenat na kadrovsku politiku - nego u prethodnih 25 godina - poručuje Radoman

Potvrđuje i da u Domu zdravlja ne postoji funkcija medicinskog direktora.

- U ustanovi ne postoji radno mjesto medicinskog direktora, niti je ono predviđeno Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, a nije postojalo ni ranije. Zaposleni su upoznati sa tom činjenicom. Prilikom donošenja svake odluke koja se tiče organizacije rada, unapređenja kvaliteta, adaptacije ili nabavke nove opreme, konsultujem se sa rukovodiocima službi i odjeljenja, što će biti praksa i u narednom periodu– navodi direktor.

Time se otvara pitanje – ko preuzima punu stručnu odgovornost u situacijama koje podrazumijevaju medicinsku procjenu rizika, poput zatvaranja ili izmještanja odjeljenja hemodijalize?

Turistički grad bez jasnih brojki -  koliko košta model konsultanta?

Pacijenti su uputili i pitanja o kadrovskoj strukturi, posebno u kontekstu turističke sezone.

Direktor tvrdi da Dom zdravlja ima stalno zaposlenog specijalistu pedijatrije i da je u toku dodatna specijalizacija.

Takođe navodi da su dermatovenerolog, internista i oftalmolog stalno zaposleni, te da se angažovanje konsultanata praktikuje već dvije decenije. 

- JZU Dom zdravlja Budva ima stalno zaposlene specijaliste dermatovenerologije, interne medicine i oftalmologije. U toku je rekonstrukcija prvog sprata ustanove, a završetak radova očekuje se do početka turističke sezone, nakon čega će navedeni specijalisti dobiti nove, savremeno opremljene ordinacije- kazao je Radoman.

Međutim, ostaje bez odgovora pitanje kolika su godišnja izdvajanja za konsultante i da li je takav model dugoročno održiv u gradu koji tokom ljeta višestruko uvećava broj stanovnika.

Radoman demantuje da u smjenama rade samo dva ljekara opšte prakse, osim vikendom. No, pacijenti ukazuju da upravo vikendi i ljetnji period predstavljaju kritične momente opterećenja sistema.

Dopler i osmoza – postoje li dokumenta?

Direktor tvrdi i da usluga doplera krvnih sudova nije ukinuta.

Pacijenti, međutim, insistiraju da je ta usluga godinama bila dostupna i da je faktički prestala da funkcioniše, te traže precizan odgovor – postoji li ili ne postoji formalna odluka i na osnovu čega je donijeta.

Posebno sporno ostaje pitanje sistema osmoze i novog aparata za hemodijalizu koji, prema navodima pacijenata, nije u funkciji.

U dostavljenim odgovorima direktor ne iznosi detalje o dobavljaču, finansijskim uslovima niti ugovornim obavezama u vezi sa tom nabavkom.

Institucionalna tišina

U cijelom procesu, pacijenti posebno ističu izostanak javne reakcije Ministarstva zdravlja.

Navode da nijesu dobili odgovore na dopise i pozive, uprkos činjenici da je riječ o hroničnim bolesnicima koji terapiju primaju svakog drugog dana.

– Ne tražimo privilegije, već poštovanje zakona, transparentnost i odgovornost – poručuju.

Ključno pitanje: dokument ili obećanje?

Na kraju, sukob tvrdnji svodi se na jedno pitanje: postoji li zvaničan, stručni, pisani akt koji je bio osnov za izmještanje pacijenata 24. septembra?

Ako postoji – zašto nije javno objavljen?

Ako ne postoji – na osnovu čega je donesena odluka koja je pola godine promijenila život hroničnih bolesnika?

Dok direktor najavljuje renoviranje i evropske standarde, pacijenti insistiraju na zakonitosti i transparentnosti sadašnjosti.

Između ta dva narativa ostaje otvoreno pitanje odgovornosti – i ono koje je za zdravstveni sistem najosjetljivije: da li se javne odluke donose na osnovu dokumentovanih stručnih procjena ili administrativnih interpretacija.

Portal ETV će nastaviti da prati ovu temu, uključujući eventualne odgovore Ministarstva zdravlja i dalji tok sudskog postupka koji je pokrenut protiv Doma zdravlja Budva.