Turski državljanin B.S. (47) uhapšen je u Budvi nakon konflikta sa sunarodnikom S.D. (29).
- Utvrđeno je da je S.D. dobrovoljno ušao u vozilo kojim je upravljao B.S, te da su se njih dvojica odvezli do jedne lokacije u blizini Budve, gdje je došlo do verbalnog konflikta, a potom i fizičkog na način što je B.S. povukao S.D. za ruku u momentu kada je S.D. izašao iz vozila. B.S. se potom udaljio vozilom sa lica mjesta - saopšteno je iz Uprave policije u odnosu na navode medija da se u Budvi desila otmica.
B.S. i S.D. se poznaju od ranije, a kako su dodali u policiji, povezani su poslovnim odnosom.
- Odjeljenju bezbjednosti Budva je, naime, danas, oko 10.15 sati, prijavljen događaj, nakon čega je policija odmah postupila i preduzela sve neophodne mjere i radnje na pronalasku lica i utvrđivanju činjenica. Turski državljanin S.D. je pronađen i doveden u prostorije Odjeljenja bezbjednosti Budva, radi davanja izjave na okolnosti događaja, a potom je u naselju Markovići pronađen i B.S (47), takođe državljanin Turske, od kojeg je uzeta izjava. Izjava je uzeta i od još jednog lica - naveli su u policiji.
O događaju je obaviješten državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru, koji se izjasnio da u događaju nema elemenata bića krivičnog djela čije se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti.
- Službenici Odjeljenja bezbjednosti Budva su potom uhapsili B.S. i on će, uz prekršajnu prijavu, biti priveden Sudu za prekršaje u Budvi, zbog počinjenih prekršaja iz čl. 8 i čl. 10 Zakona o javnom redu miru, na štetu S.D. - naveli su u policiji.
Istakli su da će u daljim aktivnostima policija preduzeti dalje mjere i radnje od inspektora za strance, a koje se tiču njihovog daljeg boravka na našoj teritoriji.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Turski državljanin uhapšen nakon konflikta sa sunarodnikom u Budvi

Odigrano je peto kolo Evropskog prvenstva u šahu za mlade, a naši igrači su u ovom kolu zabilježili dobre rezultate, saopšteno je iz Šahovskog saveza Crne Gore.
- Naše mlade igrače predvodi Mihailo Pušara sa 3 poena. Talentovani Novljanin je nakon dva startna poraza, povezao treću pobjedu, a u današnjem kolu bijelim figurama savladao je internacionalnog majstora Duraka Kana iz Turske- navodi se u saopštenju.
Agić je bijelim figurama nadigrao Giorgija Onianija iz Gruzije, pa trenutno i on ima učinak od 3 poena.
Polovičan učinak nakon 5 kola imaju i Kira Popova i Sofija Milović. Popova je savladala Savinu Anemogiani iz Grčke, dok je Milović remizirala sa Alin Ndreko iz Albanije.
Đorđe Žižić je bijelim figurama remizirao sa Aronom Rajnaduom iz Estonije pa je jedini u konkurenciji dječaka sa polovičnim učinkom.
Pobjede u današnjem kolu upisali su: Dimitra Andrijašević, Darja Majer, Neda Šljivić, Varvara Ševcova,Andrej Karović, Toman Perić, Petar Popović, Miloš Svrkota i Viktor Vujović.
Remizirali su: Dušica Petrušić, Marija Bajić, Zlatko Čubrović, Lev Kalmakova, Andrija Vujović, Jegor Ševcov i Tadija Glušica.
Sjutra je na programu slobodan dan, a turnir se nastavlja partijama šestog kola u utorak.

500x500

1250x600

1084x550

Mladi crnogorski šahisti uspješni u petom kolu prvenstva

U Budvi boravi 10,34 hiljade gostiju, što je deset odsto više u odnosu na isti period prošle godine, pokazuju podaci Turističke organizacije tog grada.
Na osnovu podataka koje TO svake sedmice dobija od hotela, kampova, hostela, odmarališta i posredstvom sistema za prijavu boravka, a koji se odnosi na individualni odnosno privatni smještaj, U hotelima odmara 5,68 hiljada turista, među kojima su najbrojniji gosti iz Njemačke, Izraela, Velike Britanije, Francuske, Italije, Albanije, Rusije, Turske, Austrije i Kine.
U individualnom odnosno privatnom smještaju je registrovano 4,65 hiljada turista, a najbrojniji su iz Rusije, Srbije, Turske, Ukrajine, Azerbejdžana, Bosne i Hercegovine, Njemačke, Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Izraela i Bjelorusije.
Prema zemlji porijekla, u kampovima boravi najviše gostiju iz Slovenije i Njemačke.

U Budvi 10,34 hiljade turista

Predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović saopštio je da je danas potpisan Sporazum o poravnanju pred nadležnim notarom između Opštine Budva i WTE (i povezanih pravnih lica).
- Sa zadovoljstvom mogu da proglasim da su naši međusobni sporovi riješeni sporazumno i zakonito. Zaključivanje Sporazuma o poravnanju, po našem mišljenju, predstavlja uspjeh za zajednicu i instituciju, u potpunosti štiteći interese Opštine, građane, imovinu Opštine i obezbjeđujući pravnu sigurnost. Podsjećamo javnost da je današnjem zaključenju Sporazuma prethodila Odluka o usvajanju nacrta sporazuma o poravnanju u svim postojećim i potencijalnim sporovima, donijeta na sjednici Skupštine opštine Budva od 3. oktobra 2025. &nbsp;Opština Budva se ovim, naglašavamo, obavezala da će izvršiti isplatu 3,5 miliona eura u četiri jednake rate i to u dvije fiskalne godine. Posebno napominjemo da će Opština preuzete obaveze ispunjavati u dobroj vjeri i u dogovorenim rokovima, a nakon ispunjenja obaveza iz Sporazuma o poravnanju, sporovi sa WTE biće konačno riješeni - &nbsp;naveo je Jovanović.&nbsp;
Jovanović je ranije pojasnio da su pokrenuta dva velika arbitražna postupka nakon što je kompanija WTE napustila projekat otpadnih voda u Budvi.
- Nakon toga inicirana su dva sudska postupka u Ženevi i Frankfurtu, gdje smo izdejstvovali pravnu pobjedu i sačuvali novac građana Budve. Potencijalna potraživanja WTE prema Opštini iznosila su oko 49 miliona eura, uz dodatna ulaganja u sudske troškove - naglasio je, između ostalog, Jovanović, poručivši da je sačuvano je 92 odsto novca građana Budve.&nbsp;

Jovanović: Potpisan Sporazum o poravnanju Opštine Budva sa povezanim pravnim licima, isplatićemo 3,5 miliona eura

Prekršajni sud je 28. oktobra 2025. godine proglasio krivim G.D. (1998) iz Sankt Peterburga, državljanina Ruske Federacije, zbog posjedovanja opojnih droga i izrekao mu novčanu kaznu od 1.000 eura, koja je naplaćena odmah po izricanju.
Prema optužbi, 25. oktobra 2025. godine oko 16 časova, u centru Budve, policijski službenici su prilikom kontrole kod okrivljenog pronašli: jednu ručno motanu cigaretu sa sadržajem marihuane bruto mase 0,61 g,, pet tableta lijeka „Xanax“ koje sadrže supstancu alprazolam, klasifikovanu kao psihotropna supstanca u Pravilniku o utvrđivanju spiska droga i psihotropnih supstanci.
Oduzeta droga i tablete biće predate Upravi policije na dalju nadležnost i uništenje.
Sud je, pored novčane kazne, izrekao i zaštitnu mjeru protjerivanja sa teritorije Crne Gore u trajanju od jedne godine, koju će Uprava policije izvršiti bez odlaganja.

Budva: Ruski državljanin kažnjen sa 1.000 eura i protjeran iz Crne Gore na godinu dana

Druga osnovna škola u Budvi je obrazovna ustanova sa velikim brojem stranih učenika, a prema posljednjim podacima njih 380 je iz drugih govornih područja, što znači da u strane državljane nijesu ubrojana djeca iz Srbije, Bosne i Hercegovine i drugih područja gdje je jezička barijera manji problem - navela je direktorica ove škole Nataša Radonić u jutarnjem programu Budilnik na TV E.
Nastava se, prema njenim riječima, održava na jedinom službenom jeziku u našoj državi - crnogorskom jeziku i udzbenici su pisani na našem službenom jeziku.
- Oni prosto moraju pratiti nastavu na službenom jeziku - istakla je Radonić.
Podsjeća da je izuzetno teško predavačima koji obrazuju djecu sa drugog govornog područja, teško je i roditeljima te djece.
&nbsp;- Djeca koja nijesu pripremljena prethodno i uđu u redovnu nastavu ogroman im je izazov da prate predavanja, posebno ako se radi o djeci starijeg školskog uzrasta. Kada djeca krenu u školu od prvog osnovne kod nas oni relativno brzo nauče jezik, pod uslovom da su sa ruskog govornog područja. Međutim, posljednje dvije godine u našoj &nbsp;školi porastao je broj djece iz Turske, iz Azerbejdžana, iz zemalja gdje je ta jezička barijera mnogo veća, tako da je ogroman izazov pred nastavnicima, pred učenicima, roditeljima, pred upravom škole. Ja bih se osvrnula na period od prije nekih desetak godina unazad kad je Budva postala interesantna za strane državljane, neke 2007/08. godine kada su počeli stranci da upisuje u škole, u tom trenutku je iz baze - iz učionice krenula inicijativa prema Ministarstvu prosvjete. U tom trenutku smo prepoznali problem koji je tada bio zaista mali, jer je mali broj stranih državljana bio u školi, sad je to već ogroman problem, ne samo u školi, nego i u školskom dvorištu, u gradu, na svakom koraku - zaključila je Radonić.
Djeca u školi se ne osjećaju prijatno dok se nastavnici dovijavaju da predaju lekcije djeci sa stranog govornog područja, ali mimo nastave nemaju problem, jer su djeca upućena jedni na druge, druže se, a sigurno se etnička distanca i različitost najmanje osjeća kod učenika.
- U Crnoj Gori je toliko veliki broj stranaca da se razlikuju podaci poslanika, premijera, MUP-a, pa incident kao što je sinoćni na Zabjelu, kad su se tri turska državljanina zatvorila u kazinu u strahu od razjarenih građana, je nešto, ističe ona, što nije neočekivano. Neopravdavam nijedan vid nasilja i zadatak na nama je sad da smirimo strasti i da pošaljemo poruku protiv kolektivne krivice i kolektivnog pogleda na bilo koji narod - rekla je Radonić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJ-LYplw1rnI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Radonić: Druga osnovna škola u Budvi ima 380 učenika sa stranog govornog područja

Digitalni forenzički centar (DFC) je, u saradnji sa Asocijacijom za međunarodne odnose (AMO) iz Praga, organizovao okrugli sto posvećen uticaju Srbije na Zapadnom Balkanu — navodi se u saopštenju DFC-a.
Događaj je održan 4. oktobra, na marginama 2BS foruma u Budvi, u okviru projekta „Izgradnja ‘srpskog sveta’: Uticaj Srbije na bezbjednost i stabilnost Zapadnog Balkana“, koji je podržan putem Višegradskih grantova.
U saopštenju se navodi da je okrugli sto okupio lokalne i regionalne eksperte, predstavnike civilnog društva, novinare i političke aktere, a tokom diskusije istaknuto je da Srbija u Crnoj Gori ostvaruje višekanalni uticaj — kroz političke partije, medije, ekstremno desničarske grupe i vjerske organizacije.
- U Crnoj Gori se paralelno odvijaju dva procesa: evropska integracija i proces integracije u tzv. ‘srpski svet’. Lokalni akteri često djeluju kao posrednici srpskog, ali i ruskog uticaja“, navodi se u saopštenju, uz ocjenu da se suština tog uticaja zasniva na identitetskim narativima koji potkopavaju crnogorsku državnost, simbole, jezik, istoriju i kulturu.
Posebno je ukazano na to da se taj uticaj negativno reflektuje i na podršku članstvu Crne Gore u EU.&nbsp;
- Narativ o ‘tradicionalnim vrijednostima’, koji promoviše Srpska pravoslavna crkva, ima antievropski karakter i koristi se za stvaranje negativnog konteksta oko EU integracija, predstavljajući evropske vrijednosti kao prijetnju identitetu i vjeri - ističe se u saopštenju.
Kako je saopšteno, projekat se nastavlja i u narednom periodu, a debata sa okruglog stola biće osnova za izradu detaljnog izvještaja o srpskom uticaju u Crnoj Gori, koji će biti objavljen početkom naredne godine.
Podsjećaju da je projekat sufinansiran od strane vlada Češke, Mađarske, Poljske i Slovačke putem Međunarodnog Višegradskog fonda, čija je misija unapređenje održive regionalne saradnje u Centralnoj Evropi.

DFC: Srbija kroz političke, medijske i crkvene strukture gradi uticaj u Crnoj Gori

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Budva su uhapsili ruske državljane D. G. (27) i M. K. (21) nakon što je pretresom pronađena i oduzeta veća količina opojnih droga i predmeta namijenjenih njihovoj pripremi, konzumaciji i distribuciji, dok je protiv njihovog sunarodnika D. S. (20) podnijeta prekršajna prijava zbog zloupotrebe droge, saopšteno je iz Uprave policije.
Kako su naveli u saopštenju, policijski službenici su juče kontrolisali D. G. i D. S, te kod D. G. pronašli i oduzeli ručno pravljenu cigaretu sa sadržajem biljne materije zelene boje nalik na opojnu drogu marihuanu, kao i pet tableta ksanaks.
- Shodno naredbi suda izvršili su pretres stana koji koristi državljanka Ruske Federacije M. K, a čiji je vlasnik D. G. Pretresom stana koji koriste pronađeno je i oduzeto oko 131 gram opojne droge marihuane, oko 11 grama kokaina, kao i oko 47 grama sintetičke droge MDMA (ekstazi). Pronađeno je i 2.792 komada tableta sa liste opojnih droga (Xanax, Xalolm, Maprazax), oko dva kilograma nepoznate praškaste supstance roze boje, oko 410 grama nepoznate praškaste supstance bijele boje, dvije vage za precizno mjerenje, mlin za usitnjavanje tableta i kristala opojne droge, kao i dvije stabljike biljke marihuana visine 80 i 63 cm, koje su, kako se sumnja, osumnjičeni uzgajali u stanu - precizirano je u saopštenju.
Kriminalističkom obradom je utvrđeno da su M. K. i D. G. posjedovali pronađenu opojnu drogu radi dalje distribucije i prodaje, kao i da je D.G. u svom stanu omogućio uživanje opojne droge marihuane D. S.
- Sa događajem je upoznat državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, koji se izjasnio da se D. G. uhapsi zbog sumnje da je izvršio krivična djela nedozvoljena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i omogućavanje uživanja opojnih droga, kao i da se M. K. uhapsi zbog sumnje da je izvršila krivično djelo nedozvoljena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Protiv D. G. je podnijeta i prekršajna prijava zbog počinjenog prekršaja iz člana 52 Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga - navodi se u saopštenju.

Uhapšeni ruski državljani: Zaplijenjena marihuana, kokain, ekstazi, više od 2.700 tableta...

Crnogorski bokserski reprezentativac Nikola Ilić neće nastupiti u današnjem polufinalu kategorije do 54 kilograma na Evropskom prvenstvu do 15 godina u Budvi zbog povrede ruke zadobijene u prethodnom meču, u četvrfinalu, u kojem je eliminisao Italijana Rosarija Simonea.
Iz Bokserskog saveza je saopšteno da je, nakon ljekarskog pregleda, medicinski tim zabranio našem bokseru da se bori u polufinalu - jer bi izlazak u ring predstavljao preveliki rizik po njegovo zdravlje.
- Ovu odluku doktora smo prihvatili uz veliko žaljenje, jer je Ilić do sada prikazao sjajne nastupe, izvanrednu formu i veliko srce i izborio se za mjesto među najboljima u Evropi u svojoj kategoriji. Iako je uskraćen za priliku da se bori za plasman u finale, njegov rezultat predstavlja veliki uspjeh crnogorskog boksa i potvrdu izuzetnog potencijala mladog boksera - rekao je selektor bokserske reprezentacije Crne Gore Nikola Ružić.
Crnogorski tim i treneri izrazili su ponos zbog onoga što je član BK Podgorica pokazao na prvenstvu u Budvi, na kojem je nastupilo blizu 400 boksera i bokserki iz 32 zemlje Starog kontinenta i uvjerenje da će se, nakon oporavka, vratiti u ring još snažniji i spremniji za nova takmičenja.
- Tako će Gruzijac Davit Alikhanasšvili bez borbe u finale, dok se Nikola Ilić mora zadovoljiti bronzanom medaljom, što je takođe veliki uspjeh crnogorskog boksa - ocijenili su u Bokserskom savezu.

Povreda jača od Nikole Ilića

Tokom ljetnje turističke sezone 2025. godine, granični prelazi u sektoru Jug zabilježili su različite trendove – dok su Sukobin i Debeli brijeg bilježili pad prometa, Budva i tivatski aerodrom pokazali su pozitivan bilans.
Kako je kazao glavni policijski inspektor i pomoćnik načelnika Sektora Jug, Darko Vasilijević, od juna do avgusta kroz granične prelaze kontrolisano je više od 5,4 miliona putnika, više od milion motornih vozila, oko 5.100 plovila i skoro 7.000 vazduhoplova.
- U odnosu na isti period prošle godine, broj putnika pao je za 4,73 odsto, motornih vozila za 7,67 odsto, dok je promet plovila manji za 1,68 odsto. Jedini segment koji je zabilježio rast su vazduhoplovi, sa 11,96 odsto više operacija nego prošle godine - istakao je on.
Najfrekventniji drumski prelazi ostaju Sukobin i Debeli brijeg.
- Na Sukobinu je tokom ljeta prešlo skoro 1,6 miliona putnika, što je pad od 9,8 odsto, dok je na Debelom brijegu evidentirano 1,26 miliona putnika, 7,1 odso manje nego lani - rekao je Vasilijević.
Suprotno tome, granični prelaz Luka Budva bilježi značajan rast.
- U julu i avgustu 2025. godine granicu je prešlo 6.119 putnika, što je 38 odsto više nego u istom periodu prošle godine. Sličan trend rasta primijećen je i na tivatskom aerodromu - rekao je on.
Pored statističkih podataka, granična policija bilježi i konkretne rezultate u borbi protiv nezakonitih aktivnosti.
Tokom ljeta spriječeno je 15 nezakonitih prelazaka granice, otkriveno sedam falsifikovanih dokumenata, izdato 435 prekršajnih naloga, dok je 24 lica lišeno slobode. Na osnovu potjernica pronađeno je 37 osoba, a ulazak u Crnu Goru odbijen je za 64 lica.
Takođe, privremeno su oduzeti brojni predmeti i sredstva: 12 putničkih motornih vozila, 51 dokument, 145 grama marihuane, 22 grama hašiša, gasni pištolj i šest metaka.
Vasilijević naglašava da analiza sezonskog prometa kroz sve granične prelaze pokazuje kako turistička aktivnost značajno utiče na frekvenciju prelazaka, ali i koliko je važna kontinuirana kontrola za sigurnost na granici.

Budva bilježi rast prometa, Sukobin i Debeli brijeg u padu tokom ljeta 2025.

Republikanci i demokrati međusobno se optužuju za blokadu federalnih vlasti, koja ulazi u drugi mjesec i sada je najduža u istoriji SAD-a. Zbog toga je došlo do masovnih otkazivanja letova i pogođeno je 40 aerodroma.
Oko 13.000 kontrolora leta i 50.000 službenika Uprave za sigurnost prometa prisiljeno je raditi bez plate nakon što američki predsjednik Donald Tramp i demokrate u Kongresu nisu uspjeli postići dogovor o budžetu, što je izazvalo blokadu rada vlade.
Republikanci, koji kontrolišu oba doma Kongresa, kao i Bijelu kuću, krive demokrate za zastoj, rekavši da bi se trebali složiti oko usvajanja rezolucije o finansiranju koja bi jednostavno nastavila trenutne nivoe potrošnje.
Do danas je otkazano 855 letova, a zabilježeno je 2.301 kašnjenje planiranih letova širom SAD-a.
Aviokompanije se bore da prebace putnike na alternativne letove, ali mnogima su planovi poremećeni, a drugi preispituju predstojeća putovanja.
Ovo zatvaranje, koje je počelo 1. oktobra, izazvalo je neviđene poremećaje u zemlji.
Programi pomoći u hrani su pauzirani, stotine federalnih radnika ostaju neplaćeni, a postoje i ogromni poremećaji letova na glavnim aerodromima.
Sedmicama su demokrate odbijale glasati za ponovno otvaranje vlade bez većih ulaganja u smanjenje troškova zdravstvene zaštite.
Predloženi revidirani zakon vjerovatno će zadržati svjetla savezne vlade upaljena i nakon Dana zahvalnosti.
Ali ako značajne promjene u zdravstvenoj zaštiti nisu u zakonu, malo je vjerovatno da će biti usvojen.
Dok se američki aerodromi bore s kašnjenjima i otkazivanjem letova nakon obaveznog smanjenja operacija, aviokompanije su počele izdavati savjete za putnike.
"United Airlines" je objavio sveobuhvatnu listu otkazanih letova u svojoj mreži za danas i tokom vikenda. Velika većina su kratki, regionalni ili prigradski letovi. Putnici imaju pravo na povrat novca ili mogu ponovo rezervisati, čak i ako njihov specifični let nije na listi.
"American Airlines" je saopštio da će putnici koji putuju preko određenih aerodroma i koji ispunjavaju određene kriterijume biti oslobođeni naknade za promjenu ako žele ponovo rezervisati let.

Kolaps na aerodromima u SAD-u: Od oktobra otkazano više od 800 letova

Donald Tramp izjavio je večeras da razmatra izuzeće Mađarske od američkih sankcija vezanih za ruske ugljovodonike, tokom sastanka sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom u Bijeloj kući.
- Razmatramo to, jer mu je veoma teško da nabavlja naftu i gas iz drugih regiona. Kao što znate, on nema pristup moru - rekao je američki predsjednik novinarima na početku razgovora.
Tramp je pozvao Evropu da "poštuje" Mađarsku i njenog lidera Orbana, kojeg je Frans pres označio kao nacionalistu.

Tramp razmatra izuzeće Mađarske od sankcija u vezi sa ruskom naftom i gasom

Zvaničnici i branitelji prava okupili su se danas u Ujedinjenim nacijama u Ženevi da bi izrazili zabrinutost zbog stanja ljudskih prava pod administracijom predsjednika Donalda Trampa i osudili odluku Vašingtona da odbije da dođe na današnji pregled stanja tih prava u SAD.
Misija SAD u Ženevi je ove nedjelje potvrdila da će „preskočiti“ takozvani Univerzalni periodični pregled (UPR) postavši tek druga država koja je ikada bojkotovala taj proces.
Sve 193 države članice Ujedinjenih nacija moraju da prođu standardni pregled stanja prava svake četiri do pet godine.
Odluka SAD je „duboko razočaravajuća“, rekla je Uzra Zeja, šefica organizacije Human Rights First. Ta odluka „slabi proces koji je pomogao napredak ljudskih prava širom svijeta – uključujući i Sjedinjene Države“, napisala je ona u i-mejlu.
Zeja je trebalo da predvodi jedan od nekoliko skupova u UN u Ženevi na kojima su aktivisti i izabrani američki zvaničnici izrazili zabrinutost zbog stanja prava u SAD, posebno otkako se Tramp vratio na vlast u januaru.
Odluka SAD da odbace pregled povezana je sa Trampovim nalogom iz februara kojim se SAD povlače iz mnogih tijela UN, uključujući Savjet za ljudska prava.
Ali odustajanje od Univerzalnog periodičnog pregleda nije bilo izvjesno. Tramp je SAD povukao iz Savjeta i tokom svog prvog mandata, ali je njegova administracija ipak odlučila da učestvuje u pregledu 2020. godine.
SAD su, posebno pod Trampom, više puta kritikovale Savjet zbog pristrasnosti u odnosu na Izrael i to navele kao razlog za nedolazak.
- Tragično, taj potez zaista potkopava ideju da je međunarodno pravo na ljudska prava neotuđivo i da se podjednako primjenjuje na sve - upozorio je Fil Linč, šef Međunarodne službe za ljudska prava na skupu u UN u Ženevi gdje je bivša prva dama SAD Eleonora Ruzvelt pomogla izradu Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima prije njenog usvajanja 1948. godine.
- Tragično je i duboko ironično što smo pomogli u stvaranju normi, kao i ovog procesa (UPR) iz kojeg se sada povlačimo - rekao je jedan bivši visoki američki zvaničnik za AFP, želeći da ostane anoniman.
Još jedan bivši američki zvaničnik koji je radio na prethodnim UPR angažmanima SAD upozorio je da je taj potez „opasan“.
- Jer gubimo legitimitet globalno u svijetu u pogledu liderstva u oblasti ljudskih prava… To je teško progutati - dodao je on.
Odsustvo SAD izazvalo je negodovanje među civilnim društvom, koje obično učestvuje u pregledima, iznoseći analize i preporuke.
Uprkos nedolasku zvanične delegacije SAD, mnoge grupe, akademici i lokalni američki zvaničnici ipak namjeravaju da iznesu zabrinutost.
Naveli su niz alarmantnih događaja, uključujući represiju protiv neslaganja, militarizovane akcije protiv imigranata, slanje Nacionalne garde u američke gradove, obračune sa univerzitetima i umjetničkim institucijama i smrtonosne napade na brodove navodnih švercera dorge u Karipskom moru i na Pacifiku.
Mnogi su pozvali međunarodnu zajednicu da se oglasi i podrži njihov rad na držanju američke vlade pod kontrolom.
- Savjet za ljudska prava, sistem Ujedinjenih nacija i zajednica nacija posvećenih ljudskim pravima i demokratiji mogu da osvijetle te zloupotrebe - rekao je Čandra Batnagar, šef južnokalifornijskog ogranka Američke unije za građanske slobode (ACLU).
Robert Salim Holbruk, šef Centra za abolicionističko pravo, složio se, insistirajući da će, kako „vidimo kako se naše građanske slobode uništavaju, ovi forumi u budućnosti dobijati na značaju“.
Sjedinjene Američke Države su jedna od svega dvije države koje nisu došle na pregled stanja u svojoj jurisdikciji od početka sistema UPR 2008. godine.
Iako su neke države tražile odlaganje, samo Izrael ranije nije došao – početkom 2013. godine, iako je na kraju prošao kroz odloženi pregled 10 mjeseci kasnije.
Posmatrači su upozorili da bi odsustvo SAD moglo poslužiti kao loš primjer.
- Nadamo se da ovo neće povlačenja iz Savjeta pretvoriti u normalnost - rekao je za AFP Sandžaj Seti, ko-šef Inicijative za umjetničku slobodu.

Vašington bojkotuje sastanak Savjeta UN za ljudska prava koji razmatra stanje u SAD

Bugarski parlament je u petak usvojio zakonske izmjene kojima se velika rafinerija Lukoil na istoku zemlje stavlja pod državnu kontrolu poslije američkih sankcija ruskom naftnom gigantu.
SAD su prošlog mjeseca uvele sankcije protiv dva najveća ruska proizvođača nafte - državnog Rosnjefta i privatnog Lukoila – u pokušaju da izvrše pritisak na ruskog predsjednika Vladimira Putina da prihvati pregovore o završetku rata u Ukrajini.
Lukoil je u Bugarskoj vlasnik postrojenja Neftohim, najveće naftne rafinerije na Balkanu, u crnomorskom gradu Burgasu, od 1999. godine. Lukoil-Neftohim je takođe najveća bugarska kompanija.
Američke sankcije, koje stupaju na snagu 21. novembra, "efektivno će dovesti do obustave rada rafinerije... zbog odbijanja svih ugovornih strana da izvrše plaćanja kompanijama koje pripadaju Lukoilu", navodi se u nacrtu zakona koji je predložila vladajuća koalicija u Bugarskoj.
Prema tom dokumentu, može se imenovati poseban upravnik koji će ostvarivati pravo glasa akcionara. Upravnik bi mogao da proda akcije novom vlasniku, uz odobrenje vlade.
Zakon je usvojen izuzetno brzom procedurom, samo u roku od nekoliko sati. Zakonski amandmani su dodatno dodati na dnevni red, a zatim su izglasani bez rasprave oko 30 sekundi u parlamentarnom odboru za energetiku. Uslijedilo je ekspresno usvajanje u plenarnoj sali – i u prvom i u drugom čitanju.
Tokom debate, poslanici opozicije optužili su predlagače zakona da žure s njegovim donošenjem.
Takođe su osudili pravo posebnog upravnika da proda akcije rafinerije, navodeći da bi to moglo dovesti do pravnih postupaka protiv Bugarske.
Prošle nedjelje, bugarski poslanici su usvojili privremena ograničenja na izvoz naftnih derivata, uključujući i u druge članice Evropske unije, kako bi osigurali dovoljne zalihe nakon posljednjih američkih sankcija ruskom energetskom sektoru.
Zabrana obuhvata izvoz naftnih derivata, uključujući dizel i avionsko gorivo.
Izuzeci su dozvoljeni za punjenje i pretovar lokalnih i stranih brodova i aviona gorivom, kao i za snabdijevanje unutar EU oružanim snagama NATO-a ili oružanim snagama članica EU kada je to povezano sa zajedničkom bezbjednosnom i odbrambenom politikom bloka.

Bugarska usvojila zakon o preuzimanju kontrole nad rafinerijom ruskog Lukoila

Skupština Crne Gore danas je trajala nepunih sedam minuta, koliko je bilo potrebno da se usvoji dnevni red sa prihvaćenim dopunama.
U to kratko vrijeme predsjednik parlamenta Andrija Mandić stigao je da "potkači" prethodnika Ranka Krivokapića, aludirajući na njegovu upotrebu crnogorskog jezika.
- &nbsp;Stavljan na glasanje prijedlog dnevnog reda u cjelini, što bi rekao moj prethodnik, gospodin Krivokapić "u ćelini" - kazao je Mandić.
Ovo je izazvalo negodovanje kod pojedinih poslanika opozicije, na šta je Mandić kazao: "Nisam ništa ružno rekao, samo sam citirao".
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša mu je odgovorio da izraz nije bio dobar.
Mandićev saborac iz Koalicije "Za budućnost Crne Gore" Milan Knežević stao mu je u odbranu.
- Pa valjda treba pričati istinu - kazao je Knežević.
Nakon što je usvojen dnevni red, Mandić je prekinuo današnje zasijedanje, dodajući da će o nastavku javnost biti obaviještena u skladu sa dogovorom na Kolegijumu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DVLLLXjKpxt4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mandić „citirao“ Krivokapića: „U ćelini“ izazvalo reakcije u Skupštini

Građani Cetinja koji svakog dana od januara blokiraju saobraćaj na Kruševom ždrijelu neće odustati dok god se nadležni javno ne odrede prema masakrima koji su se dogodili u Prijestonici. To je za Antenu M kazala Vesna Pejović, majka i baba ubijenih u masakru na Medovini.&nbsp;
Pejović istile da je od v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića dobila informaciju da su na neki način riješili pitanje Gorana Jokića.
- Ovako kaže – Vesna, učinjeli smo nešto nekako. Rekoh, šta znači to? A on kaže, znaš kako maknućemo ga s toga mjesta. On je meni predao zahtjev za prijevremenu penziju. Pa rekoh, zašto ste vi čekali deset mjeseci ili više, koliko smo mi tražili ostavku njegovu, da on to preda. Znači, sve se taktički išlo, sve je to bilo taktički, jer vidim da je sve isplanirano - kaže Pejović.
Pejović kaže i da ih je premijer Spajić, nakon prvog, primio na još tri sastanka. Jednom su prisustvovali i ministar Danilo Šaranović i v.d. direktora policije Lazar Šćepanović.
- Rekli smo Spajiću da ga je neko izmanipulisao i on je baš bio vidno ogorčen na njih i rekao je to doslovno i jednom i drugom. A onda nam je Šaranović rekao - bićete zadovoljniji no što mislite. Ako je ovo zadovoljstvo, što meni oni saopštavaju pod misterijom… Nekakva misterija je tu - ističe Pejović.
Pitala je, kaže, i Šćepanovića zašto se još uvijek Goran Jokić nije oglasio po ovom pitanju.
- Zašto se on ne oglasi? Je li on mutav čovjek? Ja još nijesam čula kako taj čovjek priča. Da je izašao i da je rekao - slušaj Vesna Pejović, Vi mene prozivate tri godine. Ja sam častan čovjek. Ja se ne osjećam krivim. Svako ima pravo na to. Ali on se nijednom nije oglasio. No je isto kao ona lukava lisica - kaže Pejović.
Pejović navodi i nezvanična saznanja o Goranu Jokiću.
- Iza njega stoji neko. Ako su tačni izvori, Šaranović i Šćepanović su na jednom sastanku bili za to da se on smijeni. Međutim, tu je nastala opšta prepirka i svađa, i Jokić im je samo rekao, vokabularom kakav ima – malo morgen ćete me skinuti. Mi smo to čuli prije dva mjeseca - navodi Pejović.
Blokade saobraćaja, naglašava Pejović, neće prekinuti.
- Istrajaćemo. Ja ne pričam u ime organizatora, postoje ljudi koji stoje tamo, oni su svi organizatori toga. Oni su sinoć jednoglasno rekli – nećemo ovako, nijesmo zadovoljni sa ovim, ne mogu oni sa nama da manipulišu. Javno kad iznesu pa ćemo da vidimo. Ali neće nama značiti “otišao je u penziju”. Kao da mu mi ispraćaj pravimo. Nego će morati da kažu da je on razriješen i podnio je zahtjev za penziju, na šta on ima pravo, zbog toga i toga, sve dok sud ne utvrdi da li je on odgovoran bio za postupanje na Medovini. Ali moraće to da kažu - naglasila je Pejović.&nbsp;

Pejović: Sve se taktički radilo u Policiji i Vladi, nekakva misterija je tu; Neće nama značiti “otišao je u penziju”

Na zgradi Mjesne zajednice Farmaci u Podgorici već duže vrijeme vijore se pocijepane, izblijedjele zastave Crne Gore i Glavnog grada, kao nijemi svjedoci nebrige i poniženja državnih i gradskih simbola. Umjesto da stoje ponosno i dostojanstveno, zastave su obješene kao da su odbačene – raščerečene od vjetra, prljave i iskrzane, bez trunke poštovanja prema onome što predstavljaju. Naši čitaoci s pravom pitaju ko je odgovoran za takvo ruglo i zašto institucije dopuštaju da državna zastava, simbol nezavisnosti, slobode i časti Crne Gore, bude svedena na poderani komad platna. - Ovo nije samo pitanje estetike, već pitanje poštovanja države i identiteta. Ako na instituciji koja bi trebalo da predstavlja zajednicu i Glavni grad visi ovakva zastava, kakvu poruku šaljemo djeci koja tuda prolaze? - poručuju mještani. Ovakav prizor ne bi smio da postoji ni na jednoj javnoj zgradi, a posebno ne na onoj koja se nalazi pod okriljem Glavnog grada. Zakon o državnim simbolima jasno propisuje da zastava mora biti čista, čitava i dostojanstveno istaknuta. Sve drugo je sramota i nepoštovanje države. Nažalost, ovo nije usamljen slučaj. Nakon što je Portal ETV nedavno objavio fotografije iscijepane zastave ispred jedne osnovne škole, čini se da su simboli Crne Gore sve češće prepušteni zaboravu i poniženju. Dok se nadležni prave da ne vide, crnogorska zastava i zastava Glavnog grada na Mjesnoj zajednici Farmaci vijore se kao opomena savjesti da se država ne čuva samo riječima, već djelima i poštovanjem prema onome što nas simbolično predstavlja.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251107111136_03b6ff0e4174d848c55cedd51558f99eccb1045e7cbfa5fcbe5eb13a0568a155.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251107111136_03b6ff0e4174d848c55cedd51558f99eccb1045e7cbfa5fcbe5eb13a0568a155" data-rendition-name="original" width="702" height="1599" loading="lazy" alt="zastave"></figure>

Da li su pocijepane zastave prećutni svjedoci nestajanja države?

Još jedna državna bruka, još jedna sramotna državna predstava. I pitanja na koja za sada nema jasnih, nedvosmislenih odgovora: da li je Goran Jokić i dalje čelnik regionalnog policijskog sektora ,,Centar“; smije li iko od zvaničnika bezbjednosnog sektora da zvanično izađe u javnost i saopšti istinu? &nbsp;&nbsp; Ministar Danilo Šaranović? Ćuti. Čelnik uprave policije Lazar Šćepanović? I on, zvanilno, ćuti. &nbsp; Ali nezvanično, konspirativno i u pola glasa, Šćepanović je noć ranije javio telefonom Vesni Pejović, majci ubijene Nataše Martinović i babi dječaka Marka i Mašana, da famozni Jokić nije više načelnik. &nbsp; ,,KORISNE NEJASNOĆE” Da li je Jokić smijenjen, da li je, možda, neraspoređen jer je predao zahtjev za penziju - e to lukavi čelnik Uprave policije nije želio da saopšti. Neće se oglašavati, kazao je ladno Šćepanović, bez ikakvog skrupula prema ljudima koji već deset mjeseci svakog dana, po suncu, kiši ili snijegu, borave na Kruševom ždrijelu, uporno tražeći istinu o tome – ko je odgovoran za to što je policija zakazala da reaguje u dva velika masakra u kojima su stradale 23 osobe, među njima četvoro đece. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251107181140_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251107181140_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224" data-rendition-name="original" width="862" height="738" loading="lazy" alt="SRAMNO DRŽAVNO ĆUTANJE: Lazar Šćepanović, Danilo Šaranović i Goran Jokić"> <figcaption>SRAMNO DRŽAVNO ĆUTANJE: Lazar Šćepanović, Danilo Šaranović i Goran Jokić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Zašto se neće zvanično oglasiti, čelnik Uprave policije - nije saopštio. Ali, jasan je motiv: između časnog poteza da kaže istinu o Jokiću, koja bi mogla da mu poremeti podršku većine konačno dobijanje četvorogodišnjeg mandata direktora policije, i sramotne šutnje o čelniku policijske jedinice ,,Centar”, koja šutnja &nbsp;mu, bez sumnje, obezbjeđuje direktorsku fotelju – Šćepanović je izabrao - fotelju. &nbsp;&nbsp;&nbsp; I očito zaboravio onu policijsku zakletvu, ono kada je kao policijski pitomac glasno izgovarao, prije bacanja šapke u vis: ,,zaklinjem se da ću sve svoje snage posvetiti bezbjednosti građana, da ću predano štititi ljudska prava i slobode...“ &nbsp; Davno je bila ta zakletva, sada je fotelja vlasti samo u mislima. &nbsp; SPAJIĆEVA OBEĆANJA... A zašto ćuti premijer Milojko Spajić, koji je Vesni Pejović i ostalim porodicama obećao da će biti glasan? I to je za mnoge ostala nepoznanica. &nbsp; Ali, da je iznenađenje – nije. Lider pokreta Evropa sad i predsjednik Vlade Crne Gore navikao nas je da daje obećanja koja nikada ne ispuni. Što bi se reklo: ne opterećuje se vlastitom datom riječju. &nbsp; Tako je bilo i ovog puta. Spajić je još 17. septembra, nakon što je u kabinetu u Karađorđevoj 2 razgovarao sa građankama i građanima koji demonstriraju na Kruševom ždrijelu; pošto se dobro isplakao jer, eto, tobože nije znao za masakre na Cetinju – svečano je obećao: za 15 dana biće neki zahtjevi ispunjeni. &nbsp; Obećao je da će insistirati da se Markov i Mašanov zakon o oružju odmah uvrsti u skupštinsku proceduru, da se konačno okonča istraga i foreznika telefona ubica, i Aca Martinovića i onog Vuka Borilovića... &nbsp; Ali i da će - i to je bilo ključno obećanje - premijer Spajić sigurno učiniti jednu stvar – preko čelnika Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije, dakle Šaranovića i Šćepanovića, izdejstvovati smjenu Gorana Jokića, čelnika regionalnog centra, čovjeka koji je u slučaju Medovina dramatično loše komandovao Interventnom jedinicom koja je u Prijestonicu stigla – poslije novinarskih ekipa. I koja nije uopšte učestvovala u neutralisanju Borilovića?! &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251107181144_9e22041e7fb6bb0da6e8425a87e7f7d0b5fd299859fdb87d075837c104403a22.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251107181144_9e22041e7fb6bb0da6e8425a87e7f7d0b5fd299859fdb87d075837c104403a22" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="KAD DRŽAVNI ČELNICI NEMAJU SRAMA: Vesna Pejović ispred zgrade Vlade Crne Gore"> <figcaption>KAD DRŽAVNI ČELNICI NEMAJU SRAMA: Vesna Pejović ispred zgrade Vlade Crne Gore(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Djelovalo je logično da makar to jedno obećanje – smjenu čelnika regionalnog sektora Centar - ispuni premijer. Tim prije što je navodno sam Spajić bio šokiran kada je od Vesne Pejović, Mita Markovića i ostalih čuo za sve policijske propuste... &nbsp; Ali, od tog 17. septembra prošlo je tri puta po 15 dana, istekao je septembar, prošao je čitavi oktobar, počeo je novembar i tek juče, tek juče su ljudi na Kruševom ždrijelu dobili telefonski poziv. &nbsp; Ne, nije zvao Milojko Spajić, on je izgleda baš bio zauzet. Zato je zvala osoba iz njegovog najbližeg okruženja, iz kabineta. Koja je, kao i Šćepanović, kazala da neće biti zvaničnog saopštenja, ali da u povjerenju može reći da Goran Jokić više nije načelnik regionalnog policijskog centra - ,,Centar“, samo što premijer moli da se glasniku ove informacije ne odaje identitet. &nbsp; Zašto, ostalo je tajna: kao da je uvedena neka vrsta zaštićenog svjedoka informatora, što li?! PONAVLJANJE NAGORE ISTORIJE &nbsp; Ili će ipak biti da je prevladao strah kod Spajića i njegovih od Gorana Jokića, čovjeka koji mnogo zna o ,,avgustovskim oslobodiocima“ jer su baš policijski funkcioneri kao Jokić, uz Crkvu Srbije, i doveli Krivokapića, Spajića i družinu na vlast poslije 30. avgusta... &nbsp;&nbsp; A bio je Jokić vjerni egzekutor, kada je trebalo vlasti, pa i tadašnjem ministru ekonomije Milojku Spajiću. Recimo: 5. septembra 2021. godine, kada je upravo Jokić po naredbi iz kabineta Zdravka Krivokapića besramno naređivao policiji da napadne građane na Kruševom ždrijelu, kako tada reče u policijski mikrofon - ,,bolje mi njih nego oni nas“. &nbsp; E, sad su izgleda Spajić i ekipa na vlasti odlučili – po sistemu ,,bolje on nego mi“- da se oslobode usluga Jokića, ali tako da porodice sa Cetinja, ali i crnogorska javnost, pomisle da su njihovi zahtjevi ispunjeni. Dogovoreno je, očito, da Goran Jokić ne bude zvanično smijenjen, već da ode u penziju, a da ispadne da je ispunjen makar jedan zahtjev ljudi sa Kruševog ždrijela. &nbsp; Kakva je to bizarna i bestidna igra sa ljudskim životima: koloplet laži, kako bi se stvorio utisak da suVlada i premijer Spajić konačno održali makar jedno obećanje, da je poštovala suze nesrećnih porodica. &nbsp; U stvari: to je najprljavije izigravanje nada onih kojima su najmiliji izgubili živote. Bijeg od prave istrage i zakopavanje istine: za dva masakra na Cetinju – niko neće odgovarati. Niko iz državnih službi nije osjetio moralnu odgovornost da makar – ponudi ostavku. &nbsp; Ne, umjesto otkrivanja istine, država se zabavila o jadu da se mračna prošlost &nbsp;prekreči svijetlim bojama. Ne shvatajući onu istorijsku istinu: ko zaboravlja prošlost, osuđen je da je ponavlja. Zato se, nakon Medovine i ćutanja države, zakonomjerno desio krvavi januar 2025. godine. Samo zato što je neko vlasan, na položaju, nije htio da traga za istinom jer je bio vezan za vlastitu fotelju vlasti. &nbsp; Zato se moramo zabrinuti. I zapitati: do kada će građani Crne Gore da gledaju ponavljanje naše najgore istorije? &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: budva