Nova opštinska Odluka o socijalnom stanovanju biće pred odbornicima na Skupštini opštine u prvoj polovini decembra, najavio je Goran Radević, sekretar Sekretarijata za društvene djelatnosti i koordinator radne grupe. Ukoliko Odluka bude usvojena, prvi javni poziv za građane mogao bi da se raspiše već u januaru sljedeće godine.
Radević je iskazao zadovoljstvo velikim interesovanjem tokom javne rasprave, održane prošlog petka. 
- Ja sam zadovoljan sa interesovanjem i zadovoljan sam sa tokom javne rasprave. Bilo je jako puno sugestija kreativnih, neke su bile opravdane, neke nisu - kazao je Radević.
Jedno od ključnih pitanja u raspravi bio je problem nepostojanja formalnih ugovora o podstanarstvu. Radević je pojasnio da je pravna valjanost uslov.
- Da bi bila ova naša odluka zakonita, treba da postoji ugovor između stanodavca i zakupca. Mi ćemo kao radna grupa sve sugestije razmotriti i ako bude moguće naći neki model koji će biti u korist građana - istakao je on.
Što se tiče finansija, sekretar je potvrdio da će se sredstva od 200.000 eura, opredijeljena budžetom za 2025. godinu, a koja nisu iskorišćena jer odluka nije bila na snazi, prenijeti u narednu budžetsku godinu. Radević je najavio da je za sljedeću godinu opredijeljen mnogo veći budžet za rješavanje socijalnog stanovanja.
Odgovarajući na zabrinutost građana zbog mogućih zloupotreba, Radević je naglasio da je Odluka precizna.
- Odlukom je već jako precizirano sve, mi smo pretpostavili sve moguće zloupotrebe, a ono što je najvažnije, svaka odluka neke buduće komisije biće transparentna, objavljena - kazao je Radević.
Zaključio je da su Odlukom predviđeni svi neophodni mehanizmi da se proces rješavanja socijalnog stanovanja sprovede zakonito i transparentno.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Budva pred usvajanjem odluke o socijalnom stanovanju: Mogući poziv za podstanare već u januaru

Prema podacima Uprave za statistiku (MONSTAT), tokom oktobra je u Crnoj Gori zabilježeno preko 180.000 dolazaka turista u kolektivnom i privatnom smještaju.
Predstavnica Nacionalne turističke organizacije Crne Gore, Milena Vujović ističe da je riječ o deset odsto više dolazaka u odnosu na isti period prethodne godine i 23 odsto više u poređenju sa 2019. godinom.
- Oktobar mjesec je bio vrlo uspješan, kao i septembar, što nam govori da smo imali dobru postsezonu. Tokom oktobra smo imali 925 hiljada noćenja, što je sedam posto više u odnosu na isti period prethodne godine i 46 posto više u odnosu na isti period 2019. godine. Podaci za kolektivni smještaj pokazuju da su u oktobru najposjećeniji gradovi bili Budva, Podgorica, Herceg Novi i Kotor - istakla je Vujović.
Prema ovim podacima i podacima koje NTOCG dobija od lokalnih turističkih organizacija na sedmičnom nivou, tokom postsezone najveći broj gostiju bio je iz regiona, Velike Britanije, Njemačke, Francuske, ali i Poljske, Azerbejdžana, Izraela.
Ovako dobrim rezultatima doprinose, kaže, promotivne aktivnosti i nova partnerstva koja ostvaruje NTOCG.
- Nacionalna turistička organizacija je u proteklom periodu realizovala učešće na Svjetskoj turističkoj berzi u Londonu, gdje smo imali veliki broj sastanka sa medijima, turoperatorima, aviokompanija, kao što su: British Airways, Wanderlust, BBC, Tui, Expedia, Jet2, EasyJet. Takođe, predstavili smo se na sajmu kongresnog turizma, IBTM u Barseloni, gdje smo predstavili ovaj segment turizma. Ove sedmice imali smo promociju u Beogradu, Novom Sadu, a nastavljamo sa Sarajevom - rekla je ona.
Putem podsticajnih mjera ostvarili su, kaže, partnerstvo sa čak 12 značajnih turoperatora.
- Među kojima su Jet2holidays, easyJet holidays, TUI, Expedia, Secret Escapes UK, Voyage Privé, Itaka i eSky. Tako smo povezali Crnu Goru sa devet važnih tržišta: Velikom Britanijom, Njemačkom, Austrijom, Francuskom, Poljskom, Španijom, nordijskim zemljama, SAD-om i Kanadom. Samo u okviru ovih partnerstava realizujemo 18 marketinških kampanja, što je značajno doprinijelo povećanju vidljivosti destinacije. Procjenjuje se da će ove kampanje imati reach od oko 85 miliona - saopštila je predstavnica NTOCG.
Vujović navodi da dobre najave imaju i za naredni period.
- Kada je riječ o najavama za naredni period, očekujemo dobru posjećenost, čemu će sigurno doprinijeti dobri programi lokalnih turističkih organizacija tokom novogodišnjih praznika. Pripremamo se za brojne sajamske nastupe u narednoj godini, za sajam u Štutgartu, Njujorku, Madridu, Berlinu, Ljubljani, Beogradu - rekla je ona.
Ali, kaže, i dalje najveći dio budžeta biće opredijeljen na digitalnu promociju kroz kampanju Uncover Your Wild Side.
- Čiji je destinacijski spot osvojio već brojne prestižne nagrade u Berlinu, Tokiju, Njujorku, Los Anđelesu, Kanu, ali i kroz druge marketinške kampanje sa turoperatorima i drugim partnerima - poručila je Vujović.

Više od 180.000 dolazaka turista tokom oktobra: Najposjećeniji Budva, Podgorica, Herceg Novi i Kotor

U blizini Slovenske plaže u Budvi jutros je pronađeno tijelo muškarca, potvrđeno je iz policije.
Prema prvim informacijama sa uviđaja, postoji sumnja da je more izbacilo tijelo na obalu. Policija intenzivno radi na utvrđivanju svih okolnosti i provjerava da li je smrt nastupila usljed utapanja.
Tijelo je upućeno na obdukciju, nakon čega će biti poznati detaljniji rezultati i tačan uzrok smrti.

Tijelo muškarca pronađeno na Slovenskoj plaži

Svečanom sjednicom Skupštine opštine, Budva je proslavila 22. novembar – Dan opštine i Dan oslobođenja. Sjednicu je otvorio predsjednik SO Petar Odžić, podsjećajući na istorijski značaj 22. novembra 1944. godine i antifašističke vrijednosti na kojima počiva savremena Evropa.
Odžić je poručio da Budvu u narednom periodu očekuje razvojni zamah kroz velike infrastrukturne projekte, uz oprez u upravljanju prostorom i fokus na dijelove grada koji su ranije bili zanemareni.
Predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović naglasio je da Budva, prema podacima MONSTAT-a, nosi epitet najrazvijenije opštine u Crnoj Gori, uz ovogodišnji budžet od 69 miliona eura. Istakao je da je riječ o stabilnom i razvojno usmjerenom budžetu koji omogućava strateške investicije.
Jovanović je naveo i ključne rezultate nove gradske uprave: besplatno predškolsko obrazovanje za svu djecu, kupovinu parcele za novi vrtić, otkup imovine JRB-a i pokretanje procesa otkupa zgrade „Jadranske straže“, te uspješno poravnanje sa kompanijom WTE kojim je opština izbjegla štetu procijenjenu na više od 50 miliona eura.
Kazao je da Budva, iako turistički centar, sve više postaje sredina pogodna za preduzetništvo, inovacije i nove biznise, te da je cilj stvoriti grad u kojem mladi žele ostati i graditi budućnost.
Na svečanoj sjednici uručene su i zahvalnice istaknutim građanima i organizacijama, dok je program obilježen nastupima budvanskih muzičara, školskih horova i folklornih društava.

Budva obilježila Dan opštine i Dan oslobođenja: najrazvijenija opština u Crnoj Gori, budžet 69 miliona eura

Koritom Grđevice rijeka nosi automobile koje građani Budve tu parkiraju kada vode nema, piše Antena M.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119121116_11fea03fef00e755e7f29a6979c46875df941a3cb61fcda42bfdb3bba7de1a95.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251119121116_11fea03fef00e755e7f29a6979c46875df941a3cb61fcda42bfdb3bba7de1a95" data-rendition-name="original" width="1000" height="555" loading="lazy" alt="Posljedice kiše u Budvi"> <figcaption>Posljedice kiše u Budvi(Photo: Patrola CG)</figcaption> </figure>  Velika količina padavina, međutim, doprinijela je tome da je trenutno u vodi više putničkih vozila.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119111156_26570d6a9ced380836e02bdf19e970530da1b3354b7b798dfdf8ee01dc3b11d7.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251119111156_26570d6a9ced380836e02bdf19e970530da1b3354b7b798dfdf8ee01dc3b11d7" data-rendition-name="original" width="712" height="404" loading="lazy" alt="Posljedice kiše u Budvi"> <figcaption>Posljedice kiše u Budvi(Photo: Antena M)</figcaption> </figure>  <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DOfcwKaK3IHI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Bujica nosi automobile u Budvi

Policijski službenici Odjeljenja bezbjednost Budva uhapsili su tri maloljetnika iz Nikšića, koji imaju 15, 17 i 18 godina, zbog sumnje da su 16. novembra u jednom budvanskom parku napali jednu osobu, zadali mu udarce u predjelu glave i tijela, a potom od njega ukrali torbicu, saopšteno je iz Uprave policije.
Kako navode, oštećeni je prijavio da se napad desio poslije ponoći dok se nalazio u parku u centru grada.
- Policijski službenici preduzeli su niz mjera i radnji iz svoje nadležnosti i intenzivnim radom na terenu identifikovali tri maloljetika, koji su locirani i dovedeni u službene prostorije Odjeljenja bezbjednosti Budva, te su od njih prikupljena obavještenja na zapisnik u odnosu na date okolnosti - kazali su iz Uprave policije.
Sa cjelokupnim događajem upoznat je tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru koji je naložio da se spisi predmeta upute u Više državno tužilaštvo u Podgorici, te je nakon upoznavanja tužioca u tom tužilaštvu isti naložio da se trojica maloljetnika uhapse zbog sumnje da su izvršili krivično djelo razbojništvo.
- Oni su uz krivičnu prijavu privedeni tužiocu u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici na dalju nadležnost u zakonskom roku - kazali su iz Uprave policije.

Uhapšena tri maloljetnika iz Nikšića u Budvi: Osumnjičeni da su napali jednu osobu i ukrali torbicu

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Budva su podnijeli krivičnu prijavu protiv Ž. M. nakon što su pretresom stana i drugih prostorija koje koristi pronašli u ilegalnom posjedu revolver Magnum 357, pištolj Zastava M57 i pištolj Beretta, kao i 157 komada municije različite vrste i kalibra, saopšteno je iz Uprave policije.
Pretresi su realizovani u okviru preventivnih mjera usmjerenih na sprečavanju mogućih posljedica porodičnog nasilja, nakon što ga je juče prijavila kćerka poslije verbalne rasprave.
- Sa događajem je upoznat postupajući tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru, po čijem nalogu je protiv njega podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija - kazali su iz Uprave policije.

Budvanka prijavila oca nakon verbalne rasprave, od njega oduzeto oružje i municija u ilegalnom posjedu

Cijene kvadrata stana u Budvi kreću se od 1.500 do 7.000 eura i u porastu su za oko 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine.
Kada je trenutni nivo interesovanja u pitanju, oprečna su mišljenja mada preovladava stav da je kupaca sve manje.
Uvođenje viza za državljane Turske negativno se odrazilo i na promet nekretnina na Crnogorskom primorju. Najveći broj upita agencije imaju od potencijalnih kupaca iz zemalja regiona, kao i gastarbajtera, piše Primorski portal.
Kako je za taj portal kazao sagovornik iz jedne agencije sa sjedištem u Budvi, u posljednjih nekoliko mjeseci na tržište je najviše uticalo donošenje novog Zakona o legalizaciji koji je onemogućio prodaju nekretnina bez građevinske, ali i upotrebne dozvole.
- Dosta nekretnine u Budvi ima ove terete, te je broj dostupnih nekretnina sa “čistim” papirima ne tako veliki. U trenutnoj situaciji vlasnici imaju pravo da cijene svoje stanove i kuće malo više od realnih tržišnih vrijednosti. Imajući sve ovo u vidu, prosječna cijena stana u Budvi kreće se od 2,7 do 3,2 hiljade eura za širi centar Budve i urbano gradsko jezgro, a od pet do šest hiljada za strogi centar Budve - istakao je on.
Izvor Primorskog portala iz druge agencije navodi da cijena kvadrata dostiže i sedam hiljada eura. Na vrijednost stanova najviše utiču lokacija i kvadratura nekretnine, kao i to da li se stan nalazi u novogradnji ili starogradnji.
- Domaći kupci mahom traže veće jednosobne, ili manje dvosobne stanove. Takvi stanovi se brzo prodaju, pa ih zato i nema mnogo na tržištu. Sa druge strane, stranci ili naši ljudi koji su dugo živjeli na zapadu Evrope, ili u Sjedinjenim Američkim Državama više traže komfornije stanove van gradskog jezgra, sa lijepim pogledom i sa više privatnosti - naveo je naš sagovornik, ukazujući da interesovanje prevashodno dolazi iz gradova u centralnom dijelu Crne Gore, Beograda i Bosne i Hercegovine.
- Uslijed ukidanja bezviznog režima između Crne Gore i Republike Turske, broj kupaca iz te zemlje je u padu. Tokom ljeta bilo je interesenata iz Češke, Poljske, Mađarske i Holadnije. Interesovanje iz Zapadne Evrope trenutno je u padu - dodaje izvor Primorskog portala.
<h2>Cijene kuća u zaleđu i do četiri miliona eura</h2>
Stranci, ali i domaći kupci se, kako nam je saopšteno, sve više interesuju za kuće u zaleđu Budve. Traže se pretežno porodične kuće, sa placevima površine od 500 do 600 kvadrata. Cijene takvih nekretnina kreću se od više stotina hiljada do nekoliko miliona eura.
U ponudi su i kuće sa apartmanima, ali, prema riječima naših izvora, za njih vlada slabije interesovanje. Kada je riječ o kućama u gradskom jezgru, broj takvih objekata koji je oglašen za prodaju je jako mali.

Kvadrat u Budvi i do 7.000 eura, kuće na prodaju po milionskim iznosima

Evropski savez ne podržava izdvajanje milionskih iznosa novca građana za potrebe bilo koje vjerske zajednice - kazao je zamjenik predsjednika Socijaldemokratske partije i predstavnik Evropskog saveza Petar Odžić.
Njihov stav je, kako navodi u objavi na mreži Iks (X), da novac građana Budve treba da se ulaže u stvari od javnog interesa koje se tiču potreba svih građana Budve bez obzira na bilo kakvu njihovu pripadnost.
- Mnogo je nedostajućih infrastrukturnih projekata koje je neophodno izgraditi u našem gradu i smatramo da je fokus lokalne vlasti potrebno usmjeravati upravo prema tim potrebama, kako smo to radili u proteklih nešto više od pola godine - istakao je Odžić.
Vjerske zajednice su odvojene od države i taj princip, prema njegovim riječima, treba da bude važeći i kada je u pitanju raspolaganje novcem građana opštine.
- U proteklom periodu smo uprkos brojnim pritiscima i preprekama pokazali kako se može graditi zajedništvo i odgovorna uprava, na bazi uvažavanja legitimnih različitosti svih građana Budve i smatramo da je to kurs kojim treba da nastavi da djeluje lokalna vlast - zaključio je Odžić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fodzicpetar%2Fstatus%2F1988339141403439560%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Odžić: Novac građana Budve ulagati u stvari od javnog interesa koje se tiču potreba svih građana

Turski državljanin B.S. (47) uhapšen je u Budvi nakon konflikta sa sunarodnikom S.D. (29).
- Utvrđeno je da je S.D. dobrovoljno ušao u vozilo kojim je upravljao B.S, te da su se njih dvojica odvezli do jedne lokacije u blizini Budve, gdje je došlo do verbalnog konflikta, a potom i fizičkog na način što je B.S. povukao S.D. za ruku u momentu kada je S.D. izašao iz vozila. B.S. se potom udaljio vozilom sa lica mjesta - saopšteno je iz Uprave policije u odnosu na navode medija da se u Budvi desila otmica.
B.S. i S.D. se poznaju od ranije, a kako su dodali u policiji, povezani su poslovnim odnosom.
- Odjeljenju bezbjednosti Budva je, naime, danas, oko 10.15 sati, prijavljen događaj, nakon čega je policija odmah postupila i preduzela sve neophodne mjere i radnje na pronalasku lica i utvrđivanju činjenica. Turski državljanin S.D. je pronađen i doveden u prostorije Odjeljenja bezbjednosti Budva, radi davanja izjave na okolnosti događaja, a potom je u naselju Markovići pronađen i B.S (47), takođe državljanin Turske, od kojeg je uzeta izjava. Izjava je uzeta i od još jednog lica - naveli su u policiji.
O događaju je obaviješten državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru, koji se izjasnio da u događaju nema elemenata bića krivičnog djela čije se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti.
- Službenici Odjeljenja bezbjednosti Budva su potom uhapsili B.S. i on će, uz prekršajnu prijavu, biti priveden Sudu za prekršaje u Budvi, zbog počinjenih prekršaja iz čl. 8 i čl. 10 Zakona o javnom redu miru, na štetu S.D. - naveli su u policiji.
Istakli su da će u daljim aktivnostima policija preduzeti dalje mjere i radnje od inspektora za strance, a koje se tiču njihovog daljeg boravka na našoj teritoriji.

Turski državljanin uhapšen nakon konflikta sa sunarodnikom u Budvi

Američki državni sekretar Mark Rubio izjavio je danas, nakon sastanka kabineta u Bijeloj kući da rat u Ukrajini nije američki rat, prenijeli su američki mediji.
- To nije naš rat, to nije predsjednikov rat. To se nikada ne bi dogodilo da je Donald Tramp bio predsjednik. On je jedini lider na svijetu koji može da pomogne da se to okonča - rekao je Rubio, prenosi Sky News.
Tramp je ranije danas na sjednici kabineta rekao da SAD više ne učestvuju finansijski u ratu u Ukrajini i da se njegova administracija fokusira na diplomatsko okončanje rata.
On je optužio bivšeg američkog predsjednika Džozefa Bajdena da je "dijelio milijarde dolara kao bombone", navodeći da je "ogroman dio" pomoći bio isporučen u gotovini, a ostatak u opremi.
Tramp je naglasio da njegova administracija ne daje besplatnu vojnu pomoć.

Rubio: Rat u Ukrajini nije američki rat

Željko Obradović oglasio se, kako je ranije i najavio, povodom odlaska iz Partizana, čime je stavio tačku na dane neizvjesnosti nakon podnošenja ostavke. Nakon kratkog obraćanja koje je objavljeno ranije tokom dana, klub je večeras predstavio i njegov kompletan oproštajni video.
Obradović je na početku istakao da je odluka o napuštanju klupe Partizana bila izuzetno teška.
- Prošlu srijedu odlučio sam da preuzmem odgovornost za sve što se loše dogodilo ove sezone i ostao sam pri toj odluci. Dobio sam nebrojeno poziva i poruka od svih vas kojima je Partizan u srcu, kao i meni. Razlog što se obraćam danas jeste taj što ste to vi željeli. Odluka koju sam donio je veoma teška - započeo je Obradović.
Naglasio je da u potpunosti stoji iza svega što je napisao u prvom saopštenju.
- Obraćanje u srijedu bilo je kratko, ali sam iza svake riječi i dalje. Ono što se kasnije dešavalo nisam želio da se dogodi. U utorak uveče, nakon teške utakmice, rekao sam stručnom štabu da donosim odluku za koju sam bio siguran da je dobra za klub i ekipu. Sjutradan sam je saopštio predsjedniku, koji je razumio moje razloge. Dogovor je bio da se ja obratim javnosti, ali informacije kruže i teško ih je kontrolisati - objasnio je trener.
Potom je otvoreno progovorio o problemima koji su, kako kaže, kulminirali još tokom ljeta.
- Neke stvari nisu funkcionisale. Zoran Savić nije imao ugovor, a prelazni rok je tekao. Bio sam iznenađen informacijom da Brendon Dejvis napušta klub, a da treba da dovedemo Osetkovskog, za kojeg sam rekao da nije igrač za nas. Ostoja mi je tada rekao: ‘Već smo ga potpisali’. To nije bio moj potpis, iako se momak ponašao maksimalno profesionalno. Ali istine radi - to nije bila moja odluka - istakao je Obradović.
Dotakao se i turneje u Australiji, koja je donijela brojne komplikacije.
- Podržao sam odlazak jer je klub imao potrebu, ali su se igrači povređivali. Ostali smo gotovo bez visokih igrača. Molio sam da se riješi ugovor sa Savićem i da dovedemo centra. Bruno je stigao pred kraj priprema, a da bismo ga doveli morali smo otpustiti Frenka Nilikinu, što je bila vrlo teška odluka. Nakon toga povrijedili su se Karkik i Milton, ostali smo bez plejmejkera. Teška situacija za mene kao trenera.“&nbsp;
Dodao je da su ga kontaktirali članovi uprave koji su napuštali klub, te apelovao na jedinstvo.
- Ti ljudi su mnogo dali Partizanu. Molim ih da razmisle ponovo. Apelujem i na navijače da ostanu jedinstveni i da ne bude incidenata. Toliko smo se borili da se vratimo u Evroligu.“
U emotivnom završetku, Obradović je istakao koliko mu je Partizan značio.
- Da sam ovakvu situaciju imao u bilo kom drugom klubu, davno bih otišao. Ali Partizan nisam mogao napustiti - to je moja najveća ljubav. Hvala vam na četiri i po predivne godine. Nadam se da ovo nije posljednji put da sam u Partizanu. Vrijeme će pokazati. Navijači su snaga Partizana. Molim sve ljude u klubu da još jednom razmisle o ostavkama - zaključio je Obradović.&nbsp;

Željko Obradović objasnio odlazak iz Partizana: Ovo je bila najteža odluka u mojoj karijeri

Na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta Crne Gore upriličen je svečani događaj u okviru kojeg je otvorena izložba “Sekvence” i promovisane nove galerije Fakulteta, u čast profesora Aleksandra Baćka Kekovića, Božidara Milića i Svetislava G. Popovića.
Kako je objavljeno na sajtu Univerziteta Crne Gore, dekanka Fakulteta, prof.dr Svetlana Perović, na čiju je inicijativu događaj realizovan, istakla je značaj trenutka za Arhitektonski fakultet.
- Večeras promovišemo nove galerije, tri centralna javna prostora Arhitektonskog fakulteta, razvijena u tri nivoa. Galerije večeras i zvanično otvaramo izložbom “Sekvence” u čast naših dugogodišnjih profesora, koji su najzaslužniji za osnivanje , razvoj i oblikovanje identiteta naše škole &nbsp;- rekla je dekanka.
Perović je istakla da, nakon dvadeset tri godine od osnivanja Fakulteta, možemo preko ovih galerija, prenositi sjećanja, poruke i energiju koju stvaramo, široj stručnoj i kulturnoj javnosti.
- Veceras promovišemo njihovu dostupnost. Oni neće biti rezervisani isključivo za nas, unutar kuće, već aktivni i otvoreni za širu javnost. Postaće mjesta predstavljanja, interakcije, diskusije, prostori u kojima se arhitektura široko razumije i ne samo uči, već i živi - navela je Perović.&nbsp;
Od večeras galerija prizemlja će nositi ime Svetislava G. Popovića, galerija prvog sprata ime Božidara Milića i galerija drugog sprata ime Aleksandra Baćka Kekovića.&nbsp;
- Ovo je čin zahvalnosti, ali i težnja da njihov doprinos ostane trajno prisutan u životu Arhitektonskog fakulteta i Univerziteta Crne Gore. Ostavili su snažan profesionalni i ljudski pečat, njihova energija je podsticala kreativnost, stvaralački duh, bili su inspiracija studentima da razmišljaju slobodnije i smjelije. Njihov pedagoški rad, mirna strogost i posvećenost oblikovali su generacije studenata koje danas grade arhitektonsku scenu Crne Gore i šire. Njihov rad nastavlja da živi kroz ono što gradimo, projektujemo i učimo nove generacije dacijene. Oni nijesu fizički među nama, ali ono čemu su nas učili živjeće u prostoru Fakulteta, u generacijama studenata, u arhitekturi koju stvaramo - kazala je Perović.&nbsp;
U ime porodica Popović i Milić, zahvalili su Luka Popović i Vesna Milić Lainović.

Promovisane galerije i otvorena izložba “Sekvence” na Arhitektonskom fakultetu

Bivša šefica diplomatije EU Federika Mogerini jedna je od tri osobe koje je belgijska policija uhapsila danas u okviru opsežne istrage o prevari u vezi sa finansiranjem akademije za mlade diplomate u Brižu, rekle su dvije osobe upoznate sa istragom za Euractiv i njegovog partnera De Standard, prenosi Danas.
Politico piše da su belgijske vlasti uhapsile troje osumnjičenih i izvršile pretres Evropske službe za spoljne poslove (EEAS) i Koledža Evrope zbog sumnje na prevaru prilikom osnivanja akademije za obuku diplomata.
Među uhapšenima je bivša šefica spoljne politike EU Federika Mogerini i visoki diplomata Stefano Sanino koji se nalaze u pritvoru nakon što su belgijska policija pokrenula racije u utorak u okviru istrage o prevari.
Sanino, bivši italijanski diplomata, bio je najviši državni službenik u EEAS-u, a trenutno je generalni direktor za odjeljenje Bliskog istoka, Severne Afrike i Zaliva u EEAS-u.
Pretresi, sprovedeni na zahtev Evropskog javnog tužilaštva (EPPO) i odobreni od strane belgijske policije, obavljeni su u sjedištu EEAS u Briselu, u objektima Koledža Evrope u Brižu i u privatnim stanovima, navodi se u saopštenju EPPO-a.
EEAS je odeljenje EU za spoljnu politiku, a do 2019. godine na njegovom čelu je bila bivša potpredsjednica Evropske komisije Federika Mogerini. Ona je od 2020. rektor Koledža Evrope, obrazovne ustanove za buduće službenike EU, a na mjestu direktorke od avgusta 2022. godine.
Belgijski list L’Echo je izvestio da je Mogerini u pritvoru, ali Koledž nije želio to da komentariše.
Belgijske vlasti istražuju Evropsku diplomatsku akademiju, program za mlađe diplomate iz zemalja EU koji vodi Koledž Evrope.
EPPO je naveo da postoje „jake sumnje“ da su prekršena pravila „fer konkurencije“ kada je EEAS dodelio tender za uspostavljanje diplomatske akademije Koledžu Evrope.
Istraga se fokusira na to da li je koledž unaprijed bio obavješten o kriterijumima za izbor tendera prije nego što je zvanična objava objavljena.
Službenik EEAS-a, koji je želio da ostane anoniman, rekao je da su pretresi obavljeni u administrativnoj zgradi EEAS-a u Briselu na adresi Rue d’Arlon 62, a ne u glavnoj zgradi kod kružnog toka Schuman. Zaposleni su zamoljeni da se evakuišu iz prostorija i ostave vrata kancelarija i namještaj otključane.
Visoki zvaničnik EU rekao je za Politico da su pretresi povezani sa istragom koja je započela prije nego što je Kaja Kalas preuzela funkciju na čelu spoljnopolitičkog sektora EU.
Portparolka Evropske komisije, Anita Hiper, potvrdila je da je policija u utorak izvršila pretres EEAS-a kao dio „tekuće istrage aktivnosti koje su se odvijale u prethodnom mandatu“, što znači prije reizbora predsednice Komisije Ursule fon der Lajen u decembru 2024. godine.
Na pitanje za dodatne detalje tokom redovnog podneva u Komisiji, portparoli nisu želeli da komentarišu da li su neki zaposleni u instituciji uhapšeni niti da pruže dodatne informacije o istrazi.
EPPO je naveo da je prethodno zatražio od vlasti da ukinu imunitet, koji se obično daje diplomatama i štiti ih od pravnog gonjenja, za „više osumnjičenih“ prije pokretanja istrage, i da je taj zahtjev odobren. Nije precizirano kod kojih tijela su podnijeti ti zahtjevi.
Ko je Federika Mogerini?
Pre godinu dana Federika Mogerini je boravila u Beogradu kako bi promovisala ovaj Koledž, a uz to se sastala i sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.
Mogerini je rektorka Koledža Evropa postala 2020. godine, podrškom većine članova administrativnog veća koledža. No, njen izbor pratilo je i negodovanja predavača ovog fakulteta koji su smatrali da nije kvalifikovana za funkciju rektora, ali i da ne ispunjava formalne uslove s obzirom da se prijavila mjesecima nakon što je konkurs okončan.
Da je Mogerini zainteresovana za ovu poziciju saznalo se u aprilu te godine, onda kada je Evropska komisija dala zeleno svjetlo njenoj kandidaturi.
Francuski list Liberation kritikovao je ovu odluku jer Mogerini nije imala akademske kvalifikacije potrebne za tu funkciju. Prema navodima tog lista, postojala je i mogućnost sukoba interesa u vezi s tim, budući da Kolеdž Evrope finansira Evropska komisija sa 50 odsto.
Prva je žena na poziciji rektora ovog koledža, čije je sjedište u Brižu, u Belgiji, a kampus ima i u Poljskoj.
U Beograd je prošle godine došla kako bi studentima, mladim profesionalcima i akademskoj zajednica predstavila programe koje nudi Koledž Evropa na tri svoja kampusa – u Poljskoj, Belgiji i Albaniji.
Mogerini je tom prilikom u Evropskoj kući u Beogradu pred tadašnjim ambasadorom EU u Srbiji Emanuelom Žiofreom i Vladimirom Lučićem, direktorom Telekoma Srbije – firme koja je jedan od pokrovitelja školarina za upis na ovaj koledž, rekla da bi voljela da se studenti iz Srbije prije svega prijave i odluče za kampus u Albaniji.
Ovdašnja javnost Mogerini prije svega pamti kao bivšu visoku predstavnicu EU za spoljnu politiku, s obzirom da je u njenom djelokrugu djelovanja bilo i pitanje Kosova. Na ovoj funkciji zamijenio ju je Žozep Borelj.
Mogerini je 2014. godine na poziciji visoke predstavnice EU za spoljnu politiku i bezbednost zamijenila Ketrin Ešton, a do tada je, na par mjeseci, bila šefica italijanske diplomatije.
Njen mandat visoke predstavnice EU obilježila je ideja razmjene teritorija između Beograda i Prištine. Srpsku stranu predstavljao je u dijalogu, i tada, predsjednik Vučić, a albansku – tadašnji kosovski predsednik Hašim Tači.
Međusobne kritike za laži i obmane nisu zaobišle ni Mogerini. Tadašnji premijer Ramuš Haradinaj, primjera radi, poručio je da je Mogerini mnogo štete nanijela EU i Balkanu, jer umjesto da se fokusira na priznanje nezavisnosti Kosova pokrenula je temu razmjene teritorija. U to vrijeme Vlada Kosova uvela je takse na srpsku robu što je Mogerini oštro kritikovala.
Sama Mogerini govorila je da se o razmjeni teritorija ili promjeni granica nikada nije govorilo, ali da dijalog uključuje diskusiju i priznavanje granica.
Mogerini se vezuje i za priču o formiranju Zajednice srpskih opština. Ona je u avgustu 2015. potpisala pismo kojim se obavezala da ZSO neće imati izvršna ovlašćenja, kako bi se ispunio krucijalni uslov bivšeg kosovskog premijera Ise Mustafe. Potpis je, pored Mogerini i Mustafe, stavio i Aleksandar Vučić.
Kao šefica spoljne politike EU (od 2014. do 2019.), Mogerini se našla na spisku „žena koje su preoblikovale Brisel“ za 2016. Politikov Transatlantski kaukus političkih insajdera dosljedno je ocjenjivao Mogerini kao jednu od najcjenjenijih zvaničnika EU.
Mogerini je članica Demokratske partije (PD), koja je dio Partije evropskih socijalista. Prije toga je bila ministarka spoljnih poslova i međunarodne saradnje Italije od februara do oktobra 2014. u vladi premijera Italije Matea Rencija.
Bila je poslanica italijanskog Predstavničkog doma od 2008. do 2014. godine.
Mogerini je rođena 16. juna 1973. u Rimu u porodici filmskog režisera i scenografa Flavija Mogerinija. Pohađala je Univerzitet Sapijenza u Rimu gdje je studirala političke nauke i diplomirala sa specijalizacijom iz političke filozofije, sa završnim radom na temu islama i politike, koji je napisala dok je boravila na Erasmus programu u Francuskoj.
Od kako je imenovana u Evropsku komisiju, Mogerini je isticala da je islam dio evropske istorije i budućnosti. U govoru u Briselu 24. juna 2015. godine, rekla je: „Islam ima mjesto u našim zapadnim društvima. Islam pripada Evropi. Ima svoje mjesto u istoriji Evrope, u našoj kulturi, u našoj hrani i što je najvažnije – u sadašnjosti i budućnosti Evrope. Sviđa se to nekome ili ne, to je realnost“.
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš imenovao je 2019. Mogerini za suosnivačicu Visokog panela za interno raseljena lica, zajedno sa Donaldom Kaberukom.
Udata je za Matea Rebesanija sa kojima ima dve ćerke – Katerinu i Martu.

Ko je uhapšena Federika Mogerini?

Kako se ono kaže u filmovima - jedan poziv mijenja sve, je li tako? E, u crnogorskoj realnosti, kod Demokrata Alekse Bečića - jedna SMS poruka mijenja sve. &nbsp; Upravo tako: predsjednik fudbalskog kluba Budućnost Boris Spalević, član najužeg rukovodstva Demokrata, jednom, jedinom SMS porukom smijenio je doktora Nermina Abdića sa pozicije ljekara fudbalera ,,Budućnosti”, najvećeg i najpopularnijeg crnogorskog kluba. &nbsp; SPALEVIĆEVE JAVNE OBMANE Tako je Abdić, nekadašnji mladi navijač Budućnosti, kasnije iskusni ljekar koji je proveo 15 godina u klubu – ekspresno izbačen na tribine, a da ga predsjednik Budućnosti nije udostojio čak ni - ljudskog razgovora. &nbsp; Je li tako teško bilo pogledati u oči Abdiću ili Spalevića nije bilo briga jer je poslušno izvršavao partijsko naređenje? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251201171240_5d58ad94b0beee5a70981b9cb0a513c18b8d35421ec853d05ce6c002b08b2a49.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251201171240_5d58ad94b0beee5a70981b9cb0a513c18b8d35421ec853d05ce6c002b08b2a49" data-rendition-name="original" width="1061" height="639" loading="lazy" alt="KAKO PARTIJA ZAPOVIJEDA: Boris Spalević"> <figcaption>KAKO PARTIJA ZAPOVIJEDA: Boris Spalević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Kako god. Nakon buke u javnosti, Spalević, inače inžinjer poljoprivrede, odjednom se osjetio pozvanim da tumači pravo i štiti zakonitost rada u FK Budućnost. &nbsp; Pa je, kao odgovor na informaciju o smjeni Abdića, brže-bolje obavijestio da je on bio primoran na takav potez nakon što je, eto, inspekcija rada zaključila da je Abdić bio nezakonito ljekar jer je zapošljen za stalno u Kliničkom centru. &nbsp;&nbsp; I, naravno, dodao je Spalević, da sve nema nikakve veze sa politikom, da on nikada, ali baš nikada (!) ne bi to uradio samo zato jer je on odbornik svojih omiljenih Demokrata, a Abdić poslanik opozicione i omrznute Demokratske partije socijalista. &nbsp; I to bi, veli Spalević, bilo to: sve je zakonito i sve je bilo bez upliva politike. &nbsp;&nbsp; RAZLIČITI ARŠINI &nbsp; Nažalost, odavno je postalo pravilo: kad vam funkcioner Demokrata nešto javno saopšti - velike su šanse da ne govori istinu. &nbsp;&nbsp; Tako je i ovom slučaju. Boris Spalević, funkcioner Demokrata, dobro je znao – kada govori o zakonitosti – da obmanjuje. &nbsp; Jer, činjenice sve otkrivaju: kao što je Nermin Abdić, tako je i Aleksandar Petričić stalno zapošljen u Kliničkom centru Crne Gore. Čak su obojica na istom odjeljenju Ortopedije, samo što Petričić ima višemjesečni, za razliku od decenijskog specijalističkog staža koji ima Abdić. &nbsp; A pošto su obojica stalno zapošljeni u Kliničkom centru, onda je sve jasno: ako je Abdić bio nezakonito na klupi Budućnosti, onda će nezakonito biti i Petričić na klupi podgoričkog kluba.&nbsp; Kao što je jasno: Spalevićeva floskula o zakonitosti je bila samo maska, plašt kojim se htjela sakriti politički motivisana odluka. &nbsp; Samo, nemoguće je sakriti očigledno. Abdić je smijenjen baš zato što je istaknuti član opozicionog DPS-a; kao što je na Petričića pao izbor upravo zbog bliskosti sa vlašću: mlađani ljekar bio je na 39 mjestu izborne liste Pokreta Evropa sad i Demokrata &nbsp;,,Još jače dr Saša Mujović“ za izbore u Podgorici. &nbsp; Osim toga, veliki je poštovalac Crkve Srbije, kako se vidi iz njegovih profila na društvenim mrežama, što ga je kod bogobojažljivih Demokrata i PES-a, očito, preporučio za angažovanje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251201171240_f164dac8f6a6b525719d88bbb71692f5ac7a0fb134521f20bd64d4cedec05c91.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251201171240_f164dac8f6a6b525719d88bbb71692f5ac7a0fb134521f20bd64d4cedec05c91" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt='PETNAEST GODINA NA KLUPI BUDUĆNOSTI: Dr Abdić na jednoj utakmici ,,Budućnosti"'> </figure>  LAŽNI ŠAMPIONI I PRAVI GUBITNICI Da li je Petričić bliži PES-u ili Demokratama, to za Spalevića i ekipu na vlasti u Podgorici, kao i ekipi koja vodi fudbalski klub Budućnost, zaista nije bilo bitno. Najvažnija je bila maksima: umjesto ,,depesovca" - neka dođe neko naš. &nbsp; Matrica čišćenja koju ,,avgustovski oslobodioci“ upražnjavaju u državi od kako su došli na vlast u Crnoj Gori, sada se sprovodi u svim društvenim oblastima, pa i u sportu, pa i u Budućnosti. &nbsp; I baš kao što Demokrate obavljaju veting u policiji, u namjeri da iz službe uklone politički nepodbne, tako je Demokrata Spalević dobio zadatak da očisti mrznog ,,depesovca“ Abdića iz Budućnosti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120118120_17173b2496fc916bab3da76c9e9fd304d9c81e95cc6352e578cd9c63f8a87628.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120118120_17173b2496fc916bab3da76c9e9fd304d9c81e95cc6352e578cd9c63f8a87628" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt='VETING I U FK ,,BUDUĆNOST": Spalević u akciji'> <figcaption>VETING I U FK ,,BUDUĆNOST": Spalević u akciji(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Mučno je to, kad politika do kraja ovlada životima, pa i sportom. Jer se onda postavlja pitanje: da li će buduća sudbina države, u kojoj Demokrate kontrolišu sektor bezbjednosti, biti slična sadašnjoj sudbini fudbalskog kluba ,,Budućnost“? &nbsp; Za samo jednu godinu, šampionski tim Budućnosti je rasturen, najtalentovani igrači rasprodati, a kasa Budućnosti ostala prazna iako su igrači vrijedjeli više miliona eura. Bez novca koji je, očito, nezakonito završio u nečijim džepovima, ali i bez tima, i bez poleta, izgubljena je šansa da se Budućnost vrati u evropski fudbal na velika vrata, a ne kao slijepi putnik evropskog voza kojeg izbacaju na prvoj stanici. &nbsp; U profesionalnom sportu, rezultati rada su, kao i rezultati utakmica, lako vidljivi: zna se ko je šampion, ko je gubitnik. &nbsp; RAVNO DO DNA U politici - a posebno u crnogorskoj politici - to je mnogo, mnogo drugačije: uz uslužne medije, uz zastrašivanje političkih oponenata, uz nezakonito korišćenje tužilaštva, Demokrate Alekse Bečića, ali i ostale stranke vlasti, nastavljaju da za sve što u sistemu ne valja, krive staru vlast. &nbsp; I tako duže od pet godina. Uz političke čistke - od vrhovnih državnih institucija, državnih preduzeća, državnih službi, do, na kraju, sportskih društava u državnom vlasništvu – avgustovski oslobodioci, pod mantrom da čiste staru DPS vlast, tvrde da oporavljaju, da pokušavaju da ozdrave, državne institucije i državu. &nbsp; Kako to radi, koliko se pridržavaju prava i morala, treba se brinuti o zdravlju i institucija i države. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Oprosti Nermine, služba je - služba...

Za Pljevlja važan infrastrukturni projekat, put Mijakovići – Vrulja, koji će znatno uticati na povezanost ovoga grada sa ostalim crnogorskim gradovima, kako na sjeveru, tako i na jugu države, juče je svečano otvoren, ali ceremoniji, u organizaciji Vlade Crne Gore, nije prisustvovao predsjednik pljevaljske opštine Dario Vraneš. Nije bio pozvan. Ni on, niti predsjednica Skupštine Opštine Jovana Tošić. Ali, jeste potpredsjednik lokalnog parlamenta – Darko Gazdić iz Pokreta Evropa sad, kao i čelnici Rudnika uglja Pljevlja – Nemanja Laković, Jadranko Lončar i Miroslav Đurišić, takođe kadrovi PES-a. Put su juče otvorili premijer Milojko Spajić, ministarka saobraćaja Maja Vukićević i direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fspajic-put-vrulja-mijakovici-smanjuje-vrijeme-putovanja-od-pljevalja-do-podgorice-za-oko-pola-sata&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Vraneš, kadar Nove srpske demokratije Andrije Mandića (predsjednika Skupštine Crne Gore) i Tošić, kadrovkinja Demokrata Alekse Bečića (potpredsjednika Vlade), iako „prvi domaćini“ grada pod Golubinjom, za Spajića, očito, nijesu bili poželjni. - Nijesmo dobili zvaničan poziv, ni ja ni predsjednica Skupštine – kratko je za Portal ETV kazao Vraneš. Na našu opasku da je svečanoj ceremoniji prisustvovao potpredsjednik Skupštine Opštine, kadar PES-a, Darko Gazdić, komentar Vraneša je bio: „Da. Cio PES je bio“. - Svi iz Rudnika uglja – dodao je.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja"><figcaption>Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>  Vraneš je negirao tvrdnje da obezbjeđenje nije dozvolilo njemu i Tošić da prođu, sve dok ceremonija nije okončana. Ono što je upadljivo je da njega i nje nema na Vladinim fotografijama i snimcima sa otvaranja puta. Vraneš je za Portal ETV još kazao da ekipi Televizije Pljevlja nije dozvoljeno da izvještavaju sa ovog događaja. - Prvi put od osnivanja TV Pljevlja da im se nije dalo da prisustvuju – rekao je on. Zašto Spajiću, rođenom Pljevljaku, Vraneš nije bio poželjan, ali ni Tošić, može se samo nagađati. Politika vlasti u Pljevljima je, od kada je na čelu grada Vraneš, bukvalno „saoizacija“ ove Opštine, međutim premijer nijednim gestom do sada nije pokazao da mu to smeta. Vraneš prilježno radi na velikodržavnom projektu susjedne Srbije – nazvanom „srpski svijet“, a koji podrazumijeva prisajedinjenje ovoj zemlji, ne samo Crne Gore koju oni tretiraju kao srpsku teritoriju, već i dijelova drugih država u okruženju, poput entiteta Bosne i Hercegovine – Republika Srpska. Vraneš slavi nacistički četnički pokret, blizak je Crkvi Srbije, a maticom smatra susjednu Srbiju. Obilježava državne praznike Srbije, ali ne i Crne Gore. Ove godine čak je odbio da prisustvuje svečanoj sjednici Skupštine Opštine povodom Dana Pljevlja – 20. novembra. Pljevlja su 20. novembra 1945. godine oslobođena od fašističkog okupatora, međutim, Vraneš smatra da je to najtragičniji dan XX vijeka za ovaj grad. Građanski aktivista iz Pljevalja Pavle Čolović juče je na svom Fejsbuk profilu ocijenio da je „sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja, dr Dario Vraneš“. - Otvorena je dionica puta Pljevlja – Mijakovići - Vrulja, dio puta ka Bijelom Polju. To je projekat koji nije ni PES-ov, ni DPS-ov, ni DF-ov – to je put građana Pljevalja i Bijelog Polja, plaćen novcem svih nas. I upravo zato je sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja dr Dario Vraneš. Sviđalo se to nekome ili ne, predsjednik Opštine je simbol grada i morao je biti tu. Isto tako, morao je biti prisutan i predsjednik opštine Bijelo Polje. To je normalna, civilizovana i državnički odgovorna praksa – napisao je on. Konstatovao je i da „to nije bio državni događaj“, već „stranački skup članova i simpatizera PES-a, na kojem nije bilo mjesta za nikoga ko ne odgovara propagandi, pa čak ni za građane Pljevalja“. - Put koji treba da spaja ljude, oni su pretvorili u političku tribinu koja dijeli građane. Država se ne gradi mitinzima i podjelama, već zajedništvom, odgovornošću i poštovanjem funkcije koju obavljaš, a ne stranke za koju navijaš. Pljevljima treba razvoj, ne partijska priredba za fotografisanje. Pljevljima trebaju putevi do Čajniča, Foče, Priboja, Mojkovca i Bobova – poručio je Čolović. Izvođač radova na putu Mijakovići - Vrulja je kompanija „Bemax“.

Vraneš nepoželjan za Spajića

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić danas je u Višem sudu predložio da kao svjedok bude saslušan Zoran Brđanin - nekadašnji direktor Uprave policije.
On je to obrazložio da Brđanin treba da saopšti sudskom vijeću da li su mu rekli i postavili uslov da će njega i njegov pomoćnika Dejana Kneževića smijeniti "ukoliko se ne ograde od njega" zbog predmeta koji je otvorio protiv budvanske grupe, jer su pojedinci iz vlasti smatrali da je taj postupak politički motivisan.
Osim Katnića na optužnici su bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i suspendovani tužilac Saša Čađenović.
Odgovarajući na pitanja Katnića bivši šef Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić kazao je da je Brđanin tražio od nekadašnjeg glavnog specijalnog tužioca da ne procesuiraju osobe iz budvanske grupe koji su bliski škaljarskom klanu.
Katnić je pitao Radonjića da li se sjeća što je zatraženo na sastanku koji je sazvao tadašnji potpredsjednik Vlade Dritan Abazović a kojem je prisustvovao Luka Rakčević i pomoćnik direktora policije &nbsp;Dejan Knežević i čime je Abazović zaprijetio?
Svjedok je rekao da je nakon tog sastanka traženo je da se ne procesuira budvanska grupa.
- Sjećam se da je kod vas dolazio Brđanin da traži da ne procesuirate jedan predmet, a odnosi se na budvanaku grupu. Tužilac Čađenović je vodio taj predmet. Brđanin je došao kod vas a prethodno je mene pozvao Kneževića, da ne procesuiramo taj predmet i da će se policija ograditi od nas ako procesuiramo i reći da nema dokaza - ispričao je Radonjić.
On je dodao da nije prisustvovao tim sastancima.
Katnić je objasnio da je u pitanju budvanska grupa ogranka škaljarskog klana, čiji su članovi su bili, kako je rekao, braća Kažanegra, Marko Ljubiša Kan i drugi.
- Sudija za istragu je uveo mjere tajnog nadzora. Na njima je bio Blažo Rađenović, član URA-e - ukazao je Katnić.
I to, bio glavni motiv, zbog čega je taj "predmet" bio "sporan".
Međutim, on je nastavio rad na tom predmetu ali je penzionisan.

Katnić tvrdi da je nakon sastanka sa Abazovićem traženo da se ne "dira" budvanski predmet, jer je na mjerama evidentirana i komunikacija Rađenovića

Bivši šef Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić kazao je danas da nijedan podatak u taj odsjek nije došao a da se odnosio da bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić eventualno rade za jednog od vođa kavačkog kriminalnog klana Radoja Zvicera. Te informacije nijesu imali ni od Agencije za nacionalnu bezbjednost, niti od partnerskih službi.
Radonjić je to saopštio odgovarajući na pitanje advokata Zorana Piperovića a u postupku koji je SDT pokrenulo protiv Lazovića, Katnića i suspendovanog tužioca Saše Čađenovića optužujući ih da rade za kavačku kriminalnu grupu. Na današnjem ročištu osim Radonjića saslušana su tri svjedoka - policajaci Nikola Janičić i Goran Krstonijević ali i Ivica Ulićević koji je mjesec radio na objektima u Barjamovici.
- Mene je lično iznenadilo kada sam čuo da se Lazoviću i Katniću stavlja na teret da su sarađivali sa Zvicerom. Ponavljam te podatke nijesmo imali ni od jedne službe - decidan je bio Radonjić.
On je na pitanje Katnića kazao &nbsp;da su prema Zviceru i članovima kavačkog klana u "kontinuitetu preduzimane mjere pogotovo nakon saznanja da vođa kavčana prijeti da će ga ubiti".
Na pitanje Čađenovića, svjedok Radonjić je objasnio da je Zvicer u Crnu Goru stigao nakon što je ranjen u Ukrajini.
- Ja se ne mogu sjetiti da li je tada "pao" skaj - naveo je Radonjić.
Nakon toga Čađenović je objasnio da je Zvicer u Crnu Goru došao prije nego što je skaj stigao.
Nekadašnji šef Specijalnog policijskog odjeljenja kazao je i da mu je Vladan Lazović saopštio više informacija koje je dobio od, sada suspendovanog policajca Petra Lazovića, a odnosile su se na šverc cigareta.
Te informacije koje su dobili od Petra Lazovića, ispostavile su se tačne i potvrdile su se i njihovim provjerama, mjerama tajnog nadzora... Zapljijenjene su velike količine cigareta.
- Sjećam se da smo Katnić, Čađenović i ja išli u London da primimo nagradu zbog velike zapljene cigareta. Na sastanku gdje smo dobili nagradu bilo je 100 obavještajaca iz Velike Britanije - kazao je Radonjić.
Svjedok Ivica Ulićević ispričao je da je radio manje popravke na Katnićevom imanju - postavljao lajsne, popravljao šamot, stavljao stiropor.
To je, kako je objasnio, bilo u martu 2020. godine i potvrdio Katnićevu konstatciju da su objekti u Barjamovici bili tada izgrađeni.&nbsp;
Ulićević je u ovom postupku svjedok zbog toga što je SDT uporedo sa krivičnim postupkom pokrenulo i finansijsku istragu protiv Katnića.
Policajac Nikola Janičić koji je radio u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala ispričao je da je sa kolegom Petrom Lazovićem imao profesionalnu komunikaciju kao i sa drugim kolegama.
- Lazović je bio vrijedan i donosio je dosta informacija - kazao je Janičić.
On je objasnio i da su inicirali mjere tajnog nadzora za grupu koja je okupljena bila oko Duška Roganovića, a nakon što su uzeli izjavu u svojstvu građanina od Milana Kankaraša.
Taj prijedlog nije prihvatio sud jer je grupa oko Roganovića već bili na mjerama koje nijesu dale rezultat.
Pred vijećem sudije Veljka Radovanovića saslušan je i policajac Goran Krstonijević o pronalasku pištolja kod Ljuba Milovića. &nbsp;
Ispričao je da su zaustavili BMW kod Delte za čijim upravljača je bio Milović i pronašli su pištolj "valter". Tada im je rekao da je policajac ali kod sebe nije imao službenu legitimaciju.
&nbsp;-Milović se tada pozvao na neke od kolega i bio sam u manjini. Ubrzo je za njega došao Ivan Stamatović i otišli su - ispričao je Krstonijević.
Suđenje se nastavlja 9.decembra kada će Janičić odgovarati na pitanja odbrane i optuženih. Za tada je planirano i saslušanje tužiteljki Sanje Jovićević i Mire Samardžić.

Tag: budva