Savjet Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) raspisao je javni konkurs za izbor direktora ASK-a.
Javni konkurs objavljen je danas <a href="https://www.zzzcg.me/oglas/201762600219/">putem Zavoda za zapošljavanje (ZZZ)</a>, kao i u štampanim medijima Vijesti, Dan i Pobjeda.
Rok za podnošenje prijave je 20 dana od dana objavljivanja konkursa.
Savjet ASK-a u petak je odlučio da poništi prethodni konkurs za izbor direktora Agencije, jer javni oglas nije bio objavljen na sajtu ZZZ. Istovremeno, Savjet je jednoglasno podržao da se odmah raspiše novi konkurs.
Za direktora Agencije može biti izabrana osoba koja, pored opštih uslova za rad u državnim organima, ima najmanje VII 1 nivo kvalifikacije obrazovanja, deset godina radnog iskustva, od čega najmanje pet godina u vršenju poslova iz oblasti borbe protiv korupcije ili zaštite ljudskih prava, kao i najmanje tri mišljenja o stručnim i radnim kvalitetima.
Direktor Agencije bira se na period od pet godina i može biti izabran najviše dva puta.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Raspisan konkurs za izbor direktora ASK-a

Fond za zaštitu depozita (FZD), ni dva mjeseca nakon što je raspisan drugi konkurs, nije izabrao novog direktora, iako je svih 11 prijavljenih kandidata ispunilo uslove, a sjednica Upravnog odbora na kojoj se odlučuje o izboru još nije zaključena.
Istovremeno, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) vodi postupak povodom prijave koja se odnosi na zakonitost imenovanja Vojina Vlahovića za direktora FZD 2021. godine, koji je i jedan od kandidata na aktuelnom konkursu, pišu Vijesti.&nbsp;
Prvi konkurs za izbor direktora Fonda raspisan je u septembru, ali je poništen jer nijedan kandidat nije dobio potrebnu većinu glasova, nakon čega je novi konkurs objavljen krajem oktobra.
Predsjednik Upravnog odbora FZD, Borko Božović, objasnio je da je sjednica tog tijela, na kojoj se odlučuje o izboru direktora, i dalje je otvorena i da bi trebalo da bude nastavljena/zaključena narednih dana.&nbsp;
- Za odlučivanje po tom pitanju, za Upravni odbor ne postoji zakonski ili drugi formalni rok. Svakako, u interesu institucije je da se proces okonča ranije ukoliko je to optimalno i iz ugla drugih okolnosti relevantnih za donošenje ove odluke. U međuvremenu, Fond posluje redovno, sa direktorom kome je istekao mandat, ali koji prema članu 12 Statuta Fonda nastavlja da obavlja funkciju do imenovanja direktora - rekao je Božović Vijestima.
On je dodao da je svih 11 kandidata ispunilo uslove drugog konkursa.
Mandat je dosadašnjem direktoru Fonda, Vojinu Vlahoviću, istekao 3. oktobra, ali on shodno članu 12 Statuta nastavlja da obavlja funkciju do imenovanja direktora.
Jedan od kandidata Mladen Bojanić je 24. oktobra uputio dopis ASK-u u kojem je tražio da se ispita imenovanje Vlahovića na toj poziciji 2021. godine. Bojanić tvrdi da je na osnovu dokumentacije koju je dobio Vlahović nezakonito imenovan 2021. i traži od ASK-a da ispita da li ove nezakonitosti ugrožavaju javni interes, odnosno upućuju na postojanje korupcije.&nbsp;
Vlahović je ocijenio tendencioznim i neosnovanim Bojanićeve navode o navodnom ugrožavanju javnog interesa i upućivanju na postojanje korupcije, te da ih sa indignacijom odbacuje.
- Prijava je primljena 27. oktobra. ASK je postupio po prijavi, traživši izjašnjenje relevantne institucije, kao i odgovarajuću prateću dokumentaciju, koja je i dostavljena 18. decembra. Trenutno je postupak u fazi sprovođenja - kazali su iz Agencije.

500x500

Još nema odluke o direktoru FZD

V.d. direktor Uprave policije Lazar Šćepanović kazao je da će se kandidovati za tu funkciju u punom mandatu.
- Ukoliko dobijem poziciju da bude lider u narednom periodu pokrenuću sve mehanizme da Uprava policije, sa ministrom unutrašnjih poslova i Vladom izvede, kadrovska rješenja u v.d. stanju prebaci u puni mandat, čime bi se osigurala samostalnost u radu i smanjio rizik od demotivacije policijskih službenika za dalji rad i naravno raditi na poboljšanju socijalnog položaja policijskih službenika u sistemu. Moj zalog je borba protiv kriminala posljednjih 15 godina, a dominantno izražen u protekle dvije godine. Naravno da ću se prijaviti za direktora policije i da će sa mnom na čelu UP Crna Gora zatvoriti sva poglavlja i ući u Evropsku uniju - kazao je on na Forumu za vladavinu prava.
Vlada Crne Gore je 16. decembra 2024. izabrala jednoglasno Šćepanovića za v.d. direktora Uprave policije, a junu ove godine mu je mandat produžen za još šest mjeseci.
Ranije je obavljao funkciju v.d. pomoćnika direktora UP za Sektor za borbu protiv kriminala.
Njega je prošle godine za funkciju direktora policije predložio ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović.
Šaranović je na današnjem Forumu za vladavinu prava izrazio nadu da će direktor Uprave policije biti izabran do kraja godine.
T.K.

1084x550

Šćepanović: Kandidovati ću se za direktora policije, moj zalog borba protiv kriminala

Skupština Glavnog grada imenovala je juče Dragana Radovića za direktora Muzeja i galerija Podgorice u punom mandatu, iako se za njega vezuje nerazjašnjena afera nestanka 150 eksponata iz Arheološke zbirke ove ustanove u periodu dok je on upravljao zbirkom, a ona je pod njegovim ingerencijama bila čak dvije decenije - od 2002. do 2022. godine. Tokom rasprave opozicija je ukazala na ovu činjenicu, ali predstavnici većine bili su kategorični da se krivični postupak ne vodi protiv Radovića, već da je krivična prijava podnešena protiv NN osobe. <h2>ISTRAGA U TOKU</h2> Krajem oktobra Portal ETV uputio je pitanja Osnovnom tužilaštvu o toku istrage u slučaju krivične prijave Javne ustanove Muzeji i galerije Podgorice podnešene u decembru 2022. godine protiv NN osobe zbog krađe 150 muzejskih predmeta koji imaju izuzetno visoku kulturno-umjetničku, istorijsku i materijalnu vrijednost. Kratak odgovor stigao je 30. oktobra. - U vezi Vaših pitanja, obavještavamo Vas da se predmet Vašeg interesovanja nalazi u postupku izviđaja. Radi zaštite interesa postupka, za sada ne možemo saopštiti više detalja – bilo je sve što su saopštili. Proizilazi da Osnovno državno tužilaštvo ni skoro tri godine od kada im je stigla krivična prijava nije okončalo istragu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240907140920_577aa88ad214acd786ac72416b68fcd6b4e099654dbc42b342a90d3bf6b747c7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240907140920_577aa88ad214acd786ac72416b68fcd6b4e099654dbc42b342a90d3bf6b747c7" data-rendition-name="original" width="927" height="587" loading="lazy" alt="ODT Podgorica"><figcaption>ISTRAGA TRAJE SKORO TRI GODINE: Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici(Photo: ODT Podgorica)</figcaption></figure>  Portal ETV krajem oktobra pitanja je uputio i Radoviću, ali on do danas nije odgovorio. Opozicija juče nije podržala njegovo imenovanje za direktora Muzeja i galerija Podgorica, odbornik Pokreta Preokret Mirza Krnić negodovao je i što Radović nije bio u sali tokom rasprave, jer je, kako je kazao, htio, pored ostalog, da ga pita da li je tačno da su određeni eksponati kojima raspolaže muzej nestali, da li su korišćeni za privatne izložbe, kao i da li su neki oštećeni ili nijesu vraćeni. Odbornik Evropskog saveza Miloš Mašković ocijenio je da je imenovanje Radovića dio političkog aranžmana Pokreta za Podgoricu i istakao da nije dobro što se ne zna ishod postupka za nestanak eksponata, te da ne bi bilo dobro „dići ruke za nekoga u čijem je mandatu nestalo 150 eksponata“. Odbornik Preokreta Srđan Perić bio je kategoričan da je i te kako važno pitanje kako će upravljati Muzejima i galerijama čovjek koji je upravljao zbirkom iz koje su nestali eksponati. Odbornik liste „Za bolju Podgoricu“ Miloš Krstović kazao je da se protiv Radovića ne vodi krivični postupak. - Krivična prijava je podnešena protiv NN lica. Targetirate veliki broj zaposlenih unutar Muzeja i galerija. Dragan Radović je jedan od boljih kadrova kojeg ćemo izabrati, po mom ličnom mišljenju i najbolji. Čovjek koji ima 25 godina kao kustos u Muzejima i galerijama - kazao je Krstović. Istakao je i da je Radović ranije u lokalnom parlamentu saopštio da nema nikakve veze sa nestankom eksponata iz Arheološke zbirke. <h2>ZAPISNIK IZ 2002.</h2> A Radović je Arheološku zbirku preuzeo u maju 2002. godine i njom upravljao čak dvije decemije – do 2022. kada je otkriveno da fali 150 eksponata. Prema zapisniku o primopredaji Arheološke zbirke između dipl. arheologa Vere Drecun, savjetnika konzervatora i dipl. istoričara umjetnosti Dragana Radovića, tadašnjeg kustosa Muzeja i galerija Podgorice u maju 2002. godine, u koji Portal ETV ima uvid, eksponati su bili podijeljeni u više zasebnih grupa prema mjestu nalaza. U dokumentu se precizno navodi koliko ima eksponata i sa kojih nalazišta, koliko ih je falilo tokom ranijih primopredaja.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111011116_9e15cd98f63ab878b47470b0d2dd1f9079970be839bcdda0958b9fbebd0ee7f3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251111011116_9e15cd98f63ab878b47470b0d2dd1f9079970be839bcdda0958b9fbebd0ee7f3" data-rendition-name="original" width="1030" height="1422" loading="lazy" alt="Zapisnik o primopredaji iz 2002. godine"><figcaption>Zapisnik o primopredaji iz 2002. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111011116_f3573e217a0b16ced272213ee508130668cd98dd055e078d9879a4e91949b8f8.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251111011116_f3573e217a0b16ced272213ee508130668cd98dd055e078d9879a4e91949b8f8" data-rendition-name="original" width="1052" height="1600" loading="lazy" alt="Zapisnik o primopredaji iz 2002. godine"><figcaption>Zapisnik o primopredaji iz 2002. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption></figure>  - Arheološka zbirka broji ukupno 984 eksponata – piše u dokumentu. Javnost je o nestanku eksponata obaviještena tek u avgustu 2023. kada je urednik u dnevnim novinama Pobjeda Jovan Nikitović otkrio u istraživačkom tekstu da je uprava Muzeja i galerija Podgorica podnijela krivičnu prijavu, a tadašnji direktor ustanove Vučić Ćetković objasnio da su nestali predmeti pripadali Arheološkoj zbirci. - Među predmetima koji nedostaju su omega ukosnice, fibule, određeni keramički predmeti, balsamarijumi, ungventarijumi (duguljasta posuda/bočica, nap. aut.), fragmenti keramike, veći broj komada starog rimskog novca… - kazao je on novinaru Pobjede. Više izvora potvrdilo je tada listu i da je među nestalim predmetima i kamena urna, staklena čaša, keramčki tanjir, kockice za igru (sve sa Duklje), zatim srebrni prsten sa profilisanom glavom, gvozdeni nož, pa čak i fragmenti keramike iz Vavilona, koje je Muzeju poklonio M. Uskoković. Što se tiče numizmatike, objavila je Pobjeda, nestalo je ukupno 125 starih rimskih novčića. Nestanak eksponata, kako je tada rekao Ćetković, utvrđen je prilikom primopredaje dijela Arheološke zbirke između dva kustosa, odnosno prilikom identifikacije i popisa predmeta koji su bili sastavni dio zapisnika o ranijoj primopredaji iz 2002. godine. Na osnovu tog zapisnika, kako je kazao Ćetković, zaključuje se da su nestali predmeti bili na spisku, a samim tim i u depou, 2002. godine kada je obavljena posljednja primopredaja, prije one koja je uslijedila dvije decenije kasnije - 2022. godine. <h2>IZJAŠNJENJE RADOVIĆA</h2> Tokom interne kontrole kada je ustanovljena krađa 150 eksponata, kako je pisala Pobjeda, Radović je u pisanom izjašnjenju objasnio da se dio predmeta iz Arheološke zbirke, koju je preuzeo 2002. godine, nalazi izložen u stalnoj postavci od njenog otvaranja dok je, veći dio, tokom prethodne dvije decenije bio smješten u metalnim ormarima koji su zadovoljavali standarde fizičke zaštite i zaštite od spoljnih negativnih uticaja i hazarda.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111011116_3e3f33491433060000ef7a9917418b13cd9edbb7c09a720e5f9dbef2dcaa12d4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251111011116_3e3f33491433060000ef7a9917418b13cd9edbb7c09a720e5f9dbef2dcaa12d4" data-rendition-name="original" width="899" height="599" loading="lazy" alt="NE ZNA SE KADA SU UKRADENI EKSPONATI: Muzeji i galerije Podgorice"><figcaption>NE ZNA SE KADA SU UKRADENI EKSPONATI: Muzeji i galerije Podgorice(Photo: Facebook/Muzeji i galerije Podgorice)</figcaption></figure>  - Njihovo kretanje je bilo uslovljeno samo kretanjem cijele institucije prilikom nekoliko seljenja početom prvih godina prošle dekade. U tom periodu, i pored neuslovnog smještaja i nestandardnog transporta, svi predmeti su sačuvani i obezbijeđeni po svim muzejskim standardima i nije se desilo da bilo koji predmet bude oštećen ili nedostaje – napisao je Radović. Na kraju dopisa, kako je prenijela Pobjeda, istakao je da se „situacija sa čuvanjem i obezbjeđenjem pomenutih predmeta drastično promijenila prilikom opremanja depoa, u kojem su smješteni, novim inventarom, odnosno uklanjanjem metalnih, standardnih ormara i dislociranja kutija sa predmetima u novoizgrađene i montirane ormare“. - Kretanje i prenošenje predmeta prilikom opremanja depoa novim inventarom ne mogu komentarisati jer nijesam bio uključen i prisutan – napisao je Radović u izjašnjenju tadašnjem direktoru Ćetkoviću. U okviru tužilačke istrage o krađi eksponata iz Arheološke zbirke saslušan je i Radović, ali nije poznato što je saopštio.

Kaćuša Krsmanović

Čovjek koji je upravljao zbirkom iz koje je nestalo 150 eksponata, sada će upravljati Muzejima i galerijama

Kandidat Crne Gore ambasador Miroslav Šćepanović izabran je na poziciju direktora regionalne međunarodne organizacije RACVIAC – Centar za bezbjednosnu saradnju.&nbsp;
- Uz podršku vlada Albanije, Bosne i Hercegovine, Grčke, Hrvatske, Rumunije, Sjeverne Makedonije, Srbije i Turske, Crna Gora je još jednom zadobila povjerenje regiona da, i u ovom odgovornom kapacitetu, nastavi da doprinosi unaprjeđenju regionalne saradnje i dobrosusjedskih odnosa, što je još jedna potvrda njene konstruktivne uloge u regionu - saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova.
Kako je rečeno, Šćepanović će rukovoditi ovom regionalnom organizacijom u periodu od 2026. do 2029. godine.
Ovo je, kažu u MVP-u, značajan uspjeh Crne Gore za koju je regionalna saradnja jedan od ključnih vanjsko-političkih prioriteta.
Organizacija RACVIAC – Centar za bezbjednosnu saradnju jedna je od najdugovječnijih na prostoru jugoistočne Evrope, koja se, duže od dvije decenije, afirmiše kao ključni centar za sticanje znanja i razmjenu iskustava u oblasti primjene međunarodnih sporazuma i konvencija koji uređuju oblast kontrole naoružanja i srodne teme u domenu regionalne bezbjednosne saradnje.&nbsp;
Odlukom država članica iz 2011. godine, RACVIAC dobija mandat da, pored kontrole naoružanja, svojim programima obuhvati i šire aspekte saradnje od značaja za jačanje mira, promociju dijaloga i saradnje u oblasti evropske i evroatlantske integracije između država jugoistočne Evrope i njihovih međunarodnih partnera.&nbsp;
- Kao članica Centra, od 2007. godine, Crna Gora aktivno učestvuje u njegovom radu i koristi njegove programe, jačajući time sopstvene civilne i vojne bezbjednosne kapacitete, čime neposredno doprinosi ukupnoj saradnji i bezbjednosti u jugoistočnoj Evropi - navedeno je u saopštenju.
Ambasador Šćepanović je karijerni diplomata koji na novu dužnost odlazi sa mjesta ambasadora u Ministarstvu vanjskih poslova. Prethodno je u ovom resoru vršio dužnosti državnog sekretara, nerezidentnog ambasadora u Danskoj, Finskoj, Švedskoj i Norveškoj, ministra savjetnika i otpravnika poslova u Ambasadi Crne Gore u Italiji, savjetnika i otpravnika poslova u Ambasadi Crne Gore u Sjedinjenim Američkim Državama, zamjenika generalnog direktora za ekonomsku diplomatiju i direktora Direkcije za Evropu.&nbsp;
Karijeru je započeo 2000. godine, radeći na poslovima ekonomske i bezbjednosne saradnje u okviru inicijative Pakt stabilnosti za jugoistočnu Evropu.

Šćepanović na čelu RACVIAC-a: "Crna Gora dobila povjerenje regiona"

Vlada Srbije smijenila je Rašu Ristivojevića, direktora Kontrole letjenja Srbije i Crne Gore (SMATSA), saznaje Antena M.
Odluku Vlade Srbije danas će potvrditi nadzorni odbor SMATSA-e.
U petočlanom Nadzornom odboru Srbija ima četvoricu članova, a Crna Gora jednoga. Predstavnik naše države je Pavle Tripković, bivši advokat i državni sekretar u Ministarstvu saobraćaja i pomorstva. Prepoznat je kao kadar PES i štićenik Filipa Radulovića, sadašnjeg ministra pomorstva.
Ristivojević je na čelo SMATSA postavljen krajem januara ove godine. Nakon nepunih pet mjeseci na toj dužnosti smijenjen je, navodno, zbog nezakonitog naimenovanja svog bliskog prijatelja za menadžera za bezbjednost Kontrole letjenja Srbije i Crne Gore.
Prema izvorima Antene M, Ristivojevića će na čelu SMATSA zamijeniti Slobodan Cvijan, koji je ranije već obavljao funkciju direktora.

1250x600

Vlada Srbije smijenila direktora Kontrole letjenja Srbije i Crne Gore

Na sjednici Odbora direktora “Zelenilo” d.o.o. Podgorica, održanoj juče, jednoglasnom odlukom za vršioca dužnosti direktora imenovan je Nemanja Gajović, saopšteno je iz preduzeća "Zelenilo".
- Njegovo imenovanje dolazi u trenutku kada se preduzeće intenzivno bavi realizacijom brojnih aktivnosti na unapređenju izgleda i funkcionalnosti javnih zelenih površina u glavnom gradu. Cilj je stvaranje zdravijeg, uređenijeg i ljepšeg ambijenta za život svih građana Podgorice - navodi se u saopštenju.
Gajović je poručio da će njegovim naimenovanjemPodgorica biti još zelenija.
- Svakim danom trudiću se da naš grad bude uređeniji i ljepši. Ja sam dijete ovog grada i sa velikom željom ulazim u ovaj posao – da Podgorica bude zelenija i ljepša za sve nas. Cilj mi je da, u saradnji sa stručnim timom preduzeća, unaprijedimo postojeće kapacitete i razvijamo nove projekte koji će doprinijeti kvalitetnijem životu svih građana - poručio je Gajović.
“Zelenilo”, kako dodaju, nastavlja sa aktivnostima na uređenju i održavanju zelenih površina, uključujući sadnju drveća, održavanje travnjaka, parkova i cvjetnih površina, kao i brigu o urbanom, parkovskom i dječjem mobilijaru.
- U fokusu novog rukovodstva biće i jačanje saradnje sa građanima, kroz promociju ekološke svijesti i zajedničke inicijative u oblasti zaštite i unapređenja životne sredine - zaključuju u saopštenju.

Nemanja Gajović imenovan za vd direktora "Zelenila"

Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava, koji je od 30. aprila bez direktora, juče je, kako je Portal ETV i najavio prije nekoliko dana, dobio novog čelnika – većinom glasova članova Upravnog odbora za prvog čovjeka ove ustanove izabran je Dženis Nurković, koji je bio i jedini kandidat.
Nurković je funkcioner Bošnjačke stranke, član Glavnog odbora ove partije. Izvori Portala ETV iz Fonda tvrde da je izbor Nurkovića politička trgovina između „Albanaca i Bošnjaka – Bošnjačke stranke, jer ova pratija ne želi da ispušti ustanovu iz koje dolazi do novca preko raznih organizacija“.
Vršilac dužnosti direktora Fonda do 30. aprila bio je Agron Ibrahimi kada mu je istekao mandat, a većina u Upravnom odboru odbila je da podrži kandidatkinju za v.d. iz reda zapošljenih Eminu Skenderović. Od tada je Fond bio bez čelnika i maltene blokirana, ali nijesu odgovorili na naša pitanja kako ustanova funkcioniše.
Nurković je juče izabran sa osam glasova za, tri člana Upravnog odbora su bili protiv, dok je jedan listić bio nevažeći. Glasalo se tajno.
- Jedna od zamjerki Nurkoviću tokom razgovora sa članovima Upravnog odbora bila je da on negira Muslimane kao naciju, da pogrdno piše o njima na jednoj Fejsbuk stranici, na što je odgovorio da to nije tačno i da ništa ne zna o toj stranici. Kazao je i da će uspostaviti dobru saradnju sa svim nacionalnim savjetima – ispričao je izvor Portala ETV.
Na pitanje jednog od članova Upravnog odbora da li je njegov izbor za direktora Fonda politički dogovor Albanaca i Bošnjaka, rekao je da nije.
Negirao je i da je povezan sa bilo kakvim koruptivnim radnjama kao član Komisije Fonda za dodjelu novca za projekte.
- Jasno je - Bošnjaci i Albanci su se dogovorili da se Ibrahimi povuče i ustupi mjesto Nurkoviću, a Srbi su sve to aminovali iz svojih interesa – kategoričan je sagovornik Portala ETV. &nbsp;
Portal Standard juče je objavio da je Fond od osnivanja pod direktnom kontrolom kadrova Bošnjačke stranke, uz podsjećanje da su Safet Kurtagić, Elmir Kurtagić i Emir Dacić - svi iz ove partije – bili na funkciji direktora, dok je Komisija za vrednovanje projekata popunjena njihovim stranačkim funkcionerima poput Denisa Martinovića, Mirze Medunjanina i Elmaza Osmanovića.&nbsp;
Kroz raspodjelu sredstava, kako je objavio ovaj portal, pozivajući se na tvrdnje iz savjeta drugih manjinskih naroda, sistematski se favorizuju organizacije bliske BS, čime se obezbjeđuje njihova politička lojalnost i osigurava korpus sigurnih glasova.
Nurković je godinama član Fondove Komisije za vrjednovanje projekata, koja je poslije svake raspodjele novca u žiži, pod optužbama da se služe malverzacijama i da novac dodojeljuju ne neajboljim projektima, već da o tome odlučuju interesi, kako pojedinaca i nekih uticajnih organizacija, tako i Bošnjačke stranke.
A ova partija namjerila je da njen čovjek ponovo bude na čelu Fonda, tvrde naši izvori, zbog čega je konkurs i čekao na realizaciju čitavih sedam mjeseci. Prema njihovim tvrdnjama, BS se morala dogovoriti sa Albancima da prijavu povuče Ibrahimi, kako bi Nurković ostao jedini kandidat, što se na kraju i desilo.&nbsp;
Uprava za kadrove, kako tvrde, tek nakon dogovora Albanaca i Bošnjaka je dobila „zeleno svjetlo“ da organizuje testiranje kandidata, odnosno Nurkovića, jer je Ibrahimi odustao, i okonča proces.
Tako je testiranje, kako smo objavili, organizovano tek 15. maja, a lista sastavljena od jednog kandidata utvrđena je sjutradan. Predmet je članovima Upravnog odbora dostavljen 27. maja, tri dana pred sjendicu Upravnog odbora.&nbsp;
Izvor Portala ETV iz Fonda kazao je ranije da je ova ustanova „zlatna koka“ Bošnjačke stranke i njihov politički plijen i da je neće prepuštiti drugima.
Ibrahimi je 15. maja imenovan za državnog sekretara u Ministarstvu socijalnog staranja, brige o porodici i demografije.

Dženis Nurković novi direktor Fonda za manjine

Deveta sjednica podgoričkog gradskog parlamenta biće održana sjutra.
Sjednica je zakazana po hitnom postupku, a na dnevnom redu su dvije tačke.
Jedna od tačaka tiče se razrješenja izvršnog direktora d.o.o. "Zelenilo", a pred odbornicima će biti i pitanje razrješenja direktorice "Muzeja i galerija", koje je ranije ove sedmice izglasao savjet te ustanove. Na odbornicima će biti da potvrde tu odluku.
Podsjetimo, direktor "Zelenila" je Petar Krivokapić, dok je razriješena direktorica "Muzeja i galerija" Ivana Ćupić.

Podgorički parlament sjutra o smjeni direktora "Zelenila" i direktorice "Muzeja i galerija"

Da Crna Gora živi potpunu institucionalnu anarhiju i da nosioci vlasti u ovoj zemlji ne haju za zakone i propise, već se vode isključivo ličnim i partijskim interesima, po kojem „ključu“ dijele pozicije, pokazuje i slučaj Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava koji je nevjerovatnih mjesec bez direktora i maltene blokiran od 30. aprila, a nakon što je istekao „vd“ mandat Agronu Ibrahimiju. Na koji način funkcioniše ova institucija, s obzirom na to da nemaju direktora i da samim tim u Fondu niko ne smije potpisati bilo kakav akt, Portal ETV nije dobio odgovore na pitanja koja smo im uputili još prije dvije sedmice. Prema riječima nezvaničnih izvora Portala ETV, u ovakvu situaciju Fond je došao, jer Bošnjačka stranka, „preko svojih ljudi u Upravnom odboru nije dozvolila izbor vršioca dužnosti, a kako bi instalirala svoga čovjeka“. &nbsp; - Sjednica Upravnog odbora Fonda održana je 25. aprila kada je konstatovano da Ibrahimiju ističe mandat vršioca dužnosti 30. aprila, pa je donešen zaključak da se u narednih nekoliko dana zakaže elektronska sjednica na kojoj bi bio izabran novi v.d, a na osnovu prijedloga članova Upravnog odbora. Tadašnji predsjednik Đorđije Brujić, međutim, nije poštovao taj zaključak i nije zakazao elektronsku sjednicu – kažu nezvanični sagovornici Portala ETV iz Fonda za manjine. Objašnjavaju da je Brujić novu sjednicu zakazao za 8. maj sa prijedlogom za određivanje vršioca dužnosti. - Međutim, kako nije postojalo većinsko raspoloženje da se za „vd“ izabere jedina prijavljena iz reda zapošljenih Emina Skenderović nije ni bilo glasanja, jer su neki članovi Upravnog odbora napuštili sjednicu – kažu naši sagovornici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250527220536_0db75ec9f08c368e017c774d372d1e7674746999aa92bd94de117b5809fa116d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250527220536_0db75ec9f08c368e017c774d372d1e7674746999aa92bd94de117b5809fa116d" data-rendition-name="original" width="900" height="600" loading="lazy" alt="Emina Skenderović"> <figcaption>BEZ PODRŠKE UPRAVNOG ODBORA: Emina Skenderović(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  Brujić je potom 23. maja zakazao elektronsku sjednicu, ali samo sa tačkom koja se odnosila na prestanak njegovog mandata. - Tada je imenovana nova predsjednica Upravnog odbora Suada Begović i nije bilo riječi o izboru direktora Fonda – objašnjavaju naši izvori. A članovima Upravnog odbora juče je stigao dopis Uprave za ljudske resurse, kojim obavještavaju Brujića, koji više nije predsjednik Upravnog odbora, da dostavljaju „listu kandidata“, iako nema nikakve liste već je jedan kandidat – Dženis Nurković, za direktora Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava, a po javnom konkursu objavljenom još 2. oktobra prošle godine. Nevjerovatnih čak sedam mjeseci bilo je potrebno Upravi za ljudske resurse da okonča procedure i dostavi Fondu listu kandidata.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250527220536_283e07e82c645fda128e597f3b777e8aa694e711e0312fa2306ec95f00321241.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250527220536_283e07e82c645fda128e597f3b777e8aa694e711e0312fa2306ec95f00321241" data-rendition-name="original" width="1692" height="2048" loading="lazy" alt="JEDINI KANDIDAT: Dženis Nurković"> <figcaption>JEDINI KANDIDAT: Dženis Nurković(Photo: Radio Rožaje)</figcaption> </figure>  Ova uprava tek 16. maja je utvrdila listu kandidata, odnosno jednog kandidata, čije kompetencije, znanje i sposobnosti je testirala dan ranije – 15. maja. U dopisu Upravnom odboru Fonda za maninje nijesu objasnili zašto im je bilo potrebno čak sedam mjeseci da organizuju testiranje.&nbsp; - Jasno je nama u Fondu zašto se to desilo. Trebalo je vremena Albanicima i Bošnjacima da se nagode ko će biti na čelu ove institucije. To je njihov politički plijen. A Bošnjačka stranka godinama „ima tapiju“ da organizacije i pojedinci koji su joj bliski dobijaju novac Fonda za projekte. Fond je njihova „zlatna koka“. Izborom Nurkovića za direktora imaće punu konrolu. Zato nije mogla da prođe Emina Skenderović – kategorični su naši sagovornici. Sljedeća sjednica Upravnog odbora biće održana u petak, 30. maja. - Ibrahimi je odustao od kandidature nakon što su se Albanci i Bošnjaci, odnosno njihovi politički lideri dogovorili da Nurković bude izabran za direktora Fonda. Ibrahimi je u međuvremenu, 15. maja imenovan za državnog sekretara u Ministarstvu socijalnog staranja, brige o porodici i demografije – kažu naši sagovornici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250527220536_fb253022c036d7c80598d32a15992edd61e08d916e1750c544bbbe000ad356c3.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250527220536_fb253022c036d7c80598d32a15992edd61e08d916e1750c544bbbe000ad356c3" data-rendition-name="original" width="828" height="549" loading="lazy" alt="NOVA FUNKCIJA: Agron Ibrahimi"> <figcaption>NOVA FUNKCIJA: Agron Ibrahimi(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Hoće li Nurković biti izabran za novog direktora Fonda za manjine izvori Portala ETV nemaju pouzdane informacije. Upravni odbor ima 12 članova, tako da bi on trebalo da dobije podršku najmanje sedam. Dženis Nurković je član Glavnog odbora Bošnjačke stranke. On je predsjednik Komisije za vrjednovanje projekata Fonda za manjine, na čiji rad svi nacionalni savjeti imaju brojne prigovore.

Bošnjačka stranka ne da svoju „zlatnu koku“

Krivična prijava podnijeta je protiv R.S. (52) i R.V. (51), koji su kao investitori i vlasnici jedne katastarske parcele u Herceg Novom, izgradili objekat bez podnijete prijave i dokumentacije za građenje - što su bili dužni da učine shodno Zakonu o planiranju prostora i izgradnji objekata.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, oni su radove izveli u periodu od 2023. do 2025. godine.
Njima se na teret stavlja krivično djelo građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje.
- Službenici svih organizacionih jedinica Uprave policije nastavljaju pojačane, sinhronizovane aktivnosti na suzbijanju krivičnih djela iz oblasti ekološkog kriminala, kao jedne od prioritetnih oblasti u postupanju - poručili su u policiji.

Herceg Novi: Investitorima i vlasnicima parcele krivična prijava zbog građenja bez prijave i dokumentacije

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Milović ocijenio je da Crna Gora danas ne funkcioniše kao održiva ekonomija, već kao „tržni centar“, upozoravajući na zabrinjavajući nivo uvozne zavisnosti i izostanak domaće proizvodnje.
U objavi na mreži Iks, Milović je naveo da je crnogorska ekonomija svedena na prostor potrošnje bez stvarne proizvodne osnove. Posebno je istakao podatke o uvozu hrane, naglašavajući da se na mjesečnom nivou uvozi oko 70 miliona eura prehrambenih proizvoda, odnosno oko 2,3 miliona eura dnevno, dok se samo na uvoz mesa troši oko 15 miliona eura mjesečno.
- Bez uvoza hrane, Crna Gora bi imala zalihe za svega 25 dana - upozorio je Milović.
On je naveo da ekonomija koja se oslanja isključivo na uvoz, poput tržnog centra, ne proizvodi vrijednost, već zavisi od spoljnih isporuka, što za posljedicu ima uvoz inflacije i gubitak kontrole nad cijenama.&nbsp;
Milović je kritikovao i politiku povećanja plata bez realnog ekonomskog pokrića, ocjenjujući da se time stvara „lažna kupovna moć“, dok se istovremeno podstiče inflacija i prazni domaća ekonomija.
- Zemlja bez proizvodnje postaje tržište potrošača, a ne samostalna ekonomija - novac izlazi iz sistema, zavisnost raste, a ekonomska otpornost nestaje - poručio je poslanik DPS-a.
Milović je ocijenio da je „potrošačko-populistički model“ doveo Crnu Goru u izuzetno težak položaj, ističući da istorijski rekord u uvozu hrane i mesa pokazuje da je država postala tržište tuđe robe, umjesto ekonomije koja stvara sopstvenu budućnost.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmilovicnikola%2Fstatus%2F2017865120936771730%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milović: Crna Gora funkcioniše kao tržni centar, a ne kao ekonomija

Blokada graničnih prelaza koštala je Crnu Goru 100 miliona eura vrijednog uvoza dnevno - procijenila je ekonomska analitičarka Mila Kasalica.
Ona je, gostujući na veb televiziji <a href="https://www.dan.co.me/vijesti/ekonomija/video-kasalica-za-dan-blokada-granica-crnu-goru-kosta-100-miliona-dnevno-5335445">Dana</a>, izjavila da želi da vjeruje da se više neće dešavati blokade graničnih prelaza, iako su prevoznici dozvoljavali uvoz za javne i medicinske ustanove.
- Ne možemo zaustavljati 100 miliona eura priliva dnevno. Ako imamo četiri milijarde uvoza, a 220 radnih dana, oko 100 miliona eura po danu zaustavlja se blokadom granica. Zato je to lako odmjeriti u ekonomskom smislu - istakla je ona.
Prevoznici su blokirali granične prelaze od ponedjeljka do četvrtka, tražeći veći povrat akcize na gorivo, brži povrat poreza na dodatu vrijednost (PDV), kao i izmjenu propisa kod EU po kojima će se od aprila tretirati kao turisti, odnosno u pola godine moći će da borave samo 90 dana na teritoriji EU. Na kraju je sa Vladom postignut dogovor, ali o većini zahtjeva prevoznika treba da se pregovara sa Evropskom komisijom (EK).
Kasalica smatra da se multi šengen viza neće tako lako mijenjati.
- EK je najavila strategiju u vezi sa unapređenjem ulaska azilantima i migrantima, gdje će biti importovana norma o privremenom boravku prevoznika. To će biti privremeno rješenje, a onda bi trebalo da smo članica EU. Da će se šengen dotad izmijeniti, to ne možemo očekivati. Sjever Evrope je bogat i zašao je u duboki konzervativizam, a to znači da brane njihovo, a sprečavaju konkurenciju. Sve koji nijesu EU obveznici smatraju nelojalnom konkurencijom - kazala je Kasalica.
Ona je dodala da se ne bi previše nadala po pitanju zahtjeva za povećanje povraćaja akcize. Povrat akcize je u prošloj godini smanjen sa 18 na 11 centi.
- Nije to prevelika industrija, ali je važna. Ne možemo da diskriminišemo druge resore, a to što traže prevoznici svojevrsna je diskriminacija. Da li imamo održivost javnih finansija i da li je moguće da se dozvoli i da se umanji prihodna strana budžeta? Moram biti stroga ekonomistkinja i reći da to nije moguće. Barem ne još tri godine - rekla je Kasalica.
Upitana da li se blokada mogla izbjeći, ona je podsjetila da je uredba izašla 2024. godine i da je za nju bio zadužen MUP.
- Ne znam je li to tamo iko pročitao. Mi smo to štriknuli, EK je nastavila da radi tu priču. To je moja pretpostavka, bazirana na osnovu onoga što sam naučila tokom 2021. i 2022. godine - navela je Kasalica i dodala da se sve moglo spriječiti da je MUP na vrijeme dao pravu informaciju.
U odgovoru na pitanje što bi država trebalo da uradi kako bismo smanjili zavisnost od uvoza i kako ne bismo imali problema u slučaju kraćih blokada, ona je odgovorila da se takve mjere promišljaju za 20 i 50 godina.
- Nama je ekonomija da nešto zakučimo i uzmemo kredit, a baš nas je briga jesmo li mi to zaradili. To moramo da mijenjamo. Nijedna vlada od devedesetih nije se bavila diversifikacijom ekonomije. Imamo ozbiljne poljoprivredne poslenike, ali je predstavljeno da poljoprivreda treba da bude bazirana tako da bude dobra za turističku sezonu. A zašto naša poljoprivreda ne bi služila našem konzumu 365 dana? Poljoprivreda bi se onda razvijala i ne bismo morali da uvozimo mnoge stvari. Ako moramo pšenicu i kafu, ne moramo mnoge druge stvari - naglasila je Kasalica.
Ona je kazala da se kuburi sa raspoloživim budžetom, ali i pitala da li je moguće žaliti se poslije program Evropa sad 1 i 2, bez obzira što je velika inflacija.
- Zamislite privredu koja mora sve to da plati da bi bilo dostupno potrošačima. To nije jednostavno. To ima svoj rok, dobavljače. Da li je jak uvoznički lobi - jeste, ali ne treba da ga razbijamo, jer većina tih privrednih subjekata nije ostala dužna nikome. Ali to ne treba da nas sprečava da razvijamo ekonomiju. U prvih pet godina je poljoprivreda, u sljedećih deset sve vrste manufaktura. Ako to sad počnemo da pripremamo, a implementiramo kad postanemo članica EU, onda smo u okruženju gdje razmišljamo o našoj djeci, a ne razmišljamo o tome što je bilo i kad je bilo - zaključila je Kasalica.

Kasalica: Blokada graničnih prelaza dnevno koštala Crnu Goru 100 miliona eura vrijednog uvoza

Ekonomija eurozone porasla je u četvrtom tromjesečju prošle godine istim tempom kao i tokom ljeta, dok je na nivou Unije aktivnost neznatno usporila, pokazale su preliminarne procjene Eurostata.
Ekonomska aktivnost u eurozoni porasla je u četvrtom tromjesečju prošle godine 0,3 odsto u odnosu na prethodna tri mjeseca, kad je, prema revidiranim podacima, zabilježila isti procentni rast, izračunali su statističari na temelju sezonski prilagođenih podataka, prenosi Hrportfolio.
Na nivou Unije aktivnost je takođe porasla 0,3 odsto, neznatno sporije nego u ljetnom tromjesečju kad je uvećana 0,4 odsto. Preliminarna procjena bruto domaćeg proizvoda (BDP) zasniva se na podacima 19 zemalja članica i pokriva 96 odsto BDP‑a eurozone, te 94 odsto BDP‑a EU.
U izvještaju se navode podaci za samo 15 članica, među kojima su, uz četiri vodeće ekonomije Njemačku, Francusku, Italiju i Španiju, i Belgija, Češka, Estonija, Irska, Litvanija, Mađarska, Nizozemska, Austrija, Portugalija, Finska i Švedska.
U grupi velike „četvorke“ najsnažnije je na kvartalnom nivou i u periodu od oktobra do decembra porasla aktivnost u Španiji, 0,8 odsto, nešto snažnije nego u tri ljetna mjeseca.
U Njemačkoj uvećana je 0,3 odsto, nakon stagnacije u periodu od jula do septembra. Isti procentni rast bilježila je na kraju godine i Italija, uz blago ubrzanje aktivnosti.
Francuski BDP porastao je 0,2 odsto, otprilike upola slabije nego u prethodna tri mjeseca.
Najsnažnije je u od listopada do decembra među zemljama čijim je podacima Eurostat raspolagao porasla aktivnost u Litvaniji, 1,7 odsto, uz otklonjenu prijetnju recesije.
Irska je kliznula u recesiju, uz pad aktivnosti 0,6 odsto u odnosu na prethodna tri mjeseca kada je smanjena 0,3 odsto i napomenu statističara o metodološkoj razlici u proračunima.
Godišnje poređenje pokazuje rast ekonomije eurozone u periodu od oktobra do decembra 1,3 odsto, objavio je Eurostat. U trećem tromjesečju uvećana je na godišnjoj razini za 1,4 posto, prema revidiranom podatku.
Neznatno usporavanje pokazuju i proračuni za EU, s 1,6 odsto na 1,4 odsto.
Usporavanje rasta na oba područja protegnulo se tako na treće tromjesečje zaredom, pokazuju podaci Eurostata.
Među zemljama čijim je podacima Eurostat raspolagao 14 ih je bilježilo rast aktivnosti, a samo jedna stagnaciju.
Daleko najsnažniji rast na godišnjem nivou u grupi četiri vodeće ekonomije ponovo je bilježila Španija, 2,6 odsto.
Francuski BDP porastao je 1,1 odsto, a blizu je i Italija s godišnjom stopom rasta u četvrtom tromjesečju od 0,8 odsto. Aktivnost u njemačkoj ekonomiji uvećana je upola slabije, 0,4 odsto, tek neznatno snažnije nego u prethodna tri mjeseca.
Prema podacima kojima je Eurostat raspolagao, daleko najsnažniji rast aktivnosti na godišnjoj razini bilježila je i u četvrtom tromjesečju Irska, čak 6,7 odsto.
U Finskoj aktivnost se zadržala na razini četvrtog tromjesečja 2024. godine, nakon 0,6 odsto pada aktivnosti u periodu od jula do septembra.

Tag: direktor