<article>Ratovi devedesetih često se prikazuju kao sudbina, kao nešto što se moralo dogoditi, a što, zapravo, ima za cilj da se oslobode odgovornosti oni koji su odlučivali i oni koji su to podržavali -  poručeno je na panelu „Devedesete: od nepristajanja do otpora“ koji su sinoć organizovali Centar za građansko obrazovanje (CGO), Kulturni front i Fondacija M90, u crkvi Santa Maria in Punta u Starom gradu Budve.Panel je okupio istaknute intelektualce, profesore, aktiviste i predstavnike medija, a akcenat je bio na kulturi sjećanja, suočavanju s prošlošću i odgovornosti za ratove koji su obilježili raspad Jugoslavije.Dubravka Stojanović, profesorka istorije na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu i jedna od pokretačica inicijative Muzej 90-ih, naglasila je da je dio istorije tog perioda sistematski zaboravljen kroz organizovane akcije. „Svako sjećanje na alternativu i ljude koji su upozoravali kuda sve vodi nikome ne odgovara. I danas imamo iste vlasti iz 90-ih, a mnogi u društvu su tada to podržavali“, istakla je ona.Predsjednik SO Budva, Petar Odžić, podsjetio je na ulogu Crne Gore u ratovima devedesetih, posebno na granatiranje Dubrovnika. „Jedne od najsvjetlijih tačaka toga doba bili su listovi Monitor i Liberal, dok su režimski mediji – RTCG i Pobjeda – dali puni doprinos propagandi i raspirivanju mržnje“, poručio je Odžić.Profesor na Fakultetu dramskih umjetnosti UCG, Janko Ljumović, govorio je o značaju kulturnih projekata, poput Cetinjskog bijenala, kao i o dubokom nasljeđu traume raspada Jugoslavije koje je i dalje prisutno.Aktivistkinja Paula Petričević, prisjećajući se angažmana u organizaciji Žene u crnom, istakla je da „rat nije bio neizbježan“ i da je važno suprotstaviti se nasilju i nacionalističkoj retorici. „Nažalost, danas ponovo živimo devedesete, jer se sa njima nikada nismo istinski suočili“, ocijenila je ona.Esad Kočan, jedan od osnivača i dugogodišnji glavni urednik Monitora, podsjetio je na atmosferu u kojoj je nastajao prvi nezavisni crnogorski nedjeljnik. „Monitor je bio čin samopoštovanja i nepristajanja da se ćuti pred terorom očiglednosti“, kazao je Kočan, ističući da je uloga čitalaca bila presudna za njegov opstanak.Panel je dio projekta „Muzej 90-ih – regionalni centar za pomirenje, obrazovanje i buduću saradnju“, koji realizuju Kulturni front, Fondacija M90 i CGO, uz podršku Ministarstva spoljnih poslova Kraljevine Holandije kroz MATRA program i projekta Shared Horizons, koji finansira Republika Francuska.</article>

Ratovi devedesetih često se prikazuju kao sudbina, kao nešto što se moralo dogoditi, a što, zapravo, ima za cilj da se oslobode odgovornosti oni koji su odlučivali i oni koji su to podržavali - &nbsp;poručeno je na panelu „Devedesete: od nepristajanja do otpora“ koji su sinoć organizovali Centar za građansko obrazovanje (CGO), Kulturni front i Fondacija M90, u crkvi Santa Maria in Punta u Starom gradu Budve.
Panel je okupio istaknute intelektualce, profesore, aktiviste i predstavnike medija, a akcenat je bio na kulturi sjećanja, suočavanju s prošlošću i odgovornosti za ratove koji su obilježili raspad Jugoslavije.
Dubravka Stojanović, profesorka istorije na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu i jedna od pokretačica inicijative Muzej 90-ih, naglasila je da je dio istorije tog perioda sistematski zaboravljen kroz organizovane akcije. „Svako sjećanje na alternativu i ljude koji su upozoravali kuda sve vodi nikome ne odgovara. I danas imamo iste vlasti iz 90-ih, a mnogi u društvu su tada to podržavali“, istakla je ona.
Predsjednik SO Budva, Petar Odžić, podsjetio je na ulogu Crne Gore u ratovima devedesetih, posebno na granatiranje Dubrovnika. „Jedne od najsvjetlijih tačaka toga doba bili su listovi Monitor i Liberal, dok su režimski mediji – RTCG i Pobjeda – dali puni doprinos propagandi i raspirivanju mržnje“, poručio je Odžić.
Profesor na Fakultetu dramskih umjetnosti UCG, Janko Ljumović, govorio je o značaju kulturnih projekata, poput Cetinjskog bijenala, kao i o dubokom nasljeđu traume raspada Jugoslavije koje je i dalje prisutno.
Aktivistkinja Paula Petričević, prisjećajući se angažmana u organizaciji Žene u crnom, istakla je da „rat nije bio neizbježan“ i da je važno suprotstaviti se nasilju i nacionalističkoj retorici. „Nažalost, danas ponovo živimo devedesete, jer se sa njima nikada nismo istinski suočili“, ocijenila je ona.
Esad Kočan, jedan od osnivača i dugogodišnji glavni urednik Monitora, podsjetio je na atmosferu u kojoj je nastajao prvi nezavisni crnogorski nedjeljnik. „Monitor je bio čin samopoštovanja i nepristajanja da se ćuti pred terorom očiglednosti“, kazao je Kočan, ističući da je uloga čitalaca bila presudna za njegov opstanak.
Panel je dio projekta „Muzej 90-ih – regionalni centar za pomirenje, obrazovanje i buduću saradnju“, koji realizuju Kulturni front, Fondacija M90 i CGO, uz podršku Ministarstva spoljnih poslova Kraljevine Holandije kroz MATRA program i projekta Shared Horizons, koji finansira Republika Francuska.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Panell diskusija

Društvo

Devedesete pod reflektorom: Otpor, sjećanje i odgovornost

Ratovi devedesetih često se prikazuju kao sudbina, kao nešto što se moralo dogoditi, a što, zapravo, ima za cilj da se oslobode odgovornosti oni koji su odlučivali i oni koji su to podržavali -  poručeno je na panelu „Devedesete: od nepristajanja do otpora“ koji su sinoć organizovali Centar za građansko obrazovanje (CGO), Kulturni front i Fondacija M90, u crkvi Santa Maria in Punta u Starom gradu Budve.
Panel je okupio istaknute intelektualce, profesore, aktiviste i predstavnike medija, a akcenat je bio na kulturi sjećanja, suočavanju s prošlošću i odgovornosti za ratove koji su obilježili raspad Jugoslavije.
Dubravka Stojanović, profesorka istorije na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu i jedna od pokretačica inicijative Muzej 90-ih, naglasila je da je dio istorije tog perioda sistematski zaboravljen kroz organizovane akcije. „Svako sjećanje na alternativu i ljude koji su upozoravali kuda sve vodi nikome ne odgovara. I danas imamo iste vlasti iz 90-ih, a mnogi u društvu su tada to podržavali“, istakla je ona.
Predsjednik SO Budva, Petar Odžić, podsjetio je na ulogu Crne Gore u ratovima devedesetih, posebno na granatiranje Dubrovnika. „Jedne od najsvjetlijih tačaka toga doba bili su listovi Monitor i Liberal, dok su režimski mediji – RTCG i Pobjeda – dali puni doprinos propagandi i raspirivanju mržnje“, poručio je Odžić.
Profesor na Fakultetu dramskih umjetnosti UCG, Janko Ljumović, govorio je o značaju kulturnih projekata, poput Cetinjskog bijenala, kao i o dubokom nasljeđu traume raspada Jugoslavije koje je i dalje prisutno.
Aktivistkinja Paula Petričević, prisjećajući se angažmana u organizaciji Žene u crnom, istakla je da „rat nije bio neizbježan“ i da je važno suprotstaviti se nasilju i nacionalističkoj retorici. „Nažalost, danas ponovo živimo devedesete, jer se sa njima nikada nismo istinski suočili“, ocijenila je ona.
Esad Kočan, jedan od osnivača i dugogodišnji glavni urednik Monitora, podsjetio je na atmosferu u kojoj je nastajao prvi nezavisni crnogorski nedjeljnik. „Monitor je bio čin samopoštovanja i nepristajanja da se ćuti pred terorom očiglednosti“, kazao je Kočan, ističući da je uloga čitalaca bila presudna za njegov opstanak.
Panel je dio projekta „Muzej 90-ih – regionalni centar za pomirenje, obrazovanje i buduću saradnju“, koji realizuju Kulturni front, Fondacija M90 i CGO, uz podršku Ministarstva spoljnih poslova Kraljevine Holandije kroz MATRA program i projekta Shared Horizons, koji finansira Republika Francuska.

Advokat Veselin Radulović kazao je za Portal ETV da policija nastavlja mobing njegovoga klijenta – bivšeg načelnika Centra bezbjednosti Tihomira Goranovića od kojeg je u petak uzeta izjavu u svojstvu građanina a u sklopu akcije koju je SDT pokrenulo kada je uhapsilo šest osoba, među kojima su službenici policije, viša državna tužiteljka, biznismen i bivši ministar odbrane i funkcioner DPS.
U petak je privedeno pet osoba – biznismen Aleksandar Mijajlović, bivši šef kontraobavještajne službe Drago Spičanović, viša državna tužiteljka Andrijana Nastić, &nbsp;bivši načelnik Centra bezbjednosti Podgorica Milovan Pavićević i visoki policijski funkcioner Vladan Lazović. U ponedjeljak je uhapšen i Predrag Bošković. Odlukom sudije za istrage sa slobode se brane Pavićević, Nastić, Lazović i Bošković.
Goranović je u petak u nikšićkoj policiji dao izjavu u svojstvu građanina ali mu nije saopšten razlog i, prema riječima Radulovića, inspektori su počinili niz nezakonitih radnji.
- On je u petak pozvan u svojstvu građanina i uredno se javio radi prikupljanja obaveštenja. U policiji mu nije saopšten razlog saslušanja a što je obaveza kada pozivaju nekog u svojstvu građanina. Postavljeno mu je jedno jedino pitanje koje je glasilo: „da li je on ikada odavao tajne podatke nekom neovlašćenom licu“ i on je naravno odgovorio da nije i razgovor se završio na tome – kazao je Radulović.
Dodao je da su Goranoviću oduzeli telefon i da su mu tražili pristupne šifre za mobilni i on im je dao. Radulović ukazuje da su telefon, prema njegovom mišljenju, oduzeli nezakonito jer ga nisu obezbjedili na adekvatan način.
- Telefon su stavili u kovertu koja nije pečatirana na odgovarajući način da bi se spriječilo da neovlašćene osobe imaju pristup podacima iz telefona i nakon dva dana u nedjelju je vršen pretres u Specijalnom državnom tužilaštvu – rekao je Radulović.
Osim Goranovića u nedjelju je bio prisutan i advokat Radulović, stručni saradnik iz Tužilaštva i policijska službenica iz Specijalnog policijskog odjeljenja.
Advokat smatra da je to obavljeno korektno i u skladu sa zakonom, ali je problem bio a što je on istakao u zapisniku sve ono što je prethodilo toj radnji. Ističe da je telefon više od dva dana bio dostupan neovlašćenim licim, da se u tom telefonu nalaze privatne i lične stvari uglavnom, da su to u tom telefonu nalazi i komunikacija sa njim kao advokatom vezano za više postupaka u kojima ga zastupa. Ta komunikacija, prema riječima Radulovića, treba da ima posebnu zaštitu iako sam sasvim siguran da u njoj nema ništa inkriminišuće za bilo koga. Problematično je, ponavlja, da je policija imala uvid u tu komunikaciju.
Advokat naglašava da Goranović imao status građanina pa su tim prije morali voditi računa da se njegova osnovna ljudska prava ne narušavaju i da mu ne narušavaju prvenstveno pravo na privatnost i pravo na povjerljivost razgovora sa svojim advokatom.
Goranoviću, kako navodi advokat Radulović, ni naknadno nije rečeno, niti ga je bilo ko pitao bilo što vezano za druge osobe koje su uhapšene u tom postupku ili za bilo koga drugog.
- Sve ovo ne mogu drugačije protumačiti već kao nastavak mobinga i eventualno pokušaj da se kroz pretres njegovog telefona dođe do nekih podataka koji bi koristili kasnije u pokušaju njegove kompromitacije ili ucjene. U svakom slučaju to nije dozvoljeno raditi nije zakonito raditi ako je postojala potreba da se on ili
bilo koje lice sasluša odnosno da da obavještenja policiji vezano za neko krivično djelo policija je morala poštovati zakone – kazao je Radulović.
Goranović je smijenjen 2021.godine i od tada nije imao nikakva zaduženja u policiji. Radulović smatra da on od tog prioda nema pristup bilo kakvim podacima koji bi mogli biti označeni stepenom tajnosti i sve to govori u prilog ovome što je naveo da postoji puno razloga za sumnju da je ovo nastavak jedne vrste mobinga i pritiska na Goranovića.

Radulović: Nastavljaju pritisak, Goranoviću oduzeli telefon, nijesu mu saopštili razlog saslušanja

Akcija za ljudska prava (HRA) pozdravlja utvrđivanje dvoje kandidata za sudije Ustavnog suda Crne Gore na jučerašnjoj sjednici skupštinskog Ustavnog odbora. 
Kako se navodi u saopštenju, ohrabruje to što su zeleno svjetlo za razmatranje u skupštinskom plenumu dobili zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, Mirjana Radović, i sudija Višeg suda u Podgorici, Jovan Jovanović, koji nikad nijesu bili članovi političkih partija, niti je poznato da ih posebno protežira bilo koja politička partija.
- Oba kandidata, pored toga što ispunjavaju uslove konkursa, i ličnim integritetom i stručnošću zaslužuju izbor. Mirjana Radović je sedam godina bila pravna savjetnica u Akciji za ljudska prava, a posljednjih osam godina je provela u instituciji Ombudsmana, prvo na funkciji savjetnice, a zatim zamjenice Ombudsmana. Samostalno je donijela više važnih mišljenja u složenim predmetima u oblasti zaštite od mučenja i drugog zlostavljanja. Jovan Jovanović je godinama bio sudija parničar u Osnovnom sudu u Ulcinju, a onda i krivičar u Višem sudu u Podgorici. Široka iskustva oba kandidata mogu da doprinesu potpunijem sagledavanju različitih aspekata zaštite ljudskih prava od strane Ustavnog suda - ističe se u saopštenju.
Kako pojašnjavaju, na sjednicama Ustavnog odbora nije osporena stručnost kandidata ni njihov kapacitet za nepristrasno odlučivanje, kakav je Ustavnom sudu Crne Gore neophodan.
- Smatramo da o svim kandidatima poslanici treba javno da razgovaraju u Skupštini, na sjednicama Ustavnog odbora i u plenumu, umjesto zakulisnih dijaloga i kritika na društvenim mrežama. Utvrđivanje kandidata je važan korak ka popunjavanju Ustavnog suda i djelotvornoj zaštiti ljudskih prava, ustavnosti i zakonitosti. Kompletiranje Ustavnog suda je neophodno i za napredak Crne Gore ka Evropskoj uniji - navodi se u saopštenju. 
Ustavom je, poručuju, propisano da Ustavni sud ima sedam sudija. Sada ih je četvoro, od kojih jedna sutkinja u decembru napušta funkciju. 
- To znači da je potrebno izabrati četvoro sudija, dvoje na predlog skupštinskog Ustavnog odbora i dvoje na predlog Predsjednika države. HRA očekuje da Skupština Crne Gore što prije izabere sve potrebne sudije i ubrza put države ka Evropskoj uniji - zaključuje se u saopštenju.

HRA: Izbor kandidata za sudije Ustavnog suda je važan korak naprijed

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen pozvala je u srijedu, u obraćanju na plenarnoj sjednici Evropskog parlamenta (EP), da Evropa mora da stekne kapacitet da odgovori na hibridne prijetnje poslije nedavnih, kako se vjeruje, ruskih upada u vazdušni prostor više evropskih država.
- Vrijeme je da se to nazove svojim imenom. To je hibridno ratovanje. Evropa mora da stekne kapacitet da odgovori i zaštiti svoje nebo - rekla je Fon der Lajen na sjednici EP posvećenoj nedavnim ruskim kršenjima vazdušnog prostora i kritične infrastrukture zemalja članica Unije.
Kako je prenijela na svom nalogu na mreži Iks, sjednici prisustvuje i Mari Bjere, ministarka spoljnih poslova Danske, aktuelne predsjedavajuće EU.
Fon der Lajen je ocijenila da se "dešava nešto novo i opasno" na evropskom nebu, javila je Beta.
- Ne treba samo da reagujemo, treba da odvratimo. Ako oklijevamo da djelujemo siva zona će se samo proširiti - rekla je ona u govoru pred Evropskim parlamentom u Strazburu.
Europoslanici će glasati o rezoluciji o tom pitanju u četvrtak.
Grupa Socijalista i demokrata u EP je na svom nalogu na mreži Iks napisala da rusko kršenje vazdušnog prostora ne predstavlja izolovane incidente, već "hibridno ratovanje da testira kolektivnu spremnost Evrope".
- Moramo pojačati naše odbrambene kapacitete poboljšanjem naše sposobnosti da detektujemo, pripišemo i presretnemo ove upade, u saradnji sa NATO - napisala je ta grupa.

Fon der Lajen: Evropa mora da stekne kapacitet da odgovori na hibridne prijetnje

Projekat „Rukometić“, koji realizuju Rukometni savez Crne Gore i Evropska rukometna federacija a institucionalno podržava Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, od početka oktobra sprovodi se i u tri grada na sjeveru naše države, odnosno u Beranama, Bijelom Polju i Pljevljima.
Kako je saopšteno iz Ministarstva, uključivanjem tri grada na sjeveru, projekat je došao do devet gradova, deset vrtića i oko 500 djece, a 19 licenciranih trenera brine se o tome da svaki čas protekne u dobrom raspoloženju i lijepom druženju djece koja su budućnost naše države.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija i Rukometni savez Crne Gore zajednički rade na promociji rukometa, sporta i zdravih stilova života od najmlađeg uzrasta, pokazujući na taj način pravi odnos prema jednom od najuspješnijih sportova u našoj državi.
Projekat „Rukometić“, kako se navodi, ima za cilj da kroz igru, zabavu i timski duh podstakne djecu da razvijaju ljubav prema sportu, prijateljstvu i zdravim navikama, što je važan segment u njihovom odrastanju i obrazovanju.
Realizuje se u devet gradova i to u Podgorici Nikšiću, Cetinju, Tivtu, Baru, Ulcinju, Beranama, Bijelom Polju i Pljevljima.
- Rukometić se sprovodi u 10 vrtića – “Đina Vrbica” i “Ljubica Popović” u Podgorici, “Dragan Kovačević” u Nikšiću, “Zagorka Ivanović” u Cetinju, “Bambi” u Tivtu, “Vukosava Ivanović-Mašanović” u Baru, “Solidarnost” u Ulcinju, “Radmila Nedić” u Beranama, “Dušo Basekić” u Bijelom Polju i “Eko bajka” u Pljevljima - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Sa djecom trenira 19 trenera: Bobana Krstović, Zorica Đurović, Bojan Deletić, Filip Popović, Miloš Perović, Dragan Đurđevac, Draško Kaluđerović, Marko Knežević, Indira Mujić, Đorđo Peruničić, Vuk Kaluđerović, Rifat Lazorja, Mirko Radović, Radoje Lekić, Milija Kastratović, Marko Stojanović, Aleksandar Đurđević, Božidar Anđelić i Nemanja Vuković.
Više informacija o projektu dostupno je na sajtu rukometic.me.

MPNI: Projekat „Rukometić“ počeo i na sjeveru Crne Gore

Imamo duple aršine u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. U sky prepiskama pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, pominju Dritana Abazovića, Demokrate bezbroj puta, a te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša, kazala je u sinoćnjoj emisiji "Na kraju dana", Danica Nikolić, glavna i odgovorna urednica M portala.
Komentarišući poslednja hapšenja i etiketiranja jednog broja slobodnih i nezavisnih medija, a biznismenu Aleksandru Mijajloviću navodno uređivanje istih, Nikolić podsjeća kako se postupalo kada je objavljena prepiska u kojoj danas specijalni tužilac Vukas Radonjić dogovara ishod krivične prijave.&nbsp;
- Mi smo objavili jednu sky prepisku, u više navrata smo je objavljivali, koja se tiče portparola SDT-a Vukasa Radonjića i on je saslušavan tim povodom. Naravno nije demantovao te sky prepiske i saopštio je da je saslušavan. Ne znamo šta je sa tim predmetom. Vukas Radonjić u toj prepisci dogovara ishod krivične prijave, koja je podnijeta protiv jednog od pripadnika jednog klana. Ne samo što to dogovara, nego se iz sky prepiske vidi da je njegovu svadbu praktično platio jedan od najtraženijih ljudi u Crnoj Gori, a to je bivši policijski funkcioner Ljubo Milović. Vukas Radonjić je saslušan, pušten, radi svoj posao dan danas. Bavi se velikim, ozbiljnim predmetima. I sa tim se ništa dalje nije desilo - kazala je Nikolić.
A sa druge strane, ukazuje Nikolić, imamo ekspresno hapšenje tužiteljke Andrijane Nastić, koja je posle saslušanja puštena i oduzet joj je pasoš.&nbsp;
- Odavala tajne podatke. Pa čekajte, ovaj čovjek je dogovarao ishod presude. &nbsp;Oko Ljuba Milovića imamo takvu hajku koja traje pet godina, ne znamo gdje je, šta je.. Traže ga svi, Interpolova potjernica je za njim raspisana. I to je kao u redu. U redu je da taj tužilac i dalje radi svoj posao u SDT-u koje je rang više od VDT-a u kojem radi tužiteljka Nastić. Imamo duple aršine, to je sasvim jasno. Jasno je da je revanšizam na sceni - istakla je glavna i pdgpvprna urednica M portala.
Upravo zato što to imamo na scceni, ocjenjuje ona, jako je važno da imamo slobodne medije, kritičke medije, koji će se baviti ovim stvarima.
Podsjetila je i da u sky prepisci koju je objavio M porta, pripadnici kavačkog klana govore o tome kako imaju tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu koji će završiti presudu, i da se ispostavlja da je to tada bio Radonjić.
- U sky-ju pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, treća lica ga pominju, pominju Dritana Abazovića, novinarku koja potpisuje ove "spektakularne" tekstove. Treća lica pominju i Demokrate u bezbroj slučajeva i vrlo često... Te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša -naglasila je.
Da su u pitanju dupli aršini u postupanjima, jasno je, smatra Nikolić, i iz slučaja bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića koja u sky prepiskama navodno pominju treća lica.
- Njih nema kao direktnih učesnika, nismo ih vidjeli, a vjerujem ni da nećemo. Oni su u Istražnom zatvoru godinu i po dana, ne služe kaznu nego su u istražnom. Pritvor se pretvorio u kaznu. Oni su u zatvoru, a ovi ljudi koje pominju treća lica niko ne saslušava. Dakle, za njih je dozvoljeno da ih treća lica pominju, a ove nije dozvoljeno. Isto je riječ o visokim državnim funkcionerima, novinarima itd. O čemu se ovdje radi. Kakvo mi to Specijalno državno tužilaštvo imamo - pita se Nikolić.
Govoreći o nejednakom odnosu prema medijima od strane institucija, Nikolić kao primjer navodi zahtjev koji je uputila Višem sudu da joj dozvoli da snimi intervju sa pritvorenikom, bivšim predsjednikom Opštine Budva Milom Božovićem. Ona je to uradila nakon što je Javni servis emitovao intervju sa optuženim Duškom Kneževićem.
- Kakav je to odnos prema medijima, Javnom servisu dozvolili da snimi intervju sa optuženim Duškom Kneževićem, a meni ne dozvoli da radim intervju sa Milom Božovićem koji sam tražila. Nisu htjeli da mi dozvole, jer bih pravila gužvu. Dakle kamere televizijske ne prave gužvu, ali ja jedna koja dolazim bez kamera jer pišem, pravim gužvu i pravim problem obezbjeđenju zatvora da održava red. Zamislite taj odnos. I to vam neko mrtav ozbiljan pošalje kao odgovor institucije, a tražili ste da vam se omogući isti tretman kao RTCG. Ništa manje ništa više - istakla je Nikolić.
Na kraju glavna i odgovorna urednica M portala konstatuje da upradamo u jedan haos.
- Oni proizvode toliko skandala da više ne možemo da ispratimo liniju jednog od njih - dodala je.
Ovo je impresivan popis ludila, kratko je prokomentarisao glavni i odgovorni urednik AnteneM, Darko Šuković, nakon navoda koje je iznijela Nikolić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Nikolić: U prepiskama se pominju Demokrate, Abazović, Radonjić koji završava presude i niko ih ne saslušava, Šuković: Ovo je impresivan popis ludila

Državni sekretar u Ministarstvu finansija, kojim rukovodi Novica Vuković, biće PES-ov bot Tarik Turković, saznaje Portal ETV.
On bi na toj poziciji trebalo da naslijedi Bojanu Bošković, koja, prema informacijama Portala ETV, prelazi na funkciju državne sekretarke u Ministarstvu evropskih poslova, na čijem je čelu Maida Gorčević.
Tarik Turković je, kako se u narodu kaže, "bot tviteraš" Pokreta Evropa sad — poznat po tome što zdušno brani ekonomske politike Vlade Milojka Spajića. Na mreži Iks svakodnevno je prisutan i izuzetno aktivan u podršci svim politikama PES-a, ali i u kritikama na račun prethodne vlasti.
Kao prepoznatljiv bot PES-a, Turković svakodnevno u više navrata dijeli objave ministara i poslanika Pokreta, pokušavajući da njihove politike predstavi u najboljem svjetlu, dok istovremeno koristi priliku da za sve negativno optuži vlast prije avgusta 2020. godine.

PES-ov "bot" Tarik Turković biće državni sekretar u Ministarstvu finansija

Bivši ministar odbrane i funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) &nbsp;Predrag Bošković pušten je da se brani sa slobode nakon saslušanja u Višem sudu.
Ovu odluku donio je sudija za istragu Goran Šćepanović.
Bošković ima obavezu da se povremeno javlja državnom organu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEie5EqL6YTQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Advokat Mihailo Volkov kazao je novinarima ispred Višem suda da je Predrag Bošković na saslušanju obesmislio ono što mu je stavljeno na teret naredbom za sprovođenje istrage.
- Sudija za istragu mu je odredio mjeru povremenog javljanja državnom organu. Takvim načinom sudija za istragu i Viši sud su dali ocjenu na sve ono što je stavljeno bilo prijedlogom za određivanje pritvora - kazao je Volkov.
Naglasio je da je prethodnih dana u više navrata isticao na što se odnosi ovaj postupak.
- Ako vam samo kažem da su Predrag Bošković i Aleksandar Mijajlović razmjenjivali poruke oko zdravlja sada pokojnog mitropolita Amfilohija, oko onoga što je objavljeno u medijima, iznosili neke svoje stavove i da se sva inkriminacija svela na to da je Predrag Boškovic poruku koju je dobio od partijskih aktivista iz Berana proslijedio Aleksandru Mijajloviću - i ako je to sve zavrijedilo da Bošković bude lišen slobode i doveden kod sudije za istragu kao najveći kriminalac - uz sve ono što se dešava u Crnoj Gori ovih dana - onda je sve nejasno - &nbsp;rekao je Volkov.
Bošković je uhapšen juče ujutro na aerodromu u Podgorici, kada se vraćao sa puta. Bošković je saslušan u Specijalnom državnom tužilaštvu u svojstvu osumnjičenog za krivično djelo stvaranja kriminalne organizacije.
U cjelosti je negirao izvršenje djela i iznio kratku odbranu.

Bošković pušten da se brani sa slobode

Udružena zločinačka akcija koncerna Vijesti, Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja, potpomognuta Demokratama. Ovim riječima, urednica Istraživačke redakcije Portala ETV, Kaćuša Krsmanović u sinoćnoj emisiji "Na kraju dana" okarakterisala je posljednja hapšenja i targetiranje slobodnih i nezavnisnih medija na način da ih biznismen Aleksandar Mijajlović navodno uređuje.
- Najvažnije u ovoj priči je ono što je objavio koncern Vijesti. Ovo je udružena zločinačka akcija koncerna Vijesti, SDT-a i SPO, potpomognuta Demokratama. Jer pogledajte u uratku u Vijestima, to je rječnik Borisa Bogdanovića, glasnogovornika i ideologa Demokrata. To je jedna bolesna, opasna konstrukcija - istakla je Krsmanović.
Podsjetimo, iako je postupak tajan i obavezuje sve strane, ali i medije da ne iznose bilo kakve podatke, koncern Vijesti je nonšalantno, bez ikakvih posljedice, objavio navode iz naredbe za sprovođenje istrage.
U medijima se potcrtavaju i rodbinske veze privedenih u akciji SDT-a i SPO, biznismena Aleksandra Mijajlovića i tužiteljke Andrijane Nastić, za šta Krsmanović smatra da je pokušaj diskreditacije tužiteljke.&nbsp;
- To je zbog naroda. Da se pojača taj utisak - &nbsp;zamislite sad gospodin Mijajlović, taj svemoćni i jedna tužiteljka. Ali, ne bilo koja tužiteljka, ono što je ključ to je tužiteljka koja je postupala u dva masovna zločina u Crnoj Gori. Ta tužiteljka nije postupala u oba ta predmeta tako što je rekla - &nbsp;idem ja, nego je spletom okolnosti ona bila dežurna tog dana. Znači pukim slučajem se našla, ni kriva ni duna, &nbsp;u dva velika predmeta. I treba je povezati sa Mijajlovićem, koji navodno uređuje slobodne i nezavisne crnogorske medije. Treba je diskreditovati - poručila je urednica Portala ETV.
Prema njenim riječima, razlog za diskreditaciju Nastić krije se u naumu da se ona isključi iz slučajeva masakra na Cetinju.&nbsp;
- Gospodin Spajić prije 15ak, 20 dana konačno je primio porodice žrtava cetinjskih masakara. Zar nije indikativno da upravo u trenutku kada treba da se dogodi odgovor Spajića tim familijama, jer im je on obećao skoriji odgovor, vi krećete &nbsp;u ovu akciju i tužiteljku koja je postupala u oba slučaja povezujete sa tim "strašnim" Mijajlovićem, uvezuju ga kao čovjeka koji je na čelu crnogorskim medija, uređuje ih. On ima svoje pipke u tužilačkoj organizaciji preko strica. U Crnoj Gori brat i sestra od strica, u našim tradicionalnim okvirima je rod rođeni. I onda na taj način treba diskreditovati tužiteljku i isključiti je iz oba slučaja - kazala je Krsmanović i dodala da pretpostavlja da će se to desiti sada kada je terete da je "odavala tajne informacije svom bratu od strica i na taj način urušavala bezbjednosni sistem Crne Gore".
Smatra da je vrlo indikativno zašto tužiteljku Nastić žele da isključe.
- Mislim da treba svima da nam je jasno zašto žele da je isključe. Zato što tužiteljka Nastić, vjerovatno raspolaže nekim podacima, za koje oni ne žele da dođu do javnosti ili je tražila neke podatke, vještačenja, za koja su oni svjesni što će da proizvedu i koji rezultat i nije poželjno da ona bude u posjedu tih informacija. I onda je isključite iz tog predmeta &nbsp;i angažujte podobnog tužioca po volji Novovića, Šukovića, Demokrata, crkv.e. I vi ste zatvorili priču o ta dva masakra na Cetinju. Potpuno sam sigurna da ovaj tajming nije nimali slučajan - ocijenila je Krsmanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Devedesete pod reflektorom: Otpor, sjećanje i odgovornost

Tagovi

Radulović: Nastavljaju pritisak, Goranoviću oduzeli telefon, nijesu mu saopštili razlog saslušanja

HRA: Izbor kandidata za sudije Ustavnog suda je važan korak naprijed

Fon der Lajen: Evropa mora da stekne kapacitet da odgovori na hibridne prijetnje

MPNI: Projekat „Rukometić“ počeo i na sjeveru Crne Gore

PRATITE TVe UŽIVO