Digitalna pismenost nije luksuz, već uslov da budemo dio modernog društva

Globalna inicijativa koja okuplja ljude iz cijelog svijeta da zajedno doprinesu tome da vještačka inteligencija ne služi moći i interesima velikih korporacija, nego ljudima i zajednicama Ethical AI Alliance, izabrala je Snežanu Nikčević, programsku menadžerku u NVO 35 mm, iz Crne Gore, da bude njihova ambasadorka za Balkan.

Nikčević kaže za Pobjedu da joj je, pored ostalog, dodijeljena uloga da prenosi šta su naši izazovi i potrebe...

Ideja je, prema ovoj globalnoj inicijativi, da se stručnjaci iz različitih djelova svijeta povezuju, da se čuju iskustva onih koji su često na margini i da razgovori o vještačkoj inteligenciji ne ostanu privilegija samo nekoliko bogatih i tehnološki dominantnih zemalja. Nikčević se godinama bavi oblašću koja je vezana za digitalne politike. Ona je, pored ostalog, koordinisala više od 100 audio-vizuelnih projekata, uključujući velike produkcijske servise za klijente poput Bi-Bi-Sijevog Top Gira, Tojote…

Izazovi

- Moja uloga ambasadorke za Balkan je da budem neka vrsta mosta, poveznice, da prenosim šta su naši izazovi i potrebe, ali i da donosim ovdje znanje i iskustva iz različitih djelova svijeta. To uključuje i povezivanje ljudi i organizacija, učešće na različitim događajima, otvaranje prostora za saradnju, ali i stalno podsjećanje da vještačka inteligencija mora služiti ljudima, a ne moći – rekla je ona.

Svako od njih, kako kaže, oblikuje ovu ulogu na svoj način, a ona je gradi na onome što već radi kroz civilni sektor i program koji vodi u 35 mm, istraživanja i umrežavanja.

- I moram reći da mi je ovo priznanje značajno, jer je potvrda da i ono što radiš iz jednog malog mjesta može da doprinese promjeni na globalnom nivou – istakla je Nikčević.

Upitana kako je došlo do toga da postane dio ove globalne inicijative, navodi da je to rezultat godina učenja, rada i upornosti. Počela je vrlo rano da radi, faktički od kraja osnovne, i sve što je zarađivala ulagala je u obrazovanje, putovanja, kurseve, upoznavanje novih ljudi i razmjenu ideja. Kroz sve to se negdje, kako ističe Nikčević, gradi iskustvo, a tome je doprinijelo i učešće u međunarodnim inicijativama vezanim za digitalna prava i digitalne politike. Baš je na jednom od tih događaja i upoznala osnivačice Ethical AI Allianca i kroz te razgovore postalo je jasno da dijele iste vrijednosti.

- Na kraju, mislim da je baš taj spoj lokalnog iskustva i spremnosti za uključenje u globalne razgovore presudio da dobijem ovu titulu – rekla je Nikčević.

Digitalna pismenost

Nikčević dugo edukuje i istražuje oblast digitalne pismenosti, a na pitanje šta pokazuje njeno dosadašnje iskustvo, gdje je Crna Gora po tom pitanju, odgovara da nam nedostaje kritičko razmišljanje, poznavanje digitalnih prava, sigurnosne prakse i razumijevanje šire slike kako tehnologije utiču na naš život i društvo.

- Radila sam sa stotinama organizacija i hiljadama mladih, i vidjela koliko se često sve svodi na snalaženje, a ne na sistematično znanje, što je slučaj u mnogim zemljama, uključujući Crnu Goru… Starije generacije često imaju strah od tehnologije i zavise od mlađih da im ,,srede“ stvari. Mladi su, s druge strane, brzi i snalažljivi, ali to ne znači da su i dovoljno pažljivi, često ne razmišljaju o sigurnosti, privatnosti ili posljedicama onoga što ostavljaju onlajn. Tako da svaka generacija ima svoje prednosti i svoje slabosti, ali svima nam fali dublje razumijevanje i sigurnosna kultura (uključujem i sebe jer govorimo o vještinama koje unapređujemo tokom života) – rekla je Nikčević.

U komunikaciji je bila i sa zaposlenima iz državne uprave, te navodi je situacija – izazovna. U toku je pripremu strategije za upotrebu vještačke inteligencije (AI strategiju) za koju je najavljeno da će biti usvojena do kraja godine, pa Nikčević ističe da je to važan korak, ali je ključno da u proces bude uključeno što više različitih zainteresovanih strana.

- Situacija u državnom sistemu je još uvijek izazovna. Digitalizacija često ostaje na papiru, a kapaciteti i znanje zaposlenih treba da se unaprijede kako bi se nove tehnologije koristile kvalitetno i odgovorno. Upotreba vještačke inteligencije u javnom sektoru nije samo tehničko pitanje, imamo primjere iz regiona i svijeta gdje je, kada se algoritam ubacio u sistem, a nije jasno funkcionisao, kombinacija nefunkcionalnih procedura, lošeg usklađivanja podataka i nedostatka zakonskog mehanizma za izazivanje odluka koje je algoritam donio, dovela do toga da najranjiviji u sistemu ispaštaju – navela je ona.

Dodaje da UNDP studija o spremnosti Crne Gore za primjenu vještačke inteligencije u javnoj upravi jasno pokazuje višedimenzionalne izazove. 

- Ovo nije problem samo u našoj državi, ovo je nešto sa čime se suočava veliki broj zemalja. Zaista je važno imati na umu da ako naši procesi nijesu funkcionalni i transparentni, i ako u njima nedostaje poštovanje ljudskih i drugih prava u neautomatizovanom radu, takvi procesi neće donijeti brže i bolje rezultate kada njima ,,nahranimo“ algoritme – rekla je ona.

Umjesto toga, kako kaže, dobićemo automatizovanu verziju nefunkcionalnog sistema, čime samo povećavamo ranjivost i rizik od zloupotreba.

Edukacija

- Javnost mora biti edukovana o rizicima i prednostima vještačke inteligencije, a treba podstaći i privredu da razvija odgovorna AI rješenja, jer samo tako možemo razgovarati o razvijanju kvalitetnijih, etičnijih i odgovornijih sistema koji stvarno služe ljudima – poručuje Nikčević.

Upitana na koji način treba da se unaprijedi postojeće stanje, odgovara da kao i za mnogo toga, prvenstveno govorimo o obrazovanju, i to još i prije osnovne škole.

- I ovdje ne mislim samo na formalno obrazovanje. Tehnologija je sistemski dio stvarnosti u kojoj živimo, tako da razumijevanje na koji način treba da živimo i funkcionišemo u toj stvarnosti ne bi trebalo da bude nešto što se uči samo kroz specifična zanimanja kao što su različite oblasti IT sektora. Drugo, kroz obuke i stalno učenje, kako za javni tako i za privatni sektor. Treće, kroz povezivanje, ne može svaka institucija ili organizacija sama da „izmišlja točak“, potrebna je saradnja i razmjena znanja. I četvrto, kroz politiku i zakone koji prate stvarne potrebe, a ne samo formalno usklađivanje – precizirala je Nikčević.

Ona je obrazložila da digitalna pismenost nije samo pitanje korišćenja tehnologije ili aplikacija, već način na koji se sigurno, odgovorno i promišljeno krećemo u digitalnom svijetu. To znači biti oprezan na internetu i kritički procjenjivati informacije, paziti na svoje podatke i dijeliti ih s pažnjom, pokazivati ljubaznost i prepoznati digitalno nasilje, ali i koristiti provjerene izvore i pouzdane informacije.

- Sve ove vještine su ključne ne samo za ličnu sigurnost, već i za izgradnju zdravijeg i funkcionalnijeg digitalnog okruženja, u školama, na poslu i u društvu uopšte. Ove vještine se uče i praktikuju od ranih godina. Digitalna pismenost danas nije luksuz, ona je osnovni preduslov da bismo odgovorno i svjesno bili dio modernog društva - zaključuje Nikčević.