Globalna inicijativa koja okuplja ljude iz cijelog svijeta da zajedno doprinesu tome da vještačka inteligencija ne služi moći i interesima velikih korporacija, nego ljudima i zajednicama Ethical AI Alliance, izabrala je Snežanu Nikčević, programsku menadžerku u NVO 35 mm, iz Crne Gore, da bude njihova ambasadorka za Balkan.
Nikčević kaže za Pobjedu da joj je, pored ostalog, dodijeljena uloga da prenosi šta su naši izazovi i potrebe...
Ideja je, prema ovoj globalnoj inicijativi, da se stručnjaci iz različitih djelova svijeta povezuju, da se čuju iskustva onih koji su često na margini i da razgovori o vještačkoj inteligenciji ne ostanu privilegija samo nekoliko bogatih i tehnološki dominantnih zemalja. Nikčević se godinama bavi oblašću koja je vezana za digitalne politike. Ona je, pored ostalog, koordinisala više od 100 audio-vizuelnih projekata, uključujući velike produkcijske servise za klijente poput Bi-Bi-Sijevog Top Gira, Tojote…
<h2>Izazovi</h2>
- Moja uloga ambasadorke za Balkan je da budem neka vrsta mosta, poveznice, da prenosim šta su naši izazovi i potrebe, ali i da donosim ovdje znanje i iskustva iz različitih djelova svijeta. To uključuje i povezivanje ljudi i organizacija, učešće na različitim događajima, otvaranje prostora za saradnju, ali i stalno podsjećanje da vještačka inteligencija mora služiti ljudima, a ne moći – rekla je ona.
Svako od njih, kako kaže, oblikuje ovu ulogu na svoj način, a ona je gradi na onome što već radi kroz civilni sektor i program koji vodi u 35 mm, istraživanja i umrežavanja.
- I moram reći da mi je ovo priznanje značajno, jer je potvrda da i ono što radiš iz jednog malog mjesta može da doprinese promjeni na globalnom nivou – istakla je Nikčević.
Upitana kako je došlo do toga da postane dio ove globalne inicijative, navodi da je to rezultat godina učenja, rada i upornosti. Počela je vrlo rano da radi, faktički od kraja osnovne, i sve što je zarađivala ulagala je u obrazovanje, putovanja, kurseve, upoznavanje novih ljudi i razmjenu ideja. Kroz sve to se negdje, kako ističe Nikčević, gradi iskustvo, a tome je doprinijelo i učešće u međunarodnim inicijativama vezanim za digitalna prava i digitalne politike. Baš je na jednom od tih događaja i upoznala osnivačice Ethical AI Allianca i kroz te razgovore postalo je jasno da dijele iste vrijednosti.
- Na kraju, mislim da je baš taj spoj lokalnog iskustva i spremnosti za uključenje u globalne razgovore presudio da dobijem ovu titulu – rekla je Nikčević.
<h2>Digitalna pismenost</h2>
Nikčević dugo edukuje i istražuje oblast digitalne pismenosti, a na pitanje šta pokazuje njeno dosadašnje iskustvo, gdje je Crna Gora po tom pitanju, odgovara da nam nedostaje kritičko razmišljanje, poznavanje digitalnih prava, sigurnosne prakse i razumijevanje šire slike kako tehnologije utiču na naš život i društvo.
- Radila sam sa stotinama organizacija i hiljadama mladih, i vidjela koliko se često sve svodi na snalaženje, a ne na sistematično znanje, što je slučaj u mnogim zemljama, uključujući Crnu Goru… Starije generacije često imaju strah od tehnologije i zavise od mlađih da im ,,srede“ stvari. Mladi su, s druge strane, brzi i snalažljivi, ali to ne znači da su i dovoljno pažljivi, često ne razmišljaju o sigurnosti, privatnosti ili posljedicama onoga što ostavljaju onlajn. Tako da svaka generacija ima svoje prednosti i svoje slabosti, ali svima nam fali dublje razumijevanje i sigurnosna kultura (uključujem i sebe jer govorimo o vještinama koje unapređujemo tokom života) – rekla je Nikčević.
U komunikaciji je bila i sa zaposlenima iz državne uprave, te navodi je situacija – izazovna. U toku je pripremu strategije za upotrebu vještačke inteligencije (AI strategiju) za koju je najavljeno da će biti usvojena do kraja godine, pa Nikčević ističe da je to važan korak, ali je ključno da u proces bude uključeno što više različitih zainteresovanih strana.
- Situacija u državnom sistemu je još uvijek izazovna. Digitalizacija često ostaje na papiru, a kapaciteti i znanje zaposlenih treba da se unaprijede kako bi se nove tehnologije koristile kvalitetno i odgovorno. Upotreba vještačke inteligencije u javnom sektoru nije samo tehničko pitanje, imamo primjere iz regiona i svijeta gdje je, kada se algoritam ubacio u sistem, a nije jasno funkcionisao, kombinacija nefunkcionalnih procedura, lošeg usklađivanja podataka i nedostatka zakonskog mehanizma za izazivanje odluka koje je algoritam donio, dovela do toga da najranjiviji u sistemu ispaštaju – navela je ona.
Dodaje da UNDP studija o spremnosti Crne Gore za primjenu vještačke inteligencije u javnoj upravi jasno pokazuje višedimenzionalne izazove.&nbsp;
- Ovo nije problem samo u našoj državi, ovo je nešto sa čime se suočava veliki broj zemalja. Zaista je važno imati na umu da ako naši procesi nijesu funkcionalni i transparentni, i ako u njima nedostaje poštovanje ljudskih i drugih prava u neautomatizovanom radu, takvi procesi neće donijeti brže i bolje rezultate kada njima ,,nahranimo“ algoritme – rekla je ona.
Umjesto toga, kako kaže, dobićemo automatizovanu verziju nefunkcionalnog sistema, čime samo povećavamo ranjivost i rizik od zloupotreba.
<h2>Edukacija</h2>
- Javnost mora biti edukovana o rizicima i prednostima vještačke inteligencije, a treba podstaći i privredu da razvija odgovorna AI rješenja, jer samo tako možemo razgovarati o razvijanju kvalitetnijih, etičnijih i odgovornijih sistema koji stvarno služe ljudima – poručuje Nikčević.
Upitana na koji način treba da se unaprijedi postojeće stanje, odgovara da kao i za mnogo toga, prvenstveno govorimo o obrazovanju, i to još i prije osnovne škole.
- I ovdje ne mislim samo na formalno obrazovanje. Tehnologija je sistemski dio stvarnosti u kojoj živimo, tako da razumijevanje na koji način treba da živimo i funkcionišemo u toj stvarnosti ne bi trebalo da bude nešto što se uči samo kroz specifična zanimanja kao što su različite oblasti IT sektora. Drugo, kroz obuke i stalno učenje, kako za javni tako i za privatni sektor. Treće, kroz povezivanje, ne može svaka institucija ili organizacija sama da „izmišlja točak“, potrebna je saradnja i razmjena znanja. I četvrto, kroz politiku i zakone koji prate stvarne potrebe, a ne samo formalno usklađivanje – precizirala je Nikčević.
Ona je obrazložila da digitalna pismenost nije samo pitanje korišćenja tehnologije ili aplikacija, već način na koji se sigurno, odgovorno i promišljeno krećemo u digitalnom svijetu. To znači biti oprezan na internetu i kritički procjenjivati informacije, paziti na svoje podatke i dijeliti ih s pažnjom, pokazivati ljubaznost i prepoznati digitalno nasilje, ali i koristiti provjerene izvore i pouzdane informacije.
- Sve ove vještine su ključne ne samo za ličnu sigurnost, već i za izgradnju zdravijeg i funkcionalnijeg digitalnog okruženja, u školama, na poslu i u društvu uopšte. Ove vještine se uče i praktikuju od ranih godina. Digitalna pismenost danas nije luksuz, ona je osnovni preduslov da bismo odgovorno i svjesno bili dio modernog društva - zaključuje Nikčević.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Digitalna pismenost nije luksuz, već uslov da budemo dio modernog društva

Fond penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) Crne Gore uveo je novu digitalnu uslugu na svojoj zvaničnoj internet stranici www.fondpio.me – virtuelnog asistenta (chatbot), osmišljenog da građanima omogući brži i jednostavniji pristup opštim informacijama iz oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja.
Virtuelni asistent, simbolično nazvan PIO Agent, dostupan je korisnicima 24 sata dnevno, sedam dana u nedjelji, tokom cijele godine. Ova usluga omogućava građanima da do informacija dođu digitalnim putem – bez čekanja, bez dolazaka u prostorije Fonda i bez direktnog kontakta sa službenicima.
PIO Agent funkcioniše na bazi vještačke inteligencije i trenutno se nalazi u testnoj fazi, zbog čega su povratne informacije korisnika od izuzetne važnosti. Iz Fonda pozivaju građane da posjete njihovu internet stranicu, isprobaju ovu uslugu i postavljaju precizna pitanja kako bi dobijeni odgovori bili što potpuniji i tačniji.
Važno je napomenuti da chatbot pruža odgovore isključivo na opšta pitanja o pravima iz PIO sistema, dok se za sve informacije koje se odnose na konkretna, lična prava i predmete, građani i dalje trebaju obratiti nadležnim jedinicama Fonda.
Uvođenje virtuelnog asistenta predstavlja još jedan korak ka modernizaciji i digitalizaciji usluga Fonda PIO Crne Gore, s ciljem daljeg razvoja ove institucije kao transparentne, profesionalne, efikasne i građanima orijentisane javne ustanove.

Primjenom vještačke inteligencije olakšan pristup informacijama o pravima iz PIO sistema

Da li ChatGPT šteti sposobnostima kritičkog razmišljanja? Nova studija istraživača sa MIT Media Laba donosi zabrinjavajuće rezultate.
U istraživanju je učestvovalo 54 osobe, uzrasta od 18 do 39 godina, sa područja Bostona, podijeljene u tri grupe. Od svake grupe je zatraženo da napišu nekoliko eseja koristeći: OpenAI-jev ChatGPT, Gugl pretragu, i jedna grupa je radila bez ikakvog alata, prenosi Time.
Tokom pisanja, EEG aparat je bilježio moždanu aktivnost u 32 regije mozga. Ispostavilo se da su korisnici ChatGPT-a pokazali najmanji nivo moždane angažovanosti i „dosljedno postizali slabije rezultate na neutralnom, jezičkom i ponašajnom nivou“. Tokom nekoliko mjeseci, korisnici ChatGPT-a su postajali sve pasivniji, a do kraja studije često su samo kopirali i lijepili sadržaj iz alata.
U radu se sugeriše da upotreba velikih jezičkih modela (LLM) može štetiti učenju – naročito kod mlađih korisnika. Iako još nije prošla recenzentsku provjeru, a uzorak nije veliki, glavna autorka studije, Natalija Kosmina, odlučila je da je objavi kako bi ukazala na zabrinutost da bi, kako društvo sve više koristi LLM-ove zbog praktičnosti, razvoj mozga mogao dugoročno da bude ugrožen.
- Ono što me je natjeralo da je objavim prije nego što prođe potpunu recenziju jeste strah da bi za šest do osam mjeseci neki donosioci odluka mogli reći: "Hajde da uvedemo GPT u vrtiće". Mislim da bi to bilo izuzetno loše i štetno. Mozgovi u razvoju su najviše ugroženi - kaže Kosmina.
<h2>Stvaranje ideja</h2>
MIT Media Lab je nedavno uložio značajne resurse u proučavanje uticaja generativne vještačke inteligencije. Jedna ranija studija, na primjer, pokazala je da se korisnici ChatGPT-a osjećaju usamljenije što ga više koriste.
Kosmina, koja je od 2021. stalno zaposlena kao istraživač na MIT Media Labu, željela je da se posebno posveti uticaju korišćenja AI-a u školskim zadacima, jer sve više učenika koristi vještačku inteligenciju. Zato su ona i kolege zadali učesnicima da pišu eseje od 20 minuta na teme slične onima sa SAT testa, poput etike filantropije i problema prevelikog broja izbora.
Grupa koja je koristila ChatGPT napisala je gotovo identične eseje, bez originalnosti, oslanjajući se na iste fraze i ideje. Dvije profesorke engleskog jezika koje su ocjenjivale radove opisale su ih kao „bez duše“. EEG je pokazao nizak nivo izvršne kontrole i pažnje. Do trećeg eseja, mnogi su jednostavno zadavali temu ChatGPT-u i prepuštali mu gotovo cijeli posao.&nbsp;
- Bilo je više u stilu: ‘Daj mi gotov esej, sredi ovu rečenicu, i gotovo’ - kaže Kosmina.
Grupa koja nije koristila nikakav alat imala je najjaču moždanu povezanost, posebno u alfa, theta i delta frekvencijama, koje su povezane s kreativnim razmišljanjem, memorijom i obradom značenja. Ovi učesnici su pokazivali više angažovanosti, radoznalosti i osjećaja vlasništva nad radom, te su izražavali veću satisfakciju.
Treća grupa, koja je koristila Gugl pretragu, takođe je pokazala visok nivo zadovoljstva i moždane aktivnosti. Razlika je značajna, jer danas mnogi informacije traže direktno u AI čet-botovima umjesto da koriste Gugl.
<h2>Preispitivanje ranijih radova</h2>
Nakon što su napisali tri eseja, od ispitanika je zatraženo da ponovo napišu jedan od prethodnih, ali ovoga puta, ChatGPT grupa bez pomoći alata, a „brain-only“ grupa sada uz pomoć ChatGPT-a. Prva grupa se jedva sjećala šta su pisali, a EEG je pokazivao slabije alfa i theta talase – vjerovatno znak da nisu koristili dubinske memorijske procese.&nbsp;
- Zadatak je bio izvršen, mogli biste reći da je bio efikasan i praktičan, ali kako pokazujemo u radu - ništa od toga nije ostalo integrisano u pamćenje - navela je Kosmina.
Suprotno tome, druga grupa je pokazala snažno povećanje moždane povezanosti u svim EEG opsezima. To otvara nadu da AI, ako se koristi pravilno, može zapravo unaprijediti učenje – umjesto da ga potiskuje.
<h2>Poslije objave</h2>
Ovo je prva pred-recenzentska studija koju je Kosmina objavila. Tim je studiju poslao na recenziju, ali nisu željeli da čekaju više od osam mjeseci kako bi upozorili na problem za koji vjeruju da već sada utiče na decu.
- Obrazovanje o tome kako koristiti ove alate, i promovisanje činjenice da mozak mora da se razvija i u analognom smislu, apsolutno je ključno. Potrebni su nam zakoni koji to prate, i još važnije – testiranje ovih alata prije njihove široke upotrebe - ističe Kosmina.
Psihijatar dr Zišan Kan, koji leči dijecu i adolescente, kaže da vidi mnogo mladih koji se previše oslanjaju na AI u školskim obavezama.&nbsp;
- Iz ugla psihijatrije, vidim da pretjerana zavisnost od LLM-ova može imati neželjene psihološke i kognitivne posljedice – posebno kod mladih čiji se mozak još uvek razvija. Neuronske veze koje vam pomažu u pristupu informacijama, pamćenju činjenica i mentalnoj otpornosti – sve to može oslabiti - istakao je on.

1250x600

1084x550

Nova studija: ChatGPT narušava vještine kritičkog mišljenja

Pretraživač Gugl (Google) predstavio je program vrijedan 37 miliona dolara za ubrzanje razvoja vještačke inteligencije (AI) u Africi, sa investicijama koje se kreću od lokalnih istraživanja do projekata praćenja poljoprivrednih usjeva i prilagođavanja tehnologija afričkim jezicima.
- Afrika je dom nekih od najvažnijih i najinspirativnijih radova u oblasti vještačke inteligencije danas - rekao je potpredsjednik Gugl-a Džejms Manjika na predstavljanju zajedničkog centra za vještačku inteligenciju u Akri, glavnom gradu Gane.
Centar će služiti kao centar za obuku, saradnju i eksperimentisanje.
Među predstavljenim vodećim inicijativama je i saradnja za bezbjednost hrane u oblasti vještačke inteligencije, mreža koja okuplja istraživače i neprofitne organizacije kako bi razvili alate koji poboljšavaju rano otkrivanje gladi, otpornost usjeva i donošenje odluka za male poljoprivrednike.
Cilj je pomoći afričkim prehrambenim sistemima da bolje izdrže klimatske i ekonomske šokove.
Kompanija se takođe priprema za pokretanje platforme za finansiranje kako bi podržala startapove vođene vještačkom inteligencijom u sektorima poljoprivrede, zdravstva i obrazovanja.
Preko svoje filantropske grane, grupa obećava sedam miliona dolara za proširenje inicijativa za obrazovanje o vještačkoj inteligenciji u Nigeriji, Keniji, Južnoj Africi i Gani.
Gugl je najavio finansiranje od tri miliona dolara za kolektiv "Masakhane" koji razvija alate za vještačku inteligenciju na više od 40 afričkih jezika.

Gugl će uložiti 37 miliona dolara u razvoj vještačke inteligencije u Africi

Beogradski duo koji stoji iza podkasta "Baci5" u novoj se epizodi poigrao s ChatGPT-jem i postavio pitanje koja je najljepša država bivše Jugoslavije.
Nagađali su kako je vještačka inteligencija rangirala zemlje.&nbsp;
- Vjerujem da će me zbog ove izjave dosta ljudi isprozivati, ali bićemo iskreni. Zbog primorja, ja bih rekao da je to Hrvatska - rekao je jedan od njih, što je tačan odgovor jer je vještačka inteligencija postavila Hrvatsku upravo na prvo mjesto liste najljepših zemalja bivše Juge, prenosi Index.hr.
<div class="embed-block"><blockquote class="instagram-media" data-instgrm-captioned data-instgrm-permalink="https://www.instagram.com/reel/DLAP5Nno9p8/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" data-instgrm-version="14" style=" background:#FFF; border:0; border-radius:3px; box-shadow:0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width:540px; min-width:326px; padding:0; width:99.375%; width:-webkit-calc(100% - 2px); width:calc(100% - 2px);"><div style="padding:16px;"> <a href="https://www.instagram.com/reel/DLAP5Nno9p8/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" background:#FFFFFF; line-height:0; padding:0 0; text-align:center; text-decoration:none; width:100%;" target="_blank"> <div style=" display: flex; flex-direction: row; align-items: center;"> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 40px; margin-right: 14px; width: 40px;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 100px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 60px;"></div></div></div><div style="padding: 19% 0;"></div> <div style="display:block; height:50px; margin:0 auto 12px; width:50px;"><svg width="50px" height="50px" viewBox="0 0 60 60" version="1.1" xmlns="https://www.w3.org/2000/svg" xmlns:xlink="https://www.w3.org/1999/xlink"><g stroke="none" stroke-width="1" fill="none" fill-rule="evenodd"><g transform="translate(-511.000000, -20.000000)" fill="#000000"><g><path d="M556.869,30.41 C554.814,30.41 553.148,32.076 553.148,34.131 C553.148,36.186 554.814,37.852 556.869,37.852 C558.924,37.852 560.59,36.186 560.59,34.131 C560.59,32.076 558.924,30.41 556.869,30.41 M541,60.657 C535.114,60.657 530.342,55.887 530.342,50 C530.342,44.114 535.114,39.342 541,39.342 C546.887,39.342 551.658,44.114 551.658,50 C551.658,55.887 546.887,60.657 541,60.657 M541,33.886 C532.1,33.886 524.886,41.1 524.886,50 C524.886,58.899 532.1,66.113 541,66.113 C549.9,66.113 557.115,58.899 557.115,50 C557.115,41.1 549.9,33.886 541,33.886 M565.378,62.101 C565.244,65.022 564.756,66.606 564.346,67.663 C563.803,69.06 563.154,70.057 562.106,71.106 C561.058,72.155 560.06,72.803 558.662,73.347 C557.607,73.757 556.021,74.244 553.102,74.378 C549.944,74.521 548.997,74.552 541,74.552 C533.003,74.552 532.056,74.521 528.898,74.378 C525.979,74.244 524.393,73.757 523.338,73.347 C521.94,72.803 520.942,72.155 519.894,71.106 C518.846,70.057 518.197,69.06 517.654,67.663 C517.244,66.606 516.755,65.022 516.623,62.101 C516.479,58.943 516.448,57.996 516.448,50 C516.448,42.003 516.479,41.056 516.623,37.899 C516.755,34.978 517.244,33.391 517.654,32.338 C518.197,30.938 518.846,29.942 519.894,28.894 C520.942,27.846 521.94,27.196 523.338,26.654 C524.393,26.244 525.979,25.756 528.898,25.623 C532.057,25.479 533.004,25.448 541,25.448 C548.997,25.448 549.943,25.479 553.102,25.623 C556.021,25.756 557.607,26.244 558.662,26.654 C560.06,27.196 561.058,27.846 562.106,28.894 C563.154,29.942 563.803,30.938 564.346,32.338 C564.756,33.391 565.244,34.978 565.378,37.899 C565.522,41.056 565.552,42.003 565.552,50 C565.552,57.996 565.522,58.943 565.378,62.101 M570.82,37.631 C570.674,34.438 570.167,32.258 569.425,30.349 C568.659,28.377 567.633,26.702 565.965,25.035 C564.297,23.368 562.623,22.342 560.652,21.575 C558.743,20.834 556.562,20.326 553.369,20.18 C550.169,20.033 549.148,20 541,20 C532.853,20 531.831,20.033 528.631,20.18 C525.438,20.326 523.257,20.834 521.349,21.575 C519.376,22.342 517.703,23.368 516.035,25.035 C514.368,26.702 513.342,28.377 512.574,30.349 C511.834,32.258 511.326,34.438 511.181,37.631 C511.035,40.831 511,41.851 511,50 C511,58.147 511.035,59.17 511.181,62.369 C511.326,65.562 511.834,67.743 512.574,69.651 C513.342,71.625 514.368,73.296 516.035,74.965 C517.703,76.634 519.376,77.658 521.349,78.425 C523.257,79.167 525.438,79.673 528.631,79.82 C531.831,79.965 532.853,80.001 541,80.001 C549.148,80.001 550.169,79.965 553.369,79.82 C556.562,79.673 558.743,79.167 560.652,78.425 C562.623,77.658 564.297,76.634 565.965,74.965 C567.633,73.296 568.659,71.625 569.425,69.651 C570.167,67.743 570.674,65.562 570.82,62.369 C570.966,59.17 571,58.147 571,50 C571,41.851 570.966,40.831 570.82,37.631"></path></g></g></g></svg></div><div style="padding-top: 8px;"> <div style=" color:#3897f0; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:550; line-height:18px;">View this post on Instagram</div></div><div style="padding: 12.5% 0;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: row; margin-bottom: 14px; align-items: center;"><div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(0px) translateY(7px);"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; height: 12.5px; transform: rotate(-45deg) translateX(3px) translateY(1px); width: 12.5px; flex-grow: 0; margin-right: 14px; margin-left: 2px;"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(9px) translateY(-18px);"></div></div><div style="margin-left: 8px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 20px; width: 20px;"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 2px solid transparent; border-left: 6px solid #f4f4f4; border-bottom: 2px solid transparent; transform: translateX(16px) translateY(-4px) rotate(30deg)"></div></div><div style="margin-left: auto;"> <div style=" width: 0px; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-right: 8px solid transparent; transform: translateY(16px);"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; flex-grow: 0; height: 12px; width: 16px; transform: translateY(-4px);"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-left: 8px solid transparent; transform: translateY(-4px) translateX(8px);"></div></div></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center; margin-bottom: 24px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 224px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 144px;"></div></div></a><p style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; line-height:17px; margin-bottom:0; margin-top:8px; overflow:hidden; padding:8px 0 7px; text-align:center; text-overflow:ellipsis; white-space:nowrap;"><a href="https://www.instagram.com/reel/DLAP5Nno9p8/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:normal; line-height:17px; text-decoration:none;" target="_blank">A post shared by Podcast Baci5 (@baci5_podcast)</a></div></blockquote> <script async src="//www.instagram.com/embed.js"></script></div>
- Realno, druga je Srbija - nastavio je, no ovoga puta je pogriješio.&nbsp;
"ChatGPT voli more", zaključili su dečki, jer je na drugom mjestu vještačka inteligencija postavila Crnu Goru, a na trećem Sloveniju, dok je Srbija na četvrtom mjestu.&nbsp;
Bosna i Hercegovina našla se na petom mjestu, a Makedonija na posljednjem.
<h2>Lista izazvala rasprave</h2>
Njihov video izazvao je brojne komentare. Mnogi su pisali kako je upravo njihova zemlja najljepša, dok su drugi pak raspravljali je li ChatGPT postavio listu prema kriterijumu koja zemlja ima izlaz na more. Međutim, našao se i jedan zanimljiv komentar.
- To se uopšte ne može realno rangirati. Ohridsko jezero, primjerice, jedno je od najljepših jezera u Evropi. Hvar i Brač su nevjerovatni. Boka kotorska je najljepši zaliv na svijetu. Tare i Drina ostavljaju bez daha. Rijeka Una je najljepša evropska rijeka uz Soču. To su takve ljepote, a ima ih još mnogo za nabrojati - glasi jedan od komentara.

Beogradski duo pitao vještačku inteligenciju koja je najljepša zemlja bivše Juge, odgovor izazvao raspravu

Kao što su pape kroz vijekove odgovarale na najveće izazove svog vremena — jeresi, kuge ili invazije — tako je i papa Lav XIV, u 2025. godini, odlučio da borba protiv nekontrolisanog razvoja vještačke inteligencije (AI) postane temeljna misija njegovog pontifikata.
U svom prvom zvaničnom obraćanju kardinalima, upozorio je na opasnosti koje vještačka inteligencija nosi po „ljudsko dostojanstvo, pravdu i rad“. Dva dana kasnije, govoreći novinarima, pohvalio je „ogroman potencijal“ tehnologije, ali je istovremeno upozorio da ona zahtijeva odgovornost „kako bi služila opštem dobru“.
Baš kao i njegov imenjak, papa Lav XIII iz 19. vijeka, koji je zagovarao prava radnika tokom industrijske revolucije, Lav XIV sebe pozicionira kao čuvara društvenog tkiva suočenog sa neobuzdanim tehnološkim napretkom. Ime koje je izabrao kardinal Robert Prevost nije bilo „slučajna referenca“, saopštio je portparol Vatikana iste noći kada je okončana konklava.
- Crkva nas poziva da gledamo ka nebesima, ali i da hodamo zemljom u skladu sa vremenom u kojem živimo - rekao je Paolo Benanti, franjevac i savjetnik Vatikana za etiku u oblasti vještačke inteligencije za Politiko, dodajući da nije ništa neobično što Crkva nudi svoje znanje i u ovako futurističkoj oblasti.
- Vatikan želi da se iybjegne razvoj vještačke inteligencije koji bi narušio ljudska prava i dostojanstvo, a koji bi posebno teško pogodio radnike sa nižim kvalifikacijama - izjavila je Marija Savona, profesorka ekonomije inovacija na rimskoj LUISS univerzitetu i Univerzitetu Saseks, te stručnjakinja za AI.
Etika, filozofija i čak sami tehnološki magnati već godinama upozoravaju na rizike od kompanija koje stvaraju inteligentne forme života. Vlasnik X platforme i tvorac AI bota Grok, milijarder Ilon Mask, upozorio je na „dozivanje demona“ kroz nepromišljen razvoj vještačke inteligencije, poredeći to sa stvaranjem „digitalnog Boga“.
Rad na pozicioniranju Svete stolice unutar regulacije AI-a započeo je još za vrijeme prethodnog pape. Papa Franjo je 2020. godine okupio vjerske i političke lidere, kao i tehnološke kompanije poput IBM-a i Cisca, kako bi potpisali Rimsku deklaraciju o etici vještačke inteligencije, obavezu da se AI razvija odgovorno i u korist društva. U januaru ove godine Vatikan je objavio zvanično saopštenje upozoravajući da bi AI mogao dovesti do toga da čovječanstvo postane „rob svog vlastitog djelovanja“.
Kao prvi papa porijeklom iz Sjedinjenih Američkih Država — zemlje Silikonske doline i tehnološke revolucije — te kao diplomac matematike, Lav XIV je jedinstveno pozicioniran da nosi ovu zastavu dalje.
Vašington trenutno predvodi deregulaciju: predsjednik Donald Tramp je ukinuo sigurnosna pravila koja je uveo njegov prethodnik Džo Bajden i predstavio plan za AI hardver vrijedan pola triliona dolara, u saradnji sa vodećom kompanijom OpenAI.
Čak se i Evropska unija, koja je godinama bila predvodnik regulacije vještačke inteligencije, sada okreće ka konkurentnosti — otvarajući vrata „ciljanim prilagođavanjima“ svog Zakona o AI i udvostručavajući ulaganja u hardverske potencijale. Na AI samitu u Parizu u februaru, svjetski lideri više su govorili o sklapanju poslova nego o postavljanju granica.
Za Benantija, uloga Crkve kao „stručnjaka za čovječnost“ može biti pokretač za lidere, posebno u katoličkim zemljama, „da stvore AI koji brine o čovjeku i koji je u skladu sa socijalnom pravdom“.
U svom prvom razgovoru pape sa italijanskom premijerkom Đorđom Meloni, oni su se saglasili da nastave zajednički rad na „etičkom i čovjeku usmjerenom razvoju vještačke inteligencije“. Prošle godine, na njen poziv, papa Franjo se obratio liderima G7 na temu etike AI.
- Interesovanje Vatikana za AI nije nimalo čudno. I Franjo je pokazao veliko interesovanje za klimatske promjene, što je savremeni problem. Misija Crkve je da ostane vjerna temeljnim principima, dok se istovremeno prilagođava svijetu - &nbsp;rekla je Savona.
Vatikan bi mogao da iskoristi svoju mrežu u zemljama Globalnog juga kako bi „podstakao demokratskiji pristup“ AI-ju, u trenutku kada moć sve više prelazi u ruke tehnoloških giganata i bogatijih zemalja — te da pomogne da se regulativa, kojom dominira Evropa, standardizuje na globalnom nivou, smatra Savona.&nbsp;
- To bi bilo izuzetno korisno. Papa Lav IV zna da Crkva može pomoći ljudima da shvate svijet koji se mijenja, da ga usmjeri ka poštovanju ljudskog dostojanstva i da pokaže kako tehnička inovacija može služiti brizi o društvu - dodala je ona.
Ni sam papa nije izbjegao izazove koje donosi AI-generisan sadržaj. Samo nedjelju dana nakon što je postao papa, na Jutjubu se pojavio video koji navodno prikazuje kako papa Lav IV hvali predsjednika Burkine Faso, Ibrahima Traorea, zato što je ukazao na raskorak između bogatstva Vatikana i siromaštva Afrike.&nbsp;
Vatikan je odmah označio video kao „dipfejk“ - dio talasa AI-generisanih sadržaja na afričkim platformama koji Traorea prikazuju kao uzor panafričkog vođstva.
Naučni napredak i Vatikan nijesu uvijek bili u skladnom odnosu. U 17. vijeku, teološke vlasti su osudile astronoma Galilea Galileja zbog jeresi, jer je tvrdio da se Zemlja okreće oko Sunca.
- Ipak, sukob između vjere i tehnologije veoma je savremena ideja - kaže Benanti, koji podsjeća da su mnogi naučnici kroz istoriju takođe bili vjernici.
Hoće li Lav uspjeti u svojoj samopostavljenoj misiji, zavisiće od njegove sposobnosti da inspiriše druge — ali možda i od njegovog ličnog uticaja.
- Vatikan posjeduje izuzetno snažnu moralnu moć. Ima vrlo autoritativan glas - zaključila je Savona.

Papa Lav XIV želi da zaustavi vještačku inteligenciju da se „igra Boga“

Ljudska prava imaju istu vrijednost u digitalnom i analognom svijetu - istakla je profesorica na Fakultetu za humanističke studije Univerziteta Primorska dr Sandra Bašić Hrvatin na panelu "Digitalno, kritički, odgovorno: Izazovi i rješenja za siguran onlajn svijet" koji su organizovali Ministarstvo evropskih poslova i Ministarstvo kulture i medija. Predstavnici državne administracije, akademskog, privrednog i civilnog sektora diskutovali su, u Evropskoj kući u Podgorici, o privremeno zatvorenom poglavlju 10 "Informatičko društvo i mediji", obavezama koje proističu iz primjene Uredbe Evropske unije o digitalnim uslugama, te kapacitetima državne administracije u tom procesu i spremnosti građana da usvoje nova znanja u digitalnom dobu, posebno u pogledu ključnih izazova - dezinformacije, zloupotreba vještačke inteligencije i zaštita maloljetnika. <h2>Politička volja</h2> Bašić Hrvatin je, govoreći o izazovima u Sloveniji u pogledu primjene Uredbe EU o digitalnim uslugama, kazala je da je ovo tehnički zakon koji uključuje sve - od ekonomije, pravosuđa, zaštite ljudskih prava, zaštite prava djece. - Ovo je tehnički zahtjevna regulativa koja podrazumijeva koordinaciju svih državnih institucija i politički konsenzus. Govorimo o sistemu koji istovremeno uključuje samoregulaciju, koregulaciju i regulaciju - objasnila je Bašič Hrvatin. To podrazumijeva, prema njenim riječima, da treba uskladiti svako djelovanje u Crnoj Gori, a za to mora postojati politička volju i hrabrost. To je, kako dodaje, regulacija koja reguliše globalne igrače na koje jedna država sama ne može imati puno uticaja.&nbsp; - Ako govorimo o manipulaciji, vještačkoj inteligenciji u smislu da se stvaraju lažni profili sa ciljem političkog uticaja, za to morate imate usklađenu regulativu na nivou Evropske komisije. Mislim da je puno važnije kako unutar Crne Gore posložiti te kockice u tom velikom digitalnom mozaiku - navela je Bašić Hrvatin. Ova uredba je, prema njenim riječima, tipičan primjer kako internet radi. - To je mrežna regulaciju u kojoj ako jedan regulator ne radi svoj posao stvar neće funkcionisati - ističe Bašić Hrvatin, dodajući da primjena ovog akta podrazumijeva i promjene unutar pravosuđa kako bi cjelokupan sistem bio zaokružen. Uvijek, kako ističe, treba naći pravu mjeru u pogledu novih tehnologija. - Generativna vještačka inteligencija je veoma korisna jer u biti omogućava procesuiranje velikog broja informacija. Studenti je sve više svakodnevno koriste. Ljudi moraju razumjeti da je to tehnologija koja bi morala nama služiti. Ne treba govoriti samo o njenim negativnim uticajima, jer ima puno pozitivnih - smatra Bašić Hrvatin.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530130520_15f474afc19de4d20480141dd8f8a42a0b910fe5e2712428800985ae587bdcfe.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250530130520_15f474afc19de4d20480141dd8f8a42a0b910fe5e2712428800985ae587bdcfe" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Sunčiča Bakić, Sandra Bašić Hrvatin i Andreja Mihailović"> <figcaption>Sunčiča Bakić, Sandra Bašić Hrvatin i Andreja Mihailović(Photo: Portal ETV/J. B. )</figcaption> </figure>  Predstavnica Agencije za audiovizuelne medijske komunikacije Sunčica Bakić je, govoreći o primjeni Akta o digitalnim uslugama, te najvećim preprekama u ostvarivanju dva završna mjerila za zatvaranje poglavlja 10, kazala da će proces daljeg usklađivanja regulative biti jedan izazov.&nbsp; - Sigurna sam da pregovaračke strukture mogu da odgovore u pogledu usaglašavanja crnogorske regulative sa evropskim. Cijeli set medijskih zakona - oni su na nivou principa apsolutno usklađeni sa direktivama o audio-vizuelnim medijskim uslugama. Ali sem usklađivanja, morala bi se fokusirati i na neke naše autohtone probleme. Mislim da principi koje nama nalažu evropska dokumenta ne mogu biti adekvatno primijenjena u slučaju Crne Gore ukoliko ne radimo na prevazilaženju lokalnih problema. Kad pređemo taj jedan korak, onda slijedi pitanje impelementacije - ističe Bakić.&nbsp; Gotovo godinu, kako dodaje, Agencija za audiovizuelne medijske usluge nema imenovane sve članove svog Savjeta. - Ukoliko zaista hoćete da implementirate evropsku regulativu, imate nezavisna regulatorna tijela, onda im morate obezbijediti tu nezavisnost. To je jedan nivo problema - rekla je Bakić i izrazila nadu da će se aktuelni konkurs uspješno završiti.&nbsp; Nju, kako dodaje, u kontinuitetu zabrinjava okolnost koja se odnosi na uplive različitih horizontalnih zakona o oblastima koje su tretirane.&nbsp; - Nacrtom zakona o tržištu kapitala predviđene su drakonkse novčane kazne za medije. Koliko ja znam niko nikog iz oblasti medija nije konsultovao. To je jedan zakon koji reguliše sasvim drugo pitanje, horizontalno je ušao u oblast koja se tiče audiovizuelne medijske politike. To nije rijetkost, to se kod nas vrlo često dešava. Ti horizontalni uplivi mogu ozbiljno da poremete nešto što smo upostavili i za šta imamo dobre principe - ističe Bakić. Smatra da nije u pitanju mogu li pregovaračke strukture da postignu uspostavljanje usklađenosti sa evropskim propisima, već njihova primjena. Govoreći o upotrebi vještačke inteligencije u našoj državi, smatra da Crna Gora ne koristi pozitivne aspekte, a izložena je negativnim uticajima.&nbsp; <h2>Luksuz</h2> Ocijenila je i da su se na panelu čuli prilično utopistički stavovi o cijelom novom svijetu inovacija - upotrebi vještačke inteligencije, o gejmingu, društvenim mrežama - i kako to treba da izgleda, ali da s druge strane postoji administracija koja je na različitom stepenu razvoja, kadrovske osposobljenosti, transparentnosti koja treba da primijeni sve. - To je jedan ogroman posao. To znaju svi koji rade u državnoj administraciji. To je jedan poseban izazov za nas. Uredba EU o digitalnim uslugama je sistem kockica u kom je svaka kockica važna karika. Naš administrativni sistem nema adekvatnu usaglašenost međusektorsku, harmonizaciju da bi takav sistem mogao da se implementira. Zalažemo se da prije implementacije zakonski regulišemo ko su učesnici procesa, koje su to institucije koje će učestvovati u tom procesu, da se napravi mreža na nacionalnom nivou i među njima izabere digitalni koordinator. Njemu treba da se da nadležnost da koordinira radom te mreže - navela je Bakić. Predstavnica nevladine organizacije "35mm" Snežana Nikčević rekla je da nerijetko čujemo kako nemamo dovoljno veliku administraciju, a da potom u novinama čitamo kako je svaki treći građanin zapošljen u državnoj administraciji. - Tehnološki, više nemamo luksuz da na ovakvim skupovima sjede isti ljudi. Uredba o GDPR-u (p. a. General Data Protection Regulation - Opšta uredba o zaštiti podataka) preduslov je za čitavu ovu priču, a još nije usvojen - ističe Nikčević. Ova regulativa omogućava da znamo kakve podatke neko skuplja o nama, na koji način može da nas targetira i oblikuje mišljenje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530130520_6babea24bfc7518b338abbbdd5349a11545b5c1ea1f3f809b512954dd1d4b3eb.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250530130520_6babea24bfc7518b338abbbdd5349a11545b5c1ea1f3f809b512954dd1d4b3eb" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Andreja Mihailović, Nada Rakočević i Snežana Nikčević"> <figcaption>Andreja Mihailović, Nada Rakočević i Snežana Nikčević(Photo: Portal ETV/J. B. )</figcaption> </figure>  - Ključno je da svaki korisnik zna kakve digitalne tragove ostavlja, ko ih prikuplja, kako može biti targetiran i kako mu se mišljenje može oblikovati. Tradicionalni mediji više ne oblikuju mišljenje mladih ljudi - ističe Nikčević. Tema panela bilo je i kako odrediti dobre granice u normiranju upotrebe novih tehnologija.&nbsp; Nikčević je navela primjer socijalne karte iz Srbije u kojoj su, nakon što je uveden sistem automatske obrade prava na socijalnu pomoć, brojni građani te zemlje ostali bez ovog dodatka, jer je prvobitno zakon predviđao da nije dozvoljeno da se prave određene vrste procjene koje su ranije postojale, kao što je izlazak na teren i provjera stanja.&nbsp; Generalni problem bio je, prema njenim riječima, da je sistem razmjene podataka između institucija problematičan, što znači da kad se u čitavu priču uvrsti algoritam zasnovan na vještačkoj inteligenciji, postoji opasnost da ljudi ostanu bez socijalnih davanja, odnosno osnovnog ljudskog prava.&nbsp; - Bez setova zakona koji su međusobno povezani ne možemo da pričamo - ističe Nikčević. Govoreći o mladima, navodi da su oni budući donosioci odluka.&nbsp; - Oni mišljenje ne formiraju na osnovu onoga što pročitaju, već na osnovu mog mišljenja jer mi vjeruju. Djeca u petom osnovne ne znaju što je blog, ali znaju što je vlog. Dobili su zadatak da pitaju Čatdžipiti (ChatGPT) koja je razlika, te dobili odgovor da je to "lični i personalni" dnevnik. I to su citirali u odgovoru. Nisu doveli u pitanje odgovor koji im je ova vještačka inteligencija ponudila - rekla je Nikčević.&nbsp; Kod nas je, prema njenim riječima, vrlo važno da imate čitav ekosistem, zato što su mladi i izloženi sadržajima izvana - trendovima. <h2>Alati za građane</h2> Predstavnica Privredne komore Crne Gore Nada Rakočević kazala je da nivo digitalne pismenosti naše privrede nije na zavidnom nivou. - Kao IT-evac često čujem za bilo što što je vezano za digitalizaciju: „Aj ti, ti ćeš to“. Još nismo podigli svijest na nivo da digitalni alati IT-evci razvijaju za ostale građane - ističe Rakočević. Dezinformacije, kako dodaje, mogu jako loše da utiču na privredne subjekte i mogu da unište tržište. - Digitalna ekonomija još nije razvijena. Sistemski pristup, pored normative, jačanja kapaciteta, vrlo je bitno kroz obrazovanje uvesti to kao nešto što je obavezno. To je vrijeme ka kom idemo i ako mislimo da budemo konkurentni moramo brzo da koračamo - kategorična je Rakočević. Govoreći o tome da li osnivanje agencije za sajber bezbjednost predstavlja "magični štapić" kazala je da nikada nećemo biti apsolutno bezbjedni.&nbsp; - Treba definisati nadležnosti, jer kada toga nema onda neke stvari prolaze bez nadzora - kazala je Rakočević. Andreja Mihailović iz nevladine organizacije "Woman4Cyber" smatra da su nam potrebna pravila, zato što uspostavljaju povjerenje i omogućavaju tehnološki napredak.&nbsp; - Postoji opasnost od prenormiranje, naročito u oblasti digitalne transformacije i upotrebe vještačke inteligencije. Ovo su oblasti koje ne trpe baš strogu igru pravne tehnike i iziskuju stalno unapređivanje - rekla je Mihailović.&nbsp; Dodaje i da smo mi kao država uvoznici dezinformacija. - Uvozimo najsofisticiranije globalne tehnike manipulacije od globalnih igrača, ali Crna Gora ima prednost što smo mali. Stalno moramo tražiti balans između inovacija i zaštite ljudskih prava - kategorična je Mihailović. <h2>EK ne spava</h2> Šefica pregovaračke radne grupe za poglavlje 10 Ružica Mišković podsjetila je da smo Poglavlje 10 "Informatičko društvo i mediji" privremeno zatvorili.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530130520_16b2d9f5cc40d76e61a9708d43f3898d2691552c36fd2e3dbd190acf2c9bbbe5.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530130520_16b2d9f5cc40d76e61a9708d43f3898d2691552c36fd2e3dbd190acf2c9bbbe5" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Ružica Mišković"> <figcaption>Ružica Mišković(Photo: Portal ETV/J. B. )</figcaption> </figure>  - Evropska komisija ne spava. Ovo je jedno od najzahtjevnijih, u smislu brzog tehnološkog napretka, poglavlja koje nam nameće obaveze koje treba ispuniti koje su pred nama - istakla je Mišković. Pred nama je, kako je navela, još čitav set aktivnosti, jer ovo je "jedan digitalni mozaik koji se konstantno širi i pred nas stavlja obavezu da budemo što aktivniji i efikasniji". - To su aktivnosti koje treba da ispunimo prvenstveno radi što kvalitetnijeg života naših građana - smatra Mišković. Glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom Predrag Zenović rekao je da su napravili važne iskorake u oblasti sajber bezbjednosti. - Poglavlje 10 obuhvata i digitalno društvo i medije, važno je da razvijamo kapacitete kako bismo bili digitalno spremni za sve ono što je Evropska unija predvidjela svojim digitalnim kompasom sa ciljem da do 2030. godine budemo digitalno spremni za vrijeme i izazove u kojima živimo - rekao je Zenović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530130516_8382251f48dcc0079a62a44c200b149027551553a82ae81154ef7f583e1b0a13.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250530130516_8382251f48dcc0079a62a44c200b149027551553a82ae81154ef7f583e1b0a13" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Predrag Zenović"> <figcaption>Predrag Zenović(Photo: Portal ETV/J. B. )</figcaption> </figure>

Jasmina Beharovic

Bašić Hrvatin: Ljudska prava imaju istu vrijednost u digitalnom i analognom svijetu

O upotrebi vještačke inteligencije u medicini i načinima na koje se ona koristi pri dijagnostici, prevenciji, liječenju i personalizacijin terapije, govorio je u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, specijalizant psihijatrije i doktorand faramakologije Šućro &nbsp;Madžgalj.
Sreća je što je vještačka inteligencija danas &nbsp;dostupna svakome u bilo kom dijelu svijeta.
- Pitanje je da li nas vještačka inteligencija oslobađa, ili nas oslobađa od nas samih. To je pitanje slobodne volje, odnosno slobodnog odlučivanja. Da li ćemo mi da oslonimo svoju slobodu na vještačku inteligenciju i da ona odlučuje umjesto nas i da &nbsp;na takav način mi naše strahove i naš taj egzistencijalni vakum nekako samo oslanjamo na nekog drugog. Suštinski samo &nbsp;je pitanje kako ćemo mi to da postavimo, da li ćemo da dozvolimo da vještačka inteligencija odlučuje i radi umjesto nas, ili ćemo mi da ga koristimo kao oruđe ne bi li nam pomoglo sa čim &nbsp;mi koegzistiramo. Da li će biti budućnost, pa budućnost je ono što radimo sada, vještačka inteligencije je inkorporirana u svaku poru našeg društva, tako da vjerujem da je upravo to naša budućnost- rekao je Madžgalj.
&nbsp;Vjeruje vještačkoj inteligenciji, koja je već dosta prisutna u medicini, a biće sve prisutnija, ističe Madžgalj, i ističe da se smatra da će psihijatrija biti grana medicina koja će posljednja da bude pod uplivom vještačke inteligencije.
- Na kongresu pokažu robota koji ima 50 posto veći nivo empatije, nego čovjek. Sama empatija kao stabilna crta ličnosti ima svoj kapacitet koliko traje, a kod vještačke inteligencije ona je perletum mobile, prosto je nemoguće da se istroši. U tom smislu je itekako psihijatrija pod uplivom vještačke inteligencije, u otkrivanju ranih biomarkera psihotičnosti, depresivnosti i tako dalje, da se blagovremeno intervenira na tom polju. Sve su to oruđa gdje možemo.da iskoristimo vještačku inteligenciju. Što se radiologije tiče to je tek priča za sebe, zato što imate nekad radiologa, pogotovu u urgentnom centru, recimo 50 snimaka, bilo rendgen, bilo skenera i nekada je to dosta zahtjevno, međutim, vještačku inteligenciju ako pustimo da ona odlučuje umjesto nas praktično smo izgubili radiologa, odnosno njegovu funkciju. Međutim, nije to baš tako, vi možete da na rendgenskom snimku da vidite zasjenjenje, to može da bude tumor, a može da bude i progutan predmet. Ipak su ljekari ti koji mogu konzistentnije da sagledaju cjelokupnu sliku. Tu više vidim vještačku inteligenciju u smislu trijažiranja, da vam pokaže šta je urgentnije, šta nije, i da da neke osnovne smjernice. U tom smislu vještačka inteligencija apsolutno da- istakao je Madžgalj.
Vještačka inteligencija je najčešće primjenjiva, smatra Madžgalj, kada je &nbsp;medicina u pitanju, u dijagnostici i prevenciji oboljenja.
- Vještačka inteligencija može da se primjeni zapravo na sva tri nivoa, od dijagnostike, prevencije, pa čak i liječenja. Pravovremena mogućnost individualizovanog tretmana pravovremenom dijagnostikom. Možete i da pratite efekat terapije što je do sada bilo klinički. Vještačka inteligencija omogućava i personalizaciju terapije, u smislu da vam u odnosu na tjelesnu masu, površinu kože, funkciju bubrega, funkciju jetre, ali to nije samo urea, kreatinin i transaminaze u smislu hepatograma, već je tu je niz nekih drugih procesa koje je moguće pratiti vještačkom inteligencijom kod samog čovjeka- zaključio je Madžgalj.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DH7mSesyWf1s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Madžgalj: Vještačka inteligencija je inkorporirana u svaku poru našeg društva

ChatGPT i vještačka inteligencija su svima dostupni, dok su ljudski talenti ono što pravi razliku - rekao je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, klinički psiholog i komunikolog Radoje Cerović.
Prepoznati značaj i mogućnosti vještačke inteligencije, smatra on, od ekstremne je važnosti jer je u današnjem vremenu Chat GPT dio procesa razmišljanja.&nbsp;
- Prvo je da ljudski talenti shvate da su talenti, jer ako vi to ne shvatate onda ne idete u tom pravcu. I sa strane poslodavaca, i sa strane zaposlenih je potrebno na neki način se vrati valorizaciji ljudskih sposobnosti, i to posebno onih ljudskih sposobnosti kao što je empatija, kreativnost, koji ne mogu biti zamijenjeni bilo kakvim mašinskim učenjem. U tom trenutku idemo u pravcu koje diktira ovo vrijeme - zaključio je Cerović.
Krajnji autput našega odlučivanja i donošenja planova je, prema njegovim riječima, u svakom slučaju potpomognut od ChatGPT-a.
- Do skoro je bila velika priča da će određene profesije da nestanu, do skoro je bila velika priča oko radiologa, a radiolozi u medicini uz pomoć vještačke inteligencije mogu da prepoznaju stvari koje oko ne može da prepozna, vještačka inteligencija prepozna, i onda je jedno vrijeme kružila priča da će ta specijalnost da nestane. Na bazi toga rezon je da će nestati radiolozi koji ne koriste vještačku inteligenciju, i nestaće oni profesionalci koji ne koriste vještačku inteligenciju. Nijedna od tih profesija, u ovom trenutku, mi ne vidimo da nestaje, ali zahtijeva da se do kraja upoznamo, uključimo u sve procese vještačku inteligenciju i da ona postane stabilno dio procesa - rekao je Cerović.
Preplitanje vještačke i ljudske inteligencije je nešto što nije bilo na prvi pogled jasno.
- Iako nijesu fizički prepleteni, de facto jesu i to je nastavak ljudskog mozga koji se zove vještačka inteligencija. Oni koji dobro razmišljaju i koriste vještačku inteligenciju će imati najbolji krajnji output. U tom nekom opštem takmičenju u kome se kvalitet odluka i kvalitet razmišljanja dramatično podiže opet imate jedno novo takmičenje u kome svi imaju vještačku inteligenciju. Vještačka inteligencija neće napraviti sama po sebi razliku između uspješne kompanije i uspješnog profesionalca, opet će biti neophodno da mi itekako razmišljamo - istakao je Cerović.
Kombinujući &nbsp;vještačku inteligenciju i psihometriju, objašnjava on, zadatak je pomoći firmama HR menadžerima preduzeća da velikom brzinom prepoznaju strukturu mekih vještina kod kandidata za posao.
- To je ekstremno važno kad imate ljude koji su u kontaktu sa klijentom i veoma je važno kad znamo da ovi načini kako mi obično radimo selekciju personala, razgovarate sa nekim i taj neko bi trebalo da pretpostavi kakve su vaše sposobnosti, iako često imamo utisak da to možemo da prepoznamo, nauka nam govori da to apsolutno nije tačno, i da postoje neke posebne kategorije ljudi, posebno toksični, posebno problematični, koje mi nećemo prepoznati, čak naprotiv imaćemo o njima vrlo pozitivan stav. To su, na primjer, narcisoidne osobe, antisocijalne osobe, manipulativne osobe, koje ostavljaju sjajan utisak na prvi pogled. I vještačka inteligencija, i psihometrijska nauka imaju načine da prepoznaju takve ljude i u jednom trenutku mi dozvoljavamo da mašina nam da određene informacije, ne da bi mašina odlučivala, nego kada nam da te informacije onda nam ukazuje da smo mi, vjerovatno, u prisustvu takve osobe - naglasio je Cerović.

Cerović: Chat GPT i vještačka inteligencija su svima dostupni, ljudski talenti su ono što pravi razliku

Irska uprava za zaštitu podataka (DPC) koja djeluje u ime Evropske unije, danas je otvorila istragu o upotrebi ličnih podataka od strane društvene mreže X radi obuke njene vještačke inteligencije, posebno njenog četbota Grok.
Istraga se odnosi na upotrebu ličnih podataka uključenih u objave dostupne javnosti koje korisnici stavljaju na društvenu platformu X, u Evropskoj uniji i Evropskom ekonomskom prostoru, navodi se u saopštenju.
Mreža X se obavezala u septembru da više ne koristi neke lične podatke svojih evropskih korisnika da obučava svoj program vještačke inteligencije.
Tada je irska uprava DPC objavila da je povučen sudski postupak koji je pokrenula u irskom Visokom sudu oko tog slučaja.
Objava u septembru se odnosila na lične podatke korišćene između 7. maja i 1. avgusta prošle godine. Ali kompanija je poslije tog datuma nastavila da razvija svoje modele vještačke inteligencije.
Irska uprava će prema tome razmotriti usklađenost tog razvoja sa odredbama evropskih propisa za zaštitu podataka, posebno kada je riječ o legalnosti i transparentnosti obrade podataka, dodaje se u saopštenju.
Irska uprava za zaštitu podataka nadležna je da djeluje u ime EU zato što je evropsko sjedište X u Irskoj, kao što je i sjedište brojnih gigantata Silikonske doline.
Američki tehnološki giganti, čiji je dio i X, su u središtu trgovinskih razgovora EU i SAD.
Ako razgovori ne uspiju Evropska komisija mogla bi da odluči da ih oporezuje, zaprijetila je predsjednica Ursula fon der Lajen.

EU ispituje mrežu X zbog upotrebe ličnih podataka za obuku vještačke inteligencije

Francuski premijer Fransoa Bajru izgubio je na glasanju o povjerenju. Francuska Narodna skupština je glasala sa 364 za i 194 protiv da ga smijeni sa funkcije i sruši njegovu manjinsku vladu. Još 25 poslanika je bilo uzdržano.
Nedjeljama je bilo jasno da Fransoa Bajru ide ka porazu, piše BiBiSi (BBC).
Današnje glasanje, koje je potvrdila predsjednica Skupštine Francuske Jael Braun-Pive, zapravo je bila samo formalnost.
Bajruov govor na početku i kraju debate u Narodnoj skupštini, uz doprinose svih političkih lidera u parlamentu, djelovao je kao pogrebna povorka za njegovu manjinsku vladu.
Marin Le Pen, liderka Nacionalnog okupljanja, čak je govorila o „kraju agonije fantomske vlade“, dok su Zeleni rekli da bi ovaj ishod bio gotovo zadovoljavajući, da nema bilo brige o tome šta slijedi.
U srži Bajruovog poraza sada je prava politička kriza, jer se nakon devet mjeseci relativnog mira, Francuska vratila tamo gdje je bila prošlog decembra sa padom njegovog prethodnika Mišela Barnijea.
Bajru je dva puta upotrijebio francuski izraz „tohu-bohu“ za previranja sa kojima se suočava Francuska.
Možda je izgubio, ali ogromna gomila duga koju je istakao i pokušao da riješi ostaje. A predsjednik Emanuel Makron mora da pokupi komadiće ove krhotine.
Francuska je uronjena u novu političku krizu, piše BiBiSi.
Podsjećaju da je Fransoa Bajru iznenada tražio glasanje o povjerenju, nakon ogromnog protivljenja njegovim budžetskim planovima.
Makron se sada suočava sa izborom između raspisivanja vanrednih izbora ili izbora petog premijera za manje od dvije godine.

Pala Vlada Francuske: Izglasano nepovjerenje premijeru

Vi komentarišete, naše kolege odgovaraju.
Pogledajte video i njihove odgovore:
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Fp%2FDOWWSDkjEFN%2F&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Vi komentarišete, naše kolege odgovaraju

Pritvorenici Istražnog zatvora Uprave za izvršenje krivičnih sankcija stupiće u podne 15. septembra u štrajk, navodi se u saopštenju koje je dostavljeno Televiziji E.
Kako su istakli u saopštenju uz 10 razloga zbog kojih stupaju u štrajk, odlučni neće uzimati hranu, kantinu, hranu od kuće i odbijaju svaki vid pravdne pomoći, advokate po službenoj dužnosti.
- Molimo da ne ulaze u predmete i ne igraju se sa našim i životima naših porodica - poručili su pritvorenici Istražnog zatvora.&nbsp;
Kao prvi razlog za štrajk navode uslove u UIKS-u - šetnje, posjete, dječije posjete, posjete advokata, te prenatrpanost u sobama, dok je drugi razlog dužina pritvora, ističući da pritvor postaje kazna.
Treći razlog su nanogice, odnosno takozvani električni nadzor, četvrti je njihov zahtjev da se odredi veličina jemstva po težini djela, dok kao peti razlog zahtijevaju poštovanje Ustava i zakona Crne Gore.
Kao šesti razlog stupanja u štrajk navode zahtjev da se poštuju odluke Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu i Suda pravde u Luksemburgu, a sedmi su domaća načela i opšteprihvaćeno međunarodno pravo, kao i pravo na pravično suđenje i odbranu.
Osmi razlog iz saopštenja je pravna zaštita iz člana 31 Direktive 2014/41 koja štiti i pojedinca i državu, dok je deveti zahtjev spajanje predmeta gdje su isti ljudi, isti vremenski period, iste poruke u jednu organizaciju u produženom trajanju.
Deseti razlog, odnosno zahtjev je ne potvrđivati optužnice po automatizmu i istragu voditi na glavnom pretresu.
- Pozivamo sve nosioce visokih funkcija u Crnoj Gori, kao i političke aktere ukoliko žele pravnu državu da javno odgovore da li se mora poštovati zakon i Ustav Crne Gore i odluke Evropskog suda za ljudska prava, kao i pravna zaštita iz člana 31 EU Direktive 2014/41 - navodi se u saopštenju

Pritvorenici Istražnog zatvora 15. septembra stupaju u štrajk glađu: Pritvor postaje kazna

Ima tu neke lude simbolike da aktuelna crnogorska vlast padne baš na kolektoru. Možete vjerovati u sudbinu, možete biti zagovornici da se sve na ovom svijetu dešava sasvim slučajno i bez nekog reda i pravila, ali nikako ne možete biti ravnodušni prema situaciji da će pored svih razlika u stavovima, svađa I sukoba, netrpeljivosti, zaklinjanja nad svetinjama da neće nikada jedni sa drugima – najvjerovatnije pasti na sanitanom otpadu i fekalnim vodama.
Već se duže vrijeme među konstituentima, kako lokalne tako i državne, vlasti lome koplja oko toga đe će, da li će, i hoće li se kolektor graditi na teritoriji zetskog Botuna. Jedni su u svojim predizbornim nastupima čvrsto obećali svojim biračima da će se kolektor graditi u Botunu, dok su drugi još čvršće, Ostoga im, obećali da neće. To je ono šta su kazali lakovjernim glasačima, no izgleda da je tikva pukla kada su se našli pred evropskim zvaničnicima, nimalo naivnima, i zajednički obećali da hoće.
Dakle, jedni su lagali, ili birače ili evropske izaslanike, dok su ovi drugi lagali samo koalicione pratnere prije nego li su im ovi prvi dali podršku za formiranje vlasti.
U ovoj situaciji samo je laž konstanta, sve ostalo su nijanse sive. Jer kako ono bješe – laž je nacionalni interes.
I sve bi bilo ok, makar još neko vrijeme, da PES-ovci nisu javno progovorili o tome kako su svi dali čvrsta obećanja Evropskoj uniji da će ovaj ekološki problem, koji blokira jedno od najizazovnijih poglavlja o životnoj sredini, biti riješen. Evropi je, izgleda, napokon dosta praznih deklarativnih zalaganja za EU vrijednosti i standarde pa sada hoće i konkretne poteze. Ni oni im više ništa ne vjeruju na riječ.
Vlada Milojka Spajića je pokušala da sve ovo provuče na mala vrata, tako što je izmjene planske dokumentacije izglasala na jednoj od mnogih telefonskih sjednica. Sjetimo se se da je jedno od sijaset neispunjenih obećanja aktualnog premijera bilo i da će sve sjednice najvećeg organa izvršne vlasti biti javne i trasnparentane, na način što će se sve direktno prenositi. Od svega toga dobili smo online lajkove ministara na predloge zakona, izmjene planova i mnoga druga izjašnjenja iz njihovog domena.&nbsp;
Zli jezici govore da su vladina zasjedanja rađena na ovaj način jer u sali za sastanke prosto nema dovoljno stolica da svi ministri, potpredsjenici, Prvi potpredsjednik i premijer sjednu. Drugi, pak, kažu da je razlog u tome što je ovako mnogo sigurnije jer među ministrima vlada tolika ljubav i međusobno uvažavanje da je pametnije da se ne srijeću i gledaju u oči.
Bilo kako bilo, strateški urbanistički plan je usvojen, prvi put u istoriji parlamentarnih demokratija bez dana javne rasprave, bez konsultovanja struke, krijući, pod okriljem internetske tmine.
I, dok su jedni lajkovali i bez trunke lične i profesionalne odgovornosti sve spakovali preko noći, dvojica, koji nisu članovi vlade, našli su se u čudu.
Jedan je gradonačelnik Podgorice Saša Mujović, a drugi predsjednik DNP-a, Zećanin Milan Knežević.&nbsp;
Prvi je mislio da će mandat u fotelji prvog administrativca grada proći sa nekoliko plastičnih čunjeva na bulevarima, desetak metara prekopane ulice Vojislavljevića, par crkava, jednom srušenom džamijom, jednom pravoslavnom gimnazijom, uz par stambenih zgrada ako ga Zabjelčani ne provale (a jesu) - i bez nekih većih trzavica i kapitalnih investicija.&nbsp;
Umjesto toga, po njega sasvim neočekivano, funkcija je počela da traži i odgovornost. Iako je istu pokušao u ovom slučaju, nevješto, prebaciti na Agenciju za životnu sredinu, po starom oprobanom sistemu – muko moja pređi na drugoga, ili ne bi se ja tu nešto miješao – nije prošlo.&nbsp;
Dosjetili se koalicioni partneri da to tako neće moći pa ga ucjenili jedinim do čega mu je stalo, a nije dobrobit građna Podgorice - foteljom. Optužbe su otišle čak do nivoa ličnih uvreda, prijetnji tužbama, i onim šta im je najmilije u vokabularu kada ne znaju šta bi drugo moglo – optužbama za organizovani kriminal. Još da je tu Milo kao nekada - sreći ne bilo kraja. Ovako moraju jedni na druge.
I, dok su se, sudeći po otpužbama Milana Kneževića, podgoričke fekalije kriminalno udružile u zločinački čin protiv njega i njegovih istomišljenika, on lično, poput Mujovića, takođe prvi put, osjeća teret sudjelovanja u vlasti. Vrijeme lagodnog poslaničkog djelovanja u državnoj Skupštini je izgleda daleko iza njega.&nbsp;
Bilo je sasvim lijepo izigravati žrtvu režima, pajaca koji baci po koju pošalicu, skepa neku pjesmu-rugalicu, i voditi politički život bez ikakve odgovornosti za bilo šta. Sada više neće moći tako. Neće moći svojim Zećanima pričati jednu, koalicionim partnerima drugu, EU treću, a Vučiću neku sasvim desetu priču. Došlo je vrijeme da se pokaže nešto i na djelu.&nbsp;
Hoće li, ostaje da vidimo. Ako je suditi po njegovim dosadašnjim obećanjima, praznim prijetnjama, zaklinjanjima u svetinje i druga čudesa - neće. Što bi narod rekao - nisi nas Milane na to navikao. Jedino što se za njega čini kao idelano rješenje jeste da - poput nedavnog predloga da Vučićevoj ingeniznoj državičkoj veličini pokloni aerodrome i prugu - pokloni i kolektor. Od koga mu je - dobro mu. A i nekako bi mu i pristajalo.
Prođe avgust, prođe i ljeto, prođe i sezona ako je i počinjala, i sada nam dolazi jesen. Neka nova politička jesen. Godine su nam počinjale januarom pa trajale decenije, osvježilo nas je u avgustu pa spalilo sve što smo generacijama stvarili, pa je možda došlo vijeme i za jesen.
…I opet neka pisma duga, 
očajna pisma bez adrese, 
a nigdje drage, nigdje druga, 
samo ta jesen, opet jesen…
i opet sam si, Nikoliću - Vito
Dodaću, da ne zamjeri nikšićki boem tuge i sjete - i opet sama si moja Crna Goro!

Crna Gora je prelijepa država – šteta što je naseljena

Na putu Budva - Cetinje, u mjestu Brajići, desila se pucnjava u kojoj je ranjena djevojka T.S. (24) koja je bila na motoru sa Cetinjaninom Stefanom Beladom koji je blizak jednom kriminalnom klanu - saznaje Televizija E.
Pucnjava se, kako je saopšteno iz Uprave policije, desila oko 14.15 sati, a T.S. se trenutno ukazuje ljekarska pomoć.
Prema informacijama TV E, izvršilac je pucao sa motora - na Beladu koji je ostao nepovrijeđen. T.S, sa druge strane, ima više povreda od projektila - ali je stabilno.
Belada je, inače, prošle godine zajedno sa Dušanom Đuranovićem uhapšen u velikoj akciji slovenačke policije u Portorožu. Portal 24ur tada je pisao da su uhapšena dva važna člana međunarodno organizovanog kriminala iz Crne Gore.
Na njega je 2012. godine na Cetinju u tuči potegao pištolj i bezuspješno ispalio hitac Dejan Milačić. Belada se tada zvao Milo.
On je, odlukom Apelacionog suda, bio osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora zbog pokušaja da ubije Dragana Martinovića, ali i zbog nedozvoljenog držanja oružja.
Na Martinovića je, kako piše u presudi, ispalio hitac i pogodio ga u butinu lijeve noge, nanoseći mu tako tešku povredu. Tada je posjedovao pištolj bez oružnog lista.
Iz Uprave policije je, nakon današnje pucnjave, saopšteno da preduzimaju hitne mjere i radnje kako bi utvrdili okolnosti događaja.
- U odnosu na ovaj događaj policijski službenici regionalnih centara bezbjednosti “Jug” i “Centar”, odjeljenja bezbjednosti Budva i Cetinje, ali i drugih organizacionih jedinica Uprave policije koje su im stavljene na raspolaganje, preduzimaju hitne mjere i radnje u cilju utvrđivanja svih činjenica i okolnosti, rasvjetljavanja događaja i identifikacije i procesuiranja izvršilaca - kazali su u policiji.

Djevojka ranjena u pucnjavi kod Brajića, na motoru bila sa Stefanom Beladom

Na Cetinju su uočene pojačane policijske snage uoči skupa „Cetinje pamti 5.9. 2021.“ povodom četiri godine od belvederskih dešavanja i brutalne akcije policijskih snaga prema građanima koji su pokušavali da spriječe Crkvu Srbije da ustoliči Joanikija Mićovića za mitropolita u Cetinjskom manastiru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907150932_ec26c7707e8296adbb060859baa4026c56d092a73f8ad1e96e60eb8327c14607.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250907150932_ec26c7707e8296adbb060859baa4026c56d092a73f8ad1e96e60eb8327c14607" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="CT"> <figcaption>Foto: Portal ETV/Duško Mihailović</figcaption> </figure>  Kako je najavljeno, okupljanje počinje u 17 sati na platou pored Biljarde ispred Cetinjskog manastira. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fu-17-sati-pocinje-skup-cetinje-pamti-5-9-2021-belveder-borba-koja-nikad-ne-prestaje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> U porti Cetinjskog manastira, reporter Portala ETV vidio je tivatskog paroha Crkve Srbije Mijajla Backovića, osnivača &nbsp;militantnog pravoslavnog bratstva Miholjski zbor. Miajlo Backović je poznat i po bliskim odnosima sa Rusijom. Tako je predsjedniku Vladimiru Putinu 2014. godine u ime mještana ponudio zemljište blizu Tivta. - ... Ako mu treba za rezidenciju, kuću za odmor ili vilu, Grblju bi bila velika čast - rekao je tada Backović. Prema pisanju medija, bio je na osnivanju proruske grupe "Balkanski kozaci" i povezivan sa prokremljanskim motociklističkim klubom "Noćni vukovi". U razgovoru za njemački "Špigl" 2023, paroh je umanjivao rizik da se crkva iskoristi kao srpsko-rusko oruđe za destabilizaciju Crne Gore. Tvrdio je i da nema nikakve veze sa politikom i da ga zanima samo vjera. Osim u mantiji, Backović se može vidjeti i u vojnoj uniformi 63. padobranske brigade Vojske Jugoslavije. Backoviću je u januaru ove godine ispred doma zapaljen luksuzni automobil BMW X6.

Pojačane policijske snage uoči skupa, Mijajlo Backović uočen u porti Cetinjskog manastira

Crnogorski bedem ne može biti srušen dok je nepokorenog Belvedera, jednako prije 90 i prije četiri godine, poručila je Danica Nikolić na skupu „Cetinje pamti 5.9.2021. povodom obilježavanja četiri godine od belvederskih dešavanja i policijske akcije prema građanima koji su pokušavali da spriječe Crkvu Srbije da ustoliči Joanikija Mićovića za mitropolita u Cetinjskom manastiru&nbsp; Skup je počeo danas u 17 sati intoniranjem himne, nakon čega su građani odali počast nevinim žrtvama dva zločina koja su se dogodila u tom gradu, kao i Dejanu Božoviću, stradalom vojniku u Kučima. - Krenuli su silom, ne zbog ustoličenja, jer nije riječ o vjerskoj, nego parapolitičkoj i paravojnoj organizaciji, već da bi popove pratile horde njihovih vojnika čiji je zadatak bio da na sred Cetinja razviju tuđinske zastave i naprave klerofašističku orgiju u srcu Crne Gore. Završili su silom – suzavcima, gumenim mecima, pendrecima i lažima. Prevarili su se da su pobijedili time što su dva popa ugurali u manastir pod pancir ćebadima i oružanom pratnjom. Izgubili su, jer je fašizam osuđen da izgubi svaku bitku - kazala je Nikolić. Ističe da je Belveder bio i ostao simbol zajedništva i otpora, te da je nakon događaja od 4. i 5. septembra „crnogorsko društvo osvješćenije i jedinstvenije u borbi protiv klerofašizma. - Na Belvederu nijesmo branili samo sebe i Cetinje, već i čitavu Crnu Goru. Doći ćemo do istine o onome što se dešavalo te noći, o komandama da se cijeli grad zasuje suzavcem, o gumenim mecima, o lažima da smo mi napadali policiju. Dužni smo to i žrtvama cetinjskih masakara i njihovim porodicama koje svakog dana traže pravdu. Kako su oni stajali sa nama na Belvederu, stajaćemo i mi sa njima, gdje god bude trebalo - poručila je ona. Nikolić je naglasila da Crna Gora mora ostati spremna na nove borbe.&nbsp; - Pred nama je vrijeme novih protesta i novih reakcija na njihove brutalne akcije. I iz toga ćemo, kao i uvijek, izaći kao pobjednici, jer nas je Mladen Lompar davno naučio da nikad ovđe neće biti posljednjeg boja – mi smo vječita meta - poručila je Nikolić.&nbsp; <h2>Čelebić: Ne damo te Crna Goro</h2> Rajo Čelebić je u obraćanju okupljenima poručio da je ponosan što može pozdraviti sve građane Crne Gore, bez obzira na vjeru i nacionalnost, naglašavajući da je „Crna Gora majka svih svojih sinova i kćeri“. - Pozdravljam sve one kojima je Crna Gora majka, zbog koje se raduju, pjevaju i plaču. Ali pozdravljam i one druge, koje je iz iste majke iznjedrila, a koji je ne vole i ponižavaju - kazao je Čelebić, dodajući da takvo ponašanje ne može izbrisati ljubav i privrženost rodoljuba. U svom govoru citirao je pjesmu crnogorskog rodoljuba Komnena Bulatovića, podsjetivši na istoriju Rovačke republike i stradanje njegovih predaka. „Ako te crna pogubija snađe, poginućeš, majko, od zla domaćega“, recitovao je stihove kojima je, kako je rekao, želio da ukaže na unutrašnje prijetnje po opstanak države. Čelebić je posebno istakao značaj sekularne i multietničke Crne Gore, pozdravivši Slavka Perovića, koga je nazvao „jednim od najvećih boraca za nezavisnu i građansku državu“.&nbsp; Govor je završen zajedničkim pokličem „Ne damo te, Crna Goro!“. Podsjećamo, Čelebićev automobil je, kada je iz Herceg Novog krenuo na Cetinje 4. septembra 2021, na Trojici zaustavila policija, odakle je nastavio pješke da bi u ranim jutarnjim satima stigao u prijestonicu. Široj javnosti je poznat iz video snimka gdje sam, noseći crnogorski barjak, policajcima u opremi za razbijanje demontaracija, koji su ga spriječili da priđe manastiru, govori: "Imate levor, ubijte me"  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170940_757ec3b17d2f41cb0c5fe9d1afa9c3f64b6dd3d3e0e8db4b3ae8163050baf890.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250907170940_757ec3b17d2f41cb0c5fe9d1afa9c3f64b6dd3d3e0e8db4b3ae8163050baf890" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Rajo Čelebić "> <figcaption>Rajo Čelebić (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  <h2>Barović: Ajde da se okupimo svi zajedno, oko jedne ideje i jednoga cilja, a naša ideja i naš cilj su samo crnogorstvo i Crna Gora</h2> Govor Aleka Barovića prenosimo u cjelosti:&nbsp; Evo smo ti došli, prijestoni grade Perjanico slobode i junaštva Gnijezdo sokolova, diko crnogorska Evo smo ti došli Lovćene, crnogorski gromobrane Vilo naša, zakletvo prađedovska Evo smo ti došli manastire, crnogorski si bio i ostao Oko tebe smo se vazda kupili i vazda će nas ođe biti Evo smo ti došli cetinjski svetitelju, blagoslovi tvoje Crnogorce Evo smo ti došli Belvedere, ponosu naš, a sramoto izdajnička. Došli da se śetimo, tih noći i tih dana Da se śetimo crnogorske sloge&nbsp; Da se śetimo suzavaca i plotuna Da se śetimo kome basta Da se śetimo i ko ne smje Da se śetimo hrabrih Da se śetimo i izdajnika I da nikad ne zaboravimo Śetimo se i svih onih kojih više nema a bili su tu sa nama. Śetimo se i onog hrabrog Očinića koji nas taj dan povede, sreća ga pratila đe gođ da je. Došli smo da pokažemo da nas još ima Da smo još živi Da nas nisu zgazili, a šćeli su. Došli smo da odamo počast Belvederu, istorijskom događaju crnogorske nacije. Belvederu od prije četiri godine, ali i Belvederu od prije devedeset godina, jer je ovaj drugi samo nastavak onog prvog. Došli smo i da se podśetimo kako je to kad nas okupi sloga i čista ljubav prema državi. Kako je to kad se Crnogorci skupe pod svoj barjak. Onda nam niko ne može ništa, a spram nas su sve sile male i ništavne. Ajmo da se skupimo opet Ajmo da našoj lovćenskoj misli naša sloga da krila Ajde da se okupimo svi zajedno, oko jedne ideje i jednoga cilja, a naša ideja i naš cilj su samo crnogorstvo i Crna Gora. Živjeli Crnogorci Živjelo crnogorstvo Da je vječna Crna Gora  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170940_425a106b7d7a413af2c5c4616b348cb1c7689de249ecfe0ef6debcf23c6f3907.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250907170940_425a106b7d7a413af2c5c4616b348cb1c7689de249ecfe0ef6debcf23c6f3907" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Alek Barović "> <figcaption>Alek Barović (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  <h2>Ivanović: Vjerujem u Crnu Goru koja je za sve njene građane&nbsp;</h2> Novinar, Belvederac, Darko Ivanović obratio se na Cetinju prisutnima porukom da je Crna Gora „zemlja ljubavi, zajedništva i vjere u građansku državu“, naglašavajući da povjerenje u Cetinje i njegovu simboliku ostaje snažan temelj crnogorske slobode. - Ja vjerujem, iako nijesam vjernik. Vjerujem u Crnu Goru koja je za sve njene građane, vjerujem u vladavinu prava i u državu ljubavi. Na Belvederu nijesam branio manastir ili religiju, nego vjeru u tu građansku Crnu Goru - kazao je Ivanović. Svoj govor oblikovao je kroz tri slike - vjeru, sujeverje i povjerenje. Kao sliku vjere naveo je zajedništvo i solidarnost, „vjeru u komšiju“, dok je kroz sliku sujeverja evocirao sjećanja na barikade i otpor 2021. godine, ističući da mu je svaki trag paljenih guma bio podsjetnik na zajedništvo i ljubav koja okuplja građane. Treću sliku – povjerenje – vezao je za Cetinje, koje je nazvao lučom slobode. - Imam povjerenje da će Cetinje i dalje držati tu luču, kao svetionik koji pokazuje put svima nama. Tuđin je uvijek do kapija dolazio, ali je svaki put lomio zube - poručio je. Ivanović je podsjetio i na svoje lično iskustvo s Cetinjem, rekavši da ga je taj grad oblikovao kao čovjeka i da mu je dao pasoš za gordost i podsjetnik da u hrabrosti ipak ima prvih.&nbsp; Završio je riječima da je zajedno s "uličnim vitezovima“ odlučio da "Belveder neće pasti“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090718090_5ea092396e5d5ef2a2b487d8b2dd2ec40b9c5bca4280e5c6e84cb49cf0e79a3b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025090718090_5ea092396e5d5ef2a2b487d8b2dd2ec40b9c5bca4280e5c6e84cb49cf0e79a3b" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Darko Ivanović "> <figcaption>Darko Ivanović (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  <h2>Svetlana Pajović Mušić: Belveder je simbol crnogorskog jedinstva i slobode</h2> Svetlana Pajović Mušič naglasila je da je Belveder simbol crnogorskog otpora kroz vjekove i podsjetila na važnost nacionalnog jedinstva i kulture sjećanja. - Okupljeni ponovo na ovom svetom, istorijskom mjestu, crnogorskog zborovanja, ishodištu svih naših bitaka i pobjeda kroz vjekove, vraćamo se sebi i svemu što nas veže. Nemamo luksuz kratkog pamćenja, te će stoga obilježavanje Belvedera postati tradicionalno svake prve nedjelje u septembru. Jer kultura sjećanja je uslov opstanka i temelj naše borbe za slobodu, a nacionalno jedinstvo je zapovijest u borbi za građansku i antifašističku Crnu Goru - istakla je Pajović-Musić.&nbsp; Ona je podsjetila na riječi Rada Tomova da su crkve narodne, te kritikovala postupke crkve Srbije i državnog vrha 2021. godine. - Uz pomoć izdaje u državnom vrhu i zloupotrebe institucija, crkva Srbije nasilno je ustoličila Micovića, nedostojnog, uz nasilje koje nije viđeno ni doživljeno od Drugog svjetskog rata. Kao i tada, tako i danas, obavezni smo se voditi isključivo odbranom Crne Gore na svakom koraku, jer samo zajedno, nikako podijeljeni, možemo pobijediti fašističko zlo koje je snašlo Crnu Goru - dodala je Pajović-Musić.&nbsp; Istakla je ulogu okupljenih građana kao čuvara crnogorskih vrijednosti: - Vi ste čuvari državotvornosti, antifasizma, ustavnog poretka, ognjišta, slobodarstva i crnogorstva, crnogorske crkve, jezika i kulture, vi ste čuvari istine. Danas, na ovom istorijskom mjestu, ujedinjeni u borbi protiv uzurpatora crnogorskih oltara i svetinja, zaklinjemo se pred precima, potomcima i Lovćenom: čuvaćemo ono što je krvlju stečeno, čuvaćemo duh crnogorskog jedinstva i slobode. Naša zakletva je – Crna Gora slobodna, ponosna i vječna - naglasila je ona.&nbsp; Pajović Mušić je podsjetila i na, kako je kazala, sramne postupke pojedinih državnih i crkvenih zvaničnika 2021. godine, poručivši da crnogorski narod neće zaboraviti.&nbsp; - Nijesmo zaboravili izdajnički čin potpisnika tzv. TU, Dritana Abazovića, niti poruke i prijetnje dok smo čuvali manastire toga jutra. Ništa oni nijesu završili i nek znaju da ima nešto više od života, što se čašću neumrlom zove, a što smo branili i branićemo – uz jedan simbol i poruku otpora: Belveder - istakla je Pejović-Musić.&nbsp; Na kraju pozvala okupljene da pođu na Kruševo ždrijelu da daju podršku građanima koji od februara blokiraju put Cetinje-Podgorica u znak protesta zbog neadekvatnog postupanja policije i države u slučaju dva masakra u Prijestonici. Blokada puta traje do 20 sati i 26 minuta.&nbsp; U nastavku možete poslušati dio govora Pajović-Musić.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F7A3QTkZM2i0%3Fsi%3DFXsCJFw0Q8H2JsB3&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fue-u2uxIdvw%3Ffeature%3Dshared&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Dobro došli na četvrtu godišnjicu obilježavanja simbola građanskog otpora, dostojanstva, slobode i nacionalnog jedinstva, sažetog u jednoj riječi i jednom simbolu – Belveder - poručila je u ime organizatora Centra za građanska prava, Svetlana Pajović-Musić.&nbsp; Ona je poručila da Belveder pripada svima koji su tih dana bili na Cetinju, kao i svim našim patriotama koje tada nijesu mogle biti tu, ali su bile srcem uz sve – i to i danas ostaju. &nbsp; - Svrha ovog okupljanja, osim obilježavanja godišnjice Belvedera, koji je i opomena i obaveza svakog crnogorskog patriote, jeste prije svega poziv na nacionalno jedinstvo - poručila je Pajović-Musić.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170932_f05f6e7775aa759ac211a3e58f13a8f019eb82e2bc55b9d18e81a0a3857d6ad5.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250907170932_f05f6e7775aa759ac211a3e58f13a8f019eb82e2bc55b9d18e81a0a3857d6ad5" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Danica Nikolić "> <figcaption>Danica Nikolić i Svetlana Pajović-Musić (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090717090_b8124d221a6c319bd24f641dac0005e5ed245c02f12360d9a8c28f51831e6766.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="2025090717090_b8124d221a6c319bd24f641dac0005e5ed245c02f12360d9a8c28f51831e6766" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju "> <figcaption>Građani se okupljaju ispred Cetinjskog manastira (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090717090_131fb5ca4a29708f37a5093a88a6e2225d6b78e4b49dcedc1a50ea53c0dcd192.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="2025090717090_131fb5ca4a29708f37a5093a88a6e2225d6b78e4b49dcedc1a50ea53c0dcd192" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju "> <figcaption>„Cetinje pamti 5.9.2021.“(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090717098_832ca3f0b00d7e7e868ea216c95ed68d3777e75f0f563c19414687ff9cc1e786.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="2025090717098_832ca3f0b00d7e7e868ea216c95ed68d3777e75f0f563c19414687ff9cc1e786" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju "> <figcaption>„Cetinje pamti 5.9.2021.“(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170912_e3c70635480d0c7b55beca86434894d2eaaf706912f8d954c817868d4c02a87c.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250907170912_e3c70635480d0c7b55beca86434894d2eaaf706912f8d954c817868d4c02a87c" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup "> <figcaption>Veliki broj građana nosi crnogorsku zastavu (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  Uskoro opširnije...&nbsp;

Tag: vjestacka-inteligencija

Digitalna pismenost nije luksuz, već uslov da budemo dio modernog društva

Primjenom vještačke inteligencije olakšan pristup informacijama o pravima iz PIO sistema

Nova studija: ChatGPT narušava vještine kritičkog mišljenja

Gugl će uložiti 37 miliona dolara u razvoj vještačke inteligencije u Africi

Beogradski duo pitao vještačku inteligenciju koja je najljepša zemlja bivše Juge, odgovor izazvao raspravu

Papa Lav XIV želi da zaustavi vještačku inteligenciju da se „igra Boga“

Bašić Hrvatin: Ljudska prava imaju istu vrijednost u digitalnom i analognom svijetu

Madžgalj: Vještačka inteligencija je inkorporirana u svaku poru našeg društva

Cerović: Chat GPT i vještačka inteligencija su svima dostupni, ljudski talenti su ono što pravi razliku

EU ispituje mrežu X zbog upotrebe ličnih podataka za obuku vještačke inteligencije

Digitalna pismenost nije luksuz, već uslov da budemo dio modernog društva

Pala Vlada Francuske: Izglasano nepovjerenje premijeru

(VIDEO) Vi komentarišete, naše kolege odgovaraju

Pritvorenici Istražnog zatvora 15. septembra stupaju u štrajk glađu: Pritvor postaje kazna

PRATITE TVe UŽIVO