Vještačka inteligencija će kao cunami pogoditi tržište rada, a mladi će najviše biti na udaru, upozorila je direktorica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), Kristalina Georgijeva, na zatvaranju Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu.
MMF očekuje da će narednim godinama u razvijenim ekonomijama 60 odsto radnih mjesta biti poboljšano, eliminisano ili transformisano zahvaljujući AI, a ovaj proces će pogoditi 40 odsto poslova na globalnom nivou.
Georgijeva je sugerisala da je u razvijenim ekonomijama jedno od deset radnih mesta već na neki način promijenjeno pod uticajem vještačke inteligencije, što će vjerovatno dovesti do pritisaka na rast plata ovih radnika.
Ona je upozorila da će AI izbrisati mnoge poslovne pozicije koje su tradicionalno zauzimali mlađi radnici.
Ljudi čiji poslovi nijesu direktno promijenjeni vještačkom inteligencijom, će takođe osjetiti posljedice, pošto bi njihove plate mogle da padnu ako njihova produktivnost ne bude povećana.
- Srednja klasa će, neizbježno, biti pogođena - napomenula je Georgieva.
Izvršni direktor kompanije za razvoj veštačke inteligencije Antropik, Dario Amodei, je ranije u Davosu upozorio da nakon jedne do pet godina tržište rada više neće moći da se prilagođava eksponencijalnom rastu sposobnosti AI modela.
Amodei je ocijenio i da vlade i ekonomski kreatori politika još ne shvataju u dovoljnoj mjeri razmjere promjena koje dolaze, dodajući da je iznenađen koliko se malo ozbiljne ekonomske analize trenutno sprovodi, čak i među vodećim ekspertima.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

AI će biti cunami za tržište rada

&nbsp;Vještačka inteligencija će kao cunami pogoditi tržište rada, a mladi će najviše biti na udaru, upozorila je direktorica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Kristalina Georgijeva na zatvaranju Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu.
&nbsp;MMF očekuje da će narednim godinama u razvijenim ekonomijama 60 odsto radnih mjesta biti poboljšano, eliminisano ili transformisano zahvaljujući AI, a ovaj proces će pogoditi 40 odsto poslova na globalnom nivou.
&nbsp;Georgijeva je sugerisala da je u razvijenim ekonomijama jedno od deset radnih mesta već na neki način promijenjeno pod uticajem vještačke inteligencije, što će vjerovatno dovesti do pritisaka na rast plata ovih radnika.
&nbsp;Ona je upozorila da će AI izbrisati mnoge poslovne pozicije koje su tradicionalno zauzimali mlađi radnici.
&nbsp;Ljudi čiji poslovi nijesu direktno promijenjeni vještačkom inteligencijom, će takođe osjetiti posljedice, pošto bi njihove plate mogle da padnu ako njihova produktivnost ne bude povećana.
&nbsp;- Srednja klasa će, neizbježno, biti pogođena - napomenula je Georgieva.
&nbsp;Izvršni direktor kompanije za razvoj veštačke inteligencije Antropik, Dario Amodei, je ranije u Davosu upozorio da nakon jedne do pet godina tržište rada više neće moći da se prilagođava eksponencijalnom rastu sposobnosti AI modela.
&nbsp;Amodei je ocijenio i da vlade i ekonomski kreatori politika još ne shvataju u dovoljnoj mjeri razmjere promjena koje dolaze, dodajući da je iznenađen koliko se malo ozbiljne ekonomske analize trenutno sprovodi, čak i među vodećim ekspertima.

Vještačka inteligencija će biti cunami za tržište rada

Švajcarski alpski grad Davos ponovo dočekuje vodeće političare, ekonomiste i ljude iz kulture na godišnjem sastanku Svjetskog ekonomskog foruma (WEF).
On se održava u trenutku kada američki predsjednik Donald Tramp nastoji da demontira međunarodni poredak: od rušenja utvrđenih trgovinskih pravila i masovnog povlačenja iz međunarodnih organizacija, uključujući klimatski sporazum UN, do zarobljavanja venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura, nakon napada na glavni grad Karakas i prijetnji aneksijom Grenlanda, koji je formalno dio saveznice Danske.
Trampov napad na međunarodna pravila koja su uglavnom na snazi od Drugog svjetskog rata i njegov uticaj na globalni mir, politiku i ekonomiju trebalo bi da budu među ključnim temama petodnevnog skupa koji počinje u ponedjeljak (19. januar), a održava se pod motom „Duh dijaloga“.
- Dijalog nije luksuz u vremenima neizvjesnosti, to je hitna potreba. U kritičnom trenutku za međunarodnu saradnju – obilježenom dubokom geoekonomskom i tehnološkom transformacijom – ovogodišnji sastanak će biti jedan od naših najznačajnijih - rekao je Borge Brende, predsjednik i izvršni direktor Svjetskog ekonomskog foruma.&nbsp;
Donaldu Trampu će se pridružiti više od 60 šefova država i vlada, uključujući njemačkog kancelara Fridriha Merca, kanadskog premijera Marka Karnija, argentinskog predsjednika Havijera Mileja, predsjednicu Evropske komisije Ursulu fon der Lajen, kineskog vicepremijera He Lifenga, pakistanskog premijera Šehbaza Šarifa i sirijskog vođu Ahmada al Šaru. Tamo će biti i srpski predsjednik Aleksandar Vučić.
<h2>Najveća američka delegacija ikada u Davosu</h2>
Tramp predvodi najveću američku delegaciju ikada u Davosu, u kojoj će biti petoro ministara i drugi visoki zvaničnici.
U delegaciji su i državni sekretar Marko Rubio, specijalni izaslanik Stiv Vitkof i Trampov zet Džared Kušner, čime se otvara prostor za diskusije o Ukrajini, Venecueli, Gazi i Iranu, odakle stižu svjedočenja o brutalnom gušenju protesta protiv vlasti.
Očekuje se da će se Tramp sastati sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i saveznicima Kijeva iz G7 – uključujući lidere Njemačke, Italije, Francuske, Velike Britanije, Kanade i predsjednicu Evopske komisije – to će biti na marginama glavnog događaja kako bi se osigurala američka podrška za bezbjednosne garancije za Ukrajinu nakon mogućeg mirovnog sporazuma sa Rusijom, izvijestio je Fajnenšel tajms.
Snažnom američkom prisustvu doprinijeće i prvi „USA House“ – to je prostor smješten u maloj crkvi na glavnoj gradskoj ulici, gdje će američki zvaničnici organizovati razne događaje i umrežavati se sa investitorima.
<h2>Geoekonomski rat</h2>
Iako se očekuje da će geopolitički potresi i neizvjesnost dominirati diskusijama, kreatori politika i poslovni lideri su zainteresirani za raspravu i o načinima rješavanja drugih izazova sa kojima se suočava globalna ekonomija.
A ona se pokazala relativno otpornom uprkos pojačanim trgovinskim napetostima i političkoj neizvjesnosti, dijelom zahvaljujući ogromnim ulaganjima u vještačku inteligenciju u SAD, što je stabilizovalo najveću svjetsku ekonomiju.
Međutim, predviđeni globalni rast od 3,1 odsto u 2026. godini još nije idealan, posebno u vrijeme kada se globalni dug popeo na nivoe kakvi nisu viđeni od Drugog svjetskog rata.
Prema Međunarodnom monetarnom fondu, posebno je zabrinjavajuća situacija sa dugom u nekoliko afričkih zemalja.
Globalna trgovina i dalje je pod pritiskom jer zemlje usvajaju protekcionističke mjere, poput nametanja jednostranih carina, povećanja ograničenja stranih ulaganja i smanjenja snabdijevanja ključnim mineralima.
Ekonomski sukobi među nacijama i njihove posljedice bile su među glavnim temama godišnjeg izvještaja WEF-a o globalnim rizicima objavljenog u srijedu.
<h2>Izazovi i šanse vještačke inteligencije</h2>
Vještačka inteligencija još je jedna tema koja je u fokusu ove godine, sa nekoliko događaja i predavanja posvećenih tehnologiji, slično kao i na ranijim sastancima Svjetskog ekonomskog foruma. U Davosu će biti vodeći tehnološki lideri poput Satje Nadela (Microsoft), Džensena Huanga (Nvidia) i Demisa Hasabisa (Google AI).
Vještačka inteligencija već pokazuje velike potencijale u medicini i obrazovanju i proteklih godina u taj sektor je uloženo ili je obećano ulaganje svota koje se mjere u bilionima dolara. I to iako se mnoge kompanije trenutno bore sa pronalaženjem realnih mogućnosti upotrebe tehnologije, odnosno područja gde AI nudi dobru dodatnu vrijednost.
Postoji zabrinutost zbog uticaja AI na radna mjesta, jer se strahuje da će mnoga od njih postati suvišna u narednih nekoliko godina.
Izvršni direktor kompanije Anthropic, Dario Amodei, takođe među ovogodišnjim učesnicima, kaže da bi vještačka inteligencija mogla da eliminiše polovinu svih radnih mjesta u sektoru takozvanih belih kragni u narednih pet godina, naglašavajući potrebu za masovnim ulaganjima u prekvalifikaciju radnika.
Vještačka inteligencija pojačava rizik produbljenja postojećeg digitalnog jaza, pri čemu siromašnije zemlje ne uspijevaju da iskoriste prilike koje nudi AI. Postoje i zabrinutosti jer modeli vještačke inteligencije mogu da šire dezinformacije i kreiraju deepfake sadržaje.
Dezinformacije i sajber bezbjednost spadaju među najveće globalne rizike, prema anketi Foruma o rizicima, što naglašava potrebu za efikasnom regulacijom.
<h2>Novo rukovodstvo Svjetskog ekonomskog foruma</h2>
Ovogodišnji sastanak će biti prvi bez osnivača Svjetskog ekonomskog foruma Klausa Švaba na čelu Davosa. Njemački ekonomista podnio je ostavku u aprilu 2025. godine zbog optužbi da su on i njegova supruga koristili sredstva Foruma u lične svrhe. Nezavisna istraga, međutim, nije pronašla nikakvo krivično djelo, već samo manje nepravilnosti.
Švaba su naslijedili privremeni kopredsjednici Leri Fink, izvršni direktor investicionog fonda BlackRock, i Andre Hofman, potpredsjednik švajcarske farmaceutske kompanije Roche Holdings.
Ovogodišnja prominentna lista učesnika je podsticaj za organizatore Svjetskog ekonomskog foruma nakon prilično burne godine. Organizacija koja postoji još od 1971. godine i koja je utemeljena kako bi podsticala dijalog, sada se suočava sa izazovima jer multilateralizam slabi, a slobodna trgovina je pod sve većim pritiskom.

1250x600

1084x550

Davos: Malo Tramp, malo vještačka inteligencija

U emisiji Srećan dan donosimo filmsku priču o Mojkovcu kroz dokumentarni film „Mojkovac - Domaćin sjevera“. Gošća je Mirjana Miladinović, autorka filma, koja govori o motivima nastanka, značaju lokalnih priča i Mojkovcu kao simbolu gostoprimstva, tradicije i sjevera Crne Gore.
Otvaramo i aktuelno pitanje savremenog doba: da li vještačka inteligencija slabi našu sposobnost mišljenja? Razgovaramo o tome kako tehnologija utiče na koncentraciju, donošenje odluka i kritičko razmišljanje, ali i gdje su granice između pomoći i zavisnosti.
U fokusu je i intrigantna tema teorije nevidljivog gosta - šta ona podrazumijeva, kako funkcioniše i na koji način utiče na naše ponašanje, odluke i međuljudske odnose, često i nesvjesno.
Gledajte Srećan dan, na Televiziji E!

Srećan dan: Dokumentarni film „Mojkovac - Domaćin sjevera“, slabi li AI sposobnost mišljenja, kako tehnologija utiče na koncentraciju...

U Belgiji je nedavno pokrenuta debata oko upotrebe vještačke inteligencije, jer je rektorka Univerziteta u Gentu Petra de Suter koristila vještačku inteligenciju da napiše svoj uvodni govor za akademsku godinu prošlog septembra, ali njen tekst sadrži greške i dva izmišljena citata - to je ono što je poznato kao "halucinacija", prenio je belgijski javni servis RTBF.
Prema Petri de Sater, Albert Ajnštajn je navodno rekao - Dogma je neprijatelj napretka. Samo što naučnik nikada nije izgovorio ovu rečenicu. Stoga je to halucinacija, lažna informacija koju vještačka inteligencija predstavlja kao istinitu.
Zamislite, da biste napisali govor, koristite ChatGPT. Tražite od njega da uključi citat Alberta Ajnštajna na temu napretka. Moguća su dva scenarija. Ili vam nudi pravi citat, ili proizvodi vjerovatan citat, odnosno nešto što Ajnštajn nije rekao, ali je mogao.
Ig Bersini je profesor i direktor laboratorije za vještačku inteligenciju na belgijskom univerzitetu i objasnio je taj fenomen.
- Vještačka inteligencija je kombinovala Ajnštajnove citate kako bi stvorila novi koji ima smisla. Statistički gledano, Ajnštajn je to mogao reći. ChatGPT kombinuje riječi koje su često bile povezane zajedno. Ali naravno, ovaj citat je lažan jer ga Ajnštajn nikada nije izgovorio - rekao je Bersini.
Kada kažemo da citat ima smisla, to znači da je to statistička konstrukcija. On spaja različite riječi koje su dio citata osobe, ali redosljed tih riječi ne postoji. Ajnštajn nikada nije rekao - Dogma je neprijatelj napretka.
U slučaju citata, to je fatalna greška, prema riječima Bersinija.
- To je očigledno nešto što apsolutno mora biti provjereno. A ako ste i rektor univerziteta, svakako morate da se pridržavate određenog etičkog kodeksa u vezi sa znanjem, a kada su u pitanju citati, apsolutno morate da provjerite njihovu vjerodostojnost, jer je uz nekoliko klikova na pretraživaču dovoljno da se dokaže greška - ističe on.
Giganti vještačke inteligencije pokušavaju da smanje ove halucinacije.
U nekim oblastima, one praktično ne postoje.
- Kada ima manje riječi, kao u programiranju i matematici, rječnik je ograničeniji za egzaktne nauke, tako da vještačka inteligencija funkcioniše veoma dobro. Komplikovanije je kada je koristite za romane, eseje, filozofske tekstove ili govore. Riječi su raznovrsnije i mogu imati višestruka značenja - rekao je Bersini i dodao da je u ovim oblastima potreban dodatni oprez.
Nesrećno iskustvo Petre de Suter služi kao podsjetnik.
Vještačka inteligencija nas može prevariti. I ona pravi lapsuse, pošto je apsorbovala sve tekstove koji su joj dati. To je takođe svojstveno ljudskoj prirodi. Osim što ljudi razumiju koncept istine i laži, za razliku od vještačke inteligencije. Ona ne provjerava svoje izvore.
- Dakle, na vama je da pažljivo obradite informacije koje prikupite i da u svakom trenutku vježbate svoje kritičko razmišljanje - dodao je Bersini.

Naučnici upozoravaju na pogrešne informacije - halucinacije vještačke inteligencije

Istraživanje je pokazalo da više od 20 odsto videa koje algoritam Jutjuba (Youtube) prikazuje novim korisnicima čini takozvani "AI otpad", odnosno nekvalitetni sadržaj generisan vještačkom inteligencijom, dizajniran za prikupljanje pregleda.
Kompanija "Kapwing" anketirala je 15.000 najpopularnijih Jutjub kanala na svijetu i otkrila da 278 od njih sadrži samo AI otpad.
Prema procjenama, ovi AI kanali su zajedno prikupili više od 63 milijarde pregleda i 221 milion pretplatnika, generišući oko 117 miliona dolara prihoda svake godine.
Analiza Gardijana ove godine otkrila je da je gotovo 10 odsto najbrže rastućih Jutjub kanala plod vještačke inteligencije, gomilajući milione pregleda uprkos naporima platforme da obuzda neautentični sadržaj.
Kanali koje je pronašao "Kapwing" su globalno distribuirani i gledani. Imaju milione pretplatnika - u Španiji 20 miliona ljudi prati trendovske AI kanale. AI kanali imaju 18 miliona pratilaca u Egiptu, 14,5 miliona u SAD-u i 13,5 miliona u Brazilu.
The AI World, sa sjedištem u Pakistanu, sadrži kratke filmove o katastrofalnim poplavama u Pakistanu generisane vještačkom inteligencijom, s naslovima poput "Poor People", "Poor Family" i "Flood Kitchen". Mnogi od ovih videa su snimljeni uz zvučnu podlogu. Kanal ima 1,3 milijarde pregleda.
Teško je tačno reći koliko su ovi kanali značajni u poređenju s ogromnim morem sadržaja koji se već nalazi na Jutjubu.

Milioni pregleda i prihoda: Istraživanje otkrilo da AI otpad preplavljuje Jutjub

U novom izdanju emisije Vikend popodne na Televiziji E donosimo aktuelne i inspirativne teme koje se tiču svakodnevice ali i budućnosti. 
Govorimo o vještačkoj inteligenciji i način na koji mijenja naš život, biznis i način rada, te da li predstavlja prijetnju ili priliku za ljudsku radnu snagu. 
Analiziramo koliko je diplomatija važna za jednu državu i kakvu ulogu ima u savremenim globalnim odnosima. 
Donosimo i ekonomske prognoze: kakva nas 2026. godina očekuje u ekonomskom smislu i šta to znači za građane i tržište rada. 
Za sam kraj, opuštamo se uz ukusne i kreativne recepte koje priprema Sandra Manojlović. 
Kao i svakog vikenda, pratite nas od 17 sati na Televiziji E!

Vikend popodne: Kako nam vještačka inteligencija mijenja život, kakve su ekonomske prognoze za 2026...

OpenAI pregovara s Amazonom o potencijalnom ulaganju i sporazumu o korišćenju njihovih čipova za vještačku inteligenciju, potvrdio je CNBC.
Detalji su fluidni i još podložni promjenama, ali ulaganje bi moglo premašiti deset milijardi USD, prema osobi upoznatoj s temom koja je tražila da ostane anonimna jer su razgovori povjerljivi. The Information prvi je izvijestio o potencijalnom dogovoru.
Razgovori dolaze nakon što je OpenAI u oktobru završio restrukturiranje i formalno iznio detalje svog partnerstva s Microsoftom, dajući mu veću slobodu prikupljanja kapitala i partnerstva s kompanijama u širem ekosistemu vještačke inteligencije, prenosi SEEbiz.
Microsoft je uložio više od 13 milijardi USD u OpenAI i podržava kompaniju od 2019. godine, ali više nema pravo prvokupca da bude OpenAI-jev dobavljač računarskih usluga, prema saopštenju iz oktobra. OpenAI sada takođe može razvijati neke proizvode s trećim stranama.
Amazon je uložio najmanje osam milijardi USD u konkurenta OpenAI-a, Anthropic, ali ovaj div e-trgovine mogao bi pokušati proširiti svoju izloženost na procvatu generativnog tržišta vještačke inteligencije. Microsoft je preduzeo sličan korak i prošli mjesec najavio da će uložiti do pet milijardi USD u Anthropic, dok će Nvidia uložiti do deset milijardi USD u startup.
Amazon Web Services dizajnira vlastite AI čipove od otprilike 2015. godine, a hardver je postao ključan za AI kompanije koje pokušavaju trenirati modele i zadovoljiti rastuću potražnju za računarstvom. AWS je 2018. najavio svoje Inferentia čipove, a ranije ovog mjeseca najnoviju generaciju svojih Trainium čipova.
OpenAI je posljednjih mjeseci preuzeo više od 1,4 biliona USD obaveza za infrastrukturu, uključujući sporazume s proizvođačima čipova Nvidia, Advanced Micro Devices i Broadcom. Prošli mjesec OpenAI je potpisao ugovor o kupovini kapaciteta od AWS-a u vrijednosti od 38 milijardi USD, što je njegov prvi ugovor s vodećim proizvođačem cloud infrastrukture.
U oktobru je OpenAI finalizovao sekundarnu prodaju dionica u ukupnom iznosu od 6,6 milijardi USD, omogućujući sadašnjim i bivšim zaposlenima prodaju dionica po vrijednosti od 500 milijardi USD.

OpenAI pregovara s Amazonom o ulaganju većem od deset milijardi dolara

Prošle godine, više od 18.000 starijih osoba koje žive sa demencijom napustilo je svoje domove i odlutalo po Japanu, a oko 500 njih je kasnije pronađeno mrtvo, prenijela je britanska televizijska mreža BiBiSi (BBC) u tekstu da u Japanu vlada "kriza demencije".
Policija je navela da se broj takvih slučajeva udvostručio od 2012. godine, što ukazuje na rastući pritisak na Japan poznat po dugovječnosti stanovništva.
Krizu dodatno pogoršava smanjenje radne snage i stroga ograničenja za strane radnike koji dolaze da pružaju njegu.
Japanska vlada je identifikovala demenciju kao jedan od svojih najhitnijih političkih izazova, a Ministarstvo zdravlja procjenjuje da će troškovi zdravstvene i socijalne zaštite povezani sa demencijom dostići 14 biliona jena (90 milijardi dolara) do 2030. godine - u odnosu na devet biliona jena u 2025. godini.
U svojoj najnovijoj strategiji, vlada planira zaokret ka tehnologiji kako bi ublažila pritisak.
<h2>GPS, roboti, obavještenja...</h2>
Širom zemlje, ljudi usvajaju sisteme zasnovane na GPS-u kako bi pratili one koji lutaju.
Neki regioni nude GPS oznake koje mogu upozoriti vlasti u trenutku kada osoba napusti određeno područje.
U nekim gradovima, radnici u prodavnicama mješovite robe dobijaju obavještenja u realnom vremenu, svojevrsnu mrežu bezbjednosti zajednice koja može da locira nestalu osobu u roku od nekoliko sati.
Kompanija Fušicu AI Gait koristi vještačku inteligenciju za analizu držanja tijela i obrazaca hodanja, otkrivajući rane znake demencije – pomijeranje nogu tokom hodanja, sporije okrete ili teškoće sa stajanjem – praveći skeletne snimke koje lkekari mogu da koriste tokom rutinskih pregleda.
- Rano otkrivanje bolesti povezanih sa starenjem je ključno. Ako ljekari mogu da koriste podatke o snimanju pokreta, mogu ranije da intervenišu i pomognu ljudima da duže ostanu aktivni - rekao je portparol kompanije Hidenori Fudživara.
U međuvremenu, istraživači na Univerzitetu Vaseda razvijaju AIREC, humanoidnog robota od 150 kilograma dizajniranog da bude njegovatelj "budućnosti".
Može da pomogne osobi da obuče čarape, muti jaja za omlet i savija veš.
Naučnici sa Univerziteta Vaseda se nadaju da će AIREC u budućnosti moći da presvlači ljude i spriječi dekubituse kod pacijenata, koji se malo kreću.

Japan se suočava s krizom demencije: Roboti i vještačka inteligencija priskaču u pomoć

U Budilniku na Televiziji E povodom Međunarodnog dana volontera pitamo da li su građani Crne Gore spremni da pomognu i koliko je volonterizam zaista prisutan u našem društvu? 
Govorimo i o početku distribucije prvog izdanja časopisa na romskom jeziku. 
Biće riječi o tome ima li Crna Gora potencijala da postane lider u eri vještačke inteligencije i koliko smo spremni za izazove koje ona nosi
Analiziramo i koliko je program CNP-a prilagodljiv osobama sa oštećenjem sluha i šta je potrebno unaprijediti kako bi kultura bila dostupna svima.
Budite uz Televiziju E od sedam do devet sati.

Budilnik: Da li su građani Crne Gore spremni da pomognu?

Savezna sudija u Bostonu Indira Talvani blokirala je pokušaj administracije američkog predsjednika Donalda Trampa da ukine legalni status za više od 8,4 hiljade članova porodica američkih državljana i nosilaca “zelene karte”, koji su u Sjedinjene Američke Države (SAD) došli iz sedam latinoameričkih zemalja.
Talvani je kasno sinoć donijela privremenu sudsku zabranu kojom se Ministarstvu unutrašnje bezbjednosti (DHS) onemogućava da ukine privremenu dozvolu za boravak iz humanitarnih razloga odobrenu hiljadama ljudi iz Kube, Haitija, Kolumbije, Ekvadora, Salvadora, Gvatemale i Hondurasa, prenosi Rojters.&nbsp;
Tim osobama je bilo dozvoljeno da dođu u SAD u okviru programa spajanja porodica, koje je uspostavila ili modernizovala administracija bivšeg američkog predsjednika Džozefa Bajdena.
Od kako je Tramp naslijedio Bajdena na mjestu predsjednika SAD, njegova administracija pojačala je sprovođenje imigracione politike, uz budžet od 170 milijardi dolara, namijenjen imigracionim agencijama do septembra 2029. godine, navodi agencija.
U okviru programa spajanja porodica, američki državljani ili zakoniti stalni rezidenti, poznati kao nosioci “zelene karte”, mogli su da se prijave kao sponzori članova porodice u tih sedam zemalja, omogućavajući im da borave u SAD dok čekaju da im postanu dostupne imigracione vize.
DHS saopštilo je 12. decembra da ukida ove programe, navodeći da su u suprotnosti sa Trampovim prioritetima u sprovođenju imigracione politike i da su zloupotrebljavani kako bi “nedovoljno provjereni stranci zaobišli tradicionalni proces dobijanja dozvole boravka”.&nbsp;
Ukidanje programa trebalo je da stupi na snagu 14. januara, ali je Talvani ranije izdala privremenu zabranu na 14 dana, dok je razmatrala donošenje dugoročnije sudske odluke, koja je izrečena u subotu.
Sudija je navela da Ministarstvo, na čijem je čelu sekretarka Kristi Noem, nije pružilo dokaze koji bi potkrijepili tvrdnje o prevarama, niti je razmotrilo da li bi pogođeni pojedinci mogli realno da se vrate u svoje matične zemlje, s obzirom na to da su mnogi prodali imovinu ili napustili posao.
- Sekretarka nije mogla da pruži razumno obrazloženje za promjenu politike, a da pritom ne uzme u obzir ove interese. Zbog toga je takav propust bio proizvoljan i neopravdan - navela je Talvani, koju je imenovao bivši američki predsjednik Barak Obama.
Američko DHS nije odgovorilo na zahtjev da pruži komentar.
Odluka je donijeta u okviru kolektivne tužbe koju su pokrenuli zagovornici prava imigranata, osporavajući šire povlačenje privremene dozvole boravka za stotine hiljada migranata.
Talvani je ranije u okviru istog predmeta blokirala pokušaj Trampove administracije da ukine dozvolu boravka za oko 430 hiljada Kubanaca, Haićana, Nikaragvanaca i Venecuelanaca, ali je Vrhovni sud kasnije ukinuo tu odluku, koju je potom poništio i Apelacioni sud.

Blokiran pokušaj Trampove administracije da ukine legalni status za 8,4 hiljade migranata u SAD-u

Irak će krivično goniti pobunjenike Islamske države (ISIS) koji se prebacuju iz zatvora i logora u Siriji u Irak, u skladu sa sporazumom postignutim uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država (SAD), saopštio je Bagdad.
U Irak bi trebalo da se prebaci oko 9.000 zatvorenika, koji su u Siriji zatvoreni od sloma te militantne grupe 2019. godine, a potreba za prebacivanjem usljedila je nakon što se Vlada u Damasku u decembru obračunala sa naoružanim grupama predvođenim Kurdima na sjeveroistoku Sirije, gdje su držani zarobljenici ISIS.
Sukobi vladine vojske i paravojnih Sirijskih demokratskih snaga (SDF) predvođenih Kurdima, izazvali su strah od aktiviranja pojedinih utihnulih ćelija ISIS i od bekstva zatvorenika, za koje je Vlada rekla da će preuzeti odgovornost.
Vrhovni sudski savjet Iraka saopštio je da će se zatvorenicima ISIS optuženim za terorizam, kada stignu u Irak, suditi pred domaćim sudovima.
Američka vojska je u petak započela proces prebacivanja prvih zatvorenika ISIS iz Sirije u Irak, a danas ih je prebačeno još 125, prema riječima zvaničnika.
I Damask i Vašington su pozdravili ponudu Bagdada da se zatvorenici prebace u Irak, a irački parlament bi trebalo da danas razgovara o aktuelnim dešavanjima u Siriji, gdje Vlada raspoređuje sve više vojnika duž granice.
Prekid vatre u sukobu vladine vojske i SDF je nedavno produžen, kako bi se, prema sirijskom Ministarstvu odbrane, podržala operacija premještanja.
Islamska država je poražena u Iraku 2017. godine, a u Siriji dvije godine kasnije, dok neke ćelije grupe i dalje izvode smrtonosne napade u obema zemljama.

Vlasti Iraka: Bagdad će krivično goniti i procesuirati pobunjenike Islamske države iz Sirije

Gost 73. emisije „Ne pričam ti o tome“ bio je Dragan Lučić Lujo, osnivač i urednik portala <a href="http://mulj.net/" target="_blank">mulj.net</a>, jedinog koji u Crnoj Gori tretira rock muziku, skoro dvije decenije.
Lučić je bio basista nikšićkih punk-rock bendova “DST” i “Dr Picasso”, a danas je u podgoričkoj grupi “Krajnji sjever”.
Govorio je, pored ostalog, o društvenim i kulturnim prilikama u zemlji u vrijeme osnivanja portala, 2008. godine, zatim sa kakvim se sve kadrovskim, finansijskim i mentalitetskim problemima srijetao tokom rada, strukturi posjetilaca portala, te kakve su reakcije muzičara i korisnika sajta na tradicionalnu godišnju listu objavljenih izdanja u Crnoj Gori.
Bilo je riječi i o pokretanju platforme za prezentovanje domaće autorske muzike “Bučan pas”, o revijama muzičkih dokumentarnih filmova “Rokumentarni dani”, video.podkastu “Premotavanje”, fanzinima, elektronskoj knjizi o hard-core pokretu “Mud”... 
„Ne pričam ti o tome“ biće emitovana u 21 sat na Televiziji E.
 Urednik i voditelj je Željko Milović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D-dd5-SngExI&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

„Ne pričam ti o tome“ sa Draganom Lučićem Lujom

Udruženje međunarodnih prevoznika tereta Crne Gore sjutra će blokirati teretni saobraćaj na granicama, zahtijevajući hitnu reakciju nadležnih na dugogodišnje probleme sa kojima se suočava sektor drumskog transporta.
Udruženje će, prema ranijim najavama, trajno parkirati kamione na proširenjima u blizini više graničnih prelaza i početi blokadu prolaza za sve vrste teretnih vozila.
Predstavnici Udruženja su kazali da će blokadu najviše osjetiti marketi i benzinske stanice, jer se obustave prometa odnose i na namirnice i gorivo. Putnici i oni koji prevoze ljekove, životinje, eksploziv i oružje saobraćaće nesmetano tokom protesta.
Kamiondžije blokade organizuju jer traže izmjene visine akcize čiji povrat dobijaju po litru goriva, brži povrat poreza na dodatu vrijednost (PDV), duži rad graničnih carinskih i fitosanitarnih inspekcija, promjene ETIAS-a i beneficirani radni staž.&nbsp;
Obustava prometa je i dio regionalnog protesta prevoznika tereta iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, zbog ograničavanja trajanja boravka - rada profesionalnih vozača u zemljama Šengena na najviše 90 dana u periodu od šest mjeseci.
Protest će početi u 12 sati i trajaće, prema najavama iz Udruženja, do ispunjenja zahtjeva.
Uprava policije odobrila je proteste prevoznika na 72 sata, odnosno do četvrtka u podne.

Tag: vjestacka-inteligencija