Pod lupom milionski poslovi Srbije s oružjem
Srbija, jedan od značajnijih kupaca naoružanja u Evropi, mogla bi da uspori vojnu modernizaciju i preispita velike ugovore o nabavci oružja zaključene tokom vladavine Aleksandra Vučića. Nakon pobjede Studentske liste na vanrednim parlamentarnim izborima, očekuje se da će nova vlast posebnu pažnju posvetiti mogućim nepravilnostima i korupciji u poslovima sa stranim proizvođačima naoružanja, piše američki portal Difens njuz (Defense News).
U tekstu objavljenom 29. oktobra, novinar Tom Kington navodi da je izborni poraz Aleksandra Vučića, nakon 12 godina njegove dominacije srpskom politikom, otvorio pitanje budućnosti vojne potrošnje, ali i odnosa Srbije sa državama od kojih je prethodnih godina nabavljala oružje.
Tokom Vučićeve vladavine Srbija je nastojala da održava odnose sa različitim međunarodnim partnerima, balansirajući između Evropske unije, Rusije i Kine. Dok je formalno težila članstvu u EU i isporučivala oružje Ukrajini, Beograd je odbijao da uvede sankcije Moskvi. Istovremeno, Srbija je razvijala ekonomsku i vojnu saradnju sa Kinom, uključujući i velike infrastrukturne projekte.
Takvu politiku pratila su značajna ulaganja u naoružanje. Među najvećim nabavkama izdvajaju se 12 francuskih borbenih aviona „rafal“, kineski sistemi protivvazdušne odbrane FK-3 i HQ-17A, kao i bespilotne letjelice CH-92 i CH-95.
Srbija je nabavljala i izraelske dronove „hermes“, dok je sa kompanijom Elbit postignut dogovor o sklapanju bespilotnih letjelica na teritoriji Srbije.
Prema podacima Stokholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira (SIPRI), koje prenosi Difens njuz, Srbija je tokom 2025. godine potrošila oko 1,12 milijardi eura na nabavku naoružanja, dok su ukupni izdaci u periodu od 2021. do 2025. dostigli gotovo 3,65 milijardi eura.
Vučić je u januaru najavio i da će Srbija u narednih 18 mjeseci udvostručiti svoje vojne kapacitete. Međutim, izborni poraz mogao bi značajno da promijeni te planove.
Nova vlast ima druge prioritete
Katarina Đokić, istraživačica SIPRI-ja, ocjenjuje za Difens njuz da će se nova vlast u početku prvenstveno baviti unutrašnjim reformama, borbom protiv korupcije i oslobađanjem institucija od političkog uticaja prethodnog režima.
- Nova vlada imaće druge prioritete, prije svega sprovođenje antikorupcijskih politika i ponovno uspostavljanje funkcionalnih političkih institucija, što će samo po sebi biti dovoljno veliki izazov. U takvim okolnostima moglo bi da bude manje sredstava i manje političkog konsenzusa za velike odbrambene projekte - rekla je Đokić.
Ona smatra da bi posljedica mogla da bude usporavanje tempa vojnih nabavki.
- Razumno je očekivati usporavanje izdvajanja za naoružavanje u narednih nekoliko godina - dodala je.
Ipak, to ne znači da će nova vlast odustati od modernizacije Vojske Srbije.
Prema programu Studentske liste, planiran je dalji razvoj višeslojnog sistema protivvazdušne odbrane i modernizacija ratnog vazduhoplovstva. Međutim, za razliku od dosadašnje politike velikih nabavki, poseban naglasak stavljen je na poboljšanje položaja zaposlenih u vojsci.
Program predviđa povećanje zarada i rješavanje problema nedostatka stručnog kadra, koji se navodi kao jedan od ozbiljnih izazova za sistem odbrane.
Pod lupom ugovori iz Vučićevog perioda
Jedna od najvažnijih promjena mogla bi da bude detaljna provjera ugovora o nabavci i izvozu naoružanja zaključenih tokom prethodne vlasti.
U programu Studentske liste najavljeno je formiranje posebnog nezavisnog tijela koje će istraživati moguće zloupotrebe i korupciju u namjenskoj industriji.
- Formira se nova komisija – nezavisna međuresorna vladina komisija za nepravilnosti, zloupotrebe i korupciju u proizvodnji, nabavci i izvozu naoružanja, u okviru opšte revizije ugovora prethodnog režima - navodi se u programu.
Osim preispitivanja ranijih poslova, nova vlast planira i tehnološku modernizaciju domaće vojne industrije.
- Modernizovaćemo fabrike odbrambene industrije i pretvoriti ih u pametne fabrike, osnovati Nacionalni centar za vojnu elektroniku u saradnji sa tehničkim fakultetima i pokrenuti program razvoja softvera za odbranu - navodi se u dokumentu.
Takav pristup mogao bi da označi pomjeranje fokusa sa kupovine skupih stranih sistema na razvoj domaćih tehnoloških kapaciteta.
Šta će biti sa saradnjom sa Izraelom?
Difens njuz posebno ukazuje na mogućnost promjene odnosa Srbije prema izraelskoj vojnoj industriji, sa kojom je prethodna vlast razvila značajnu saradnju.
U spoljnopolitičkom dijelu programa Studentske liste nalazi se oštra kritika izraelskih postupaka u Pojasu Gaze.
- Nećemo biti saučesnici u sistematskom pokušaju uništenja palestinskog naroda koji Izrael sprovodi u Pojasu Gaze - navodi se u programu.
Američki portal ocjenjuje da bi takav stav mogao da utiče na buduće vojne ugovore sa izraelskim kompanijama, iako za sada nije poznato da li će postojeći sporazumi biti preispitani ili raskinuti.
Kosovo i regionalne tenzije
Još jedno važno pitanje za buduću politiku naoružavanja Srbije biće odnosi sa Kosovom i susjednim državama.
Difens njuz podsjeća da je Vučić često povezivao potrebu za jačanjem vojske sa tenzijama u regionu, posebno sa Kosovom, čiju nezavisnost Srbija ne priznaje.
Katarina Đokić smatra da bi promjena regionalne politike mogla da smanji potrebu za novim velikim vojnim nabavkama.
- U zavisnosti od regionalnih odnosa nove vlade, moglo bi da bude manje podsticaja da se regionalne tenzije i 'trke u naoružavanju' koriste kao izgovor za naručivanje dodatnog i naprednijeg naoružanja - ocijenila je ona.
Ipak, program Studentske liste pokazuje da se stav o statusu Kosova neće suštinski promijeniti.
- Borićemo se za očuvanje Kosova kao dijela Srbije - navodi se u dokumentu.
Kako zaključuje Difens njuz, promjena vlasti u Beogradu mogla bi da označi početak drugačijeg pristupa vojnoj potrošnji. Umjesto ubrzanog naoružavanja i velikih međunarodnih ugovora, u prvi plan mogli bi da dođu transparentnost, borba protiv korupcije, ulaganje u domaću industriju i poboljšanje položaja pripadnika vojske.
Ipak, konačan pravac buduće odbrambene politike zavisiće od odluka nove vlade i njene sposobnosti da sprovede najavljene reforme.