Na društvenim mrežama širi se snimak iz Rusije na kojem se vidi grupa maloljetnika u uniformama kako u prostoru pravoslavne crkve rukuje automatskim oružjem, prenosi Index.
Prema navodima ukrajinskih medija, snimak je nastao u selu Obuhovo u Moskovskoj oblasti, gdje je jedna crkva Ruske pravoslavne crkve organizovala obuku iz rukovanja vatrenim oružjem za tinejdžere.
Na objavljenim kadrovima vide se maloljetnici koji, pod nadzorom instruktora, demonstriraju vještine baratanja automatskim puškama unutar crkvene dvorane. U pozadini su vidljive ikone i drugi vjerski simboli.
<h2>“Vojna obuka” u crkvenom prostoru</h2>
Prema istom izvoru, riječ je o dijelu programa koji se predstavlja kao “kurs mladog vojnika”, a održava se u prostorijama crkve. Na snimku se vidi kako instruktori nadziru mlade dok drže i podižu oružje.
Takve aktivnosti povezuju se sa djelovanjem tzv. vojno-patriotskih klubova koji često djeluju uz podršku pojedinih crkvenih struktura.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Maloljetnici u ruskoj crkvi treniraju s automatskim oružjem

Policijski službenici Stanice policije Šavnik i Odjeljenja bezbjednosti Nikšić su uhapsili V. Ž. (69) zbog sumnje da je počinio krivično djelo nasilje u porodici, a od njega je oduzeto i više komada vatrenog oružja.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, postupali su po prijavi iz oblasti nasilja u porodici, nakon čega je policija, po naredbi suda, izvršila pretres stambenih objekata u vlasništvu V. Ž. na teritoriji Nikšića i Šavnika.
- Tokom pretresa pronađeni su i privremeno oduzeti: puškomitraljez, dvije lovačke puške marke „Zastava“ i „Bajkal“, pištolj marke „Zastava M70“, kao i 23 komada municije za lovačku pušku - precizirano je u saopštenju.
Nakon preduzetih službenih mjera i radnji, te prikupljenih obavještenja, sa događajem je upoznat državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Pljevljima, koji je naložio da se V. Ž. uhapsi zbog sumnje da je počinio krivično djelo nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici.
- U odnosu na pronađeno vatreno oružje, državni tužilac će se naknadno izjasniti o pravnoj kvalifikaciji djela, nakon sprovedenih vještačenja - piše u saopštenju.&nbsp;
Uprava policije apeluje na građane da pravovremeno prijave svaki oblik nasilja, antisocijalnog ili devijantnog ponašanja, kako bi se zajednički spriječili događaji koji bi mogli ugroziti sigurnost građana i prouzrokovati teške posljedice po njihovu bezbjednost.

500x500

1084x550

Uhapšen zbog sumnje da je počinio nasilje u porodici, kod njega pronađeno više komada vatrenog oružja

Biznismen Veselin Barović (73) pušten je da se brani sa slobode nakon salsušanja u podgoričkom Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT).
On je priveden je zbog oružja koje je policija juče pronašla pretresom stanova i kuća koje on koristi u tri grada. To oružje bilo je, kako Televiziji E saopštio njegov advokat Slobodan Smolović, u legalnom posjedu, a pronađena municija je zaostala od vraćenog oružja.
Iz Uprave policije ranije je saopšteno da je Barović sinoć uhapšen zbog sumnje na utaju poreza, ali da se tereti i za nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija. U saopštenju je navedeno da su mu oduzeta dva pištolja, municija i okvir sa municijom za automatsko oružje u ilegalnom posjedu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fuhapsen-veselin-barovic-zbog-utaje-poreza&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Policija, kako su naglasili u saopštenju, sumnjiči Barovića da, tokom 2018. godine kao fizičko lice, utajio više od 330.000 eura.
- On je to učinio na način što je, kako se sumnja, kao fizičko lice kupio sedam odsto vlasničkog udjela kapitala društva “C” doo Podgorica u pravnom licu “T” doo Podgorica za 98.000 eura, nakon čega je kao fizičko lice prodao isti vlasnički udio kao član društva koji ima neograničeno pravo svojine na udjelu koji predstavlja sedam odsto kapitala društva u pravnom licu “T” doo Podgorica kupcu S.B, za iznos od 3.785.704 eura. Time nije u zakonskom roku prijavio zakonito stečen prihod od kapitala, odnosno razliku između kupovne i prodajne cijene imovine u iznosu od 3.687.704 eura. Na taj način je, po osnovu obračuna poreza na kapitalnu dobit za 2018. godinu, shodno Zakonu o porezu na dohodak fizičkih lica, utajio porez u iznosu od &nbsp;331.893,36 eura, a čime je ostvario protivpravnu imovinsku korist u navedenom iznosu, a na direktnu štetu Budžeta Crne Gore - navedeno je u saopštenju Uprave policije.
U okviru nacionalne akcije „Browing“, u koordinaciji sa Osnovnim državnim tužilaštvima u Podgorici i Kotoru, sinoć su izvršeni pretresi više objekata na području Podgorice, Danilovgrada i Budve, koje koristi Barović.

Ivona Đokić

Barović pušten na slobodu, pronađeno oružje bilo legalno

Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“ &nbsp;izvršili su pretrese na 11 lokacija i tom prilikom pronašli i oduzeli: četiri puške, pištolj, 626 komada municije, 463 tablete koje se nalaze na listi opojnih droga, silikonske maske, optički nišan, određenu količinu kokaina i marihuane, noževe, kao i vozilo visoke klase koje je koristilo operativno interesantno lice (OIL).&nbsp; Policija je u Plavu, &nbsp;pretresom stana i drugih prostorija koje koristi C.H. pronašla i oduzela: pušku marke “Arsenal”, model SRL-95,kalibra 7,62mm,sa optičkim nišanom i baterijskom lampom sa jednim okvirom za municiju; pušku malokalibarska CZ 513, kalibra 22mm sa optičkim nišanom; pušku model 98, kalibra 7,9 mm sa okvirom za municiju; pušku nepoznate marke sa okvirom za municiju; pištolj marke CZ 5-10F, kalibra 9 mm sa dva okvira; okvir za municiju od automatske puške; optički nišan; 626 komada municije različite marke i kalibra; &nbsp;tri noža sa futrolama; tri ručne radio veze marke RETCV15 i uređaj za detektovanje metala.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260207150244_e9bf1d14f2b04962dcced3cf4922a75927d15e0944f68c0c2f3cb1baa74055b7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260207150244_e9bf1d14f2b04962dcced3cf4922a75927d15e0944f68c0c2f3cb1baa74055b7" data-rendition-name="original" width="1412" height="1382" loading="lazy" alt="Oduzete stvari"> </figure>  - Oduzeto vatreno oružje je u ilegalnom posjedu. C.H. je uhapšen zbog postojanja sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija i on će uz krivičnu prijavu biti priveden postupajućem državnom tužiocu u Osnovnom državnom tužilštvu u Plavu - saopšteno je iz Uprave policije. Pretresom u Beranama, stana i drugih prostorija koje koristi operativno interesantno lice M.M. iz toga grada je pronađeno i privremeno oduzeto: tri silikonske maske; sprej sa nadražujućim dejstvom i metalni boks crne boje. O događaju je upoznat državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260207150244_5a6a774a436a0ae501ed71f098ac24bf4ba9134bf5884e98ea6699b04c562587.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260207150244_5a6a774a436a0ae501ed71f098ac24bf4ba9134bf5884e98ea6699b04c562587" data-rendition-name="original" width="1600" height="1050" loading="lazy" alt="Oduzete stvari"> </figure>  Izvršena je kontrola vozila kojim je upravljalo operativno interesantno lice M.T. iz Rožaja.&nbsp; - Radi se o vozilu visoke klase marke BMW, ulcinjskih registarskih oznaka, koje je oduzeto radi provjera. O događaju je upoznat državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama - kazali su u policiji. Pretresom stana koje koristi lice A.H. iz Berana je pronađeno 189 tableta koje se nalaze na listi opijata. - Kriminalističkom obradom utvrđeno je da navedene tablete pripadaju njenom suprugu R.H, koji za iste nije posjedovao validnu dokumentaciju. Protiv imenovanog će u zakonom predivđenom roku biti podnijet zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka - dodali su u policiji. Pretresom u Rožajama stana i drugih prostorija koje koristi lice blisko OIL, S.K. iz Rožaja, pronađena je zelena materija nalik na marihuanu, kao i 264 tableta koje se nalaze na listi opijata, drobilica i pakovanje rizli.&nbsp; S.K. je uhapšen i biće sproveden postupajućem sudiji Suda za prekršaje u Rožajama, dok će se u odnosu na oduzete tablete postupajući državni tužilac naknadno izjasniti o pravnoj kvalifikaciji djela Kontrolom vozila, koji je upravljalo OIL, D.M. iz Rožaja, pronađena su dva zamotuljka sa manjom količinom kokaina, a kontrolom N.F, iz tog grada, pronađena su dva papirna zamotuljka sa istom drogom. D.M. je uhapšen zbog upravljanja vozilom pod dejstvom narkotika i uz zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka je sproveden postupajućem sudiji Suda za prekršaje, dok će protiv N.F. biti podnijet zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka shodno Zakonu o spječavanju zloupotrebe opojnih droga u zakonom predviđenom roku. Pretresom Bijelom Polju, stana i drugih prostorija koje koristi L.F, a koji je OIL iz Bijelog Polja, pronađeno je i privremeno oduzeto 10 tableta koja se nalaze na listi opijata. Protiv njega će, kako su rekli u policiji, u zakonom predviđenom roku biti podnijet zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. - Policijski službenici nastaviće sa daljim neselektivnim i odlučnim preduzimanjem mjera i radnji, u cilju kontrole i procesuiranja članova OKG, OIL i njima bliskih lica, kao i radi suzbijanja svih oblika kriminaliteta i prekršaja počinjenih od strane bilo kojih lica, a radi potpune primjene zakona i podizanja nivoa bezbjednosti - poručuju iz policije.

1250x600

Pretresi na sjeveru i hapšenja OIL: Oduzeti puške, pištolj, silikonske maske, droga i vozilo visoke klase

U Mostu Radija Slobodna Evropa razgovaralo se o tome postoji li trka u naoružanju na Zapadnom Balkanu. Sagovornici su bili dva vojna analitičara – Igor Tabak, analitičar zagrebačkog portala Odbrana i sigurnost, i Nikola Lunić, konsultant u oblasti geopolitike i bezbjednosti iz Beograda.
Bilo je riječi o tome da li će Srbija moći za godinu i po dana da udvostruči svoje vojne kapacitete, kao što je najavio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koliko je Hrvatska uspjela da obnovi svoje naoružanje otkako je ušla u NATO pakt, odakle oružje nabavlja Srbija, a odakle Hrvatska i da li je na vojnoj paradi septembara prošle godine u Beogradu bilo prikazano oružje koja Srbija tajno uvozi, piše RSE.
Razgovaralo se i o tome kakav je značaj dva sporazuma o vojnoj saradnji potpisana prošle godine – jednog između Hrvatske, Kosova i Albanije, a drugog između Srbije i Mađarske – zašto Vučić smatra da sporazum između Hrvatske, Albanije i Kosova direktno ugrožava Srbiju, zašto je Hrvatska oktobra prošle godine uvela obavezno služenje vojnog roka, da li će to uskoro da učini i Srbija i da li su priče o naoružavanju i vojnim savezima u regionu više propaganda namijenjena domaćoj javnosti, nego prijetnja stabilnosti Zapadnog Balkana.
Omer Karabeg: Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nedavno je izjavio da će Srbija u narednih godinu i po dana udvostručiti svoje vojne kapacitete. Da li je to izvodljivo?
Nikola Lunić: To nije realno. Srbija već sada za vosku izdvaja 2,5 odsto svog bruto društvenog proizvoda i teško da može više. Na kraju krajeva, vojna snaga svih zemalja u regionu opada bez obzira na velika sredstava koja se troše na naoružanje.
Omer Karabeg: Da li Hrvatska planira značajno uvećanje svojih vojnih kapaciteta?
Igor Tabak: Hrvatska je dio NATO saveza, a NATO je pod američkim pritiskom pristao da gotovo udvostruči svoje vojne proračune. Prvo je za sve zemlje NATO-a bio problem dostići dva odsto izdvajanja bruto društvenog proizvoda za odbranu, onda se pristalo na 3,5 odsto za čistu obranu i do pet odsto kad se uračunaju širi sigurnosni troškovi.
Dakle, ako u idućih nekoliko godina skočimo od 2 odsto na 5 odsto BDP-a, onda to znači da će Hrvatska, ali i sve druge NATO članice, radikalno povećavati svoja izdvajanja za obranu. I to nije pitanje utrke u naoružanju na Zapadnom Balkanu, već se odnosi na sve zemlje članice NATO-a. To je trend koji je nedvosmislen. Na to su pristala sva politička vođstva NATO zemalja. Veliki NATO brod se krenuo okretati teško i nevoljno, ali sad, kad je to krenulo, nema puno stajanja.
Oružje i sa Istoka i sa Zapada
Omer Karabeg: Odakle Srbija nabavlja oružje?
Nikola Lunić: Srbija je do sada imala, kako su to zvaničnici nazvali, multivektorski pristup. Nabavljala je oružje ne samo iz Rusije i Kine, nego i sa Zapada, prije svega iz Francuske, znači, imala je i zapadnu i istočnu tehnologiju. To je u jednu ruku dobro i korisno, ali je problem za održavanje borbenih sistema u smislu logistike što pokazuje primjer Ukrajine. U tom kontekstu nabavljanje oružja sa svih strana može biti i kontraproduktivno.
Omer Karabeg: Odakle Hrvatska nabavlja svoje oružje?
Igor Tabak: Hrvatska je jasno svrstana. Mi smo krenuli u prenaouružvanje izbacujući svu staru opremu i kompletno se okrećući zapadnoevropskim i NATO izvorima. Hrvatska se zadnjih petnaestak-dvadesetak godina kontinuirano naoružava u Zapadnoj Evropi i SAD. Time Hrvatska smanjuje logističke troškove koje kolega spominje. Jer logistika je najskuplji dio vojnih stvari, a logistički troškovi će se smanjiti ako imate usklađenu opremu.
Omer Karabeg: Predsjednik Vučić kaže da je Srbija posljednjih godina dio oružja nabavljala u tajnosti. Zna li se koje je to oružje?
Nikola Lunić: Vidjeli smo to na vojnoj parade septembra prošle godine. Jedna od tih stvari je rusko oružje, ruski borbeni sistemi za elektronsko i protivelektronsko ratovanje – Moskva, Krasuha itd. koji su dostavljeni, pretpostavljam, vazdušnim letovima, ali se ne zna na koji način jer sasvim sigurno nijesu stigli direktno iz Rusije.
S druge strane, tajno su nabavljeni i neki složeni i sofisticirani sistemi iz Izraela za koje je javnost saznala tek pred samu vojnu paradu. U ovom trenutku je posebno intenzivna vojna saradnja sa Izraelom, Riječ je o uvozu i izvozu oružja na obje strane. To se unekoliko može reflektovati na spoljnu politiku, ali mislim da je to još uvijek ograničenog kapaciteta.
Vojni savezi?
Omer Karabeg: Hrvatska je 18. marta prošle godine potpisala sa Albanijom i Kosovom Deklaraciju o suradnji na području odbrane i bezbjednosti, a Srbija je dvadesetak dana nakon toga 1. aprila potpisala sa Mađarskom Sporazum o strateškoj saradnji u oblasti odbrane. Da li se ova dva ugovora mogu smatrati vojnim savezima?
Igor Tabak: Hrvatska je prije desetak godina potpisala sa Srbijom gotovo identičan ugovor kao ovaj koji vi spominjete. Da li se i to može smatrati odbrambenim savezom? Ja mislim da nema ništa normalnije od odbrambene saradnje među susjedima. A činjenica da se sporazum Hrvatske sa Srbijom ne primjenjuje je možda veći izvor zabrinutosti nego činjenica da je Hrvatska potpisala takve ugovore praktički sa svim ostalim zemljama u susjedstvu.
Jer Hrvatska nastoji biti konstruktivna. Hrvatska je priznala Kosovo kao suverenu i samostalnu državu i biće joj drago pomoći ubezbjednosnoj stabilizaciji ove regija koja je zadnjih decenija vidjela dosta problema. I bio bi red da se kao regija konačno prestanemo pojavljivati na kartama nestabilnosti.
Nikola Lunić: To nijesu nikakvi vojni savezi. U tom pogledu to su bezsadržajni dokumenti. U Deklaraciji Zagreba, Prištine i Tirane eksplicitno piše da ona ne stvara nove međunarodnopravne ili međuvladine obaveze među državama potpisnicama, niti utiče na njihove postojeće obaveze sa drugim zemljama. To dovoljno govori o vrsti savezništva. Takvi sporazumi su unutrašnjepolitički dokumenti koji služe da se napravi kohezija biračkog tijela i da se eventualno dobije na nekakvom rejtingu.
Paradoksalno je što je u reakciji na Deklaraciju Hrvatske, Kosova i Albanije Ministarstvo spoljnih poslova Srbije izdalo saopštenje u kome, pored ostalog, postavlja pitanje zašto je Srbija isključena iz bilo kakvih pregovora o kolektivnoj bezbjednosti u regionu. To pitanje je Ministarstvo spoljnih poslova trebalo postaviti vrhovnoj vlasti u Beogradu, odnosno svom premijeru i predsjedniku.
Zašto je Srbija isključena? Jedan od osnovnih razloga je povjerenje. Umjesto da upravo sada kada, vlada globalna geopolitička histerija, jačamo povjerenje kako bismo gradili, naizgled nevjerovatna i nemoguća, bezbjednosna savezništva da bismo opstali u ovom nesigurnom vremenu, mi kreiramo virtuelnu bezbjednosnu trku u naoružanju koju naši budžeti ne mogu da izdrže i koja sasvim sigurno nije potrebna ovom reginu.
Vučićevi strahovi
Omer Karabeg: Predsejdnik Srbije Vučić doživio je Deklaraciju o vojnoj saradnji Hrvatske, Albanije i Kosova kao direktnu prijetnju Srbiji. On je to nekoliko puta ponovio. Može li ta saradnja ugroziti Srbiju?
Igor Tabak: Hrvatska na dnevnom nivou sarađuje s Albanijom u NATO okviru jednako kao sa Mađarskom, Rumunijom, Bugarskom, Grčkom, Sjevernom Makedonijom i Crnom Gorom. To je okvir u kojem je Srbija odlučila ne učestvovati. Kad se to zna, vjerujem da je čitava ta priča jako drugačija od onoga kako se predstavlja iz Beograda. Nama je jako čudno slušati sve te stvari i upoređivati ih s našim dnevnim iskustvima funkcionisanja u zajedničkim savezničkim partnerskim okvirima.
Nikola Lunić: Ponekad se naša elita izgubi u prošlosti, u nekoj nezavršenoj istoriji i onda na osnovu emocija daje izjave koje ne odgovaraju realnosti. Ukoliko saradnja Hrvatske, Kosova i Albanije generiše nekakvu opasnost za Srbiju, onda je NATO sasvim sigurno izvor bezbjednosnih problema za Srbiju. Hrvatska je već odavno prenijela dio svog suvereniteta na NATO i Evropsku uniju u bezbjednosnom i svakom drugom pogledu. I ne samo Hrvatska, dio svog suvereniteta prenijeli su na NATO i Crna Gora i Makedonija. Ponekad se na to zaboravlja i onda se pojedini političari vole igrati rizika i upoređivati vojnu snagu između zemalja bivše Jugoslavije.
To je sada neuporedivo jer kao što Beograd 1989. nije shvatio šta u geopolitičkom kontekstu znači pad Berlinskog zida, pa je kao noj držao glavu u pijesku, tako i danas, čini mi se, slabo shvata kakve se promjene dešavaju. Srbija treba praviti saveze, a najbolji i najčvršći savezi su sa komšijama u regionu. Ukoliko se naše spoljne politike približe, to će biti benefit za cijeli region, a ne samo za jednu zemlju.
Omer Karabeg: Šta Srbija očekuje od sporazuma sa Mađarskom o strateškoj saradnji u oblasti odbrane?
Nikola Lunić: Srbija nikada nije imala pretjerano veliku vojnu saradnju sa Mađarskom. Potpisivali smo okvirne sporazume i memorandume o vojnoj saradnji koji nijesu rezultirali strateškom saradnjom. Ponavljam, mi moramo biti usmjereni jedni na druge. Mnogi će to vidjeti kao utopiju, ali smatram da bi najbolji bezbjednosni savezi bili oni između država bivše Jugoslavije bez obzira što sada između političkih elita vladaju određeni animoziteti. Ono što je najveća opasnost za destabilizaciju regiona nijesu same zemlje regiona jer one nemaju kapacitet da se međusobno ugroze, već kreiranje geopolitičkog vakuuma u regionu u kojem bi velike sile nastojale da ostvare svoje sopstvene interese preko zemalja u regionu. Bitno je da ne dozvolimo da postanemo alat u tuđim rukama.
Igor Tabak: Hrvatskoj je potpuno u redu da svi naši susjedi međusobno sarađuju. Pa makar to bile i EU kandidatkinje koje tvrde da su neutralne, a naoružavaju se bog zna s koje strane. Saradnja Mađarske i Srbije ne da nam nije problem, nego je dobro došla. Ovih dana se iz francuskih izvora čulo da čitav niz NATO i EU zemalja nastoji Srbiju uvezati u razne programe saradnje ne bi li se time izbjegle čudne situacije u koje se Beograd periodički dovodi. Time bi se podigla bezbjednost regije i smanjio rizik od konflikta. To je ono što u krajnjoj liniji vidimo i u odnosima Mađarske i Srbije, Bugarske i Srbije, Rumunije i Srbije, Grčke i Srbije. To je, u stvari, aktivnost kojom Europska unija nastoji srediti svoje dvorište, pa time i hrvatsko susjedstvo.
Vojska kao vaspitač?
Omer Karabeg: Hrvatska je krajem oktobra prošle godine donijela odluku o ponovnom uvođenju obaveznog služenja vojnog roka. Zašto je to uradila?
Igor Tabak: Ima tu više razloga. Jedan od češće spominjanih je najava povratka vojnog roka u Srbiji. S druge strane, sada svi gledaju Ukrajinu i manjak ljudi u vojnim operacijama. Evropska unija je u više navrata raspravljala o mogućem aspektima pomoći Ukrajini. Hrvatska učestvuje u koaliciji voljnih koja se formirala u kontekstu evropske pomoći Ukrajini. Sve je to dovelo do preispitivanja vlastitih vojnih kapaciteta u klasičnom, konzervativnom smislu – koliko je vojnika potrebno da se rasporede na granici pri tome zaboravljajući na policiju koja je možda i brojnija od vojske i koja kontroliše naše šengenske granice.
Onda su se ljudi krenuli sjećati svoje mladosti kad su služili vojsku, pa bi htjeli da im mlade odgaja neko drugi, a ne roditelji i škola, vojska im dođe kao neko ko treba tjerati mlade da ustaju rano i da ih uči kako namještati krevet. To je bio koloplet razloga koji su utcali da Hrvatska napravi taj korak kao da je granična zemlja sa Rusijom ili Bjelorusijom. A opšta obveza služenja vojnog roka je zastario sistem čije će se mane ponovno pokazati na isti način kao što su bile vidljive prije nego što je Hrvatska taj sistem zamrznula krajem 2007. godine.
Omer Karabeg: U Srbiji se dugo najavljuje uvođenje obaveznog vojnog roka. Može li se očekivati da će sada i Srbija nakon Hrvatske donijeti tu odluku?
Nikola Lunić: Političari to najavljuju, ali ja sam skeptičan iz prostog razloga što je u Srbiji duboka politička i društvena kriza koja se neće riješiti bez vanrednih izbora koji se najavljuju za kraj godine. Ne vjerujem da će vlast uvesti obavezni vojni rok prije izbora jer bi to generisalo još veću opstrukciju i bunt u narodu, posebno među mladim ljudima. Kada se zalažu za uvođenje obaveznog služenja vojnog roka, političari veoma često koriste argument vaspitanja mladih.
Biću jasan – vojna obuka nikad nije bila vaspitavanje. To je uvijek bio dril i obuka koja nema apsolutno nikakve veze sa vaspitavanjem. Kada je riječ o stručnom kontekstu, za 75 dana, koliko bi trajao obavezni vojni rok u Srbiji – 60 dana obuke i 15 dana vojnih vježbi – može se izvesti samo opšta vojna obuka bez imalo mogućnosti da se regruti obuče u nekim specijalističkim vještinama. A, kao što smo vidimo iz ukrajinskog rata, rat je evaluirao u takvom smjeru da su svakoj vojsci neophodne specijalističke vještine koje se za 75 dana ne mogu steći.
Neodrživa neutralnost
Omer Karabeg: Da li se trka u naoružanju na Zapadnom Balkanu, stvarna ili virtuelna, može svesti na rivalstvo između Srbije i Hrvatske?
Igor Tabak: Mislim da ne. Jer Hrvatska sve što radi u odbrani mora uvelike objašnjavati i usklađivati sa saveznicima. A naši saveznici nijesu samo u regiji, nijesu samo naši susjedi. Hrvatska je ušla u dvije velike asocijacije – Evropsku uniju i NATO – koje su potpuno promijenile karakter naših odnosa. Naša kompletna logistika je okrenuta na tu stranu. Sa evropskim zemljama rade se zajedničke nabave oružja i razvoj novih tehnologija u sklopu evropskog razvoja odbrane.
Nama je trenutno problem kako doći do zajedničkih evropskih sredstava i kako našu malu i skromnu odbrambenu industriju uvezati u evropske projekte, na koji način joj osigurati pristup NATO i EU novcem da bi mogla razvijati napredne tehnologije. To su izazovi koji su puno širi od naših odnosa bilo sa Srbijom, Bosnom i Hercegovinom ili Slovenijom. To su naši problemi. A susjedstvo je, nažalost, nestabilni okvir iz kojeg bismo najradije iskoračili u nešto pristojnije, normalnije da se možemo stvarno koncentrisati na ove bitne stvari.
Nikola Lunić: I ja mislim da ne postoji rivalstvo između Srbije i Hrvatske u naoružavanju. Ne mogu isključiti da u glavama nekih ljudi to postoji, ali objektivno sagledavajući situaciju i geopolitiku regiona mislim da ne samo ne postoji, nego i da ne bi ni trebalo da postoji. Mi bismo se trebali kompatibilno razvijati, možda čak imati neke zajedničke integrisane sisteme. Jer sadašnji tehnološki razvoj je takav da Srbija samostalno ne može odgovoriti na sve bezbjednosne rizike.
Hrvatska to radi kroz organizaciju NATO, a Srbija je izabrala virtuelnu i neodrživu vojnu neutralnost koja u ovakvim vremenima može predstavljati egzistencijalnu opasnost ne samo za državu, nego i za naciju. Ukoliko se pogrešno percipiraju bezbjednosni problemi, onda se moraju snositi i posljedice. Za Beograd je u ovom trenutku strateški važno da reši normalizaciju odnosa sa Prištinom. To je još više važno Zapadu, odnosno Evropskoj uniji. Zašto? Zato što je Zapad želio da vidi Kosovo kao jedinstveni slučaj. Međutim, Kosovo je očigledno postalo presedan u međunarodnim odnosima koji se sada pojavljuje širom planete.
Moramo vidjeti da li smo posvijećeni Vestfalskim postulatima – suverenitetu i teritorijalnom integritetu. Beograd ne smije da vrluda u spoljnoj policiji. Ne smije da se sakriva ispod kamena što je ovih dana preporučio predsjednik Vučić. Nego upravo suprotno – treba da jasno stavi do znanja koje su nam vrijednosti, koji su nam principi i da na tome ustraje bez obzira na cijenu.
Propaganda
Omer Karabeg: I na kraju, da li su sve te najave o kupovini oružja i svi ti sporazumi o vojnoj saradnji više namijenjeni domaćoj javnosti, nego što će to stvarno biti realizovano?
Igor Tabak: Ja mislim da tu treba jako ozbiljno sagledati stvari. Ova jesen donijela je famoznu vojnu paradu u Beogradu koju su jako pažljivo gledali svi susjedi, a posebno sve članice NATO i Evropske unije. Na njoj se vidjelo puno ruske vojne tehnike, čak i bjeloruske, vidjela se i kineska i izraelska vojna tehnika. Za NATO i Evropsku uniju Bjelorusija i Rusija su pod sankcijama, a Kina je direktan trgovinski i ekonomski takmac. Takve saradnje stavljaju Srbiju van potencijalnog EU članstva. I Izrael je za mnoge EU države problematičan.
Hrvatska je u jednom momentu razmišljala o kupovini borbenih aviona iz Izraela, pa se onda jasno pokazalo koliko je to nesklopivo sa NATO kontekstom. Znate, neutralnost je jako dobra kad ju se deklariše, ali da bi neutralnost imala svoj smisao sve okolne zemlje moraju je priznati kao stvarno stanje. Bojim se da status Srbije, kao, ako se ne varam, jedine evropske države koja nije uvela sankcije Rusiji govori nešto drugo. I stvara problem povjerenja za sve ostale koji su u nekim drugim kontekstima. I to je regionalni problem.
Nikola Lunić: Mislim da u svemu tome što se radi oko naoružavanja i vojne saradnje ima propagande za domaću javnost. Jer, govorim o Srbiji, organizovati vojnu paradu i sajam naoružanja u roku od tri dana sasvim sigurno znači da se promovišu kohezija i političko jedinstvo. Međutim, to je djelimično i percepcija geopolitičke nestabilnosti i miješanja velikih sila i spoljnih igrača, u ovom slučaju Turske, u prilike na Balkanu. Jer kad ministar spoljnih poslova Turske otvoreno i eksplicitno poziva na islamsko ujedinjenje, onda to izaziva određenu vrstu zebnje da bi se to moglo eventualno odraziti i na naš region.

RSE: Koje oružje je Srbija tajno nabavila?

Protiv B.V. iz Berana podnijeta je krivična prijava nakon što je policija pretresom njegovog stana pronašla i oduzela pištolj sa okvirom, 110 komada municije, inicijalnu kapislu, detonatorski štapin, puščanu cijev i gas masku.
Sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama koji je tražio da se oduzeti predmeti upute na odgovarajuća vještačenja u Forenzičkom centru Uprave policije, te da se nakon toga protiv B.V. podnese krivična prijava zbog sumnje na nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.
- Službenici Uprave policije nastavljaju sa sprovođenjem intenzivnih aktivnosti usmjerenih na suzbijanje nasilja i posjedovanja oružja u ilegalnom posjedu, kao jednom od nacionalnih prioriteta, te borbe protiv svih oblika kriminala, a sve u cilju podizanja nivoa bezbjednosti građana - poručili su u Upravi policije.

Berancu krivična prijava, kod njega pronađeni pištolj, municija, gas maska...

Protiv Ulcinjanina N.S. (59) podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.
Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Ulcinj su, u saradnji sa službenicima Stanice granične policije Ulcinj, uz upotrebu službenog psa, su shodno naredbi suda, izvršili pretres kuće u vlasništvu N.S.
Tom prilikom su pronašli i oduzeli dvije lovačke puške marke Beretta i Zastava i 110 komada pripadajuće municije, u ilegalnom posjedu.
Oduzeta je i vazdušna puška bez potrebne dokumentacije sa pripadajućom municijom, kao i više komada petardi i djelovi od oružja.&nbsp;
- Nakon prikupljenih obavještenja i izvršenih konsultacija, državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Ulcinju je naložio da se protiv N.S. podnese krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija - navedeno je u saopštenju Uprave policije.

Ulcinj: Oduzete lovačke puške, preko 100 komada municije i djelovi od oružja; procesuirana jedna osoba

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Cetinje uhapsili su N. D. iz Prijestonice nakon što su pretresom stana koji koristi pronašli pušku u ilegalnom posjedu, saopšteno je iz Uprave policije.
Hapšenje je dio, kako navode, pojačanih aktivnosti na sprečavanju nasilja i zloupotrebe vatrenog oružja, a pretres stana Cetinjanina izvršen je po naredbi suda.
- Pretresom je pronađena i oduzeta puška marke Crvena zastava, u ilegalnom posjedu. Nakon prikupljenih obavještenja upoznat je državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Cetinju po čijem je nalogu N. D. uhapšen zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija - kazali su iz Uprave policije.

Uhapšen Cetinjanin: Od njega oduzeta puška u ilegalnom posjedu

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Rožaje podnijelki su krivičnu prijavu protiv Dž. Č. i R. Č. zbog sumnje da su počinili krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija, saopšteno je iz Uprave policije.
Kako je precizirano, policijski službenici su 9. januara kontrolisali vozila u kojem su se nalazili Dž. Č. i R. Č. iz Rožaja, te pronašli i oduzeli dva komada vatrenog oružja - puške marke Berreta i Baikal i 43 komada pripadajuće municije.
- Nakon sprovedene kriminalističke obrade i prikupljenih obavještenja, protiv ovih osoba je nadležnom tužilaštvu podnijeta krivična prijava - kazali su iz Uprave policije.

Podnijete krivične prijave protiv dva Rožajca: Kontrolom pronađene puške i municija

Turski državljani D.E.T. (23), B.S. (32), S.P.A. (46), S.A. (29), L.A. (34) i Y.Y. (25) uhapšeni su u Podgorici zbog sumnje da su kidnapovali sunarodnika, držali ga zatvorenog u jednom poslovnom prostoru i zahtijevali da prebaci više od 2.300 dolara na njihov račun. Pri tome su mu, kako su naglasili u policiji, upućivali riječi prijeteće sadržine zadajući mu udarce po glavi i tijelu. - Sinoć je oko 20 minuta poslije ponoći policiji u Podgorici prijavljeno je da je jedna osoba protivpravno lišena slobode na nepoznatoj lokaciji. Koordinisana akcija službenika Odjeljenja bezbjednosti Podgorica rezultirala je hapšenjem šest turskih državljana koji su oštećenog protivno njegovoj volji držali zatvorenog u jednom poslovnom prostoru u dijelu grada Obala Ribnice, a u kojem posluje privredni subjekt čije je odgovorno lice gore pomenuti osumnjičeni B.S. - naveli su u policiji. Šestoro turskih državljana se sumnjiče za protivpravno lišenje slobode, iznudu i nedozvoljeno držanje oružja, a B.S. i L.A. sumnjiče se i za nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija. - Pravovremenim, sinhronizovanim postupanjem podgoričke policije u najkraćem roku locirano je lice mjesta gdje se nalazio oštećeni, a zatim su locirana i stavljena pod kontrolu osumnjičena lica. Izvršen je pregled lica i pretres objekta i tom prilikom pronađeno je 17 komada municije, jedno zrno od metka, kao i dvije radio veze, dok su pregledom šireg lica mjesta pronađeni predmeti korišteni prilikom izvršenja ovih krivičnih djela - pištolj sa pet komada municije u okviru, koji su oduzeti - naveli su u policiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260112130136_03ae97cde4131f069edbbeba25ad79b593a92c819b2c885929eedec9d8e497b2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260112130136_03ae97cde4131f069edbbeba25ad79b593a92c819b2c885929eedec9d8e497b2" data-rendition-name="original" width="694" height="926" loading="lazy" alt="Pronađeno oružje i municija"> <figcaption>Pronađeno oružje i municija(Photo: Uprava policije)</figcaption> </figure>  Osim toga, policija je ovom prilikom oduzela i četiri vozila i skoro 4.000 eura od B.S.

Šestoro turskih državljana uhapšeno zbog sumnje da su sunarodnika kidnapovali, tukli ga, prijetili mu i iznudili novac

Švajcarski izvoz skočio je u januaru, predvođen hemijsko-farmaceutskim proizvodima, pokazali su podaci carinske uprave.&nbsp;
Izvoz švajcarske robe realno je u januaru porastao 3,6 odsto u odnosu na decembar, kada je gotovo stagnirao.&nbsp;
Oporavio se i uvoz, prema stopi rasta od jedan odsto. U decembru se smanjio 0,3 odsto, prenosi Hrportfolio.&nbsp;
Rast izvoza uglavnom odražava skok isporuka hemijsko-farmaceutskih proizvoda od 7,8 odsto.&nbsp;
U spoljnotrgovinskoj bilansi, Švajcarska je tako u prvom ovogodišnjem mjesecu ostvarila višak od 3,6 milijardi franaka (CHF), ili 3,95 milijardi eura, 24,1 odsto veći nego na kraju prošle godine.&nbsp;
Nominalno je izvoz u januaru porastao 2,3 odsto, dok se uvoz smanjio 0,9 odsto.&nbsp;
Prema Udruženju švajcarske industrije satova, izvoz satova pao je 3,6 odsto u odnosu na januar prošle godine.&nbsp;
Najviše su smanjene isporuke satova od plemenitih metala i modeli od čelika.

Švajcarski izvoz skočio na početku godine

Za završetak svih planiranih radova na šest graničnih kontrolnih mjesta (GKM) koji će se koristiti za veterinarske i fitosanitarne preglede nedostaje 13,73 miliona eura. Ova sredstva će biti planirana budžetima za 2026. i 2027. godinu.&nbsp;
To je navedeno u dokumentu Mapa puta za izgradnju i unapređenje graničnih kontrolnih mjesta koji je juče usvojila Vlada, <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/za-granicne-prelaze-po-evropskim-standardima-fali-137-miliona-eura">prenosi Pobjeda</a>.
Uspostavljanje funkcionalnog sistema graničnih kontrola ključni preduslov za zatvaranje Poglavlja 12, zaštitu javnog zdravlja i efikasan protok roba u skladu sa Regulativom (EU) 2017/625. Poglavlju 12 – Bezbjednost hrane, veterinarstvo i fitosanitarni nadzor, zahtijeva uspostavljanje stroge infrastrukture za kontrolu životinja i robe na budućim spoljnim granicama EU.
Mapom puta su obuhvaćena četiri granična drumska kontrolna mjesta (Božaj – Albanija, Dobrakovo - Srbija, Kula - Kosovo i Ilino brdo -Bosna i Hrecegovina), jedan pomorski (Luka Bar) i jedan vazdušni (Aerodrom Podgorica). Dokument otkriva da za poštovanje evropskih stadarda treba savladati izazove koji nijesu samo finansijski već i podrazumijevaju, pored ostalog, i diplomatske pregovore.
<h2>Božaj, Kula...</h2>
Na prelazu Ilino brdo prema Bosni i Hercegovini planirano je 10 mjera, od kojih su dvije realizovane (analiza prometa i obilazak lokacije). U Mapi puta navodi se da se čeka dogovor sa BiH o zajedničkom korišćenju prelaza. Ako dogovor bude postignut, postojeća parcela bi ostala na raspolaganju za GKM. U suprotnom, biće potrebna nova lokacija i eksproprijacija zemljišta. Sada nedostajuća sredstva za završetak radova iznose tri miliona eura.
Najzahtjevnije je granično kontrolno mjesto Dobrakovo sa ukupno 13 planiranih mjera. Do sada su realizovane dvije koje se tiču pripreme podataka i obilaska terena, dok je 11 mjera nerealizovano. Kako država u blizini nema svoje zemljište, ključna aktivnost biće eksproprijacija privatnih parcela. Procijenjeno je da će otkup zemljišta koštati 250.000 eura, dok ukupna nedostajuća sredstva iznose 3,48 miliona eura.
Na graničnom prelazu Božaj planirano je pet ključnih mjera, od kojih je jedna realizovana (izrada glavnog projekta). Preostale četiri mjere obuhvataju reviziju, izgradnju i opremanje. Parcela je već obezbijeđena u vlasništvu države, a za završetak svih radova nedostaje 1,99 miliona eura.
Na GKM Kula planirano je ukupno osam mjera, a status pokazuje da su tri već realizovane (određivanje nove lokacije, definisanje površine parcele i dobijanje urbanističko-tehničkih uslova). U Mapi puta navodi se da je prvobitna lokacija za granično kontrolno mjesto promijenjena jer je MUP odlučio da cijeli granični prelaz pomjeri bliže administrativnoj granici sa Kosovom. Zbog nepovoljnih zimskih uslova na ovoj planinskoj lokaciji, građevinski radovi moraju biti završeni do oktobra 2026. godine kako bi se omogućilo nesmetano opremanje unutrašnjosti, a nedostajuća sredstva iznose 2,50 miliona eura.
<h2>Luka, Aerodrom</h2>
U Luci Bar postoji izgrađen objekat GKM, ali je potrebna njegova nadogradnja. Kako bi se ubrzao proces, planirano je da se tender za opremanje objekta raspiše još tokom trajanja građevinskih radova.
Za modernizaciju tog prelaza predviđeno je ukupno deset mjera. Do sada je realizovana samo jedna, koja se odnosila na prikupljanje podataka o prometu pošiljki, dok je preostalih devet mjera u fazi pripreme ili čekanja. Za završetak nadogradnje objekta i njegovo opremanje procjenjuje se da nedostaje 1,22 miliona eura.
Projekat modernizacije GKM Aerodrom Podgorica (Golubovci) je u poodmakloj fazi u odnosu na ostale.
- Od ukupno sedam planiranih mjera, četiri su već realizovane (izrada i revizija glavnog projekta, tenderi za izgradnju i nadzor). Preostale su tri mjere, od kojih je dobijanje građevinske dozvole u toku. Za finalizaciju i opremanje tog mjesta potrebno je još 202.500 eura – navedeno je u dokumentu.
Plan predviđa da većina objekata bude potpuno funkcionalna i opremljena do kraja 2027. godine.

Za granične prelaze po evropskim standardima fali 13,7 miliona eura

Formiranje Odbora za mir, koji treba da se bavi pitanjem Gaze i drugim regionalnim sukobima, bilo je neophodno jer druge međunarodne organizacije ne uspijevaju da održe globalni mir i stabilnost, ocijenio je mađarski premijer Viktor Orban.
- Tokom posljednjih decenija međunarodne organizacije nisu uspjele da ispune svoju ulogu u očuvanju mira i stabilnosti širom svijeta. Stoga su potrebne nove inicijative kako bi se pitanje mira na globalnom nivou pokrenulo - istakao je Orban.
On je izrazio uvjerenje da je inicijativa američkog predsjednika Donalda Trampa za osnivanje Odbora za mir korak u pravom smjeru.
- Trampov povratak u Bijelu kuću 2025. godine ponudio je veliku šansu za mir ne samo u Gazi već i u Ukrajini. Oružani sukob Rusije i Ukrajine nikada ne bi počeo da je Tramp bio predsjednik SAD prije četiri godine - istakao je Orban.
Ocijenio je da sigurnosna situacija na Bliskom istoku, posebno u Gazi, ima veliki uticaj na sigurnost Evrope.
- Prema tome, naše učešće u Odboru za mir nije zasnovano samo na principu, već i na našim sopstvenim sigurnosnim interesima - zaključio je Orban.

Orban: Odbor za mir neophodan jer druge organizacije nisu ispunile svoju ulogu

Sjedinjene Američke Države su platile oko 160 miliona dolara od više od četiri milijarde dolara koje duguju UN-u, rekao je u četvrtak portparol Ujedinjenih nacija dok je predsjednik Donald Tramp bio domaćin prvog sastanka svoje inicijative " Odbora za mir " za koju stručnjaci kažu da bi mogla potkopati Ujedinjene nacije.
- Prošle sedmice smo primili oko 160 miliona dolara od Sjedinjenih Američkih Država kao djelimičnu uplatu njihovih zaostalih obaveza za redovni budžet UN-a - rekao je portparol UN-a u saopštenju.
Tramp je tokom svojih komentara na otvaranju sastanka "Odbora za mir" rekao da će Vašington dati Ujedinjenim nacijama (UN) novac za njihovo jačanje.
SAD su najveći doprinositelj budžetu UN-a, ali pod Trampovom administracijom odbijaju vršiti obavezne uplate u redovne i mirovne budžete, te smanjuju dobrovoljno finansiranje agencija UN-a iz njihovih vlastitih budžeta. Vašington se povukao iz desetina agencija UN-a.
Zvaničnici UN-a kažu da su SAD dugovale 2,19 milijardi dolara redovnom budžetu UN-a od početka februara, što je više od 95 odsto ukupnog iznosa koji duguju zemlje širom svijeta. SAD takođe duguju dodatnih 2,4 milijarde dolara za trenutne i prošle mirovne misije i 43,6 miliona dolara za tribunale UN-a.

Vašington uplatio UN-u 160 miliona dolara od ukupno četiri milijarde duga

Hronika

KNEŽEVIĆ: Šuković posjećivao Delića kući, Budvanin mu bio logistika za postavljanje prisluškivača za Kana

Društvo

Milioni uloženi u fabriku koja nije ispalila nijednu raketu

Politika

Rakočević: Predviđa se formiranje fantomskog tijela sa većim nadležnostima od Vlade; Janović: Ugovor podstiče političku nezavisnost i nacionalnu bezbjednost

Tag: oruzje