Bio sam na mnogo minhenskih konferencija, ovolika gužva nikada nije bila… - rekao je večeras predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, obraćajući se iz Minhena srpskim novinarima.
Vučić je kazao da nikada nije vidio više ljudi u uniformama, kao i da svi govore o ratu. Naveo je i da se govori o nuklearnoj moći.
Kako je naveo, pažljivo je slušao njemačkog kancelara, pa naglasio da se mnogo toga novog u svijetu zbiva, kao i da nije siguran da Srbija to pažljivo prati.
- Nećemo sukobe s Njemcima, ni s Amerikancima, ni s Rusima i Kinezima - rekao je.
Vučić je potom naveo da je u razgovoru sa kineskim ministrom vanjskih poslova dogovorio dalje unapređenje saradnje u svim oblastima, proizvodnji robota, kao i dobroj vojnoj saradnji, koja može biti još bolja. On je najavio da će u prvoj polovini godine posjetiti Kinu.
Predsjednik Srbije je rekao da je razgovarao sa Antonijom Koštom, predsjednikom Evropskog savjeta, pa naveo da je čuo da su zadovoljni kretanjima u energetici i reviziji biračkog spiska, ali da EU nije zadovoljna promjenama pravosudnih zakona.
– Rekao sam da, ako Venecijanska komisija kaže, mi ćemo ih promijeniti – naveo je predsjednik Srbije.
Ostalo je pitanje REM-a, dodao je, jer neki koji su u manjini hoće da budu većina pa da ukidaju pojedine televizije.
- Postavio sam pitanje u vezi sa vojnim savezom između Tirane, Zagreba i Prištine, čekam odgovor…, možda ću jednom da dobijem taj odgovor, prije nego što krenu u akciju. Najveća prijetnja Srbiji je vojni savez Zagreba, Tirane i Prištine, ali neću da vam kažem ko je to odobrio, jer čuvam Srbiju - rekao je Vučić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vučić: Najveća prijetnja Srbiji je vojni savez Zagreba, Tirane i Prištine - ali neću da kažem ko je to odobrio

Demokratska stranka (DS) osudila je danas prijetnje upućene studentima u Novom Sadu, ocijenivši da je potpuno jasno da je „njihov nalogodavac lično predsjednik Srbije Aleksandar Vučić“.
- U zemlji u kojoj institucije ne rade, a zastrašivanje je postalo zvanična metoda vlasti, ovakve stvari se ne dešavaju bez političke komande- saopštio je DS, ističući da je „Vučić pokrovitelj i glavni profiter kriminalnog sistema koji je okupirao državu“.
Demokrate će se odazvati pozivu na protest u Valjevu, u Šumadiji, u Novom Sadu, kao i svakom narednom protestu na koji pozivaju oni koji su probudili nadu da je u Srbiji moguće pobijediti mafijaški režim i izboriti se za normalan život, navodi se u saopštenju.
Demokratska stranka je ukazala da u Srbiji postoji samo jedna relevantna društvena tema – oslobađanje države iz čeljusti mafije – i dvije strane: „mafija koju predvodi Vučić“ i građani koje predvode studenti.
- Između toga ne postoji ništa. Zato je podrška studentskoj listi obaveza svih koji su protiv mafije. To je jedini način da dobro pobijedi zlo u Srbiji i da se ova zemlja vrati građanima- poručio je DS.
Novosadski studenti ranije su saopštili da su dobili prijeteće pozive u kojima im je sugerisano da ne organizuju protest 16. februara, kada je najavljen dolazak predsjednika Srbije Aleksandra Vučića na proslavu 200 godina Matice srpske, koja će biti održana u Srpskom narodnom pozorištu.

DS o prijetnjama novosadskim studentima: Nalogodavac je Vučić lično, zastrašivanje zvanična metoda vlasti

Komesarka za proširenje Evropske komisije, Marta Kos, u intervjuu za N1 istakla je da nedavne revizije pravosudnih zakona u Srbiji predstavljaju korak unazad i da je narušeno povjerenje EU u zemlju, te da očekuju da njihova primjena bude obustavljena. Komentarišući činjenicu da ih je predsjednik Aleksandar Vučić potpisao, Kos je rekla da „može samo da pretpostavlja koji je razlog“ i da je sa svojim timom uradila procjenu „koja nije dobra“. Na pitanje o detaljima te procjene, nije željela konkretno da odgovori.
Put Srbije ka EU
Na pitanje N1 da li je Srbija zaista na putu ka EU, Kos je odgovorila:
- Želim da vjerujem da jeste. Otkako je Srbija dobila status kandidata, postoje odgovornosti i obaveze sa obje strane. Moja je dužnost da učinim sve što je moguće da Srbija ostane na evropskom putu i da joj pomognem da postane članica EU. Ali to mora da se radi uz posvećenost i odgovornost sa obje strane- kazala je.
Ona je dodala da postoje „usponi i padovi“ i da su posljednje izmjene zakona jasan korak unazad, jer zadiru u nezavisnost sudstva i tužilaštva, što je u samom srcu procesa pristupanja EU i vladavine prava.
- Ove izmjene narušile su naše povjerenje. Sve je teže meni i drugim ljudima u Briselu koji su spremni da pomognu Srbiji. Pitanje je da li zaista vjerujemo da Srbija želi da postane članica EU, odnosno da li vjerujemo srpskoj vladi i parlamentu. Ja i dalje vjerujem i nastaviću da pokušavam dok god ima smisla- dodala je.
Revizija zakona i obustava primjene
Komentarišući usvojene zakone, Kos je naglasila da očekuje od srpske vlade da obustavi njihovu primjenu i da se izvrši revizija zakona na inkluzivan način, uz konsultacije sa Evropskom komisijom i Venecijanskom komisijom.
- Nadam se da će to biti učinjeno, jer ako ne, moraćemo da razgovaramo drugačije- rekla je Kos.
Na pitanje kako komentariše potez predsjednika Vučića da potpiše zakone, Kos je rekla:
- Ne znam razlog zašto ih je potpisao. Važno je ne samo šta se dešava, već i zašto. Ako idete protiv evropskih standarda, morate imati dobar razlog. Mogu samo da pretpostavim, a moja procjena i procjena mog tima nije dobra- istakla je Kos.
Sankcije nisu rješenje
O mogućim sankcijama, Kos je rekla:
- Protiv sam sankcija. Treba da budemo odrasli i da rješavamo stvari razgovorom. Nisam za kazne, ali jesam za stroga pravila. Obaveze postoje sa obje strane, i moja je zadaća da pomognem Srbiji da se vrati na put evropskih integracija kroz reviziju ovih izmjena- kazala je,
Optimistička poruka za Zapadni Balkan
Kos je dodala da, iako se geopolitika promijenila i neke zemlje brže napreduju (kao Crna Gora i Albanija), ona i dalje vjeruje u evropski put Srbije.
- Srbija time dovodi samu sebe u rizik. Možda mali, u smislu kašnjenja, ali ako se zakoni ne promijene, to može biti ozbiljan zastoj. Pitanje je da li je vlada spremna na takve promjene- navodi.
Govoreći o Bosni i Hercegovini, Kos je istakla da nada u evropski put i dalje postoji kod građana, te da je uloga vlasti da radi u interesu naroda. Na pitanje o Miloradu Dodiku i secesionističkim idejama, Kos je jasno rekla da EU stoji uz teritorijalni integritet BiH i da se bori protiv svakih separatističkih tendencija.
Napredak Crne Gore i Albanije
Komesarka je istakla da Crna Gora može završiti tehničke pregovore do kraja godine, a Albanija sljedeće, što predstavlja uspjeh u procesu proširenja. Naglasila je da je politička volja ključna i da pristupni proces zavisi i od država članica EU.
- Proširenje mora učiniti EU jačom, ne slabijom. To je cilj koji moramo ostvariti zajedno- zaključila je Kos.

1250x600

1084x550

Marta Kos: Brine zašto je Vučić potpisao pravosudne zakone, to je korak unazad

Krađe i malverzacije na izborima, reputacioni rizici, društvo povišenih tenzija i snažnih emocija, kao i brojne nepoznanice u vezi s tim ko će i na koji način učestvovati na izborima, samo su neki od razloga zbog kojih je objavljivanje istraživanja javnog mnjenja u Srbiji postalo rijetkost – čak i u izbornoj 2026. godini.
Predsjednika Srbije Aleksandra Vučića godinama prati priča da dan započinje pregledom istraživanja javnog mnjenja o sopstvenom rejtingu. Na vlasti je 14 godina i na izborima je ubjedljivo pobjeđivao, ali uz brojne optužbe o zloupotrebi državnih funkcija i snažnoj kontroli medija, na šta ukazuju domaći i međunarodni posmatrači društveno-političkih prilika u Srbiji.
Sagovornici Danasa navode da je rejting vlasti u padu više od godinu, od početka studentske pobune kojoj se pridružio veliki broj građana. Ipak, egzaktni podaci rijetko dospijevaju u javnost. Istraživanja uglavnom objavljuju agencije bliske vlasti, često posredstvom samog Vučića ili bez jasnog navođenja izvora. Rezultati se nerijetko saopštavaju kao reakcija na ankete koje idu u prilog studentskoj listi ili drugim protivnicima režima.
Tvrdnje da studentska lista ima prednost nad Srpskom naprednom strankom, sa opozicijom ili bez nje, iznijele su pojedine nezavisne istraživačke kuće. Kao najčešće citirano navodi se istraživanje firme „Sprint Insight“ sa kraja prošlog ljeta, prema kojem studentska lista ima oko deset odsto prednosti. Organizacija Crta je nedavno objavila da 60 odsto građana priželjkuje vanredne izbore, dok Nova srpska politička misao Đorđa Vukadinovića ocjenjuje da se režim „sabrao“ i da će ishod zavisiti od toga ko će uspjeti da motiviše, a ko da demotiviše sopstvene birače.
Vučić, s druge strane, poručuje da se „samo budale hvale istraživanjima javnog mnjenja“.
Izvršna direktorica Demostata Tamara Bajčić kaže za Danas da se istraživanja u Srbiji češće koriste u propagandne nego u naučne svrhe.
- Veoma je nezahvalno raditi istraživanja u uslovima velikih društvenih tenzija i povišenih emocija, što je u Srbiji slučaj više od godinu- navodi Bajčić. Dodaje da su objavljivanje izbornih opredjeljenja i rejtinga političara uglavnom preuzimale agencije bliske vlasti, u okviru dugogodišnje propagandne strategije.
Prema njenim riječima, istraživači koji nijesu dio propagandnog sistema suočavaju se sa stigmatizacijom i otežanim finansiranjem, dok dodatni problem predstavlja činjenica da se u uslovima neregularnih izbora svaka prognoza može koristiti u kratkoročne propagandne svrhe, što nosi reputacioni rizik.
Novinar Nedim Sejdinović ocjenjuje da vlast nesumnjivo sprovodi redovna istraživanja, ali da ih ne objavljuje jer rezultati za nju nijesu povoljni.
- Ako se stav građana ne promijeni, vlast gubi izbore. Objavljivanje takvih podataka ubrzalo bi pad, jer dio birača podržava SNS vjerujući da je nepobjediv- smatra Sejdinović. Dodaje da bi eventualne podjele i loši potezi opozicije mogli uticati na apstinenciju ili rasipanje glasova.
On ističe da dodatnu neizvjesnost unosi činjenica da još nije jasno kako će izgledati studentska lista, ko će je predvoditi, niti kako će opozicija organizovati nastup – u jednoj ili više kolona.
- Dobra vijest je da se mali broj birača koji su promijenili stav vjerovatno neće vratiti SNS-u. Loša je da pogrešni potezi opozicije mogu dio njih odvesti u apstinenciju- zaključuje Sejdinović.

Srbija: Gdje su istraživanja javnog mnjenja u izbornoj godini i da li studentska lista zaista „čisti“ Vučićeve naprednjake?

Evropska komisija (EK) smatra da hapšenje i krivično gonjenje državljanina Kosova od srpskih vlasti predstavlja još jedno kršenje obaveza Srbije prema Sporazumu o dijalogu i pravosuđu iz 2015. godine.
- Prema tom sporazumu, Srbija se obavezala da neće pokretati krivične istrage niti krivično gonjenje za navodne zločine počinjene na Kosovu, osim ako to ne zatraže kosovske vlasti. Nadležnost za navode o ratnim zločinima i drugim teškim krivičnim djelima je u nadležnosti kosovskih institucija - rekao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) portparol Evropske komisije, pozvavši Srbiju da poštuje preuzete obaveze.
U jutarnjim satima 5. februara jedan državljanin Kosova uhapšen je u Srbiji. Riječ je o bivšem pripadniku Oslobodilačke vojske Kosova (OVK).
Zamjenik predsjednika Organizacije veterana rata OVK, Gazmend Sila, rekao je za Radio Slobodna Evropa da je uhapšen na granici između Srbije i Hrvatske, te da mu je tokom kontrole u džepu pronađena članska iskaznica veterana OVK.
Policija Srbije je istog dana potvrdila da je uhapsila osobu iz Peći na Kosovu zbog sumnje da je počinila ratni zločin protiv civilnog stanovništva.
Ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić saopštio je da je M. L. (1980) uhapšen na graničnom prelazu Batrovci, između Srbije i Hrvatske, te da mu je određeno zadržavanje do 48 sati, nakon čega će, uz krivičnu prijavu, biti priveden Tužilaštvu za ratne zločine.
U saopštenju policije navodi se da se M. L. "sumnjiči da je tokom 1998. i 1999. godine, kao pripadnik Oslobodilačke vojske Kosova, prošao selektivnu obuku, a potom učestvovao u napadima na pripadnike Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije i Vojske Jugoslavije".
Srbija već duže vrijeme privodi državljane Kosova pod optužbama za ratne zločine počinjene na Kosovu tokom 1998–1999. godine, a samo tokom 2025. zabilježeno je više takvih hapšenja.
Tokom devedesetih godina Srbija je Oslobodilačku vojsku Kosova karakterisala kao terorističku organizaciju, dok je za Kosovo OVK organizacija koja je branila lokalno stanovništvo od represije jugoslovenskih oružanih snaga.

EU poručuje: Srbija krši sporazum iz 2015. hapšenjem državljana Kosova

Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da je bivši američki predsjednik Bil Klinton 1999. godine, tokom njegovog prvog mandata, tražio od Mađarske da kopneno napadne Srbiju kako bi otvorila drugi front u jeku rata na Kosovu.
Orban je tu tvrdnju iznio tokom vikenda na sastanku Fidesovih Digitalnih građanskih krugova u Sombatelju, piše Telex, prenosi Index.hr.
Prema Orbanovim riječima, Klinton je tražio da Mađarska napadne Srbiju ili da „barem puca na njih iz Mađarske preko Vojvodine sve do Beograda“.
Orbanova vlada je to, kako tvrdi, odbila, a na izričit zahtjev američkog predsjednika odgovorili su sa „Ne, gospodine!“.
&nbsp;- Da smo tada imali premijera koji je znao da kaže samo ‘Da, gospodine’, bili bismo u ratu do grla - zaključio je Orban.
Mađarski premijer kaže da je tada upitao Klintona šta bi se u tom slučaju dogodilo sa 300.000 Mađara koji žive u Vojvodini.
Tvrdi da je takođe upozorio Klintona kako se na paljbu sa jedne lokacije uzvraća vatrom te upitao: „Treba li da dozvolimo bombardovanje Segedina, je li to plan? Ili Hodmezovašarhelja i Makova?“.&nbsp;
Orban je rekao da su se dogovorili da o tome lično razgovaraju na samitu NATO-a sedam dana kasnije, ali tvrdi da Amerikanci to pitanje više nikada nisu pomenuli.
- Moguće je reći ‘ne’ kada za to imate hrabrosti - poručio je publici u Sombatelju. Dodao je da će za nekoliko godina diplomatska istorija otkriti kojim su kanalima i informacijama ubijedili američkog predsjednika da takav zahtjev više nikada ne postavi.
<h2>„Nema dokaza za takav zahtjev“</h2>
Na premijerove reči reagovao je Aron Tabor, stručnjak za SAD i predavač na Univerzitetu Eotvos Lorand. Napomenuo je da, iako su 1999. tokom rata na Kosovu postojali određeni planovi za kopnenu operaciju NATO-a, za njih nije bilo stvarne političke podrške i nema dokaza da je od Mađarske zatraženo da napadne Srbiju.
Tabor je takođe naveo da je Bil Klinton na samom početku bombardovanja Jugoslavije isključio mogućnost kopnene operacije kako bi smanjio američke i savezničke žrtve.
Iako se u Evropi tada govorilo o takvoj mogućnosti, a Vašington Post je objavljivao slične planove, čelnici NATO-a su, prema tadašnjim izvještajima, kategorički negirali da planiraju kopneni napad. Tábor podsjeća i da je u to vrijeme sam Viktor Orban izvijestio parlament da su članice NATO-a smatrale kopnenu operaciju toliko nepotrebnom da uopšte nije uvrštena na dnevni red samita.
<h2>Slične tvrdnje i ranijih godina</h2>
Ovo nije prvi put da mađarski premijer iznosi takve tvrdnje. Orban je i 2024. godine izjavio da su „oni“ hteli da uvuku Mađarsku u rat, ali on to nije dozvolio.
Njegov srpski saveznik, Aleksandar Vučić, još 2022. godine tvrdio je da je, prema njegovim saznanjima, Klinton 1999. tražio od Orbána da napadne Srbiju.

Orban tvrdi: Klinton 1999. tražio da Mađarska napadne Srbiju

Ova godina u Srbiji je, možda, izborna. Ili makar priprema za izbornu godinu u kojoj će, to je jasno, najjači protivnik listi oko Srpske napredne stranke biti studentska lista.
Dok se još ne zna kako će se ponijeti parlamentarna opozicija, ulazak u političku trku najavili su influenser Baka Prase i bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić.
Prvi je cijelu svoju biografiju i bogatstvo izgradio bizarnim nastupima na društvenim mrežama, druga je pak bila ugledna neurohirurškinja i ministarka zdravlja. Iako dolaze iz različitih svjetova, povezuje ih desničarski narativ. Studentski pokret i mnogi posmatrači političke scene sumnjaju da su u pitanju rovci vlasti, oni koji treba da otkinu deo glasova od studenata.
Prije dvije sedmice je Bogdan Ilić, poznat i kao Baka Prase najavio da će se možda kandidovati u trci za gradonačelnika Beograda. Njega je za sada podržao kontroverzni desničarski pokret, poznat po saradnji sa režimom – Levijatan.
<h2>Protiv migranata i za suverenitet</h2>
Ilić je rekao da ne stoji niti uz studente, koji su u protestu više od godinu dana, niti uz režim, a najveće pitanje kojim će se baviti su migranti, odnosno njihovo protjerivanje iz Beograda.
Ilić je dodatno ušao u politički fokus pošto je svojom pojavom pokušao da doprinese popularnosti prvog živog „obraćanja“ predsjednika Srbije Aleksandra Vučića na TikToku prošle sedmice.
Danica Grujičić je, u saradnji sa još četiri pokreta, osnovala Suverenistički savez. Tvrdi da taj blok nije uz vlast i da ga čine ljudi „koje niko ne može da kupi“. Ipak, otvorena je za saradnju sa studentskom listom, kojoj bi, kako kaže, prepustila mjesto ukoliko je čine „profesori suverenističkog opredjeljenja“.
Studenti medicine – oni koji su u protestu – oglasili su se o njenom potezu, rekavši da se „sateliti Srpske napredne stranke već naziru“. Grujičić, koja je poslije napuštanja Vlade više puta oštro kritikovala SNS, tako se nije spasila etikete.
A etiketa ne dolazi niotkuda. Razne desničarske stranke su se, kroz istoriju naprednjaka, odlučili na kraju za neku vrstu saradnje sa njima. Najsvježiji primjer su Zavetnici, čija je liderka Milica Đurđević Stamenkovski kao navodna opozicionarka ostala ispod cenzusa, ali onda uskočila na ministarsku funkciju.
<h2>Puleni vlasti glume opoziciju</h2>
Prema riječima Dejana Bursaća iz Instituta za filozofiju i društvenu teoriju, postoje dva objašnjenja za pojavu novih desnih aktera. Prvo je dugogodišnja praksa kooptacije desnice od strane režima, karakteristična za hibridne političke sisteme.
- Vlast teži da odabere neke favorite od stranaka sa kojima će sarađivati, a na taj način će opstruisati jedinstvo među opozicionim blokovima i uvesti nepovjerenje glasača u te stranke - objašnjava Bursać.
U napetoj izbornoj godini, čak i sitni postoci mogu da odluče ko će držati vlast. Slikoviti primjer koliko sitni brojevi mogu uticati na sudbinu, makar jednog grada, pokazuju izbori 2024. godine u Nišu. Tada je Ruska stranka, sa jednim mandatom, čiji je legitimitet i dalje sumnjiv, prevagnula u korist naprednjaka.
Drugo objašnjenje leži u procjeni političkog trenutka. Prema Bursaću, desnica u Srbiji ima stabilnu, ali ograničenu biračku bazu, a pojedini akteri procjenjuju da trenutno postoji prazan prostor na toj sceni. Dok su neki, poput doktora Branimira Nestorovića, uspijevali da taj prostor iskoriste, druge desne stranke su vremenom postale politički nebitne.
<h2>Potencijal desnih opcija</h2>
Sagovornici Dojče vele saglasni su da prostor za ovakve opcije u Srbiji postoji. Istraživanje Galupa pokazuje da dve trećine ljudi u Srbiji podržava politiku ruskog predsjednika Vladimira Putina. Ankete o podršci ulasku u EU godinama pokazuju da ima sličan broj protivnika i zagovornika.
Alternativne desne opcije su u prethodna dva izborna ciklusa uzimale oko deset odsto glasova. Politikolog i konsultant Dušan Milenković iz organizacije Sprint Insajt objašnjava da je potencijal desnice veći nego što to navode izborni rezultati.
- Nama istraživanja pokazuju da je značajan broj ljudi podložan takvim političkim pozicijama, i da ih ima mnogo više nego što se to vidi na izborima, jer SNS i dalje kupi veliki broj tih glasova, dok jedan broj njih bira apstinenciju - kaže Milenković.
Istoričar Stefan Radojković navodi da su nacionalne i suverenističke ideje duboko ukorijenjene u društvu, a da to potvrđuje i dominacija napredanjaka.
- S obzirom da je glasačko tijelo Aleksandra Vučića pretežno nacionalno i suverenistički nastrojeno, može se slobodno tvrditi da su takvi stavovi i ideje pretežni među građanima - objašnjava Radojković.
<h2>Koliko toga nose studenti</h2>
U cijelu priču se može uvesti i studentski pokret koji je, prema sagovornicima Dojče velea, uspio da preuzme dio tog desnog narativa.
- S obzirom da je Studentski pokret catch all pokret nove generacije i da je protiv establišmenta, on faktički pokriva i ideje nacionalnog suvereniteta i teritorijalnog integriteta koje su u Ustavu Srbije - kaže Radojković.
O tom širokom spektru političkih pozicija studentskog pokreta govori i Milenković, koji kaže da je prirodno da oni kupe glasove i sa strane koja pripadaju desnici.
- Mi ovdje imamo veliki sukob dva aktera koja politički zahvataju veoma široko – Vučićeva lista i studentska lista - objašnjava Milenković.
No, već sada je jasno da polarizacija na izborima neće biti „savršena“. To jest, osim vladajuće i studentske liste, biće još ko zna koliko drugih, pa i onih koje pecaju glasove zdesna. Samo ostaje da se vidi koje su od tih udica zapravo režimske.

Desnica u Srbiji: Vučićeve udice i Baka Prase?

Od ponedeljka, 2. februara, desetine zaposlenih u srpskom tužilaštvu specijalizovanom za borbu protiv organizovanog kriminala (TOK) svakodnevno simbolično obustavljaju rad u devet časova, u trajanju od oko deset minuta, ispred suda u Beogradu gde se sudi nekim od najopasnijih kriminalaca sa cijelog Balkana. Članovi ovog elitnog tužilaštva protestuju protiv reforme pravosuđa koju je 30. januara proglasio nacionalistički predsjednik Aleksandar Vučić, uprkos oštrim kritikama sindikata, pravosudnih funkcionera, nevladinih organizacija i Evropske unije (EU).
Ako reforma stupi na snagu kako je predviđeno u narednim danima "izgubićemo jedanaest tužilaca i spašćemo na devet koji bi morali da preuzmu hiljade stranica tekućih predmeta" izjavio je u ponedjeljak Mladen Nenadić, rukovodilac ovog tužilaštva, poznatog posebno po vođenju istraga u saradnji sa francuskim pravosuđem, navodi francuski Le Monde.
Riječ je o istragama vođenim povodom Sky ECC, kriptovanog komunikacionog softvera čije su probijanje 2020. godine izvršile francuska i holandska policija, što je omogućilo razbijanje više srpskih kriminalnih grupa poznatih po vezama sa najvišim nivoima države.
Tokom tribine na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu, Nenadić je opisao štetnu atmosferu u kojoj njegove službe rade otkako je otvorio istrage za korupciju protiv više ministara Srpske napredne stranke (SNS), stranke gospodina Vučića, koja od 2014. godine čvrstom rukom upravlja ovom zemljom od 6,5 miliona stanovnika.
- Najviši državni funkcioneri i mediji nas tretiraju kao ološ - izjavio je, pozivajući se na zapaljive izjave koje se umnožavaju u medijima bliskim vlasti i na odbijanje policijskih službi da sarađuju sa tužiocima u određenim istragama koje uključuju vlast.
<h2>Pogoršanje "vladavine prava"</h2>
Uglješa Mrdić, poslanik SNS i autor spornog zakona, izjavio je na srpskoj televiziji da je cilj njegove reforme bio da se suprotstavi tužiocima "koji su želeli da uhapse predsjednika Vučića" i "da sprovedu obojenu revoluciju kako bi srušili državu" – retorika koja ima odjeka u ovoj zemlji koju prožima snažan proruski tok, uz istovremenu rasprostranjenu korupciju. Iako je zvanični kandidat za članstvo u EU, Srbija je godinama unazad obustavila sve reforme koje Brisel zahteva, posebno u pogledu jačanja pravosuđa.
Evropska komisija smatra da ova reforma predstavlja "korak unazad na evropskom putu".
- Usvojena je bez ikakvih konsultacija, iako će duboko narušiti vladavinu prava - osuđuje i Nemanja Đurić, predstavnik jednog od sindikata u djelatnosti pravosuđa koji je u prvim redovima protesta protiv reforme.
Pored slabljenja TOK-a, ovaj sudijski pomoćnik smatra da će reforma ojačati ovlašćenja Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, kojim rukovodi tužilac poznat po bliskosti sa gospodinom Vučićem.
Ova reforma dolazi u zemlji koja je u previranju od urušavanja, u novembru 2024. godine, nadstrešnice željezničke stanice u Novom Sadu, drugom gradu po veličini u zemlji. Ova tragedija, u kojoj je poginulo šesnaest osoba, pokrenula je najveće proteste u Srbiji od pada bivšeg diktatora Slobodana Miloševića 2000. godine. Pod pritiskom stotina hiljada građana Srbije koji traže jačanje borbe protiv korupcije, dio lokalnog pravosuđa delovao je kao da se probudio.
<h2>EU nastoji da suprotstavi uticaj Moskve</h2>
Dok više od trideset godina nijedan ministar u Srbiji nije bio optužen, TOK vodi istrage protiv više funkcionera SNS-a zbog sumnjivih prenaduvanih cijena u okviru projekta rekonstrukcije željezničke pruge Beograd – Novi Sad, koji izvodi kineska kompanija. Takođe je pred sud izveo ministra kulture Nikolu Selakovića zbog zloupotrebe položaja i falsifikovanja dokumenata u okviru propalog projekta izgradnje "Tramp kule" u Beogradu od strane Džareda Kušnera, zeta američkog predsjednika.
Ozbiljno oslabljen ovim talasom nezadovoljstva, Vučić pokušava da ponovo preuzme kontrolu otkako je pokret oslabio u jesen 2025. godine. SNS umnožava mjere odmazde protiv institucija koje su se usudile da kritikuju vlast posljednjih mjeseci, bilo da je riječ o univerzitetima, medijima, kulturi ili pravosuđu. Ova politika posebno uznemirava Evropsku komisiju, koja želi da privuče zemlje Balkana EU kako bi suprotstavila uticaj Moskve, ali ne može da ignoriše očigledno nazadovanje u oblasti vladavine prava u najvećoj zemlji regiona.
U intervjuu za agenciju Rojters, objavljenom u sredu 4. februara, Vučić je ponovo branio, suprotno očiglednom, da će Srbija "ostati na putu ka EU sve dok je on predsjednik". Takođe je najavio da će "detaljno razmotriti" reformu koju je usvojila njegova stranka, nagovještavajući da bi na kraju ipak o njoj mogao da pregovara, ali pod pritiskom Brisela. Ipak, evropska komesarka za proširenje Marta Kos nedjeljama je tražila od njega da povuče ovu reformu, zaključuje Le Monde.

Le Monde: Pravosuđe u Srbiji na nišanu predsjednika Aleksandra Vučića

Lider Srpske napredne stranke (SNS) i savjetnik predsjednika Srbije za regionalna pitanja Miloš Vučević izjavio je večeras da očekuje da vidi Aleksandra Vučića kao premijera Srbije.
Vučević je, gostujući na Informer televiziji, rekao da je vrijeme pokazalo da je Vučić znao šta radi i izrazio je uvjerenje da građani to vide i da će cijeniti sve što je urađeno.
- Ne mogu da kažem da sam bio saglasan sa svim njegovim potezima u tom trenutku, ali se pokazalo da zna šta radi. To pokazuje ko je pravi državnik. Nije realno da se manje bavi politikom, a vjerujem da Vučić i dalje ima energije i znanja, bila bi velika šteta ispustiti takav kapital koji je u njemu, on nema komfor da se povuče. Očekujemo ga kao predsjednika Vlade - kazao je Vučević.

Vučević: Očekujem da vidim Vučića kao premijera

Izvršni direktor Regionalne akademije za razvoj demokratije Balša Božović ocijenio je da se politički sistem u Srbiji nalazi u ozbiljnoj krizi, ističući da je riječ o procesu konsolidacije vlasti koji ima obilježja autoritarnosti.
- U pitanju je jedna vrsta konsolidacije vlasti, jedno zatezanje koruptivnog i autoritarnog sistema koji je, već prešao tu liniju tokom posljednjih godinu dana ka diktaturi i to je ono što je na neki način slika i prilika, sistem u Srbiji se raspada na štetu naravno građana - rekao je Božović u emisiji Na kraju dana na Televiziji E.
Komentarišući obustavu rada sudija u Kragujevcu, Čačku i Lazarevcu, koji nijesu održali suđenja u znak protesta zbog ugrožavanja nezavisnosti sudske vlasti, Božović smatra da je takav potez u postojećim okolnostima u potpunosti opravdan.
Podsjetio je da su sudije, tužioci i advokati u više navrata izražavali ozbiljno nezadovoljstvo zbog miješanja izvršne vlasti i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u rad pravosuđa.
- Činjenica je da se u posljednjih godinu dana Evropska komisija mnogo više zainteresirala nego što je to bio slučaj do sada i da je to na svaki mogući način povećalo nervozu kod režima, ali vidimo da on ipak ne odustaje od svojih zacrtanih ciljeva. U pitanju je jedna vrsta konsolidacije vlasti, jedno zatezanje koruptivnog i autoritarnog sistema koji je, čini mi se, već prešao tu liniju tokom posljednjih godinu dana ka diktaturi i to je ono što je na neki način slika i prilika, sistem u Srbiji se raspada na štetu naravno građana i ta nesigurnost nije zbog protesta sudija, već iz prostog razloga što Aleksandar Vučić na svaki mogući način potpuno objedinjuje sve grane vlasti i stavlja ih na svoj radni sto - naveo je Božović.
Vučić je, kaže, danas taj koji potpuno upravlja sistemom u Srbiji.
- Ugušio je pravosuđe i onu nekolicinu tužilaca i sudija koji su zaista časno i pošteno radili svoj posao. Ništa drugačije se ne dešava u vojsci, u policiji i drugim sistemima u državi, sve je u posljednjih nekoliko mjeseci krenulo u potpunu promjenu kadrova, traži se samo jedno - besprekorna poslušnost Aleksandru Vučiću i to se dešava u trenutku kada legitimitet vlasti trenutno slabi - istakao je Božović.
On je ukazao i na posebno težak položaj Tužilaštva za organizovani kriminal, koje je, kako kaže, pod najvećim pritiscima izvršne vlasti.
- Ukazuje da je Tužilaštvo za organizovani kriminal pod najvećom ‘paljbom’ režima i pod najvećim pritiscima izvršne vlasti, zbog činjenice da je dio tužilaca bio spreman da svoj posao radi u skladu sa zakonom, što Aleksandar Vučić, kako kaže, nikad nije oprostio - naveo je on.
Govoreći o nedavnim događajima, Božović je podsjetio na hapšenja ministara nakon pada nadstrešnice i otkrivanje, kako tvrdi, duboko ukorijenjene korupcije u državnom vrhu.
- Nekolicina ministara je nakon pada nadstrešnice završila u zatvoru, ogoljena je potpuno koruptivna mreža u Vladi Republike Srbije i u samoj vlasti i to je ono zbog čega se danas Aleksandar Vučić lično sveti - zaključio je Božović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na YouTube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dcr1OtxnRxUA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Božović: U Srbiji se krenulo u totalnu promjenu kadrova, traži se samo besprekorna poslušnost Aleksandru Vučiću

Drugi je dan održavanja Minhenske bezbjednosne konferencije. Predsjednici, premijeri, ministri odbrane i eksperti za bezbjednost ključni donosioci odluka ponovo su se okupili u bavarskim dvoranama kako bi se suočili s presudnim žarištima 2026. godine.
Ukrajina nije izabrala ovaj rat i nemoguće je pretpostaviti da će ovo biti trajno stanje u kojem drugi mogu biti sigurni, rekao je tokom uvodnog govora ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski&nbsp;
Govoreći o ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu naglasio je da šef Kremlja ne živi normalan život jer je zavisan od moći.
- On ne živi normalan život. Ne možete ga sresti na ulici, ni u kafeu... On jednostavno ne može da zamisli život bez vlasti, ni nakon vlasti. On je toliko zavisan od moći - &nbsp;kazao je Zelenski

Zelenski: Putin ne može zamisliti život bez vlasti, ni nakon vlasti

Za <a href="https://www.antenam.net/clanak/evropska-unija-se-ne-plasi-prosirenja-plasi-se-uvoza-nestabilnosti">Antenu M </a>piše: Admiral Dragan Samardžić
Izjava Fridriha Merca na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji da Evropska unija „ne želi da izgubi Zapadni Balkan“, uz upozorenje da je „slon u sobi“ način odlučivanja konsenzusom, mnogo je više od diplomatske poruke. Ona otkriva rastuću stratešku zabrinutost unutar Evrope - dublji strukturni pomak ka fazi strateške konsolidacije. Unija je državama regiona obećala članstvo, ali istovremeno postaje svjesna da bez ozbiljnih institucionalnih reformi rizikuje sopstvenu funkcionalnost i sposobnost strateškog djelovanja.
Zato se sve ozbiljnije nameće dilema: da li je moguće proširenje prije reforme načina odlučivanja - ili će upravo proširenje natjerati EU da se reformiše?
Realnost vjerovatno leži između.
Sve je izvjesnije da klasičnog proširenja neće biti. Umjesto toga, Evropa će tražiti model koji istovremeno čuva funkcionalnost Unije i otvara vrata novim članicama - bilo kroz fazno članstvo, ograničeno pravo veta ili širu primjenu odlučivanja kvalifikovanom većinom. Ono što je posebno važno jeste promjena paradigme: proširenje više nije samo birokratski proces - ono postaje pitanje evropske bezbjednosti i geopolitičkog kredibiliteta u sve neizvjesnijem međunarodnom okruženju.
Dok EU preispituje sopstvenu sposobnost da prima nove članice bez ugrožavanja unutrašnje kohezije, države kandidati suočavaju se sa jednako zahtjevnim testom - testom stvarne institucionalne zrelosti. U tom kontekstu, normativni napredak i formalno zatvaranje pregovaračkih poglavlja nesumnjivo imaju svoju vrijednost. Iskustvo evropskih integracija jasno pokazuje: zakoni se mogu usvojiti brzo, ali institucije se grade sporo. Zato sve izraženiji nesklad između normativnog okvira i njegove dosljedne primjene postaje jedan od ključnih izazova kredibiliteta svake države kandidata.
Posebnu zabrinutost u crnogorskom kontekstu izazivaju učestali propusti unutar bezbjednosnog sektora, kao i percepcija nedovoljne usklađenosti između njegovog djelovanja i postupanja pravosudnih institucija. Bez čvrste sinergije policije, tužilaštva, sudstva i obavještajno-bezbjednosnog sektora nema ni efikasne borbe protiv organizovanog kriminala, ni održivog jačanja vladavine prava - a bez toga nema ni suštinske integracije u evropski pravni i bezbjednosni prostor. Upravo zato će Poglavlja 23 i 24 predstavljati najpouzdaniji lakmus test stvarne spremnosti za članstvo. Ta poglavlja ne mjere brzinu reformi - već njihovu dubinu, održivost i nepovratnost. U završnoj fazi evropskih integracija, države se ne procjenjuju po zakonima koje usvajaju, već po sistemima koji moraju funkcionisati i kada su pod pritiskom.
Istovremeno, dodatni rizik za strateški tempo integracija predstavlja učestalo vraćanje identitetskih i polarizujućih tema u središte političkog života. Takvi obrasci gotovo po pravilu rasipaju institucionalnu energiju, produbljuju društvene podjele i skreću fokus sa reformi koje zahtijevaju kontinuitet, političku disciplinu i širok društveni konsenzus.
Za Crnu Goru, koja se sve češće prepoznaje kao najizgledniji kandidat za članstvo, ovo može biti geopolitički prozor prilike koji se ne otvara često. Upravo takve geopolitičke okolnosti najjasnije razdvajaju formalni napredak od stvarne spremnosti države da funkcioniše unutar složene evropske bezbjednosne i institucionalne arhitekture.
Možda je zato danas važnije nego ikada izbjeći samozadovoljstvo. Jer tempo evropskog puta ne određuje broj usvojenih zakona - već snaga institucija koje te zakone dosljedno primjenjuju. U vremenu rastućih bezbjednosnih izazova, Evropa će države primate na osnovu dokazane institucionalne pouzdanosti – ne na osnovu obećanja. Države koje to razumiju prepoznaju priliku. Države koje je propuste dugo čekaju novu.
Na kraju evropskog puta ne ulaze države koje najbrže zatvaraju poglavlja - već one koje najpouzdanije funkcionišu.

Evropska unija se ne plaši proširenja — plaši se uvoza nestabilnosti

Predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović, sreo se na Minhenskoj konferenciji sa visokom predstavnicom Evropske Unije za spoljnu politiku, Kajom Kalas, sa kojom je imao, kako je navedeno sadržajan razgovor, sa fokusom na proširenje, geopolitičke izazove i dinamiku pristupanja Evropskoj uniji.
Predsjednik je kazao kako Crna Gora važi za jednog od najnaprednijih kandidata za članstvo u Evropskoj uniji.
- Crna Gora, sa 13 zatvorenih poglavlja, ostaje najnapredniji kandidat za članstvo u Evropskoj uniji i do kraja godine želi dodatno ubrzati proces zatvaranjem preostalih poglavlja - pojasnio je predsjednik na svom profilu na društenoj mreži iks (X).
On je naglasio kako poseban fokus mora biti na poglavljima 23 i 24 – na stvarnim, mjerljivim reformama u oblasti vladavine prava, kao i pravde, slobode i bezbjednosti.
- Pozvao sam visoku predstavnicu da uoči Samita EU-Zapadni Balkan posjeti Crnu Goru - zaključio je Milatović.
Predsjednik zaključuje da će „suština, a ne forma, biti mjera našeg uspjeha“.

Milatović-Kalas: Suština, a ne forma, biće mjera uspjeha Crne Gore

Ministarstvo prosvjete saopštilo je da je počela isplata stipendija i studentskih kredita učenicima i studentima za januar i februar školske 2025/2026. godine.
Ukupan iznos sredstava za ovu namjenu za dva mjeseca je 1.517.124 eura.
Za isplatu studentskih kredita za januar i februar obezbijeđena su sredstva u iznosu 1.205.830 eura. Rata studentskog kredita kreće se od 150 eura do 215 eura, u zavisnosti od godine studija i uspjeha iz prethodne godine
– Studentski krediti isplaćuju se prema početnom slovu prezimena, i to u filijalama Addiko banke (A, B, C, Č,Ć, D, Đ, Dž, E, F, G, H, I, J, K, L, Lj), NLB banke (M, N, Nj, O, P) i Erste banke (R, S, Š, T, U, V, Z, Ž)– saopšteno je iz ministarstva.
Stipendije za talentovane učenike i najbolje studente za januar i februar školske 2025/2026. godine iznose ukupno 311.294 eura. Rata stipendije za talentovane učenike je 150 eura, a za najbolje studente 300. Ove stipendije se isplaćuju u filijalama Crnogorske komercijalne banke.

Tag: srbija