U razgovoru za Portal ETV, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, Sonja Biserko, iznosi procjenu aktuelnih političkih prilika u zemlji, tvrdeći da se sve jasnije nazire kraj vladavine Aleksandra Vučića.&nbsp;
Njena analiza ukazuje na duboku krizu legitimiteta, rastuće nepovjerenje unutar državnih struktura i promjene u međunarodnim odnosima, što, prema njenim riječima, označava ulazak Srbije u period političkog preokreta.
Biserko za Portal ETV kaže da se sve jasnije nazire politički kraj predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
- Mislim da on ide kraju, koliko će to trajati teško je reći. U zemlji je u velikoj mjeri izgubio legitimitet, kao i u svijetu. Nije spreman za izbore jer nema većinu. Činjenica da smjenjuje ključne ljude u policiji i da želi preuzeti kontrolu nad vojskom ukazuje na to da nema povjerenja u vlastito okruženje - navodi ona.
Biserko ukazuje da mnogi osjećaju kraj i ne žele učestvovati u njegovoj sve nasilnijoj politici.&nbsp;
- U panici smjenjuje ljude ukoliko su podržali studente ili pokazali simpatije prema protestima. Ne stoji dobro ni kod Trumpa, ni kod Putina, što se najbolje vidi na slučaju NIS-a - navodi.
Prema njenim riječima, EU je sve nepovjerljivija, ali još želi zadržati Srbiju na evropskom putu.&nbsp;
- Studenti su otrijeznili društvo poslije 40 godina šovinizma i populizma. Taj proces će trajati godinama, ali povratka na staro više nema - kazala je Biserko za Portal ETV.&nbsp;

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Biserko o Vučićevim smjenama i gubitku kontrole: Panika u vrhu režima, mnogi osjećaju da je kraj

Pripadnici interventnih jedinica policije koji obezbjđuju Ćacilend uhapsili su muškarca koji je, kako je saopštio MUP Srbije, nožem napao žitelja ovog šatorskog naselja.
- Pripadnici interventnih jedinica Ministarstva unutrašnjih poslova, angažovanih na obezbjeđenju javnog okupljanja ispred Doma Narodne skupštine, uhapsili su D.P. (27) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično djelo laka tjelesna povreda - saopšteno je iz tamošnjeg MUP-a.
D.P. je, kako se sumnja, jutros oko 4.10 sati na platou ispred Narodne skupštine tridesetsedmogodišnjem muškarcu, koji je učesnik ovog prijavljenog skupa, nožem nanio povredu u predjelu nadkoljenice.
Prema navodima MUP-a, povrijeđeni muškarac je zbrinut u Urgentnom centru, dok je osumnjičenom za napad određeno zadržavanje do 48 sati.
On će, uz krivičnu prijavu, biti priveden Prvom osnovnom javnom tužilaštvu u Beogradu.

Portal ETV

1250x600

1084x550

Napad nožem u Ćacilendu: Interventna policija uhapsila počinioca

Dijete i muškarac su stradali, a žena je teško povrijeđena u saobraćajnoj nesrećei koja se oko 1.30 sati desila na auto-putu Miloš Veliki u smjeru ka Čačku, na dijelu mosta na Savi na teritoriji opštine Surčin–Obrenovac.
Majka stara 23 godine prevezena je kolima beogradske Hitne pomoći u Urgentni centar, a oca je prevezla obrenovačka Hitna pomoć.
Iz Hitne pomoći su ekipe na licu mjesta mogle da konstatuju samo smrt djeteta, dok je dvadesettrotogodišnja žena sa teškim povredama zbrinuta u Urgentni centar, a muškarca je prevezla obrenovačka Hitna pomoć.
Nakon što je uspostavljen saobraćaj, oko četiri sata došlo je do još jedne saobraćajne nezgode na istom dijelu puta, kilometar i po prije mjesta prve nesreće, u kojoj je učestvovalo šest vozila.
Dvije osobe su u toj nezgodi povrijeđene i prevezene u Urgentni centar.

Dijete i muškarac stradali u saobraćajnoj nesreći na auto-putu Miloš Veliki

Parali su ovih dana vazduh krici poniženih i uvrijeđenih. Ne onih iz proze Dostojevskog, već onih koji su sažvakani i ispljunuti, kako to obično i biva s poslugom. Jeste, tužna je sudbina posluge. Naročito posluge na Balkanu.
Ko je gledao klasik „Ostaci dana“, filmsku adaptaciju istoimenog romana Kazua Išigura, lako je mogao steći pogrešnu predstavu o životu jednog sluge. Istina, batler kojeg tumači Entoni Hopkins, daleko je od naše posluge. No, iako čovjek od manira, s pedigreom batlera u jednoj aristokratskoj engleskoj kući, i Hopkins se na kraju dana pita je li njegova žrtva bila uzaludna.
A što tek reći za našu poslugu? Za one koji u očaju čarne oči vade, oči čarne da ne bi gledale u što se njihov bijedni život pretvara. U prah i pepeo. Ruši se kula zidana na laži i sluganstvu. Zato, ako čitate pismo sveštenika Ivana Crnogorčevića, to, ipak, činite na vlastitu odgovornost. Ukoliko se udavite u sopstvenim suzama, sami ste krivi.
A pismo je posljedica otkazivanja koncerata popadije Danice diljem Srpskog sveta. Istog onog sveta na čiji su oltar estradna popadija i njen muž, sveštenik i estradni menadžer, kao žrtvu prinosili Crnu Goru.
Drugi pak lice ruže, i kose kidaju, jer je jedan poslanik ponizio i uvrijedio njihovog obožavanog premijera Spajića. Tako da ovih dana PES-ovi čuvari leleču nad nejakim Milojkom. A Milojko je, znate, samo premijer. A Milojko je, ako pitate njegove sekretare u egzilu, talac svojih saveznika. Milojko je svoju grandioznu svjetsku budućnost žrtvovao zbog Crne Gore.
Sve je to gola laž, jer Milojko je za ministra biran u manastiru Ostrog. Milojko je povijen do zemljice crne cjelivao mrtvog Atanasija Jevtića, trovača u mantiji. Ali, u interpretaciji njegovih čuvara Milojko je sasvim u redu, on je talac svojih saveznika, kako smo i kazali. Ako je tako, onda je Milojko kukavica. Čak veća kukavica i od kukavice koja je ubila Džesija Džejmsa, gledali ste film?
Iako su životi naših junaka naizgled različiti, suština je ista. Sluganstvo je njihova priroda. Danica Crnogorčević i njen muž sveštenik posvećeno su služili beogradskom gazdi.
Danas su, kažu, poniženi i uvrijeđeni. Takođe, premijer Spajić posvećeno je služio i služi beogradskom gazdi. Danas, čuvari njegova lika i djela, na njegovim portalima, kažu da je ponižen i uvrijeđen. Morala bi naša posluga znati da nije naročito dug put od heroja do antiheroja. Od bilborda do podruma. Karma prije ili kasnije pokuca na vrata. Ako ne vjerujete meni, pitajte Novaka Đokovića. Idola vaskolikog srpstva koji je preko noći postao lice s naslovnice Vučićevih tabloida.
Lice koje treba što više naružiti. I on se nekad smijao na bilbordima u Crnoj Gori, promovišući klerofašizam. Volontirajući u kampanji protiv Crne Gore. Danas je to već davna prošlost, a Novak Đoković već uveliko omraženi i prokazani izdajnik majčice Srbije. Ako je takva sudbina zadesila najboljeg tenisera u istoriji tenisa, čemu se onda nadaju jedna nacionalistička narikača i premijer od papira? Kako siješ, tako i žanješ. Ako si izdao majku, izdaćeš i maćehu. Zna to njihov beogradski gazda.
A imena koja će biti zabranjena i koja se u Srpskom svetu neće naglas izgovarati samo će se umnožavati. Jer, karma je kučka. A Bog pravedan. Bar o Bogu bi morao znati sveštenik i tekstopisac, koji svoje srceparajuće pismo završava Njegošem: „Svak je rođen da po jednom umre, čast i bruka žive dovijeka“. Istinu svjedoči sveštenik Crnogorčević kad se poziva na Njegoša.
Zaista, svak je rođen da po jednom umre, čast i bruka žive dovijeka. Ako je tako, naša posluga je besmrtna. Ali ne zbog časti. I to bi morali znati svi oni koji su u svijetu Aleksandra Vučića roblje čiji rok upotrebe uskoro ističe. I nacionalistički narikači, guslari, lelekači, i miropomazani premijeri, i njihova posluga. Jeste, posluga ima poslugu. A slugin sluga je uvijek najglasniji. Zavaravajući se da će buka koju proizvodi poništiti sve ono što je prećutao.
Mi ne živimo film, niti literaturu, već buku i bijes stvarnosti. Ipak, nije zgoreg vratiti se Šekspiru i reći:
„Kukavice umiru mnogo puta prije svoje smrti, hrabri smrt okuse jednom“.

Tužna sudbina Vučićevog roblja

Tužilaštvo za organizovani kriminal (TOK) potvrdilo je za N1 da se srpski ministar kulture Nikola Selaković bez opravdanja nije pojavio u petak u tom tužilaštvu na zakazanom saslušanju.
On je trebalo da bude saslušan u svojstvu osumnjičenog u okviru istrage koju u slučaju „Generalštab“ vodi TOK i zbog čega to tužilaštvo već sedmicama unazad trpi do sada nezapamćene pritiske i targetiranje najviših predstavnika vlasti u Srbiji.
Ministar Selaković nije opravdao svoj izostanak, što znači da se ni njegov branilac, čije je prisustvo obavezno kada se osumnjičeni saslušava, nije došao u Tužilaštvo kako bi objasnio razloge izostanka.
Takođe, bivši ministar pravde nije čak ni dopis uputio Tužilaštvu za organizovani kriminal u kojem bi objasnio zbog čega ne može da pristupi, premda su mediji juče objavili da je obilazio opštine na jugu Srbije.
Ovim su po Zakonu stečeni uslovi da tužilac naloži privođenje ministra Selakovića na saslušanje, odnosno da po njega dođe policija kako bi obezbijedila njegovo prisustvo - pošto, ukoliko policija uoči saslušanja ne pronađe osumnjičenog, u tom slučaju - tužilac može da naloži hapšenje.
U slučaju „Generalštab“ Tužilaštvo sumnjiči, direktora Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture, Gorana Vasića, v.d. direktora Gradskog Zavoda Aleksandra Ivanovića i sekretara u Ministarstvu kulture Slavicu Jelaču, da su izvršili produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja.
Goran Vasić je pred tužiocem u maju 2025. priznao da je falsifikovao dokumentaciju na osnovu koje je Vlada Srbije donijela Odluku o prestanku svojstva kulturnog dobra zgradama Generalštaba i obrisala ga iz registra kulturnih dobara.

Selaković na spisku osumnjičenih u slučaju „Generalštab“

Novi zakon o elektronskoj identifikaciji i elektronskim uslugama povjerenja biće upućen na javnu raspravu do kraja ove godine - najavio je ministar javne uprave Maraš Dukaj na sastanku sa ministrom informisanja i telekomunikacija Republike Srbije Borisom Bratinom tokom radne posjete toj susjednoj zemlji.
On je, kako se navodi u saopštenju, kazao da se Crna Gora, u okviru naših obaveza na putu ka Evropskoj uniji, priprema da, u skladu sa Reformskom agendom i Planom rasta za Zapadni Balkan, unaprijedi svoj zakonodavni okvir u skladu sa eIDAS regulativom.
Dukaj i Bratina su konstatovali je Sporazum o uzajamnom priznavanju elektronskih usluga povjerenja i sistema elektronske identifikacije Crne Gore i Republike Srbije, koji je potpisan u septembru prošle godine, uspješno tehnički implementiran.
Naglasili su da rezultati ova dva ministarstva mogu biti primjeri dobre prakse za sve druge države u regionu i šire.
- Najveći benefit implementacije Sporazuma imaju građani i privreda obje države, jer kvalifikovani elektronski potpis, odnosno pečat ima jednako pravno dejstvo, bez ikakvih ograničenja, što dodatno podstiče prekograničnu saradnju i ekonomski razvoj - naglasio je Dukaj.
Bratina je istakao značaj zajedničkog rada na unapređenju digitalnih servisa u regionu, jer je to put ka modernoj i tehnološki naprednoj zajednici.
- Nastavićemo da pružamo podršku svim inicijativama koje doprinose interoperabilnosti i efikasnim elektronskim uslugama, što će biti benefit za naše građane i privredu - kazao je Bratina.
Sastanak dva ministra je, kako se navodi u saopštenju, bio prilika za definisanje konkretnih koraka dalje saradnje u oblasti reforme javne uprave.

Dukaj – Bratina: Unapređenje digitalnih servisa u regionu

Ministarstvo prosvjete Srbije je saopštilo da su donijeta rješenja o oduzimanju dozvola za rad Univerzitetu Megatrend i fakultetima u sastavu ovog univerziteta, i to Fakultetu za kulturu i medije, Fakultetu za poslovne studije, Fakultetu za umjetnost i dizajn, Pravnom fakultetu i Geoekonomskom fakultetu.
Kako su naveli, razlog za takvu odluku je činjenica da je protekla godina dana od konačnosti rješenja o odbijanju, odnosno odbacivanju zahtjeva za akreditaciju ovih visokoškolskih ustanova, jer nijesu podnijeli zahtjev za akreditaciju visokoškolske ustanove i studijskih programa najkasnije godinu dana prije isteka roka važeće akreditacije, a prethodno važeća akreditacija im je istekla.
U skladu sa zakonom, ministar prosvjete će, na predlog Nacionalnog savjeta za visoko obrazovanje, u roku od 30 dana od dana prestanka rada ustanove donijeti akt kojim se obezbjeđuje završetak studija studentima ove visokoškolske ustanove, naveli su iz ministarstva.
Troškove završetka studija za zatečene studente, u skladu sa uspostavljenim obligacionim odnosima između studenata i navedene visokoškolske ustanove, snosi visokoškolska ustanova kojoj je oduzeta dozvola za rad, navelo je ministarstvo.
Visokoškolska ustanova kojoj je oduzeta dozvola za rad može podnijeti zahtjev za izdavanje nove dozvole za rad po isteku roka od godinu dana od dana dostavljanja rješenja o oduzimanju dozvole za rad, ističu iz ministarstva.
Podsjetimo, crnogosrki advokat Veselin Radulović podnio je Specijalnom državnom tužilaštvu dopunu krivične prijave protiv funkcionera Demokrata Borisa Bogdanovića i više NN osoba sa Univerziteta Megatrend iz Beograda zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i falsifikovanje isprave u produženom trajanju.
Radulović očekuje od SDT da utvrdi gdje je i na koji način Bogdanović stekao diplomu i iz kojih razloga godinama krije te informacije ali i da se pokrene i finansijska istraga radi otkrivanja imovinske koristi stečene izvršenjem krivičnih djela.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fradulovic-sdt-da-utvrdi-na-koji-nacin-je-bogdanovic-stekao-diplomu-na-megatrendu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Univerzitetu Megatrend i njegovim članicama oduzeta dozvola za rad

Četiri osobe su poginule, a tri su povrijeđene u teškoj saobraćajnoj nesreći na magistralnom putu Ruma- Irig u Srbiji.
Nesreća se dogodila oko 6.20, kada je putnički kombi, registarskih tablica Bačke Palanke, udario u parkirani valjak pored puta., prenosi RTS. 
 
Uviđaj je u toku. 
 
Kako je za RTS rekao direktor Opšte bolnice u Sremskoj Mitrovici Vojislav Mirnić, u tu ustanovu je prevezen jedan povrijeđeni pacijent. 
 
Radi se o muškarcu starom 61 godinu, koji, kako dodaje, ima teške tjelesne povrede, višestruke povrede grudnog koša i male karlice. 
 
- On se nalazi na intenzivnoj njezi, urađena je dijagnostika i prati se stanje - naveo je Mirnić.

Četiri osobe poginule u saobraćajnoj nesreći u Srbiji

Srpski predsjednik Aleksandar Vučić se ponaša kao da je ucijenjen, pokazuje strah i podaništvo to je očigledno, a večeras ili sjutra će stići informacija da li će doći do obustave platnog prometa sa NIS-om, što znači gašenje NIS-a, čime je pogođen svaki građanin Srbije - rekao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, advokat i potpredsjednik Lige socijaldemokrata Aleksandar Olenik.
Situacija oko NIS-a posljednjih nekoliko sedmica izaziva veliku pažnju javnosti, naročito zbog sankcija i vlasničkih odnosa i mogućih nestašica energenata. Srbija je u četiri navrata imala pravo preče kupovine a to nije iskoristila, kako je rekao predsjednik Vučić, iako su Rusi bili pod sankcijama.
U pitanju je jedna izdajnička, ropska politika, smatra Olenik, od momenta prodaje NIS-a pa sve do sada, iako je Srbija imala pravo preče kupovine i nije ga iskoristila i neće ga, kako tvrdi, ni sada iskoristiti.
- To govori o jednoj političkoj pozadini nacionalista koji vladaju zadnjih tridesetak godina dominantno u Srbiji i koji su zadnjih deset godina obećali Putinu, odnosno Rusiji, da Srbija nikad neće ući u NATO i EU, tu mislim na više predsjednika, Nikolića i sadašnjeg Vučića i oni su spremni da žrtvuju sve za taj cilj, uključujući i Naftnu industriju Srbije kao nešto najvrijednije što Srbija ima, posebno Vojvodina, jer NIS je u stvari Naftagas. Ta politika podaništva donosi samo nesreću, samo sankcije i samo bijedu, kupovinu na ulici i nestašice koje nam prijete. Ponovo se potvrđuje da kad god su radikali, kako god se oni zvali, odnosno radikalni srpski nacionalisti na vlasti uvijek dolazi do izolacije, uvijek dolazi do sankcija i neimaštine - rekao je Olenik.
Smatra da trenutna vlast u Srbiji ne brine o srpskom interesu, već o svom ličnom interesu i o interesu Rusije.
- Oni se ponašaju onako kako je njihov prvi predsjednik Tomislav Nikolić rekao da Srbija treba da postane crna rupa, odnosno ruska gubernija na šarenom tepihu Evrope i nažalost polako ali sigurno uspijevaju u tome i to je jedan od najvećih problema i najvećih opasnosti sa kojima se Srbija suočava - zaključio je Olenik.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DQ9T-eIGrmmw&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Olenik: Oni se ponašaju kao da je Srbija ruska gubernija na šarenom tepihu Evrope

Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto dolazi danas u Beograd kako bi razgovarao o detaljima na koji način će Mađarska pomoći Srbiji pošto su obustavljene isporuke sirove nafte iz Hrvatske usljed američkih sankcija, naveo je ministar u video poruci na Fejsbuku.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je u utorak da Srbija ima još četiri dana do potpunog zaustavljanja Rafinerije ako SAD ne odobre licencu za rad Naftne industrije Srbije (NIS).
NIS-ova Rafinerija nafte u Pančevu, nadomak Beograda, ostala je bez sirove nafte za preradu, pošto je naftovod kroz Hrvatsku Janaf prekinuo isporuke usljed američkih sankcija sprskoj naftnoj kompaniji uvedenih zbog ruskog vlasništva u kompaniji,
NIS je u utorak saopštio da Rafinerija počinje s pripremama za obustavu rada.
Predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je da će biti predložen amandman na Predlog zakona o budžetu, koji će predvidjeti okolnosti u kojima bi Srbija morala da preuzme NIS.
Prema najavama iz Vlade Srbije, Sijarto bi trebalo da se sastane s ministrom spoljnih poslova Srbije Markom Đurićem i ministarkom rudarstva i energetike Dubravkom Đedović Handanović.
Vučić je prethodno rekao da je bilo glasova u Vladi da treba da nacionalizovati NIS, ali da je njegov predlog, koji je usvojen u Vladi, bio da se da još 50 dana vremena da se pronađe novi kupac za NIS.
- Ali ako poslije 50 dana ne dođe do prodaje NIS-a, nemamo izbora i moraćemo da uvedemo svoju upravu i platimo ruskim prijateljima najveću moguću cijenu- rekao je Vučić dodajući da su SAD tražile njegovu riječ da će doći do transakcije udjela u NIS-u "i u pisanoj i u usmenoj formi".

Sijarto najavio da će Budimpešta pomoći Srbiji u vezi s naftom

Poglavar Rimokatoličke crkve, papa Lav XIV danas je pozvao Libance da "ostanu" u svojoj zemlji, gdje je ekonomski kolaps pogoršao masovnu emigraciju, i pozvao na "pomirenje" kako bi se prevazišle duboke podjele u Libanu.
Papa koji je u Bejrut došao iz Turske, donio je poruku mira Libanu, zemlji koja strahuje od povratka otvorenog sukoba sa Izraelom, prenose agencije.
Lav XIV je u govoru u predsjedničkoj palati ubrzo poslije dolaska, naglasio je potrebu da se radi na "miru" bez pominjanja regionalnih tenzija ili nedavnih izraelskih bombardovanja.
Papa je takođe naglasio potrebu da vlasti i institucije prepoznaju da je "opšte dobro veće od dobra bilo koje jedne grupe" i pozvao vladajuću klasu da "služi narodu sa posvećenošću i predanošću".
Velika ekonomska kriza koja je izbila u jesen 2019. godine, u velikoj mjeri se pripisuje nepažnji političke klase, koja se redovno optužuje za favorizovanje određenih grupa i korupciju.
U svom obraćanju zvaničnicima, civilnom društvu i diplomatskom koru, koji su papu dočekali aplauzom, Lav XIV je pozvao Liban da "krene teškim putem pomirenja kako bi zaliječio lične i kolektivne rane".
Posljednji rat sa Izraelom produbio je podjele, a šiitski pokret Hezbolah je otvorio front protiv Izraela u oktobru 2023. godine kako bi podržao palestinski Hamas, što je izazvalo protivljenje velikog djela drugih zajednica, uključujući hrišćane.
Libanski predsjednik Žozef Aun, jedini hrišćanski šef države u arapskom svijetu, rekao je da je "čuvanje Libana, jedinog modela suživota između hrišćana i muslimana, njegova dužnost prema čovječanstvu".

Papa pozvao Libance da ostanu u svojoj zemlji

Američki i ukrajinski zvaničnici održali su „produktivne razgovore“ o mirovnom sporazumu sa Rusijom, pri čemu je američki državni sekretar Marko Rubio izrazio optimizam u pogledu napretka uprkos izazovima u okončanju više od tri godine dugog rata.
- I dalje smo realni kada je riječ o tome koliko je ovo teško, ali i optimistični, posebno imajući u vidu činjenicu da smo postigli napredak. Mislim da postoji zajednička vizija da ovo nije samo pitanje okončanja rata, već i obezbjeđivanja budućnosti Ukrajine – budućnosti za koju se nadamo da će biti prosperitetnija nego ikada - rekao je Rubio na Floridi, gdje su se razgovori održavali.
Rubio je kazao da je cilj stvoriti put koji će Ukrajinu ostaviti suverenom i nezavisnom. Razgovori su uslijedili nakon otprilike dvije sedmice pregovora koji su počeli američkim nacrtom mirovnog plana.
Kritičari su ranije isticali da je plan u početku favorizovao Rusiju, koja je započela sukob u Ukrajini invazijom 2022. godine.
Specijalni izaslanik Stiv Vitkof i zet američkog predsjednika Donalda Trampa, Džared Kušner, takođe su bili prisutni kao predstavnici SAD-a. Očekuje se da će se Vitkof kasnije ove sedmice sastati sa ruskim predstavnicima.
- Mnogo je faktora u igri i, očigledno, postoji i druga strana koja će morati biti dio ove jednačine. Taj proces će se nastaviti kasnije ove sedmice, kada Vitkof otputuje u Moskvu - rekao je Rubio.
Tramp je izrazio frustraciju što ne može da okonča rat. Kao predsjednički kandidat obećao je da će to učiniti za jedan dan, te je rekao da ga je iznenadilo koliko je to teško, uprkos, kako kaže, snažnom odnosu sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, koji je uglavnom odbijao da napravi ustupke kako bi se borbe zaustavile, navodi Rojters.
Trampov tim vrši pritisak na Ukrajinu da napravi značajne ustupke, uključujući i odricanje od teritorije u korist Rusije.

Rubio nakon razgovora: Ovo nije pitanje samo okončanja rata, već i budućnosti Ukrajine

Predsjednik Odbora direktora Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), Milutin Đukanović saopštio je u emisiji "Intervju" na TV Podgorica da je državna energetska kompanija 2022. imala minus od oko 90 miliona eura za prvih devet mjeseci kada je Termoelektrana u Pljevljima bila u pogonu.&nbsp;
- Biće značajan minus na kraju ove poslovne godine, a ubijeđen sam da će se ispeglati u prvom kvartalu naredne godine. Da 2022. termoelektrana nije radila minus bi bio 250 miliona eura. Ove godine smo realizovali investicije vrijedne 200 miliona eura, u završnoj fazi su projekti izmještanje rijeke Ćehotine i ekološka rekonstrukcija TE - ističe Đukanović.
On je najavio da će početkom naredne godine vjetropark „Gvozd“ otpočeti sa radom.
- U fazi ekološke rekonstrukcije koja bi trebala da se završi sredinom sljedeće godine, najteža faza je zastoj rada termoelektrane. Termoelektrana je u fazi puštanja u rad, reagujemo u minutnom nivou, specifičan je proces njeno ponovno puštanje u rad. Očekujemo da termoelektrana počne da radi i da proizvodi energiju po ugovoru do 1. decembra, ali nemoguće je predvidjeti svaki detalj, to se može desiti svakog momenta. Termoelektrana će raditi u punom kapacitetu. EPCG je realizovao projekte od 2022. do danas u vrijednosti od 200 miliona eura - navodi Đukanović.
Kako dodaje, država u prethodnih 45 godina nije ulagala ništa u Elektroprivredu, ali će se potruditi da dobiju obeštećenje u narednom periodu, od čega će koristi imati građani.
- EPCG će pokušati da zadrži cijene električne energije na istom nivou. Od 1. januara 2026. godine se uvodi carina na izvoz električne energije, borićemo se da zadržimo što jeftiniju cijenu, ali to ne možemo garantovati. Što više novih izvora i proizvođača – cijena za građane će biti manja. Trudićemo se da otvorimo i nova radna mjesta - zaključio je Milutin Đukanović.

Đukanović: Ne možemo garantovati jeftiniju cijenu električne energije

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je Srpska napredna stranka (SNS) u Negotinu osvojila 69,3 odsto, da je drugoplasirana sa 26,7 odsto glasova osvojila opoziciona, kako je rekao "blokaderska" lista, što bi pretočeno u mandatima bilo 33 prema 12.
U telefonskom uključenju iz beogradskog sjedišta SNS, Vučić je rekao i da preostale dvije liste nisu prošle cenzus. 
 
U Sečnju su stranke koju čine vlast izašle odvojeno, Vučić kaže da je na osnovu podataka sa 16 od 17 biračkih mjesta, SNS osvojila 60,9 odsto, Socijalistička partija Srbija (SPS) 4,7 odsto, a "blokaderska" lista 30,4 odsto. 
 
- Očekujem da u Sečnju naredna pobjeda bude mnogo ubjedljivija - rekao je Vučić. 
 
U Mionici SNS ima 52,6 odsto glasova, a opoziciona lista 38,5 odsto glasova. 
 
Na posljednjim lokalnim izborima održanim u Negotinu, koji su bili 2021. godine, lista SNS i Socijalističke partije Srbije (SPS) osvojila je ukupno 76 odsto glasova, navodi portal Savremena politika. 
 
U opštini Mionica su u prethodnim ciklusima postojale različite koalicije između SNS, SPS i Srpske radikalne stranka (SRS), a u svim kombinacijama su na lokalu osvajale između 70 i 80 odsto glasova.
Posljednji put kada su građani izašli na birališta u Mionici na republičke izbore, u decembru 2023. godine, ove tri partije osvojile su 66 odsto. 
 
U Sečnju su naprednjaci, socijalisti i radikali na posljednjim lokalnim izborima 2022. godine osvojili skoro 84 odsto od glasova izašlih građana. 
 
Po ovim grubim računicama i preliminarnim podacima, koalicije vladajućih partija, vladajuća koalicija je u Sečnju osvojila više od 20 procentnih poena, u Mionici između 14 i dvadesetak procentnih poena, a u Negotinu oko šest procentnih poena.

Vučić: SNS u Negotinu osvojio 69,3 odsto glasova, u Sečnju 60,9 odsto, u Mionici 52,6

Iako uopštavanje nikad nije najbolji princip vrlo malo ćemo pogriješiti ako za naše balkanske prostore kažemo da su uvijek kroz istoriju bili turbulentni, prepuni nacionalnih, teritorijalnih i vjerskih ambicija da se ovlada ljudima, njihovim dušama i prostorom u određenim istorijskim trenucima, u kojima su se, s jedne strane, slavile pobjede, a sa druge strane doživljavale tragedije, smrt i nesreće. Jedni su slavili svoje junake, drugi oplakivali svoje mrtve, osakaćene i unesrećene. Isti datumi se slave i oplakuju. Kad se to događa u okviru jednog jedinstvenog državnog prostora, u okvirima jednog te istog vjekovnog etničkog nasljeđa, raslojenog sticajem istorijskih okolnosti, onda to poprima razmjere tragedije. Ta tragedija poprima śenke farse kada se ostaje gluv na činjenice i u prošlosti traže, ne istine, već isključivo argumenti za svoje tvrdnje. U ovom slučaju govorimo o tragičnom nestanku države Crne Gore 1918. godine i namjeri da se činjenice ospore isključivo mišljenjem jednog istoričara. <h2>MANTIJE I MITOMANIJE</h2> Poslanici SNP-a Bogdan Božović i Slađana Kaluđerović podnijeli su amandman na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš, kojim se predlaže da se u članu 1 riječi „nasilne aneksije države“ zamijene riječima „ujedinjenja Crne Gore i Srbije“. Kažu, osnov su pronašli u knjizi istoričara Dima Vujovića „Podgorička skupština“, u kojoj on smatra da je ta „Velika skuština srpskog naroda u Crnoj Gori“ izraz opšteg raspoloženja naroda u Crnoj Gori. Pomenuti poslanici su ostali gluvi na sijaset napisanih izvještaja stranih posmatrača, činjenice da nijedna zemlja, osim Srbije, koja je i organizator te nazovi skupštine i koja je priznala tek nakon mjesec dana, nije priznala ni legalitet ni legitimitet, način kako je sprovedena i da je sprovedena u uslovima vojne okupacije, bez poštovanja još uvijek postojanja države Crne Gore i njenih zakona, kršenja svih demokratskih principa i odsustva minimuma uslova kako bi se utvrdila ta pomenuta „volja naroda“. Pomenuta poslanica Kaluđerović je svoje obrazovne i političke kapacitete dokazala izjavom da je demokratija volja većine i da su odluke većine mjerodavne za sve. Slično pojedincima iz partije Slobodana Miloševića iz devedesetih prošlog stoljeća, koji su se proslavili izjavama da ako oni odluče „da je zemlja četvrtasta, ona će biti četvrtasta“. Volja većine je promjenjiva kategoirija i ako bi svaka vlast sprovodila svoju samovolju to teško da može biti demokratija, već bi to više ličilo na lakrdiju od države. Zato je opšti konsenzus u nauci da je demokratija prevashodno poštovanje zakona, demokratskih procedura, podjele vlasti na tri grane, uvažavanje nezavisnih institucija, nevladenog sektora i stručnih mišljenja. Jednom riječju, sve ono što nemamo poodavno, a naročito nakon avgustovske promjene vlasti 2020. godine. Najveći problem Crne Gore je što mi u politici imamo ljude kojima je politika jedini način da obezbjede egzistenciju. Nedostatak bilo koje sposobnosti u stručnom i političkom djelovanju nadomješćuju površnim i populističkim bavljenjem temama da bi popunili javni prostor, a kojima par exellance treba da se bave ljudi od struke. Crna Gora se nalazi u više nego nezavidnoj ekonomskoj suituaciji, sa ogromnim dubiozama u svim segmentima ekonomske politike, pa je bavljenje temama o kojima nemaju pojma samo skretanje pažnje na teme koje su uvijek aktuelne u podjelama u Crnoj Gori. Za te teme će naći uvijek slične sebi, sa oskudnim poznavanje elementarnih naučnih saznanja, koji svoje neznanje crpe od mantija i mitomanije. Umjesto da se zapitaju javno kako rješiti pitanje platnog deficita koji se mjeri u preko dvije milijarde eura, budžetskih deficita u penzionom i zdravstvenom fondu, rastu BDP isključivo na rastu potrošnje, što Crnu Goru vodi finansijskom bankrotu, oni pokušavaju da nam objasne kako je farsa od tzv. Podgoričke skupštine u uslovima prisustva okupacionih vojski pet zemalja, bez poštovanja važećeg zakona o izboru poslanika, bez biračkih spiskova, izraz bilo kakve volje? Za koju sami učesnici kažu da je revolucionarna, da nije zasnovana na zakonima Crne Gore. <h2>KRFSKA DEKLARACIJA</h2> Nije se sudbina Crne Gore određivala na tzv. Podgoričkoj skupštini, već na Krfu u ljeto 1916. godine kada je objelodanjen projekat po kojem je, dvije godine kasnije, Crna Gora izgubila svoj suverenitet i nezavisnost. Ili da mi Kaluđerović i Božović objasne kako je to Krfska deklaracija 20. jula 1917. godine predviđela što će izglasati tzv. Podgorička skupština godinu i par mjeseci kasnije? Ili da mi objasne pisma nastala na Krfu u julu i avgustu 1916. godine kojima crnogorski potuđenici Todor Božović i Jovan Ðonović predlažu Pašiću kako nasilno anektirati Crnu Goru, cijeneći da je pravo vrijeme za bezuslovno prisajedinje Crne Gore Srbiji. U pismu Ljubomiru Davidoviću, ministru prosvjete i crkvenih poslova u srpskoj vladi, iznose detaljan plan kako izvesti planirano prisajedinjenje. Veliki broj pisama je upućen srpskoj vladi sa raznih adresa kojima izlažu planove za anektiranje Crne Gore, razlikovali su se samo u nijansama. Da je projekat Božovića i Ðonovića zvanično usvojen, govori način organizovanja i odluke Podgoričke skupštine, održane novembra 1918. godine, koje svjedoče da se nestajanje Crne Gore odvilo po njihovom planu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231124_dab5d8ac23169bba33fc54de26fb04806ea0db63230f496f2720fef13ea14b28.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251129231124_dab5d8ac23169bba33fc54de26fb04806ea0db63230f496f2720fef13ea14b28" data-rendition-name="original" width="748" height="891" loading="lazy" alt="Krfska deklaracija "></figure>  „Zato je potrebno osigurati da srpska vojska bude u mogućnosti da uđe na teritoriju Crne Gore prije drugih ... Mi mislimo, svakako, da je ovo najzgodniji put za likvidaciju crnogorskog pitanja, kada se Crna Gora još ne smatra kao jedna obična neoslobođena provincija... Ako nađete da treba usvojiti ovaj naš projekat, mi ćemo organizovati cio posao i podnijeti Vam detaljne liste ljudi i detaljan program rada“. (Božović i Đonović, Krf, 24. jula 1916.g) Dolaskom srpskih trupa u Crnu Goru, nakon njenog oslobođenja od strane crnogorskih oslobodičakih jedinica i komita i formiranjem nelegalnog Centralnog izvršnog odbora za ujedinjenje, počinje organizovan rad na prisajedinjenju Crne Gore Srbiji. Taj Centralni izvršni odbor obrazovao je Svetozar Tomić, državljanin Srbije, po nalogu i zadatku dobijenom od Nikole Pašića, predśednika vlade Srbije. Pored Svetozara Tomića kao „glave odbora“, članovi su bili Petar Kosović, državljanin Srbije i Janko Spasojević i Milosav Raičević, državljani Crne Gore. Takav nakaradni i nezakoniti Centralni izvršni odbor je donio odluku (7. novembra) da se raspišu izbori za opštecrnogorsku narodnu skupštinu „koja bi suvereno odlučivala o ujedinjenju Crne Gore i Srbije“. Tom odlukom je suspendovana primjena tada važećeg crnogorskog Zakona o izboru narodnijeh poslanika, po kojem su, prema ustavnim određenjima, jedino legalno mogli biti birani predstavnici naroda. Argumentacija za nepoštovanje zakona je nađena u teroru srpske vojske pod komandom Dragutina Milutinovića, koji je za sebe govorio da je „guverner Crne Gore“! „Nastavite najenergičnije i svim sredstvima, da se na teritoriji koju je naša vojska okupirala, uguši svaka agitacija, pa ma od koga dolazila. Za ovo vam stoje na raspoloženje sva sredstva koja možete raspolagati bez ikakvog prezanja“ - naređenje je načelnika Vrhovne komande Živojina Mišića upućeno komadantu Jadranskih trupa u Crnoj Gori Milutinoviću, 19. 11. 1918. godine. <h2>LAŽNA SKUPŠTINA</h2> Utvrđujući samovoljno pravila izbora Centralni izvršni odbor je zakazao Skupštinu u Podgorici za 24. novembar 1918. godine. Po tim pravilima predviđeno je da se izbor poslanika vrši javnim i posrednim glasanjem, dizanjem ruku na skupovima, kao da je Crna Gora afrička kolonija, bez biračkih spiskova i zakona. Tako izabrani povjerenici iz cijelog okruga sastajali su se u śedištu okruga i poimeničnim glasanjem izabrali predložene poslanike za cio okrug. Nijesu postojali nikakvi birački spiskovi za izbor povjerenika, niti se zna ko je i kako prisustvovao njihovom izboru na improvizovanim skupovima (postojali su jedni isti birači koji su šetali od izbornog mjesta do izbornog mjesta). Tako se sprječavalo da se izabere bilo ko ko bi narušavao jednoglasje u ubijanju Crne Gore. U to vrijeme se nalazilo oko 9.950 Crnogoraca interniraca na prostorima Ugarske i Austrije (među njima: 17 generala i 709 oficira, više ranijih poslanika i načelnika, gotovo svi profesori i učitelji iz Crne Gore, više sveštenika i drugih obrazovnih ličnosti), a u tzv. „radnim logorima“ više od 15.000 Crnogoraca. Svima njima nije dozvoljen povratak u Crnu Goru i učešće u izborima. Kao što nije bilo dozvoljeno glasanje svima koji su se odmetnuli zbog okupacije Crne Gore. Koliko je besmislena tvrdnja da je Podgorička skupština izraz „narodne volje“ govori činjenica da na izborima od 28. novembra 1920. nikakva lista kandidata koji su protiv aneksije nije bila dozvoljena. Podnošenje sličnih lista predstavljalo je za beogradsku vladu zločin veleizdaje, te je bilo zabranjeno dekretom ministra unutrašnjih poslova srpske vlade, gospodina Draškovića. Kralj Nikola je u intervjuu, kojeg je dao piscu i novinaru Herbertu Vivijenu, jezgrovito opisao teror, koji je u vrijeme srpske okupacije vladao u Crnoj Gori, ovim riječima: „Iz Crne Gore nemam vijesti, jer je srpska okupaciona vojska ustanovila kordon kroz koji ne puštaju ni pisma ni ljude. Dobijam izvještaje, koji mi moji povjerenici donose po cijenu života. Izgleda da tamo vlada pravi teror. Ubijaju se bez suda ljudi, žene i đeca, bombe se bačaju u kuće mojih prijatelja a novac se prosipa kao voda da bi se Crnogorci odrekli zakletve. Sigurno ste čuli o mome smjenjivanju i o aneksiji Crne Gore. Ali to je izglasala lažna Skupština, koju su Srbi nazvali Velikom skupštinom – ime koje ne poštoji po našemu Ustavu. Niko tu skupštinu nije birao, već su je izabrale razbojničke čete u ime Srbije“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231128_99b3fa24da302c281e6ba10fc41987f02d8527de735cb5ae08b3fe3d152c4381.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251129231128_99b3fa24da302c281e6ba10fc41987f02d8527de735cb5ae08b3fe3d152c4381" data-rendition-name="original" width="455" height="505" loading="lazy" alt="Njujork tajms o srpskoj okupaciji "><figcaption>Njujork Tajms o srpskoj okupaciji Crne Gore jul 1919.</figcaption></figure>  Čak i beogradski radikalski listovi donosili su članke o zvjerstvima zvanične Srbije u Crnoj Gori. „Tribuna“ (28.IX 1920) je otkrila i priznala sva ona strahovita zvjerstva koja su se dešavala u Crnoj Gori. Na kraju, po običaju, još malo Francuza: „La Revue Contemporain“ (Pariz, maja 1922.) u tekstu svog direktora Anri D' Osmana, pod naslovom „Crna Gora ne može umrijeti“', piše: „Poslije takvih intriga, u kojima bi umiješan g. Andrea Bartolo, kojega je g. Poenkare zauvijek udaljio iz Kej d' Orseja, ta nepravda bi dozvoljena! Mi ćemo to znati jednog dana, ali ljudska savjest, ta neminovna pravda, o kojoj govoraše Gambeta neće dozvoliti Srbima da stave, tako reći, u njihov džep jednu 1000-godišnju državu, jedan herojski i kavaljerski narod. Francuska, koja se borila 4 godine za trijumf pravde, ne može tolerisati takav postupak... I Njemačka je pokušala nametnuti svijetu tu monstruoznost, ali sila ne nadvladava pravo. Mi to bar mislimo. Zakonita Vlada Crne Gore uvijek je zahtijevala za tu zemlju jedan plebiscit, koji čak nije bio osporavan stanovnicima Koruške, Šlezviga i Šlezije. Sadašnja situacija Crne Gore ni u čemu se ne razlikuje od one u Belgiji i Srbiji, koja je bila stvorena austro-njemačkom okupacijom. Zar nije potvrdio G. Bonomi, predśednik italijanske vlade, u svome govoru od 23. jula 1921, da 'sadašnje faktičko stanje Crne Gore, stvoreno od strane Srbije, nije dobilo nikakvu međunarodnu sankciju'. Saveznički skupovi nijesu imali kuraži da pristupe rješavanju crnogorskog pitanja, tj. da prinude Srbiju na evakuaciju iz Crne Gore, da bi crnogorski narod mogao slobodno raspolagati samim sobom... Mi smo uvjereni da će doći dan, kada će se pravda dati gorštacima Crne Gore, koji traže svoja prava, kao što Francuzi neumorno traže svoja“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231128_1e4a712a82a5e8c22493430775482d53e79a336112ddaf522f7867c23f8377e0.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251129231128_1e4a712a82a5e8c22493430775482d53e79a336112ddaf522f7867c23f8377e0" data-rendition-name="original" width="721" height="599" loading="lazy" alt="Njujork Tajms o srpskoj okupaciji Crne Gore januar 1919."><figcaption>Njujork Tajms o srpskoj okupaciji Crne Gore januar 1919.</figcaption></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231128_ca3c9a92b0492289385f275a3a5be223e0479444d355a6ba58cf9c132d35e90d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251129231128_ca3c9a92b0492289385f275a3a5be223e0479444d355a6ba58cf9c132d35e90d" data-rendition-name="original" width="373" height="262" loading="lazy" alt="Nikola Pašić"><figcaption>Nikola Pašić</figcaption></figure>

Velika prevara, a ne skupština srpskog naroda

Predsjednik Višeg suda u Podgorici, Zoran Radović nije vratio nijednu ratu kredita u iznosu od 75.000 eura koji je još 2007. godine, dok je obavljao funkciju osnovnog državnog tužioca u Baru, dobio od Vlade Crne Gore po povlašćenim uslovima. Prema ugovoru, Radović je trebalo da vrati oko 18.000 eura tokom dvije decenije i to u ratama od 75 eura mjesečno.&nbsp;
Za poslanike Nove srpske demokratije (NSD), partije na čijem je čelu Andrija Mandić, ovakvo ponašanje prvog čovjeka Višeg suda je neshvatljivo. Radović nije odgovarao na pitanja koja mu je TV E uputila.
"To je neshvatljivo, posebno za nekog ko je imao tako visoku funkciju, a dobio je kredit po povoljnim okolnotima. Ne mogu da vjerujem da to neko može da uradi sebi, da tako spusti svoj integritet na neki nivo koji nije za tu funkciju koju obnaša u tom trenutku. To jednostavno se može komentarisati sa - no comment", rekao je poslanik NSD-a Dejan Đurović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FV3t6izU3Vps&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poslanik NSD-a Milan Lekić kratko je za TV E prokomentarisao ovaj slučaj:
"Ne možemo to komentarisati kao dobro".&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fm6Bk6eWNeWg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Na pitanje TV E zašto se u Skupštini Crne Gore nije govorilo na ovu temu, Đurović smatra da to treba da rade drugi organi.
"Skupština i ja kao poslanik i predstavnik građana mogu da dam mišljenje o tome kako neko može da se ponaša kada dobije takav kredit po takvim okolnostima i još ga na kraju ne vrati", istakao je Đurović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FuAXxehwC7KM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Bogdan Božović iz Socijalistične narodne partije kazao je za TV E da ne zna zašto to niko u Skupštini nije komentarisao.
"Ali naš stav je tu principijelan i kad smo bili opozicija i sada kada smo vlast. Smatramo da treba na neki način da se omogući nezavisnost pravosudnom sistemu", rekao je Božović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F8lwcbfwe-iw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Radović je jedan od više od 200 zaposlenih u državnim institucijama koji su od 2004 - 2020. godine od Vlade dobili ili stan ili kredit po povoljnim uslovima.

VIDEO - Poslanici Mandićeve partije o Radoviću i nevraćanju kredita: Neshvatljivo da neko spusti svoj integritet na nivo koji nije za funkciju koju obnaša

Bivši vršilac dužnosti pomoćnika direktora Uprave policije Dejan Knežević i nekadašnji šef Odsjeka za suzbijanje teških krivičnih djela u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije Uprave policije Milorad Žižić privedeni su u 19.30 na saslušanje u Viši sud.
Na saslušanje je, prema informacijama Portala ETV, priveden i policijski službenik Aleksandar Bošković.
Njih će saslušati sutkinja za istrage Suzana Mugoša koja će odlučiti o zahtjevu SDT-a koje je tražilo pritvor za Kneževića, Žižića i Boškovića.
Knežević i Žižić uhapšeni su u petak, po nalogu SDT-a, zbog sumnje da su navodno bili članovi grupe, koju je prema stavu SDT-a, formirao nekadašnji policijski funkcioner Zoran Lazović.
Knežević i Žižić negirali su pred specijalnim tužiocem Jovanom Vukotićem navode iz naredbe za sprovođenje istrage.
Osim Žižića i Kneževića u subotu tokom noći uhapšen je i policijski funkcioner Aleksandar Bošković.

Tag: srbija