Državljanin Republike Srbije S. S. (38), član jedne visokorizične kriminalne grupe sa teritorije te države, izručen je danas Crnoj Gori zbog krivičnog postupka koji se vodi protiv njega zbog sumnje da je počinio teško ubistvo u pomaganju, kazali su iz Uprave policije.
Izručenje su realizovali službenici Regionalnog centra bezbjednosti "Sjever" u saradnji sa službenicima NCB Interpola, postupajući po rješenju Višeg suda u Bijelom Polju.
- Sprovođenjem intenzivnih mjera sa ciljem lociranja međunarodno traženih osoba, sa akcentom na članove organizovanih kriminalnih grupa i izvršioce teških krivičnih djela, S. S. su uhapsili službenici Odjeljenja bezbjednosti Bijelo Polje 25. aprila u tom gradu - navodi se u saopštenju.
On je danas izručen Republici Srbiji na graničnom prelazu Dobrakovo.
- Izručenje visokorangiranog pripadnika organizovane kriminalne grupe predstavlja rezultat pažljivo koordinisane međunarodne operacije između Uprave policije Crne Gore, Uprave kriminalističke policije Republike Srbije (Službe za borbu protiv organizovanog kriminala – SBPOK) i Ministarstva pravde Crne Gore, kao i potvrdu snažne policijske saradnje između dvije države - precizirano je u saopštenju.
Uprava policije nastavlja da sprovodi sveobuhvatne, strateški usmjerene aktivnosti u borbi protiv svih oblika teškog i organizovanog kriminala, sa posebnim akcentom na privođenje pravdi najrizičnijih kriminalnih struktura.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Iz Srbije izručen član visokorizične kriminalne grupe osumnjičen za teško ubistvo u pomaganju

Kosovo i Srbija moraju "normalizovati" odnose, izjavio je vršilac dužnosti premijera Kosova Aljbin Kurti, u intervjuu za AFP, nekoliko dana prije održavanja vanrednih parlamentarnih izbora, ali je ocijenio da je taj proces težak.
Kurti je na vlasti od 2021. godine i dvije godine poslije preuzimanja vlasti postigao je Sporazum o putu ka normalizaciji odnosa i Aneks za njegovu implementaciju, ali sporazum još nije sproveden.
- Moramo normalizovati odnose sa Srbijom. Ali normalizacija odnosa s susjedom koji ima autoritarni režim i koji vas ne priznaje, a takođe ne prihvata zločine počinjene tokom rata, veoma je teška- rekao je Kurti.&nbsp;
Tenzije između dvije zemlje su stalno visoke i povratak nemirima bi Rusiji pružio sredstva za destabilizaciju Kosova.
- Imamo sporazum o normalizaciji. Moramo ga sprovesti, što implicira međusobno priznanje država, makar de facto priznanje- rekao je Kurti, misleći na sporazum iz 2023, koji je postignut uz posredovanje Evropske unije.
Taj sporazum sa 11 članova, između ostalog, predviđa nivo samouprave za srpsku zajednicu na Kosovu, međusobno priznanje državnih simbola, da Srbija ne blokira članstvo Kosova u međunarodnim organizacijama, i zahtijeva od Prištine i Beograda da sprovedu sve prethodne sporazume postignute u dijalogu.
Kurti je rekao da za nastavak dijaloga, Srbija "mora da izruči Milana Radoičića", bivšeg zamjenika lidera Srpske liste, koji je preuzeo odgovornost za oružani napad na kosovsku policiju u Banjskoj 2023.
Kurti je rekao da se nada da će "EU, Francuska i Njemačka izvršiti pritisak" na Srbiju da izruči Radoičića, koji je među više osoba protiv kojih je Kosovo podiglo optužnicu protiv za napad u Banjskoj.
Od septembra 2023. godine, nekoliko dana prije oružanog napada u Banjskoj, u Briselu nije održana nijedna runda pregovora na visokom nivou, dok su razgovori na nivou glavnih pregovarača nastavljeni, ali nisu doveli do ikakvog sporazuma.
Srbija takođe nije prekinula odnose s Rusijom, uprkos ratu u Ukrajini, a Beograd zavisi od ruskih energenata.
Postoji mnogo veza između te dvije zemlje, rekao je Kurti i ocijenio da ako Rusija odluči da destabilizuje region, "u svom maršu ka Zapadnoj Evropi, može računati na Srbiju kao saveznika".
- I to je zabrinjavajuće za našu zemlju. Ali radimo s našim partnerima kako bismo spriječili da se to dogodi- rekao je vršilac dužnosti premijera Kosova.
Kosovo, koje se nada da će ući u NATO, nedavno je ukinulo carine na američke proizvode i pristalo da prihvati do 50 migranata iz trećih zemalja koje će SAD deportovati. Dosad je na Kosovo stigao jedan migrant.
- Ne tražimo nikakvu finansijsku pomoć zauzvrat. Ovo radimo da bismo pomogli SAD, koje su naš partner, saveznik i prijatelj- dodao je Kurti, koji nije isključio mogućnost postizanja sličnih sporazuma sa evropskim zemljama.

Kurti: Normalizacija odnosa sa Srbijom veoma teška

Kako se Crna Gora, uprkos unutrašnjim krizama i podjelama, približava završnici pregovora sa Evropskom unijom, iz Beograda stižu sve nervozniji tonovi. Posljednje izjave predsjednice Narodne skupštine Srbije Ane Brnabić, koje su proizvele kratku polemiku sa potpredsjednikom crnogorskog parlamenta Borisom Pejovićem, nijesu incident već refleks duboke frustracije srpske vlasti zbog činjenice da Crna Gora uspijeva da napreduje ka EU, dok Srbija godinama tapka u mjestu.&nbsp;
Predsjednik Građanskog demokratskog foruma u Srbiji, Zoran Vuletić tim povodom za Portal Analitiku ocjenjuje da će osjećaj poraza u Beogradu rasti kako se bude približavao datum prijema Crne Gore u EU, jer evropski iskorak naše zemlje ogoljava sve promašaje politike koju, kako kaže, njegova država vodi decenijama.
<h2>Većina Srba saglasna s politikom vlasti u Beogradu prema Crnoj Gori</h2>
- Kada predsjednik Vučić upućuje kritiku bivšim vlastima jedna od najvećih zamjerki je: „Dozvolili ste da nam ode Crna Gora“, a bivša vlast (Tadić/Koštunica) pognute glave glasno ćuti na tu kritiku. Nažalost, ubjedljiva većina Srba je saglasna sa ovom nakaradnom politikom. Ovakav gubitnički stav tj. politika takođe važi za Kosovo i BiH- navodi Vuletić.
Kaže kako je „uz slabe i bezidejne političare u opoziciji potpuno normalno da kompletna Srbija bude frustrirana svojim istorijskim neuspjehom jer je posljednja u čitavom regionu“.&nbsp;
- Frustracija će biti sve veća kako se bude nazirao datum prijema Crne Gore u EU. Najveći razlog tome je sličnost i bliskost dva naroda. Srbi ne mogu lako da se pomire sa tim da Crna Gora može da bude normalna demokratska država, prosperitetna i da njeni građani uskoro neće čamiti po deset sati pri ulasku u Šengen zonu- ističe on.&nbsp;
<h2>Crna Gora pred vratim EU prije svega zahvaljujući Milu Đukanoviću</h2>
Sagovornik Analitike ukazuje i da se Ana Brnabić, kao najbolja učenica Šešelja, ističe kao jastreb, i bez obzira što, kako kaže, zaista ne razumije suštinu politike prva je u svađi sa crnogorskim zvaničnicima.
- Perfidni Boris Pejović joj odgovara cinično izjednačavajući bivšeg predsjednika države Mila Đukanovića sa Aleksandrom Vučićem. Zaboravlja da je uz pomoć Vučićeve logistike, propagande, novca i državne crkve Srbije danas u vrhu vlasti. Isto to je zaboravila i Ana Brnabić, a znala je da se obraduje „rijekama slobode“. Naravno, oboje konsezualno zaboravljaju da je Crna Gora pred vratima EU prije svega zahvaljujući Milu Đukanoviću i DPS-u. Bijedno sa obje strane!- izričit je sagovornik Analitike.
<h2>Crnogorska i srpska vlast čekaju da zastari „slučaj Marović“</h2>
Brnabić je u polemici s Pejovićem uporno pokušavala da relativizuje njegove pozive da Srbija izruči Svetozara Marovića, kojeg prema mišljenju Vuletića, Beograd „čuva“ iz svojih interesa.
- Imajući u vidu genezu „slučaja Marović“ rekao bih da je on iskoristio priliku u konstantnom pokušaju Srbije da saplete i uspori Crnu Goru na putu ka EU. Srbija ga je 2016. zaštitila i gotovo sigurno pomogla da pobjegne iz Crne Gore jer joj je u tom momentu bilo stalo da se ne razvija dalja borba protiv korupcije. Danas ga ne izručuje iz istog razloga- smatra Vuletić.
Kaže kako ne misli da je Marović bilo čime zadužio vlast u Srbiji.
- Da je tako pokazalo bi se to odavno. Jednostavno su se poklopili interesi, Srbija opstruira Crnu Goru, a on provodi de facto kaznu ograničenim kretanjem u Beogradu. U svemu tome moram da pomenem bizaran odnos crnogorskih vlada unazad pet godina prema tom slučaju, deklarativno traže izručenje, mole, a ni sami ne znaju što bi sa njim kada bi ga Srbija izručila. Jednostavno pobjednici iz 2020. zajedno sa Srbijom i Marovićem čekaju da zastari slučaj- ukazuje Vuletić.
<h2>Knežević glavna zvijezda u Srbiji, od Mandića više očekivali</h2>
Na pitanje da li ga iznenađuje što Brnabić nije odgovorio njoj jednaki po funkciji, predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, kaže da su njih dvoje bili do nedavno istomišljenici.
- Ne bi imalo smisla da Mandić ulazi javno u sukob sa „Srbijom“. Siguran sam da je rukovodstvo Srbije ljuto ili preciznije mnogo više očekivalo od Mandića na zaustavljanju Crne Gore ka EU. Trenutno je Milan Knežević glavna zvijezda u Srbiji. Vidljivo je da se i on jedva uzdržava od kritike Mandiću zašto ne čini više na opstrukciji Crne Gore- navodi sagovornik Analitike. 
&nbsp;
Međutim, Vuletić primjećuje da pažljivijem posmatraču ne može da promakne prije svega Kneževićevo nezadovoljstvo ličnim statusom u vlasti nakon promjena 2020. godine.
- Rekao bih da je ljubomora na Mandića jedan od razloga zašto nastupa na Pinku kad god poželi prilagođavajući ton sentimentu većini Srba. Pejović u ovom dijalogu dođe kao nužno zlo, jer Brnabić ne može da odgovori Mandić- smatra Vuletić.&nbsp;
<h2>Srpsko društvo otupjelo, ne razumije zašto nikada neće stići u EU</h2>
Komentarišući nedavnu izjavu Vučića da će šefici EK Ursuli fon der Lajen predložiti da zemlje Zapadnog Balkana zajedno uđu u EU, Vuletić podsjeća i da se u petak obratio Briselu, Vašingtonu i Moskvi sa upozorenjem da se Srbija ozbiljno naoružava i da moraju da povedu računa o tome ako planiraju da je napadnu.&nbsp;
- Zamislite tu konfuziju i beznađe čuvene politike četiri stuba? Vučićev javno izrečeni besmisleni prijedlog je obraćanje otupjelom srpskom društvu koje ne razumije zašto je najnazadnije u regionu i da ovakvi kakvi smo nikada nećemo stići u EU. Da smo okovani zabludama decenijskom propagandom kako smo lideri regiona po svim pitanjima najčešće možemo potvrditi stalnim retoričkim pitanjem na slavama i po kafanama koje svi postavljaju, zar su Rumuni i Bugari bili bolji kada su ulazili u EU?- navodi Vuletić.
Ističe i da Srbi vrlo površno poznaju Rumuniju i Bugarsku.&nbsp;
&nbsp;- To je folklorni nivo poznavanja susjeda, ali tobože znaju sve odgovore. Zamislite tek kada Crna Gora bude ušla za nekoliko godina u EU kakav će to šok da bude za veliku većinu u Srbiji, a tek višesatno čekanje na EES kontrolu pri odlasku na more. Ta većina u Srbiji nije sposobna da procesuira jednostavnu činjenicu, u tim državama je uvijek bilo oko 70 odsto građana za EU, za razliku od nas gdje je trenutno ispod 30 procenata. Vučićev potcjenjivački prijedlog je dobio najbolji odgovor od vašeg premijera Spajića, samo vi požurite a mi ćemo vas čekati u EU. Nadam se da mu se nije omakla reakcija- kazao je Vuletić.&nbsp;
<h2>Srbija potrošila svoje kapacitete 90-ih, nema suštinske opasnosti za Crnu Goru</h2>
Dodaje kako bi odnos Srbije i Crne Gore uporedio sa onim Rusije i Ukrajine.
- Rusija je napala Ukrajinu jer nije mogla da podnese njen napredak ka EU. Ne miri se režim u Kremlju sa primjerom Južne i Sjeverne Koreje u Evropi. To su vrlo bliski i slični narodi sa tako velikim razlikama u razvoju. Pravdaju agresiju željom Ukrajine za NATO članstvom što je besmislica prvog ranga kada pogledate 1.300 kilometara NATO granice iz Finske, uspostavljene usred rata- &nbsp;kazao je Vuletić.
Upitan koliko daleko je režim u Beogradu spreman da ide kako bi zaustavio proces evropskih integracija naše zemlje, smatra da bi Crnoj Gori danas bilo mnogo teže da nije u NATO i da Srbija nije potrošila sve svoje kapacitete 90-ih epohalnim političkim i vojnim porazima.
- Ovako ostaju utihnuli Mandić i nezadovoljni Knežević kao najmoćnije oruđe u rukama Srbije. Dakle, nema suštinske opasnosti za vas, dragi prijatelji. Iskreno se radujem političkom uspjehu Crne Gore- poručio je Vuletić.
<h2>Srpska vanjska politika četiri stuba je potpuno propala</h2>
Na pitanje kako bi ocijenio stanje u kojem se nalaze pregovori Srbije i EU, odgovara kako ih praktično nema.
- Srbija četiri godine nije otvorila nijedno pregovaračko poglavlje. Srpska genijalna vanjska politika četiri stuba je potpuno propala. Prezir stiže sa svih strana, iako najmanje iz EU. Mi smo javno jedino prema EU pokazali netrpeljivost ovim kardinalnim potezom. Da bi svi razumijeli, ovaj potez se možda najbolje opisuje poslovicom o čobaninu koji se naljutio na selo… Ipak, Evropa ima strpljenja za Srbiju, iako se mi ovako ponašamo. Mnogo su racionalniji funkcioneri EU u Briselu nego što to ovdje ljudi mogu da zamisle, dobro nas poznaju. Da nije tako i da nas ne štiti geografija odavno bismo bili kao Bjelorusija- ukazao je Vuletić.
Upozorava da je Srbija sama sebe izolovala i da će ako ovako nastavi otići „na put bez povratka“ i postati „rupa na evropskom tepihu“.&nbsp;
- Dva moćna propagandna centra rade protiv EU. Sa jedne strane radikalska vlast preko svih medija sa nacionalnim frekvencijama dokazujući da nas mrzi cio Zapad, a sa druge opozicioni United Media dokazuju da nam je EU namijenila ulogu rudarske deponije i želi da nam otruje pijaću vodu preko RioTinta. Uz politički impotentne opozicione političare nemamo se čemu nadati- podvlači Vuletić.
<h2>Očito je da SAD gube strpljenje sa Srbijom</h2>
Narušene odnose Beograd nema samo sa Briselom već i sa Vašingtonom koji uveo sankcije Naftnoj industriji Srbije (NIS), kompaniji u većinskom vlasništvu ruskog Gazproma.
- Nažalost, propaganda uspješno objašnjava kako su američke sankcije NIS-u uperene protiv Srbije, a ne protiv Rusije. Kriza sa NIS-om je potpuno ogolila politiku Srbije i zabludjelost naroda, cio svijet vidi da smo rusko roblje osim nas samih. Pitanje je da li ćemo išta shvatiti i kada nam najnoviji američki zakon o Zapadnom Balkanu konačno protjera i ruski gas. Umjesto da se zahvalimo Sjedinjenim Američkim Državam (SAD) i EU što nam otvaraju vrata za prijem u Evropsku uniju, čime nas oslobađaju ruskog ropstva, pretpostavljam da ćemo još intenzivnije zamrzijeti Zapad- ocijenio je Vuletić.
Kaže kako „i dalje ubjedljiva većina građana Srbije misli da je bio genijalan potez Borisa Tadića i Koštunice kada su predali/poklonili NIS Putinu za tobože čuvanje Kosova“.&nbsp;
- Političke zablude su najskuplje. Prije nedjelju dana je Tadić kritikujući Vučića uz samouvjeren osmjeh rekao da bi on uvijek prije kupio ruski suhoj ili kineski borbeni avion umjesto francuskog rafala. Mora se priznati da je Srbija puna proruskih agenata, propagatora, političara… Ima ih u svim institucijam i porama društva. Zbog svega toga očito je da SAD gube strpljenje oko Srbije, za razliku od EU koja nas i pored svega još tapše po ramenu. Nažalost, sve je manje ljudi koji to vide- kazao je Vuletić.
<h2>Neophodno formirati nedvosmisleno proNATO i proEU listu</h2>
Komentarišući izjavu lidera Stranke slobode i pravde Dragana Đilasa koji očekuje da će Srbija imati prijevremene parlamentarne izbore, sagovornik Analitke smatra da ovakva opozicija u potpunoj defanzivi nije spremna da se suprotstavi Vučiću.&nbsp;
- Uostalom, teško je definisati opoziciju u Srbiji čim se maknemo od toga ko je za Vučića, a ko je protiv njega. Jesu li za Srbiju i region perspektivni opozicionari koji smatraju da je Vučić izdao Kosovo prihvatajući Briselski i Ohridski sporazum? Ima li nade sa onima koji su se zajedno sa Vučićem radovali litijaškim „rijekama slobode“ u Crnoj Gori? Jesu li pravi opozicionari koji glorifikuju Ratka Mladića kao što je to Vučić činio dok je bio generalni sekretar kod Šešelja i kada je neko od njih rekao da treba u dogovoru sa EU da prestanemo sa kupovinom ruskog gasa? I još mnogo sličnih pitanja ima- navodi Vuletić.
Smatra kako su stvari sada prilično jednostavne.
- Neophodno je da se formira jasna i nedvosmislena proNATO i proEU lista koja će krenuti od potpuno drugačije regionalne politike. Obrisi takve liste se naziru u savezu Pokreta slobodnih građana (PSG) i Zeleno-levog fronta (ZLF). Dobro su krenuli, ali su stali. Nema sljedećeg koraka kojim bi pozvali i sve ostale organizacije i pojedince koji bi im se pridružili isključivo zbog takve politike. Realno je da bi takva lista osvojila 10-ak procenata glasova, što bi značilo oko 25 poslanika. Bez tih poslanika nema buduće vlade, naravno uz mogući dobar rezultat studentske liste i liste koja se očekuje desnije od studentske- objašnjava Vuletić.&nbsp;
Ističe kako su tri opozicione liste jedina formula za osvajanje maksimalnog broja mandata u skupštini.&nbsp;
- Eventualno isforsirana jedna opoziciona lista koja bi objedinila sve političke opcije ne može da osvoji maksimalni potencijal opozicionih mandata, bar pet procenata ljudi neće glasati za takvu listu. Zar nam nije to već jasno iz prethodna dva izborna ciklusa. Pogrešno je povlačenje paralele sa Demokratskom opozicijom Srbije i Slobodanom Miloševićem iz 2000. godine, bile su sasvim drugačije okolnosti- ističe Vuletić.
<h2>Autoritet SPC nema veze sa vjerom</h2>
U izjavama opozicionih prvaka u Srbiji u zadnje vrijeme se često mogu čuti kritike na račun Srpske pravoslavne crkve (SPC) zbog njenog odbijanja da uputi oštrije kritike vlasti tokom posljednjih godinu koju su obilježili protesti. Ipak, naš sagovornik kaže kako, zapravo, nema suštinske kritike.
- Više je to škrgutanje zubima zašto malo i njih ne pomaze tzv. crkveni velikodostojnici. Nema riječi kritike na crkvenu nacionalističku ideologiju kojom djeluju u susjednim državama. Jesu li im ikada zasmetale litije u Crnoj Gori? Oko toga su bili saglasni sa Vučićem i patrijarhom koji je desantom ustoličavao Joanikija. Nikada niko od njih riječ nije rekao kada su iz crkvene porte u Srebrenici na dan obilježavanja genocida puštali vesele pjesme Mitra Mirića i Ere Ojdanića… Da budem jasan, mislim na opoziciju koju dominantno kreiraju televizije N1 i NovaS posljednjih deset godina- kazao je Vuletić.&nbsp;
Sagovornik Analitike ističe i kao postoje neke organizacije i manje grupe aktivista i pojedinaca koji se ne mire sa takvom politikom ali sa, kako je kazao, veoma uskim prostorom za djelovanje.&nbsp;
- Što se tiče autoriteta koji SPC uživa on se ne može urušiti zbog bliskosti sa Srpskom naprednom strankom (SNS), jer crkva nije ni stekla autoritet sa nastankom „pravovjernog“ SNS. SPC ima toliki autoritet jer se bavi politikom na najgori nacionalistički način, a većina Srba ne propušta priliku da pogriješi pri izboru. Otud toliki autoritet i on nema veze sa vjerom. Ovo je jako teško što sam rekao, i zaista ne želim ni najmanje da povrijedim osjećanja iskreno verujućih ljudi kojih ima u Srbiji- zaključio je Vuletić.

Vuletić: Kako se bude bližio prijem Crne Gore u EU frustracija u Srbiji će rasti

U Novom Pazaru danas se održava veliki studentski protest pod sloganom „Ili oni ili mi“, povodom odluke koja je više od 200 studenata Državnog univerziteta u Novom Pazaru ostavila bez statusa studenta, dok je oko 30 profesora izgubilo posao.
Studenti ističu da je ovo jedan od najkritičnijih trenutaka njihove višemjesečne borbe protiv, kako navode, nepravde, represije i institucionalnih pritisaka.
Očekuju se dolasci studenata iz više univerzitetskih centara u Srbiji, okupljanja tokom dana, kao i centralni program u popodnevnim časovima.
Prema informacijama reporterke FoNeta, atmosfera u centru grada je mirna, a policija za sada nije prisutna. U zoni DUNP-a i oko glavnih ulica postavljeni su štandovi na kojima se prodaju zastave, bedževi i pištaljke.
Okupljanje je najavljeno ispred zgrade Državnog univerziteta u Novom Pazaru, a u 11.52 biće održana komemoracija za stradale prilikom pada nadstrešnice prošle godine u Novom Sadu.
Glavni program planiran je za 17 sati, kada će studenti u blokadi održati obraćanje prisutnima.

Veliki studentski protest u Novom Pazaru: „Ili oni ili mi“

Režim u Beogradu se kladio kao i obično na pogrešnu kartu, pa im uprkos ponižavanju predsjednika Aleksandra Vučića i dodvoravanja Donaldu Trampu ipak prijete sankcije - poručio je novinar i profesor Univerziteta u Novom Sadu Dinko Gruhonjić.
On je, gostujući u emisiji Na kraju dana na Televiziji E, ocijenio da Srbija te sankcije može izbjeći jedino ako smijeni Aleksandra Vučića.
Prema Zakonu o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana, koji je usvojen u Predstavničkom domu Američkig kongresa, SAD-e su izrazile zabrinutost zbog stanja demokratije i uslova održavanja izbora Srbiji, a Zakonom je predviđeno da američki predsjednik Donald Tramp uvede sankcije najkasnije 90 dana od njegovog stupanja na snagu protiv osoba uključenih u korupciju ili destabilizujuće politike na Zapadnom Balkanu.
Gruhonjić cijeni da je to i poruka Kongresa i Senata sopstvenoj administraciji - da se SAD neće odreći uloge jednog od lidera u svijetu i da će na taj način pokušati da zadrže kurs koji je ta velesila imala kako prema regionu, tako i globalno.
- Ovo je veoma oštar zakon, ako govorimo o našem regionu, a naročito o Srbiji i on predstavlja sasvim sigurno jednu vrstu Damoklovog mača nad visokim funkcionerima režima u Beogradu, koji se očigledno - kao i obično - kladio na pogrešnu kartu. Imali smo prilike da vidimo potpuno suprotan efekat kroz kroz brojna poniženja koja je sam Aleksandar Vučić priredio sebi i nama u pokušajima da se najpoltronskiji mogući način dodvori Donaldu Trampu. Na kraju krajeva: i sam Donald Tramp je suštinski sadista koji voli da se iživljava nad slabijima od sebe i sa te strane Vučićeva taktika je bila potpuno promašena i pogrešna, a da ne govorimo o Kongresu i Senatu - rekao je Gruhonjić.
Smatra da Srbija može izbjeći sankcije jedino ako se vlast u Srbiji promijeni, a nada se i, kako je rekao, da je svijet naučio da su efikasnije sankcije pojedincima i visokim dužnosnicima režima - nego kažnjavati cjelokupno građanstvo u Srbiji za nepočinstva režima.
- Ogromna većina građana u Srbiji je protiv ovog režima, ali sa ovim režimom možemo se nadati nekakvom Danu mrmota i da ponovo proživimo noćnu moru koju smo već jednom, barem mi stariji, proživjeli i koje se nažalost još uvijek veoma živo sjećamo - zaključio je Gruhonjić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJZ2kasewOBs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Gruhonjić: Novi Zakon o demokratiji i prosperitetu predstavlja vrstu Damoklovog mača nad funkcionerima režima u Beogradu

Srpsko Ministarstvo informisanja uputilo je izvinjenje nakon što je čelnik tog resora Boris Bratina kazao kako bi "Hrvatska, kao i Ukrajina, trebalo da plati teritorijom zločine iz prošlosti".
On je to kazao gostujući na jednoj srpskoj televiziji, što je izazvalo brojne reakcije i u tamošnjoj i u hrvatskoj javnosti.
Iz tog ministarstva kazali su kako je u pitanju "nespretno interpretirana izjava, koja se odnosila na znatno raniji istorijski period, a ne na današnje političke prilike ili na zvaničnu politiku Srbije".
Navodi se i da ministar Bratina podržava suverenitet i teritorijalnu cjelovitost Ukrajine.
Na kraju saopštenja se kaže da Bratina "u potpunosti prihvata odgovornost za nastalu situaciju", te da se "izvinjava svima koje je izjava pogodila".

Srpsko Ministarstvo informisanja uputilo izvinjenje nakon skandaloznih izjava ministra o Hrvatskoj i Ukrajini

Obaviješteni smo o odluci predsjednika Vučića da ne prisustvuje Samitu Zapadnog Balkana. Primili smo to k znanju i žalimo zbog toga, ali na kraju krajeva, to je njegova odluka, reakcija je zvaničnika Evropskog savjeta na pitanje televizije N1 kako komentarišu izjavu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da „niko neće ići“ na Samit EU–Zapadni Balkan. 
Odluku da predstavnici Srbije, po Vučićevoj odluci, ne prisustvuju Samitu komentarisali su iz Evropske komisije.
- Žao nam je zbog odluke predsjednika Vučića da Srbija danas ne bude predstavljena na Samitu Zapadnog Balkana. Današnji samit predstavlja važnu priliku da se ponovo potvrdi snaga strateškog odnosa između Evropske unije i Zapadnog Balkana, uključujući Srbiju. Takođe će istaći konkretne koristi koje taj odnos donosi našim građanima. Ostajemo posvećeni evropskom putu Srbije i nastavićemo da radimo na unapređenju reformi, jačanju saradnje i ostvarivanju konkretnih rezultata za građane- saopštili su iz Evropske komisije za N1.
Podsjećamo, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić saopštio je da neće ići u Brisel na Samit EU–Zapadni Balkan, odnosno da Srbija na tom skupu neće imati svog predstavnika.
Ministar za evropske integracije u Vladi Republike Srbije, Nemanja Starović, ovu predsjednikovu odluku komentarisao je u kontekstu zastoja u procesu pristupanja Evropskoj uniji, navodeći da „pojedine članice EU bez stvarnih razloga koče pristupanje Srbije“.

Čelnici EU: Vučićeva je odluka da Srbija ne učestvuje na Samitu Zapadnog Balkana

Prema Crnoj Gori imamo najbliža i najbolja osjećanja jer s njom dijelimo istoriju, kaže predsjednik Srpske napredne stranke Miloš Vučević.
- To je država u kojoj trećinu stanovništva čine Srbi. Polovina stanovnika priča srpskim jezikom i koliko je tamo samo vjernika Srpske pravoslavne crkve. Ali, očekujemo da Srbiju poštuju kao što poštuju i druge države- naglasio je Vučević, koji je i savjetnik predsjednika Srbije Aleksandra Vučića za regionalna pitanja.
Gostujući na RTS-u, Vučević je poručio i kako je Srbija bila "nesebična i solidarna", i to idejom da se sve države Zapadnog Balkana zajedno integrišu u EU.
On je na taj način odgovorio o navodima pojedinih crnogorskih političara kako Srbija pokušava da blokira evropski put naše države.

Vučević: Očekujemo da Crna Gora poštuje Srbiju onako kako poštuje i druge države

Zet američkog predsjednika Donalda Trampa, Džared Kušner, povukao se iz planiranog projekta izgradnje hotela Tramp u Beogradu nakon što je projekat izazvao proteste i optužnicu protiv visokog srpskog političara, piše danas Volstrit džurnal.
- Pošto značajni projekti treba da ujedinjuju, a ne da dijele, i iz poštovanja prema narodu Srbije i gradu Beogradu, povlačimo našu prijavu i povlačimo se u ovom trenutku - rekao je portparol Kušnerove privatne investicione firme "Affinity Partners".
Danas je Tužilaštvo za organizovani kriminal podiglo optužni predlog protiv ministra Nikole Selakovića i još troje u slučaju Generalštab.
Kako piše Volstrit džurnal, desio se "nagli kraj sve kontroverznijeg projekta na kojem je Kušner, sada i javna ličnost i posrednik u pregovorima, radio više od dvije godine".
Zet predsjednika Donalda Trampa je, podsjeća list, preuzeo veliku geopolitičku odgovornost, dobrovoljno se javljajući da pomogne u vođenju američkih pregovora o okončanju rata između Rusije i Ukrajine, nakon slične uloge u Gazi.
Istovremeno, on vodi Affinity Partners, firmu privatnog kapitala vrijednu 4,8 milijardi dolara koja investira globalno i koju uglavnom finansiraju vlade Bliskog istoka. Ta firma je dio rekordne otkupnine kompanije Electronic Arts od 55 milijardi dolara i pomaže u finansiranju "neprijateljske ponude" kompanije Paramount za Warner Bros.

Trampov zet odustao od gradnje hotela u Beogradu

Visokopozicionirani član kavačkog klana Milovan Zdravković (46) izručen je iz Hrvatske danas Srbiji.
Pripadnici MUP Srbije, u saradnji sa MUP Hrvatske, preuzeli su na graničnom prelazu Batrovci Zdravkovića, koji je po Interpolovoj međunarodnoj potjernici izručen Srbiji zbog sumnje da je učestvovao u teškom ubistvu, udruživanju radi vršenja krivičnih dela i neovlašćenoj proizvodnji i stavljanju u promet opojnih droga.
Zdravković je u Srbiji osumnjičen da je, kao član OKG Radoja Zvicera, Darka Šarića i Veljka Belivuka učestvovao u planiranju i pripremanju izvršenja krivičnog djela teško ubistvo 19. januara 2020. godine u Atini kada su ubijeni Stevan Stamatović i Igor Dedović, kao i krivičnog djela teško ubistvo 23. jula 2020. godine na ostrvu Krf, kada su ubijeni Alan Kožar i Damir Hadžić.
- M. Z. se sumnjiči da je jedan od izvršilaca krivičnog djela teško ubistvo u Atini 19. januara 2020. godine kada su ubijene tri osobe, a sumnja se da je ovo krivično djelo planirao sa vođom ‘kavačkog klana’ i ostalim pripadnicima organizovane kriminalne grupe, kao i da je plaćao direktne izvršioce za ovo krivično djelo- saopšteno je iz MUP-a Srbije.
Zdravković se takođe sumnjiči da je kao pripadnik druge organizovane kriminalne grupe organizovao pošiljke većih količina kokaina iz Južne Amerike u Evropu i Srbiju.
- Osumnjičeni je, uz jake mjere obezbjeđenja, predat pripadnicima Policijske uprave za grad Beograd Odjeljenju za potrage, nakon čega je upućen u pritvor Okružnog zatvora u Beogradu- navodi se,

Hrvatska izručila Srbiji visokopozicioniranog člana kavačkog klana

Američki sudija privremeno je spriječio administraciju američkog predsjednika Donalda Trampa da pritvori britanskog aktivistu Imrana Ahmeda nakon što je tužio zvaničnike zbog zabrane ulaska zbog navodne onlajn cenzure.
Osnivač Centra za suzbijanje digitalne mržnje je među pet osoba kojima su odbijene američke vize nakon što ih je Stejt department optužio da pokušavaju prisiliti tehnološke platforme na cenzuru slobode govora.
Ovaj potez izazvao je negativne reakcije evropskih lidera koji brane rad organizacija koje prate onlajn sadržaj.
Ahmed, stalni stanovnik SAD-a, upozorio je da bi ga pritvor i moguća deportacija odvojili od njegove američke supruge i djeteta.
Pohvalivši odluku sudije, rekao je za BiBiSi njuz (BBC News) da neće biti maltretiran.
Državni sekretar Marko Rubio je izjavio da su pojedinci blokirani zbog zabrinutosti da su organizovali napore da izvrše pritisak na američke platforme da cenzurišu i "kažnjavaju američka gledišta kojima se protive".
Ahmed je u srijedu podnio tužbu protiv zvaničnika, uključujući Rubia i državnu tužiteljicu SAD-a Pamelu Bondi, zbog odluke o sankcijama protiv njega.
Njegova advokatica, Roberta Kaplan, rekla je da je brzina sudijske odluke bila indikativna.
- Savezna vlada ne može deportovati vlasnika zelene karte poput Imrana Ahmeda, sa suprugom i malim djetetom koji su Amerikanci, jednostavno zato što joj se ne sviđa ono što on ima za reći - istakla je ona.

Američki sudija spriječio Trampovu administraciju da pritvori britanskog aktivistu

Direktor Instituta za bolesti djece dr Velibor Majić podnio je ostavku na tu funkciju, prenosi Televizija Vijesti.
Ostavka dolazi u trenutku kada je Institut za bolesti djece suočen sa ozbiljnim kadrovskim izazovima, na koje je Majić nedavno javno upozoravao.
Gostujući ranije u emisiji "Boje jutra" Majić je rekao da se Dječja bolnica suočava sa najavljenim odlaskom više ljekara, kao i deset medicinskih sestara, među kojima su i najiskusniji kadrovi sa odjeljenja neonatologije i intenzivne njege.
On je tada upozorio i na preopterećenost zdravstvenog sistema, te teške uslove u kojima rade ljekari i medicinsko osoblje navodeći da pored brojnih apela nije bilo sluha za njihove zahtjeve.
- To su visoka temperatura, upala grla, kašalj - sve ono što bi trebalo da zbrinjava izabrani pedijatar. Međutim, nakon 21 sat u Podgorici nemate nijednog pedijatra u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, pa sav teret pada isključivo na našu bolnicu - kazao je tada Majić.
On je tada uporedio uslove rada u javnom i privatnom sektoru, upozoravajući da država više nije konkurentna kada je riječ o zadržavanju zdravstvenog kadra.

Majić podnio ostavku na funkciju direktora Instituta za bolesti djece

Poslanici vlasti i opozicije podnijeli su više od 35 amandmana na Predlog zakona o budžetu.
Vlast amandmanima traži oko pet miliona eura, uglavnom za rekonstrukciju, sanaciju ili asfaltiranje određenih dionica, a poslanici opozicija dodatnih preko 20 miliona, piše Dan.&nbsp;
Praksa pokazuje da amandmani opozicije, koja god vlast bila, nikada nijesu imali podršku većine i bili su odbačeni.&nbsp;
Međutim, to se za amandmane vlasti ne bi moglo reći. Ipak, ono što je primjetno je da su amandmane od partija iz vlasti dostavljali samo poslanici Socijalističke narodne partije (SNP) i Demokratske narodne partije (DNP), uz jedan amandman poslanika Pokreta Evropa sad (PES), Dana Markovića. Demokrate, Nova srpska demokratija (NSD), Bošnjačka stranka (BS) i drugi konstituenti vlasti nijesu imali nijedan amandman.&nbsp;
Odbor za ekonomiju danas će razmatrati amandmane na Predlog zakona o budžetu.
Poslanici SNP-a Slađana Kaluđerović i Bogdan Božović dostavili su pet amandmana, vrijednih 1,4 miliona eura. Njima traže 567,5 hiljada za adaptaciju dijela regionalnog puta u mjestu Zagarač u opštini Danilovgrad, u dužini od 7,5 hiljada metara, 210 hiljada za izgradnju tranzitnog vodovoda od izvora Rujanac do Mjesne zajednice Buče u opštini Berane, te 173,6 hiljada za izgradnju dijela vodovodne infrastrukture u KO Police u Beranama.
&nbsp;Za sanaciju putnog pravca Salevići – Crkva Zabrđe u opštini Andrijevica, u dužini od 4,75 hiljada metara, traže 390 hiljada, a za asfaltiranje puta u selu Raičevine u opštini Kolašin, u dužini od jednog kilometra, 87,4 hiljade.
Dane Marković amandmanom traži nabavku mobilnog mamografa, za šta je potrebno 300 hiljada eura.
&nbsp;Poslanici DNP-a Milan Knežević, Jelena Kljajević, Vladislav Bojović i Dragan Bojović podnijeli su deset amandmana vrijednih oko tri miliona eura. Od toga se na rekonstrukciju glavne gradske ulice u opštini Zeta – prva faza odnosi 1,2 miliona, a za izgradnju zgrade zetske Opštine traže 100 hiljada.
Za rekonstrukciju lokalnog puta Đapanov grob – Tomaševo, u dužini od osam kilometara, u opštini Bijelo Polje, oni traže 510 hiljada.&nbsp;
Na opštinu Plav se odnose četiri amandmana vrijedna oko 240 hiljada eura. Tim amandmanima se traži rekonstrukcija puta Novšice, u dužini od 500 metara, rekonstrukcija puta Brezojevice, Murinska rijeka – Vrelo i rekonstrukciju puta Murino od OŠ "Petar Dedović" u dužini od 100 metara.
&nbsp;DNP je tražio 500 hiljada za rekonstrukciju 6,6 kilometara lokalnog puta Vezišnica - Bobovo, dionica Maljevac - Vrbica, u opštini Pljevlja, zatim 250 hiljada za adaptaciju nekategorisanog puta Lazine – Koljat - Kosić, u dužini od 5,9 kilometara, opština Danilovgrad.
&nbsp;Poslanik NSD-a, Velimir Đoković, podnio je zaključak kojim se sredstva tekuće budžetske rezerve od 116 hiljada koriste za finansiranje rada saveza udruženja i organizacija boraca Narodnooslobodilačkog rata i Udruženja boraca ratova od 1990. godine.
&nbsp;Kada je u pitanju opozicija, najviše novca su tražili poslanici Demokratske partije socijalista (DPS) – 11,5 miliona eura. Gražanski pokret URA tražio je oko osam miliona, a Socijaldemokrate pet miliona. Ukupno, dakle, 24,5 miliona eura.
&nbsp;URA je, između ostalog, tražila izgradnju dnevnog centra za djecu sa smetnjama u razvoju u Kolašinu, sanaciju lokalnog puta Kameno - Ubli, izgradnju nove gradske bolnice u naselju Meljine i izgradnju azila za pse u Danilovgradu.
&nbsp;SD je tražio dva miliona eura za materijalno obezbjeđenje porodice, dva miliona za podsticaje za zapošljavanje, novo zapošljavanje i milion za socijalnu zaštitu. Taj novac bi se njihovim anandmanima preusmjerio sa drugih pozicija.
&nbsp;DPS je tražio da se rashodi za službena putovanja smanje za pola miliona i da se to preusmjeri u izdatke za lokalnu infrastrukturu. Takođe, tražili su 2,24 miliona za izgradnju infrastrukture u opštini Bijelo Polje.

Dostavljeno više od 35 amandmana na budžet

Posljednji događaji i reakcioni potezi Sjedinjenih Američkih Država prema Zapadnom Balkanu ukazuju na početak ne nužno promjene ciljeva, već promjene načina na koji se ti ciljevi pokušavaju ostvariti. Upravo iz te razlike polako se otkriva nova dinamika američke politike u regionu.
Počelo je usvajanjen Zakona o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana (Western Balkans Democracy and Prosperity Act), koji formalno reafirmiše kanone tradicionalne američke politike - borbu protiv korupcije, jačanje institucija, zaštitu ljudskih prava i suzbijanje malignog stranog uticaja - ali je njegova suština operativna i po svemu sudeći instrumentalna.
Predsjedniku SAD daje se široko diskreciono ovlašćenje da kroz sankcije, zamrzavanje imovine i vizna ograničenja djeluje protiv pojedinaca i struktura koje podrivaju američke interese u regionu, uz obavezu izvještavanja Kongresa. Suštinski, on ostavlja administraciji punu slobodu da vrijednosti koristi kao instrument interesa.
Dosadašnja američka politika prema Zapadnom Balkanu bila je zasnovana na ključnoj logičkoj pretpostavci: da je moguće Srbiju postepeno izvući iz ruskog uticaja i to kroz angažman, ustupke i tolerisanje "balansiranja". Međutim, danas Srbija ne samo da nije izvučena iz ruskog uticaja, nego se jasno vidi snažno kinesko ekonomsko i političko prisustvo. Umjesto, dakle, neutralizacije jednog spoljnog malignog uticaja, dobili smo njegovu akumulaciju.
To je centralna teza na kojoj počiva nova analiza američke politike prema regionu, što potvrđuje odluka SAD da uvede trgovinske mjere protiv kineske kompanije Linglong, zabranivši uvoz guma proizvedenih u Srbiji. Ovoj odluci prethodila je ona koju bismo danas cinično mogli nazvati 'vjesnikom oluje':kompanija zeta predsjednika Trampa obavijestila je režim u Beogradu da povlači investiciju vezanu za projekat izgradnje luksuznog kompleksa na lokaciji bivšeg Generalštaba.
U tom kontekstu bi trebalo tumačiti i nenajavljeno povlačenje i „čišćenje“ većeg broja karijernih diplomata iz State Departmenta. Taj potez ne mora nužno značiti samo konsolidaciju predsjedničke kontrole, već može ukazivati i na pripremu za primjenu tzv. „bosanskog modela“ - modela u kojem se u ključne procese uvode politički operativci, pravnici i specijalni izaslanici sa zadatkom da proizvedu diskontinuitet s postojećom politikom, ali i da istovremeno obezbijede kontinuitet američkog uticaja. Drugim riječima, ovo je pokušaj da se razbije postojeća mreža odnosa i uspostavi nova spoljna politika, prilagođena novim interesima i realnostima na terenu.
Ako se ta realnost prihvati, onda je jasno da je Crna Gora prostor u kojem taj model uticaja doživljava svoj puni procvat. Kroz ekonomske projekte, infrastrukturne aranžmane i netransparentne investicione modele, uticaj trećih strana u Crnoj Gori se ne samo normalizuje, već institucionalizuje. Ključno je, međutim, razumjeti redosljed: da bi administracija mogla da djeluje, ona najprije mora precizno da identifikuje i dijagnostikuje problem u Crnoj Gori. Bez jasne dijagnoze, nema ni strategije, još manje rješenja.
Rješavanje crnogorskog pitanja, pritom, neminovno zavisi od načina na koji će Vašington redefinisati svoj odnos prema Srbiji. Svaka ozbiljna politika prema Podgorici mora uzeti u obzir činjenicu da se politički i ekonomski tokovi u Crnoj Gori u velikoj mjeri prelamaju kroz Beograd. Drugim riječima, kritika i pritisak prema Crnoj Gori biće efektivni samo onoliko koliko su uvezani u širi okvir politike prema Srbiji.
U tom okviru važno je i Kosovo, koje se ponovo vraća u fokus američke politike. Promjena pristupa prema Kosovu signalizira napuštanje politike popuštanja i održavanja statusa quo, koja je godinama dominirala regionalnim odnosima. Kosovo ponovo postaje test dosljednosti američke politike, ali i indikator spremnosti Vašingtona da se suprotstavi strukturama koje destabilizaciju koriste kao politički alat.
Dosadašnja politika popuštanja, balansiranja i dodvoravanja trenutnim vladajućim većinama u regionu - uključujući i Crnu Goru - pokazala se kao strateški promašaj. Ona je, u suštini, urušila osnovni princip agende America First. Taj princip nije ideološki, već krajnje pragmatičan: američkih investicija u Crnoj Gori nema, dok je prostor sistematski otvoren kineskom kapitalu i modelima koji su direktno suprotni američkim ekonomskim i bezbjednosnim interesima.
Ne bi se trebalo mnogo obazirati na iznenadno pojavljivao Grenela i njegovo slikanje sa Andrijom Mandićem koje je vjerovatno trebalo da relativizuje katastrofu - jedna za drugom katastrofalne odluke - koja je sa interesovanjem i zebnjom dočekana u režimskim krugovima medijskim i političkim u Beogradu i Podgorici. Tim prije što je, paradoksalno, i politički i svaki drugi uticaj Ričarda Grenela bio neuporedivo veći u vrijeme demokratske administracije nego danas. Na neki način to je preksinoć priznao i sam predsjednik Aleksandar Vučić.
Otvoreno ostaje pitanje kako će nova američka administracija tu realnost operacionalizovati kroz jasnu i dosljednu politiku. Hoće li novi zakon i promjene u diplomatskoj strukturi poslužiti kao alat za stvarni diskontinuitet, ili će ostati još jedan pokušaj prilagođavanja bez suštinske promjene - ostaje da se vidi.

Trampova doktrina i Zapadni Balkan

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentrano je 18 saobraćajnih nezgoda, u kojima je jedna osoba povrijeđena teže, a 12 lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da je u Podgorici evidentirano devet nezgoda, Budvi tri, Nikšiću dvije.
Po jedna nezgoda evidentirana je Danilovgradu, Baru, Ulcinju i Tivtu.
Izdato je 447 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijete 43 prekršajne prijave.
Policija je oduzela deset pari registarskih tablica.

Za dan 18 saobraćajki, povrijeđeno 13 osoba

Bivši direktor crnogorske policije Slavko Stojanović osuđen je na tri godine i osam mjeseci zatvora i u ponovnom postupku pred podgoričkim Višim sudom.
On je osuđen na istu kaznu zatvora zbog zloupotrebe službenog položaja u slučaju šverca cigareta iz marta 2018. godine. Presudu u ponovljenom slučaju donio je sudija Višeg suda u Podgorici Igor Đuričković.
Stojanoviću je za zloupotrebu službenog položaja izrečena kazna od tri i po godine zatvora, a za nedozvoljeno držanje oružja tri mjeseca, pa je jedinstvenom kaznom osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora. U kaznu mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru i pod mjerama.
Sudija Đuričković je kazao da se suštinski obrazložene ove odluke ne razlikuje od obrazloženja prve odluke, presude.
Posjetimo, Stojanović je prvostepenom presudom Višeg suda od 28. marta ove godine osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora jer je, prema ocjeni suda, zloupotrebom službenog položaja oštetio državnu kasu za 112.504 eura, kada je 31. marta 2018. godine tražio od kolega da propuste kamion sa cigaretama bez potrebne dokumentacije.&nbsp;
Apelacioni sud je tu presudu ukinuo i naložio ponovno suđenje. Obrazlažući tadašnju odluku, sudija Đuričković je naveo da je „na nesumnjiv način utvrđeno da je Stojanović kao službeno lice i javni funkcioner počinio zloupotrebu službenog položaja“, te da je izrečena kazna srazmjerna njegovoj krivici.
Stojanoviću je tada za zloupotrebu položaja izrečena kazna od tri i po godine zatvora, a za nedozvoljeno držanje oružja tri mjeseca, pa je jedinstvenom kaznom osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora. U kaznu mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru i pod mjerama nadzora.
Sud je kao olakšavajuće okolnosti cijenio to što je Stojanović porodičan čovjek, starije životne dobi, što je priznao izvršenje krivičnog djela i što ranije nije bio osuđivan. Kao otežavajuća okolnost istaknut je iznos pribavljene imovinske koristi, koji višestruko premašuje zakonski cenzus od 30.000 eura.

Stojanović ponovo osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora

Protiv sveštenika Srpske pravoslavne crkve B.Ć, rođenog u Šavniku, čije je prebivalište u Rijeci Crnojevića, podnijeta je krivična prijava pod sumnjom za seksualno uznemiravanje njegove maloljetne djece. Nakon toga, on je po nalogu ODT Cetinje lišen slobode, a po saslušanju mu je određeno zadržavanje do 72 časa.
Prijavu protiv njega cetinjskom Osnovnom državnom tužilaštvu podnijela je bivša supruga N.K.
<h2>Među dokazima i audio snimak razgovora sa djecom</h2>
U zapisniku ODT Cetinje te u podnesku tužiteljke cetinjskom Centru za socijalni rad, u koje je Portal Analitika imao uvid, N.K. tvrdi kako je B.Ć. seksualno uznemiravao njihovo dvoje maloljetne djece.
Uz detalje koje, usljed osjetljivosti slučaja nećemo objaviti, ona je priložila i audio snimak razgovora sa djecom, te crtež čiji je autor jedno od njih.
Državna tužiteljka je od Centra za socijalni rad zahtijevala da preduzme "mjere i radnje u skladu sa nadležnostima, a u smislu eventualnog podnošenja zahtjeva za ograničenje ili lišenje roditeljskog prava B.Ć".
U prijavi ODT Cetinje, N.K. je navela i kako je do 2019. godine bila u braku sa B.Ć. kada je, kako tvrdi, "pobjegla sa djecom zbog psihičkog i fizičkog nasilja koje je vršio nad njom".
Ona dalje navodi kako je 2020. godine boravila u Sigurnoj ženskoj kući, zajedno sa djecom.
N.K. je prijavu pred ODT Cetinje podnijela prekjuče, a istog dana se državna tužiteljka obratila Centru za socijalni rad.
<h2>Osumnjičenom određeno zadržavanje do 72 sata</h2>
Iz ODT Cetinje saopštili su kako je B.Ć. juče nakon saslušanja određeno zadržavanje do 72 sata.
- Dana 23. decembra 2025. godine, po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Cetinju, Uprava policije - OB Cetinje lišila je slobode osumnjičenog B.Ć. iz Cetinja, zbog krivičnog djela seksulano uznemiravanje, a nakon saslušanja osumnjičenog dana 24.12.2025.godine, ovo tužilaštvo je donijelo rješenje o zadržavanju istog u trajanju do 72 časa - naveli su oni.

Rijeka Crnojevića: Sveštenik SPC lišen slobode zbog seksualnog uznemiravanja maloljetne djece

G.F. (32) sa Kosova uhapšen je na Graničnom prelazu Debeli brijeg nakon što je policija u njegovoj jakni pronašla materiju za koju se sumnja da je 15 grama marihuane. On je procesuiran nakon što je policija kontrolisala kola BMW stranih registarskih oznaka kojim je upravljala njemačka državljanka G.M. (25), s kojom su se u vozilu nalazili G.F. i K.C. (44) iz Albanije. - Nakon sprovedene detaljne granične provjere vozila, lica i stvari od strane policijskih službenika granične policije, a u saradnji sa službenicima Uprave carina i FRONTEX-a, pregledom jakne koju je na sebi nosio G.F. pronađeno je pakovanje sa sadržajem materije za koju se sumnja da je opojna droga marihuana ukupne mase oko 15 grama - naveli su u policiji. U vozilu je pronađen i tzv. mlin za usitnjavanje ove materije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251225091220_6e593283c93250da9d04d54d8189b59d10602b11797e5ef348e239d0be065932.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251225091220_6e593283c93250da9d04d54d8189b59d10602b11797e5ef348e239d0be065932" data-rendition-name="original" width="822" height="845" loading="lazy" alt="Mrvilica"> <figcaption>Foto: Uprava policije</figcaption> </figure>  - Sa događajem je upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji se izjasnio da se u radnjama G.F. ne stiču elementi krivičnog djela već da je riječ o prekršaju iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga - kazali su u policiji. G.F. je uhapšen i predat službenicima Odjeljenja bezbjednosti Herceg Novi koji su ga priveli nadležnom sudiji za prekršaje na dalje postupanje uz prekršajnu prijavu u zakonom predviđenom roku.

Tag: srbija