Kosovo i Srbija moraju "normalizovati" odnose, izjavio je vršilac dužnosti premijera Kosova Aljbin Kurti, u intervjuu za AFP, nekoliko dana prije održavanja vanrednih parlamentarnih izbora, ali je ocijenio da je taj proces težak.
Kurti je na vlasti od 2021. godine i dvije godine poslije preuzimanja vlasti postigao je Sporazum o putu ka normalizaciji odnosa i Aneks za njegovu implementaciju, ali sporazum još nije sproveden.
- Moramo normalizovati odnose sa Srbijom. Ali normalizacija odnosa s susjedom koji ima autoritarni režim i koji vas ne priznaje, a takođe ne prihvata zločine počinjene tokom rata, veoma je teška- rekao je Kurti.&nbsp;
Tenzije između dvije zemlje su stalno visoke i povratak nemirima bi Rusiji pružio sredstva za destabilizaciju Kosova.
- Imamo sporazum o normalizaciji. Moramo ga sprovesti, što implicira međusobno priznanje država, makar de facto priznanje- rekao je Kurti, misleći na sporazum iz 2023, koji je postignut uz posredovanje Evropske unije.
Taj sporazum sa 11 članova, između ostalog, predviđa nivo samouprave za srpsku zajednicu na Kosovu, međusobno priznanje državnih simbola, da Srbija ne blokira članstvo Kosova u međunarodnim organizacijama, i zahtijeva od Prištine i Beograda da sprovedu sve prethodne sporazume postignute u dijalogu.
Kurti je rekao da za nastavak dijaloga, Srbija "mora da izruči Milana Radoičića", bivšeg zamjenika lidera Srpske liste, koji je preuzeo odgovornost za oružani napad na kosovsku policiju u Banjskoj 2023.
Kurti je rekao da se nada da će "EU, Francuska i Njemačka izvršiti pritisak" na Srbiju da izruči Radoičića, koji je među više osoba protiv kojih je Kosovo podiglo optužnicu protiv za napad u Banjskoj.
Od septembra 2023. godine, nekoliko dana prije oružanog napada u Banjskoj, u Briselu nije održana nijedna runda pregovora na visokom nivou, dok su razgovori na nivou glavnih pregovarača nastavljeni, ali nisu doveli do ikakvog sporazuma.
Srbija takođe nije prekinula odnose s Rusijom, uprkos ratu u Ukrajini, a Beograd zavisi od ruskih energenata.
Postoji mnogo veza između te dvije zemlje, rekao je Kurti i ocijenio da ako Rusija odluči da destabilizuje region, "u svom maršu ka Zapadnoj Evropi, može računati na Srbiju kao saveznika".
- I to je zabrinjavajuće za našu zemlju. Ali radimo s našim partnerima kako bismo spriječili da se to dogodi- rekao je vršilac dužnosti premijera Kosova.
Kosovo, koje se nada da će ući u NATO, nedavno je ukinulo carine na američke proizvode i pristalo da prihvati do 50 migranata iz trećih zemalja koje će SAD deportovati. Dosad je na Kosovo stigao jedan migrant.
- Ne tražimo nikakvu finansijsku pomoć zauzvrat. Ovo radimo da bismo pomogli SAD, koje su naš partner, saveznik i prijatelj- dodao je Kurti, koji nije isključio mogućnost postizanja sličnih sporazuma sa evropskim zemljama.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kurti: Normalizacija odnosa sa Srbijom veoma teška

Kako se Crna Gora, uprkos unutrašnjim krizama i podjelama, približava završnici pregovora sa Evropskom unijom, iz Beograda stižu sve nervozniji tonovi. Posljednje izjave predsjednice Narodne skupštine Srbije Ane Brnabić, koje su proizvele kratku polemiku sa potpredsjednikom crnogorskog parlamenta Borisom Pejovićem, nijesu incident već refleks duboke frustracije srpske vlasti zbog činjenice da Crna Gora uspijeva da napreduje ka EU, dok Srbija godinama tapka u mjestu.&nbsp;
Predsjednik Građanskog demokratskog foruma u Srbiji, Zoran Vuletić tim povodom za Portal Analitiku ocjenjuje da će osjećaj poraza u Beogradu rasti kako se bude približavao datum prijema Crne Gore u EU, jer evropski iskorak naše zemlje ogoljava sve promašaje politike koju, kako kaže, njegova država vodi decenijama.
<h2>Većina Srba saglasna s politikom vlasti u Beogradu prema Crnoj Gori</h2>
- Kada predsjednik Vučić upućuje kritiku bivšim vlastima jedna od najvećih zamjerki je: „Dozvolili ste da nam ode Crna Gora“, a bivša vlast (Tadić/Koštunica) pognute glave glasno ćuti na tu kritiku. Nažalost, ubjedljiva većina Srba je saglasna sa ovom nakaradnom politikom. Ovakav gubitnički stav tj. politika takođe važi za Kosovo i BiH- navodi Vuletić.
Kaže kako je „uz slabe i bezidejne političare u opoziciji potpuno normalno da kompletna Srbija bude frustrirana svojim istorijskim neuspjehom jer je posljednja u čitavom regionu“.&nbsp;
- Frustracija će biti sve veća kako se bude nazirao datum prijema Crne Gore u EU. Najveći razlog tome je sličnost i bliskost dva naroda. Srbi ne mogu lako da se pomire sa tim da Crna Gora može da bude normalna demokratska država, prosperitetna i da njeni građani uskoro neće čamiti po deset sati pri ulasku u Šengen zonu- ističe on.&nbsp;
<h2>Crna Gora pred vratim EU prije svega zahvaljujući Milu Đukanoviću</h2>
Sagovornik Analitike ukazuje i da se Ana Brnabić, kao najbolja učenica Šešelja, ističe kao jastreb, i bez obzira što, kako kaže, zaista ne razumije suštinu politike prva je u svađi sa crnogorskim zvaničnicima.
- Perfidni Boris Pejović joj odgovara cinično izjednačavajući bivšeg predsjednika države Mila Đukanovića sa Aleksandrom Vučićem. Zaboravlja da je uz pomoć Vučićeve logistike, propagande, novca i državne crkve Srbije danas u vrhu vlasti. Isto to je zaboravila i Ana Brnabić, a znala je da se obraduje „rijekama slobode“. Naravno, oboje konsezualno zaboravljaju da je Crna Gora pred vratima EU prije svega zahvaljujući Milu Đukanoviću i DPS-u. Bijedno sa obje strane!- izričit je sagovornik Analitike.
<h2>Crnogorska i srpska vlast čekaju da zastari „slučaj Marović“</h2>
Brnabić je u polemici s Pejovićem uporno pokušavala da relativizuje njegove pozive da Srbija izruči Svetozara Marovića, kojeg prema mišljenju Vuletića, Beograd „čuva“ iz svojih interesa.
- Imajući u vidu genezu „slučaja Marović“ rekao bih da je on iskoristio priliku u konstantnom pokušaju Srbije da saplete i uspori Crnu Goru na putu ka EU. Srbija ga je 2016. zaštitila i gotovo sigurno pomogla da pobjegne iz Crne Gore jer joj je u tom momentu bilo stalo da se ne razvija dalja borba protiv korupcije. Danas ga ne izručuje iz istog razloga- smatra Vuletić.
Kaže kako ne misli da je Marović bilo čime zadužio vlast u Srbiji.
- Da je tako pokazalo bi se to odavno. Jednostavno su se poklopili interesi, Srbija opstruira Crnu Goru, a on provodi de facto kaznu ograničenim kretanjem u Beogradu. U svemu tome moram da pomenem bizaran odnos crnogorskih vlada unazad pet godina prema tom slučaju, deklarativno traže izručenje, mole, a ni sami ne znaju što bi sa njim kada bi ga Srbija izručila. Jednostavno pobjednici iz 2020. zajedno sa Srbijom i Marovićem čekaju da zastari slučaj- ukazuje Vuletić.
<h2>Knežević glavna zvijezda u Srbiji, od Mandića više očekivali</h2>
Na pitanje da li ga iznenađuje što Brnabić nije odgovorio njoj jednaki po funkciji, predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, kaže da su njih dvoje bili do nedavno istomišljenici.
- Ne bi imalo smisla da Mandić ulazi javno u sukob sa „Srbijom“. Siguran sam da je rukovodstvo Srbije ljuto ili preciznije mnogo više očekivalo od Mandića na zaustavljanju Crne Gore ka EU. Trenutno je Milan Knežević glavna zvijezda u Srbiji. Vidljivo je da se i on jedva uzdržava od kritike Mandiću zašto ne čini više na opstrukciji Crne Gore- navodi sagovornik Analitike. 
&nbsp;
Međutim, Vuletić primjećuje da pažljivijem posmatraču ne može da promakne prije svega Kneževićevo nezadovoljstvo ličnim statusom u vlasti nakon promjena 2020. godine.
- Rekao bih da je ljubomora na Mandića jedan od razloga zašto nastupa na Pinku kad god poželi prilagođavajući ton sentimentu većini Srba. Pejović u ovom dijalogu dođe kao nužno zlo, jer Brnabić ne može da odgovori Mandić- smatra Vuletić.&nbsp;
<h2>Srpsko društvo otupjelo, ne razumije zašto nikada neće stići u EU</h2>
Komentarišući nedavnu izjavu Vučića da će šefici EK Ursuli fon der Lajen predložiti da zemlje Zapadnog Balkana zajedno uđu u EU, Vuletić podsjeća i da se u petak obratio Briselu, Vašingtonu i Moskvi sa upozorenjem da se Srbija ozbiljno naoružava i da moraju da povedu računa o tome ako planiraju da je napadnu.&nbsp;
- Zamislite tu konfuziju i beznađe čuvene politike četiri stuba? Vučićev javno izrečeni besmisleni prijedlog je obraćanje otupjelom srpskom društvu koje ne razumije zašto je najnazadnije u regionu i da ovakvi kakvi smo nikada nećemo stići u EU. Da smo okovani zabludama decenijskom propagandom kako smo lideri regiona po svim pitanjima najčešće možemo potvrditi stalnim retoričkim pitanjem na slavama i po kafanama koje svi postavljaju, zar su Rumuni i Bugari bili bolji kada su ulazili u EU?- navodi Vuletić.
Ističe i da Srbi vrlo površno poznaju Rumuniju i Bugarsku.&nbsp;
&nbsp;- To je folklorni nivo poznavanja susjeda, ali tobože znaju sve odgovore. Zamislite tek kada Crna Gora bude ušla za nekoliko godina u EU kakav će to šok da bude za veliku većinu u Srbiji, a tek višesatno čekanje na EES kontrolu pri odlasku na more. Ta većina u Srbiji nije sposobna da procesuira jednostavnu činjenicu, u tim državama je uvijek bilo oko 70 odsto građana za EU, za razliku od nas gdje je trenutno ispod 30 procenata. Vučićev potcjenjivački prijedlog je dobio najbolji odgovor od vašeg premijera Spajića, samo vi požurite a mi ćemo vas čekati u EU. Nadam se da mu se nije omakla reakcija- kazao je Vuletić.&nbsp;
<h2>Srbija potrošila svoje kapacitete 90-ih, nema suštinske opasnosti za Crnu Goru</h2>
Dodaje kako bi odnos Srbije i Crne Gore uporedio sa onim Rusije i Ukrajine.
- Rusija je napala Ukrajinu jer nije mogla da podnese njen napredak ka EU. Ne miri se režim u Kremlju sa primjerom Južne i Sjeverne Koreje u Evropi. To su vrlo bliski i slični narodi sa tako velikim razlikama u razvoju. Pravdaju agresiju željom Ukrajine za NATO članstvom što je besmislica prvog ranga kada pogledate 1.300 kilometara NATO granice iz Finske, uspostavljene usred rata- &nbsp;kazao je Vuletić.
Upitan koliko daleko je režim u Beogradu spreman da ide kako bi zaustavio proces evropskih integracija naše zemlje, smatra da bi Crnoj Gori danas bilo mnogo teže da nije u NATO i da Srbija nije potrošila sve svoje kapacitete 90-ih epohalnim političkim i vojnim porazima.
- Ovako ostaju utihnuli Mandić i nezadovoljni Knežević kao najmoćnije oruđe u rukama Srbije. Dakle, nema suštinske opasnosti za vas, dragi prijatelji. Iskreno se radujem političkom uspjehu Crne Gore- poručio je Vuletić.
<h2>Srpska vanjska politika četiri stuba je potpuno propala</h2>
Na pitanje kako bi ocijenio stanje u kojem se nalaze pregovori Srbije i EU, odgovara kako ih praktično nema.
- Srbija četiri godine nije otvorila nijedno pregovaračko poglavlje. Srpska genijalna vanjska politika četiri stuba je potpuno propala. Prezir stiže sa svih strana, iako najmanje iz EU. Mi smo javno jedino prema EU pokazali netrpeljivost ovim kardinalnim potezom. Da bi svi razumijeli, ovaj potez se možda najbolje opisuje poslovicom o čobaninu koji se naljutio na selo… Ipak, Evropa ima strpljenja za Srbiju, iako se mi ovako ponašamo. Mnogo su racionalniji funkcioneri EU u Briselu nego što to ovdje ljudi mogu da zamisle, dobro nas poznaju. Da nije tako i da nas ne štiti geografija odavno bismo bili kao Bjelorusija- ukazao je Vuletić.
Upozorava da je Srbija sama sebe izolovala i da će ako ovako nastavi otići „na put bez povratka“ i postati „rupa na evropskom tepihu“.&nbsp;
- Dva moćna propagandna centra rade protiv EU. Sa jedne strane radikalska vlast preko svih medija sa nacionalnim frekvencijama dokazujući da nas mrzi cio Zapad, a sa druge opozicioni United Media dokazuju da nam je EU namijenila ulogu rudarske deponije i želi da nam otruje pijaću vodu preko RioTinta. Uz politički impotentne opozicione političare nemamo se čemu nadati- podvlači Vuletić.
<h2>Očito je da SAD gube strpljenje sa Srbijom</h2>
Narušene odnose Beograd nema samo sa Briselom već i sa Vašingtonom koji uveo sankcije Naftnoj industriji Srbije (NIS), kompaniji u većinskom vlasništvu ruskog Gazproma.
- Nažalost, propaganda uspješno objašnjava kako su američke sankcije NIS-u uperene protiv Srbije, a ne protiv Rusije. Kriza sa NIS-om je potpuno ogolila politiku Srbije i zabludjelost naroda, cio svijet vidi da smo rusko roblje osim nas samih. Pitanje je da li ćemo išta shvatiti i kada nam najnoviji američki zakon o Zapadnom Balkanu konačno protjera i ruski gas. Umjesto da se zahvalimo Sjedinjenim Američkim Državam (SAD) i EU što nam otvaraju vrata za prijem u Evropsku uniju, čime nas oslobađaju ruskog ropstva, pretpostavljam da ćemo još intenzivnije zamrzijeti Zapad- ocijenio je Vuletić.
Kaže kako „i dalje ubjedljiva većina građana Srbije misli da je bio genijalan potez Borisa Tadića i Koštunice kada su predali/poklonili NIS Putinu za tobože čuvanje Kosova“.&nbsp;
- Političke zablude su najskuplje. Prije nedjelju dana je Tadić kritikujući Vučića uz samouvjeren osmjeh rekao da bi on uvijek prije kupio ruski suhoj ili kineski borbeni avion umjesto francuskog rafala. Mora se priznati da je Srbija puna proruskih agenata, propagatora, političara… Ima ih u svim institucijam i porama društva. Zbog svega toga očito je da SAD gube strpljenje oko Srbije, za razliku od EU koja nas i pored svega još tapše po ramenu. Nažalost, sve je manje ljudi koji to vide- kazao je Vuletić.
<h2>Neophodno formirati nedvosmisleno proNATO i proEU listu</h2>
Komentarišući izjavu lidera Stranke slobode i pravde Dragana Đilasa koji očekuje da će Srbija imati prijevremene parlamentarne izbore, sagovornik Analitke smatra da ovakva opozicija u potpunoj defanzivi nije spremna da se suprotstavi Vučiću.&nbsp;
- Uostalom, teško je definisati opoziciju u Srbiji čim se maknemo od toga ko je za Vučića, a ko je protiv njega. Jesu li za Srbiju i region perspektivni opozicionari koji smatraju da je Vučić izdao Kosovo prihvatajući Briselski i Ohridski sporazum? Ima li nade sa onima koji su se zajedno sa Vučićem radovali litijaškim „rijekama slobode“ u Crnoj Gori? Jesu li pravi opozicionari koji glorifikuju Ratka Mladića kao što je to Vučić činio dok je bio generalni sekretar kod Šešelja i kada je neko od njih rekao da treba u dogovoru sa EU da prestanemo sa kupovinom ruskog gasa? I još mnogo sličnih pitanja ima- navodi Vuletić.
Smatra kako su stvari sada prilično jednostavne.
- Neophodno je da se formira jasna i nedvosmislena proNATO i proEU lista koja će krenuti od potpuno drugačije regionalne politike. Obrisi takve liste se naziru u savezu Pokreta slobodnih građana (PSG) i Zeleno-levog fronta (ZLF). Dobro su krenuli, ali su stali. Nema sljedećeg koraka kojim bi pozvali i sve ostale organizacije i pojedince koji bi im se pridružili isključivo zbog takve politike. Realno je da bi takva lista osvojila 10-ak procenata glasova, što bi značilo oko 25 poslanika. Bez tih poslanika nema buduće vlade, naravno uz mogući dobar rezultat studentske liste i liste koja se očekuje desnije od studentske- objašnjava Vuletić.&nbsp;
Ističe kako su tri opozicione liste jedina formula za osvajanje maksimalnog broja mandata u skupštini.&nbsp;
- Eventualno isforsirana jedna opoziciona lista koja bi objedinila sve političke opcije ne može da osvoji maksimalni potencijal opozicionih mandata, bar pet procenata ljudi neće glasati za takvu listu. Zar nam nije to već jasno iz prethodna dva izborna ciklusa. Pogrešno je povlačenje paralele sa Demokratskom opozicijom Srbije i Slobodanom Miloševićem iz 2000. godine, bile su sasvim drugačije okolnosti- ističe Vuletić.
<h2>Autoritet SPC nema veze sa vjerom</h2>
U izjavama opozicionih prvaka u Srbiji u zadnje vrijeme se često mogu čuti kritike na račun Srpske pravoslavne crkve (SPC) zbog njenog odbijanja da uputi oštrije kritike vlasti tokom posljednjih godinu koju su obilježili protesti. Ipak, naš sagovornik kaže kako, zapravo, nema suštinske kritike.
- Više je to škrgutanje zubima zašto malo i njih ne pomaze tzv. crkveni velikodostojnici. Nema riječi kritike na crkvenu nacionalističku ideologiju kojom djeluju u susjednim državama. Jesu li im ikada zasmetale litije u Crnoj Gori? Oko toga su bili saglasni sa Vučićem i patrijarhom koji je desantom ustoličavao Joanikija. Nikada niko od njih riječ nije rekao kada su iz crkvene porte u Srebrenici na dan obilježavanja genocida puštali vesele pjesme Mitra Mirića i Ere Ojdanića… Da budem jasan, mislim na opoziciju koju dominantno kreiraju televizije N1 i NovaS posljednjih deset godina- kazao je Vuletić.&nbsp;
Sagovornik Analitike ističe i kao postoje neke organizacije i manje grupe aktivista i pojedinaca koji se ne mire sa takvom politikom ali sa, kako je kazao, veoma uskim prostorom za djelovanje.&nbsp;
- Što se tiče autoriteta koji SPC uživa on se ne može urušiti zbog bliskosti sa Srpskom naprednom strankom (SNS), jer crkva nije ni stekla autoritet sa nastankom „pravovjernog“ SNS. SPC ima toliki autoritet jer se bavi politikom na najgori nacionalistički način, a većina Srba ne propušta priliku da pogriješi pri izboru. Otud toliki autoritet i on nema veze sa vjerom. Ovo je jako teško što sam rekao, i zaista ne želim ni najmanje da povrijedim osjećanja iskreno verujućih ljudi kojih ima u Srbiji- zaključio je Vuletić.

Vuletić: Kako se bude bližio prijem Crne Gore u EU frustracija u Srbiji će rasti

U Novom Pazaru danas se održava veliki studentski protest pod sloganom „Ili oni ili mi“, povodom odluke koja je više od 200 studenata Državnog univerziteta u Novom Pazaru ostavila bez statusa studenta, dok je oko 30 profesora izgubilo posao.
Studenti ističu da je ovo jedan od najkritičnijih trenutaka njihove višemjesečne borbe protiv, kako navode, nepravde, represije i institucionalnih pritisaka.
Očekuju se dolasci studenata iz više univerzitetskih centara u Srbiji, okupljanja tokom dana, kao i centralni program u popodnevnim časovima.
Prema informacijama reporterke FoNeta, atmosfera u centru grada je mirna, a policija za sada nije prisutna. U zoni DUNP-a i oko glavnih ulica postavljeni su štandovi na kojima se prodaju zastave, bedževi i pištaljke.
Okupljanje je najavljeno ispred zgrade Državnog univerziteta u Novom Pazaru, a u 11.52 biće održana komemoracija za stradale prilikom pada nadstrešnice prošle godine u Novom Sadu.
Glavni program planiran je za 17 sati, kada će studenti u blokadi održati obraćanje prisutnima.

Veliki studentski protest u Novom Pazaru: „Ili oni ili mi“

Režim u Beogradu se kladio kao i obično na pogrešnu kartu, pa im uprkos ponižavanju predsjednika Aleksandra Vučića i dodvoravanja Donaldu Trampu ipak prijete sankcije - poručio je novinar i profesor Univerziteta u Novom Sadu Dinko Gruhonjić.
On je, gostujući u emisiji Na kraju dana na Televiziji E, ocijenio da Srbija te sankcije može izbjeći jedino ako smijeni Aleksandra Vučića.
Prema Zakonu o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana, koji je usvojen u Predstavničkom domu Američkig kongresa, SAD-e su izrazile zabrinutost zbog stanja demokratije i uslova održavanja izbora Srbiji, a Zakonom je predviđeno da američki predsjednik Donald Tramp uvede sankcije najkasnije 90 dana od njegovog stupanja na snagu protiv osoba uključenih u korupciju ili destabilizujuće politike na Zapadnom Balkanu.
Gruhonjić cijeni da je to i poruka Kongresa i Senata sopstvenoj administraciji - da se SAD neće odreći uloge jednog od lidera u svijetu i da će na taj način pokušati da zadrže kurs koji je ta velesila imala kako prema regionu, tako i globalno.
- Ovo je veoma oštar zakon, ako govorimo o našem regionu, a naročito o Srbiji i on predstavlja sasvim sigurno jednu vrstu Damoklovog mača nad visokim funkcionerima režima u Beogradu, koji se očigledno - kao i obično - kladio na pogrešnu kartu. Imali smo prilike da vidimo potpuno suprotan efekat kroz kroz brojna poniženja koja je sam Aleksandar Vučić priredio sebi i nama u pokušajima da se najpoltronskiji mogući način dodvori Donaldu Trampu. Na kraju krajeva: i sam Donald Tramp je suštinski sadista koji voli da se iživljava nad slabijima od sebe i sa te strane Vučićeva taktika je bila potpuno promašena i pogrešna, a da ne govorimo o Kongresu i Senatu - rekao je Gruhonjić.
Smatra da Srbija može izbjeći sankcije jedino ako se vlast u Srbiji promijeni, a nada se i, kako je rekao, da je svijet naučio da su efikasnije sankcije pojedincima i visokim dužnosnicima režima - nego kažnjavati cjelokupno građanstvo u Srbiji za nepočinstva režima.
- Ogromna većina građana u Srbiji je protiv ovog režima, ali sa ovim režimom možemo se nadati nekakvom Danu mrmota i da ponovo proživimo noćnu moru koju smo već jednom, barem mi stariji, proživjeli i koje se nažalost još uvijek veoma živo sjećamo - zaključio je Gruhonjić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJZ2kasewOBs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Gruhonjić: Novi Zakon o demokratiji i prosperitetu predstavlja vrstu Damoklovog mača nad funkcionerima režima u Beogradu

Srpsko Ministarstvo informisanja uputilo je izvinjenje nakon što je čelnik tog resora Boris Bratina kazao kako bi "Hrvatska, kao i Ukrajina, trebalo da plati teritorijom zločine iz prošlosti".
On je to kazao gostujući na jednoj srpskoj televiziji, što je izazvalo brojne reakcije i u tamošnjoj i u hrvatskoj javnosti.
Iz tog ministarstva kazali su kako je u pitanju "nespretno interpretirana izjava, koja se odnosila na znatno raniji istorijski period, a ne na današnje političke prilike ili na zvaničnu politiku Srbije".
Navodi se i da ministar Bratina podržava suverenitet i teritorijalnu cjelovitost Ukrajine.
Na kraju saopštenja se kaže da Bratina "u potpunosti prihvata odgovornost za nastalu situaciju", te da se "izvinjava svima koje je izjava pogodila".

Srpsko Ministarstvo informisanja uputilo izvinjenje nakon skandaloznih izjava ministra o Hrvatskoj i Ukrajini

Obaviješteni smo o odluci predsjednika Vučića da ne prisustvuje Samitu Zapadnog Balkana. Primili smo to k znanju i žalimo zbog toga, ali na kraju krajeva, to je njegova odluka, reakcija je zvaničnika Evropskog savjeta na pitanje televizije N1 kako komentarišu izjavu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da „niko neće ići“ na Samit EU–Zapadni Balkan. 
Odluku da predstavnici Srbije, po Vučićevoj odluci, ne prisustvuju Samitu komentarisali su iz Evropske komisije.
- Žao nam je zbog odluke predsjednika Vučića da Srbija danas ne bude predstavljena na Samitu Zapadnog Balkana. Današnji samit predstavlja važnu priliku da se ponovo potvrdi snaga strateškog odnosa između Evropske unije i Zapadnog Balkana, uključujući Srbiju. Takođe će istaći konkretne koristi koje taj odnos donosi našim građanima. Ostajemo posvećeni evropskom putu Srbije i nastavićemo da radimo na unapređenju reformi, jačanju saradnje i ostvarivanju konkretnih rezultata za građane- saopštili su iz Evropske komisije za N1.
Podsjećamo, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić saopštio je da neće ići u Brisel na Samit EU–Zapadni Balkan, odnosno da Srbija na tom skupu neće imati svog predstavnika.
Ministar za evropske integracije u Vladi Republike Srbije, Nemanja Starović, ovu predsjednikovu odluku komentarisao je u kontekstu zastoja u procesu pristupanja Evropskoj uniji, navodeći da „pojedine članice EU bez stvarnih razloga koče pristupanje Srbije“.

Čelnici EU: Vučićeva je odluka da Srbija ne učestvuje na Samitu Zapadnog Balkana

Prema Crnoj Gori imamo najbliža i najbolja osjećanja jer s njom dijelimo istoriju, kaže predsjednik Srpske napredne stranke Miloš Vučević.
- To je država u kojoj trećinu stanovništva čine Srbi. Polovina stanovnika priča srpskim jezikom i koliko je tamo samo vjernika Srpske pravoslavne crkve. Ali, očekujemo da Srbiju poštuju kao što poštuju i druge države- naglasio je Vučević, koji je i savjetnik predsjednika Srbije Aleksandra Vučića za regionalna pitanja.
Gostujući na RTS-u, Vučević je poručio i kako je Srbija bila "nesebična i solidarna", i to idejom da se sve države Zapadnog Balkana zajedno integrišu u EU.
On je na taj način odgovorio o navodima pojedinih crnogorskih političara kako Srbija pokušava da blokira evropski put naše države.

Vučević: Očekujemo da Crna Gora poštuje Srbiju onako kako poštuje i druge države

Zet američkog predsjednika Donalda Trampa, Džared Kušner, povukao se iz planiranog projekta izgradnje hotela Tramp u Beogradu nakon što je projekat izazvao proteste i optužnicu protiv visokog srpskog političara, piše danas Volstrit džurnal.
- Pošto značajni projekti treba da ujedinjuju, a ne da dijele, i iz poštovanja prema narodu Srbije i gradu Beogradu, povlačimo našu prijavu i povlačimo se u ovom trenutku - rekao je portparol Kušnerove privatne investicione firme "Affinity Partners".
Danas je Tužilaštvo za organizovani kriminal podiglo optužni predlog protiv ministra Nikole Selakovića i još troje u slučaju Generalštab.
Kako piše Volstrit džurnal, desio se "nagli kraj sve kontroverznijeg projekta na kojem je Kušner, sada i javna ličnost i posrednik u pregovorima, radio više od dvije godine".
Zet predsjednika Donalda Trampa je, podsjeća list, preuzeo veliku geopolitičku odgovornost, dobrovoljno se javljajući da pomogne u vođenju američkih pregovora o okončanju rata između Rusije i Ukrajine, nakon slične uloge u Gazi.
Istovremeno, on vodi Affinity Partners, firmu privatnog kapitala vrijednu 4,8 milijardi dolara koja investira globalno i koju uglavnom finansiraju vlade Bliskog istoka. Ta firma je dio rekordne otkupnine kompanije Electronic Arts od 55 milijardi dolara i pomaže u finansiranju "neprijateljske ponude" kompanije Paramount za Warner Bros.

Trampov zet odustao od gradnje hotela u Beogradu

Visokopozicionirani član kavačkog klana Milovan Zdravković (46) izručen je iz Hrvatske danas Srbiji.
Pripadnici MUP Srbije, u saradnji sa MUP Hrvatske, preuzeli su na graničnom prelazu Batrovci Zdravkovića, koji je po Interpolovoj međunarodnoj potjernici izručen Srbiji zbog sumnje da je učestvovao u teškom ubistvu, udruživanju radi vršenja krivičnih dela i neovlašćenoj proizvodnji i stavljanju u promet opojnih droga.
Zdravković je u Srbiji osumnjičen da je, kao član OKG Radoja Zvicera, Darka Šarića i Veljka Belivuka učestvovao u planiranju i pripremanju izvršenja krivičnog djela teško ubistvo 19. januara 2020. godine u Atini kada su ubijeni Stevan Stamatović i Igor Dedović, kao i krivičnog djela teško ubistvo 23. jula 2020. godine na ostrvu Krf, kada su ubijeni Alan Kožar i Damir Hadžić.
- M. Z. se sumnjiči da je jedan od izvršilaca krivičnog djela teško ubistvo u Atini 19. januara 2020. godine kada su ubijene tri osobe, a sumnja se da je ovo krivično djelo planirao sa vođom ‘kavačkog klana’ i ostalim pripadnicima organizovane kriminalne grupe, kao i da je plaćao direktne izvršioce za ovo krivično djelo- saopšteno je iz MUP-a Srbije.
Zdravković se takođe sumnjiči da je kao pripadnik druge organizovane kriminalne grupe organizovao pošiljke većih količina kokaina iz Južne Amerike u Evropu i Srbiju.
- Osumnjičeni je, uz jake mjere obezbjeđenja, predat pripadnicima Policijske uprave za grad Beograd Odjeljenju za potrage, nakon čega je upućen u pritvor Okružnog zatvora u Beogradu- navodi se,

Hrvatska izručila Srbiji visokopozicioniranog člana kavačkog klana

Što Beograd dublje tone u „sivu zonu“ između sankcija i preživljavanja, to će Srbiji biti teže da ponovo stekne stvarni suverenitet u energetskoj sferi.
Višemjesečno oklijevanje Aleksandra Vučića, uz svakodnevno dramatizovanje, očekivano nije odvelo ni Srbiju ni NIS nikuda. Još krajem prošle sedmice rasplamsavala se nada da bi Sjedinjene Države mogle da izdaju licencu za rad Naftnoj industriji Srbije. Nije poznata osnova te nade, a ispostavilo se i da je neutemeljena. Već u nedjelju Vučić je govorio o „teškoj situaciji“, da bi u ponedjeljak izjavio kako „ne razumije“ američku logiku. Nakon takvog lutanja, u utorak je uslijedio očekivani hladan tuš: pančevačka rafinerija obustavila je rad jer više nema dovoljno sirove nafte. Dakle, dogodilo se upravo ono što je još prije dva mjeseca naznačeno kao scenario koji se mora izbjeći po svaku cijenu.
Očekivano, „prijatelji Mađari“ odmah su najavili pomoć bratskom režimu u Beogradu. Nije tajna da ovakav razvoj događaja odgovara mnogima i u Mađarskoj i u Srbiji. Kada određene robe nestane u legalnim tokovima, pojave se šverceri i oni koji će iskoristiti priliku za brzu zaradu. Baš takav scenario mogao bi se desiti Srbiji nakon Nove godine.
Iako su Rusi prije dvije nedjelje najavili spremnost da prodaju većinski udio u NIS-u, čini se da stvarne volje za tim nema. Nezvanično, najveći favorit za novog vlasnika NIS-a jeste kompanija ADNOC iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. To i ne iznenađuje, s obzirom na dobre odnose Emirata i sa ruskom i sa američkom administracijom, kao i prijateljske veze sa režimom Aleksandra Vučića. Abu Dabijeva nacionalna naftna kompanija ADNOC, osnovana 1971. godine, dvanaesta je najveća naftna kompanija na svijetu po proizvodnji, sa oko 4,85 miliona barela nafte dnevno iz rafinerija Ruvejs i Um el Nar. Može se čuti i da je mađarski MOL zainteresovan, kao i neke neimenovane zapadne kompanije.
No, postavlja se pitanje: kako kupiti nešto što se zapravo ne prodaje? I, važnije – zašto se ne prodaje? Iako se već neko vrijeme govori o prodaji ruskog udjela u NIS-u, što je i bio povod za uvođenje sankcija, ozbiljnog napretka nije bilo. To ne bi trebalo da čudi, imajući u vidu da bi – kako je ovih dana rekao za N1 bivši šef OFAC-a Džon I. Smit – Amerika zahtijevala da se novac za prodaju uplati na zamrznute ruske račune, kako ga Moskva ne bi mogla iskoristiti za finansiranje rata. Dakle, Rusi bi bili primorani da prodaju, a da za to praktično ne dobiju novac. Takav scenario teško ćemo vidjeti.
Američki zvaničnici više puta su naglašavali da je cilj sankcija potkopavanje finansiranja ruskog rata preko energetske industrije. Namjera je bila oslabljenje ruske kontrole, ali je u praksi pogođen čitav srpski energetski sistem. Kompanija koja je snabdijevala do 90 odsto tržišta goriva ostala je odsječena od međunarodnih finansija i nabavke. To je pokazalo stvarnu cijenu „bratske pomoći“: Srbija je dobijala jeftinu naftu, ali je izgubila slobodu odlučivanja u energetici.
Beograd je prikliješten. S jedne strane Vašington i Brisel zahtijevaju smanjenje ruskog prisustva; s druge strane Moskva prijeti obustavom snabdijevanja energentima, uključujući i gas. Izlaz iz te zamke još nije pronađen.
Nakon što su sankcije uvedene, NIS je pokušao da spasi snabdijevanje pod ruskom kontrolom, izbjegavajući potpunu američku blokadu. Srpska vlada i ruski vlasnici pribjegli su nizu manevara kako bi stvorili privid restrukturiranja bez stvarne promjene kontrole. Prvi korak bio je razvodnjavanje udjela Gaspromnjefta: u septembru 2025. oko 11,3 odsto akcija preneseno je na malo poznatu firmu iz Sankt Peterburga, formalno nepovezanu sa energetikom. U stvarnosti, vlasnik te firme i dalje je Gasprom. Na papiru – manje ruskog uticaja; u praksi – sve po starom. Pokušaj skrivanja ruskih tragova bio je providan, a OFAC je to jasno razumio.
Istovremeno, NIS je tražio alternativne izvore sirove nafte. Međutim, nakon blokade Janafa, ključnog pravca za uvoz, Beograd se okrenuo transportu duž Dunava. Prevoz baržama pokazao se tehnički težak i ekonomski neisplativ: za potrebe NIS-a bilo bi potrebno najmanje 145 barži mjesečno, uz problem nizakog vodostaja, nedostatka lučkih kapaciteta i visokih troškova pretovara.
Drugi projekat odnosio se na izgradnju naftovoda od Mađarske do Pančeva, kojim bi se transportovala ruska nafta pristigla naftovodom Družba. Iako su Srbija i Mađarska, uz pomoć Moskve, potpisale sporazum o gradnji, a Kina izrazila interes za finansiranje, sama budućnost Družbe je neizvjesna zbog stalnog širenja zapadnih sankcija ruskoj naftnoj industriji.
Analitičari primjećuju da ruska nespremnost da izgubi kontrolu nad NIS-om nije samo finansijske prirode: izbjegavanje nezavisne revizije vjerovatno skriva transakcije preko posredničkih firmi, kao i projekte povezane sa Rosotrudničestvom, mrežama „entuzijasta ruske kulture“ ili finansiranjem antiukrajinske propagande u regionu.
Srbija je tako upala u dvostruku zavisnost: formalno pokušava da izbjegne konflikt sa Zapadom, ali faktički održava ruske šeme. Što Beograd dublje tone u ovu „sivu zonu“, to će teže povratiti energetsku suverenost.
Američke mjere bile su udar ne samo na ruski kapital, već i na samu ideju srpske „neutralnosti“. Jer kada vaša nafta prolazi kroz Janaf, vaše transakcije kroz strane banke, a vaše vlasništvo kroz Gasprom – nijeste nezavisni. Vašington je Beogradu dao dovoljno vremena da izabere. Produžavanja rokova, prelazne dozvole – sve je to bilo vrijeme za odluku, a ne za spas.
Početkom novembra Viktor Orban ponovo je zaigrao ulogu posrednika. Nakon susreta sa Donaldom Trampom na Floridi, izjavio je da je obezbijedio „potpuno izuzeće Mađarske od sankcija“ na ruske energente. Međutim, Vašington je brzo naglasio da je riječ samo o jednogodišnjoj odgodi. Uz to, Mađarska je pristala na kupovinu američkog LNG-a i Vestinghausovog nuklearnog goriva za elektranu Pakš. Iza priče o „diplomatskoj pobjedi“ stajala je klasična razmjena – politička lojalnost za godinu dana energetske stabilnosti.
Ohrabren Orbanovim prividnim uspjehom, Aleksandar Vučić počeo je da priprema svoj pristup Vašingtonu u nadi da će dobiti sličnu indulgenciju – ovoga puta za NIS. No, za razliku od mađarskog premijera, Vučić se distancirao od direktnih pregovora, prepuštajući ih Rusima, koji bi, prema njegovim riječima, „trebalo da pregovaraju sa Amerikancima“.
Ruski menadžment svjestan je da kontrola nad NIS-om nije samo ekonomski, već i politički adut. Iako se tvrdi da se traži „neutralan investitor“, ostaje sumnja da bi kupac mogao biti struktura lojalna Kremlju.
Ova priča je od velike važnosti i za Hrvatsku. Nije tajna da su čak i advokati angažovani od hrvatske strane i Janafa, na neki način „navijali“ za Srbiju – tačnije, za prihode iz Srbije. NIS je najveći klijent Janafa, a Janaf je do nedavno ostvarivao čak 30% prihoda od transporta nafte za Pančevo. Ugovor važi do 31. decembra 2026, a u ovim okolnostima teško će biti ispunjen.
A Srbija? Problemi sa Rusijom nastaviće se i na drugom frontu – gasnom. Ako Rusija do kraja sedmice ne pošalje novi ugovor o isporukama gasa, Srbija, kako je najavio Vučić, već u ponedjeljak počinje pregovore sa alternativnim dobavljačima.

Energetski slom Srbije: Vučićevo oklijevanje, rezultat nula

Skupština Glavnog grada upravo je usvojila je moj amandman kojim je iznos zimnice za zaposlene u organima lokalne uprave, službama i javnim ustanovama Glavnog grada povećan sa dvije na tri obračunske vrijednosti koeficijenta, odnosno na 270€, poručio je odbornik Evropskog saveza Miloš Mašković.
- Ovim amandmanom želio sam da se unaprijedi materijalni položaj zaposlenih, posebno imajući u vidu rast troškova života i pritiske koje svakodnevno osjećaju kućni budžeti velikog broja građana. Smatram da je odgovornost lokalne vlasti da, u skladu sa mogućnostima budžeta, pokaže socijalnu osjetljivost i uvažavanje prema ljudima koji svojim radom omogućavaju funkcionisanje grada- poručio je Mašković.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmilosmaskovic%2Fstatus%2F2003910013933248571%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mašković: Usvojen amandman o povećanju zimnice za zaposlene u organima lokalne uprave

Skupština Glavnog grada usvojila je Predlog odluke o budžetu Glavnog grada Podgorice za 2026. godinu, što je ujedno i rekordni budžet - 164,2 miliona eura. Odbornici su usvojili i Predlog Strateškog plana razvoja Glavnog grada Podgorica 2026-2031, prenosi <a href="https://gradski.me/danas-nastavak-sjednice-skupstine-glavnog-grada-8/">Gradski portal.</a>
Skupština je odbila pet amandmana za budžet odbornika Miloša Maškovića, kao i tri amandmana odbornika Ilije Mugoše i tri amandmana odbornika Srđana Perića, kao i dva amandmana odbornika Mirze Krnića. Gradonačelnik Saša Mujović je prihvatio četiri podnijeta amandmana na budžet koji nisu bili sastavni dio glasanja.
Zeleno svjetlo dato je i za Predlog odluke o prenosu prava svojine Pravoslavnoj Mitropoliji Crnogorsko-Primorskoj na građevinskom zemljištu.
Glasovima svih 50 odbornika usvojen je Predlog odluke o određivanju lokacije sa elementima urbanističko-tehničkih uslova za izgradnju lokalnog objekta od opšteg interesa objekat sporta i rekreacije, kao i bez glasova protiv Predlog odluke o uslovima i načinu držanja kućnih ljubimaca i načinu postupanja sa napuštenim i izgubljenim kućnim ljubimcima.
Odbornici su dali podršku i Predlogu odluke o radnom vremenu, Predlogu odluke o podizanju spomen – obilježja davanjem naziva ulicama u Podgorici, dok su odbijeni amandmani odbornika Milivoja Brkovića.
Skupština je podržala i Predlog odluke o donošenju Statuta društva sa ograničenom odgovornošću “Agencija za izradu lokalnih planskih dokumenata” Podgorica, Predlog odluke o davanju saglasnosti na Odluku o dopuni Statuta “Tržnice i pijace” d.o.o. Podgorica, Predlog odluke o davanju saglasnosti na Odluku o izmjenama i dopunama Statuta Javne ustanove Dnevni centar za djecu i omladinu sa smetnjama i teškoćama u razvoju – Podgorica, Predlog odluke o dopuni Odluke o osnivanju “Putevi” d.o.o. Podgorica, Predlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o uslovima i postupku finansiranja projekata i programa nevladinih organizacija, Predlog odluke o donošenju izmjena i dopuna Elaborata o parking zonama, dozvoljenom vremenu parkiranja, kategoriji motornih vozila koja se mogu parkirati i načinu naplate naknade za parkiranje na opštim i posebnim parkiralištima u Podgorici – dio grada preko Morače i centralne gradske zone.
Skupština nije usvojila Predlog odluke o stavljanju van snage Odluke o prestanku važenja Odluke o donošenju Detaljnog urbanističkog plana “Gorica C” u Podgorici.
Odbornici su podržai Predlog odluke o davanju saglasnosti na Odluku o raspodjeli ostvarene dobiti “Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice” d.o.o. Podgorica, Predlog odluke o davanju saglasnosti na Cjenovnik sakupljanja i odvoza komunalnog otpada “Čistoća” d.o.o. Podgorica, Predlog odluke o davanju saglasnosti na Cjenovnik usluga na održavanju javne rasvjete i svjetlosne signalizacije “Komunalne usluge” d.o.o. Podgorica, Predlog odluke o davanju saglasnosti na Cjenovnik roba, usluga i radova “Zelenilo” d.o.o. – Podgorica.
Skupština je jednoglasno usvojila Predlog odluke o isplati zimnice zaposlenima u organima lokalne uprave, službama i javnim ustanovama Glavnog grada za 2025. godinu, kao i amandman odbornika Miloša Maškovića na ovaj predlog. Jednoglasno je usvojen i Predlog programa rada Skupštine Glavnog grada – Podgorice za 2026. godinu.
Iako juče povučena tačka, Skupština je danas usvojila Predlog odluke o izmjeni Odluke o naknadama odbornicima u Skupštini Glavnog grada – Podgorice.
Usvojeni su programi obavljanja komunalnih djelatnosti za preduzeća Vodovod i kanalizacija, Čistoća, Deponija, Komunalne usluge, Pogrebne usluge, Zelenilo, Tržnice i pijace, Putevi, kao i programe rada Agencije za stanovanje, Agencije za upravljanje zaštićenim područjima Glavnog grada, Sportskih objekata, JU Biblioteka Radosav Ljumović, JU KIC Budo Tomović, JU Gradsko pozorište, JU Muzeji i galerije, JU Za brigu o djeci – Dječji savez, JU Dnevni centar za djecu i omladinu sa smetnjama i teškoćama u razvoju i JU Kakaricka gora.

Usvojen budžet Glavnog grada: Za narednu godinu u kasi 164,2 miliona

Bivšem ministru poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutinu Simoviću je rješenjem sudije za istragu određen pritvor do 30 dana - potvrđeno je Televiziji E iz Višeg suda u Podgorici.
Simović je uhapšen prije dva dana, 22. decembra, zbog sumnje da je počinio produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja.
- Pritvor je okrivljenom određen zbog okolnosti koje ukazuju da bi mogao uticati na svjedoke - odluka je Višeg suda.
Protiv ovog rješenja dozvoljena je žalba.
Iz Specijalnog državnog tužilaštva su juče, 23. decembra, kazali da je postupak pokrenut jer postoje osnovi sumnje da je Simović od juna 2017. do avgusta 2020. godine protivpravno iskorišćavao svoj službeni položaj i ovlašćenja i prekoračio granice svog službenog ovlašćenja.
Na taj način je, kako sumnjaju, sebi pribavio imovinsku korist, jer je sam ili sa suprugom i drugim članovima porodice ili drugim njemu bliskim licima boravio u hotelima „Splendid“, u Bečićima, „Bjanka“, u Kolašinu i drugim, odnosno, konzumirao hranu i piće u restoranima „Porto“ i „Imanje Knjaz“ u Podorici, „Izvor“ u Reževićima, „Il Brodetto“, u Pružnu, „Ristorante Life“, „Tartufi &amp; Friends“, „Le Grotte“ u Rimu i drugim, pa i u dane vikenda, a plaćene račune dostavljao blagajni Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja i po osnovu njih mu je vršena nadoknada troškova u vidu gotovinskih isplata, iako se očigledno nije radilo o troškovima vezanim za vršenje službene dužnosti.
- U odnosu na navode pojedinih društvenih subjekata da se pokretanjem ovog postupka vrši njihov progon, za ukazati je da je ustavna i zakonska obaveza Specijalnog državnog tužilaštva da preduzme krivično gonjenje u svim slučajevima kada postoje osnovi sumje da je određeno lice učinilo krivično djelo iz njegove stvarne nadležnosti - poručeno je iz Specijalnog državnog tužilaštva.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fsimovicu-zadrzavanje-do-72-sata-sdt-ga-tereti-za-zloupotrebu-tesku-5-000-eura&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Simoviću određen pritvor do 30 dana

Građanski pokret URA podnio je amandman na Predlog budžeta za 2026. godinu kojim se traži povećanje izdvajanja za vatrogasno-spasilačke jedinice.
- Neprihvatljivo je da vlast u godini nakon katastrofalne požarne sezone smanjuje sredstva onima koji su rizikovali sopstvene živote štiteći građane, imovinu i prirodne resurse Crne Gore. Tokom požarne sezone, dok su se vatrogasci borili sa vatrenim stihijama, često uz neadekvatnu i dotrajalu opremu, iz vlasti su ih nazivali herojima. Danas, kada se usvaja budžet, pokazuje se da je to herojstvo imalo kratko pamćenje, jer je predlogom budžeta planirano smanjeno izdvajanje za vatrogasce za čak 1,4 miliona eura, od čega je samo za opremu planirano 800.000 eura manje- naveli su iz Građanskog pokreta URA. 
 
URA svojim amandmanom predlaže da se sredstva za opremu vatrogasno-spasilačkih jedinica povećaju sa 2,3 miliona na 4 miliona eura. 
 
- Smanjenje budžetskih izdvajanja za ovu oblast predstavlja ozbiljan i direktan rizik po bezbjednost građana, njihove imovine i prirodnih bogatstava Crne Gore. Tokom protekle ljetnje sezone vatrogasci su pokazali izuzetno herojstvo, profesionalizam i požrtvovanost, a zahvaljujući njihovoj nesebičnoj reakciji spriječene su nesagledive štete. Dodatna sredstva za opremu su neophodna, jer smo svi bili svjedoci u kakvim uslovima i sa kakvom opremom vatrogasci ulaze u borbu sa vatrenom stihijom- ističu iz Ure. 
 
Kažu da je ovo ozbiljna tema koja nosi ozbiljne posljedice.&nbsp;
- Ovakav tretman vatrogasno-spasilačke službe od strane vlasti je ponižavajući. Smanjenje izdvajanja je smanjenje u sigurnost države. Ko štedi na vatrogascima, svjesno ugrožava bezbjednost Crne Gore- zaključuju iz Ure.

GP URA podnio amandman za uvećanje sredstava vatrogascima

Specijalno državno tužilaštvo zatražilo je od vijeća Apelacionog suda da optužene u slučaju pokušaja terorizma na dan parlamentarniih izbora 16. oktobra 2016. godine oglasi krivim jer je, prema njihovom stavu, nesporno dokazana krivica agenata GRU -a - Eduarda Šišmakova, Vladimira Popova ali i lidera nekadašnjeg Demokratskog fronta Andrije Mandića, Milana Kneževića i još devet osoba. U ovom predmetu do sada su donesene tri presude. Prvu presudu donijela je sutkinja Višeg suda Suzana Mugoša i sve optužene osudila je na zatvorske kazne, ali je Apelacioni ukinuo tu odluku i naložio novo suđenje. U ponovljenom procesu, sudija Zoran Radović, oslobodio je sve optužene, ali se Specijalno državno tužilaštvo žalilo na tu presudu. U žalbi Specijalnog državnog tužilaštva, koju je pročitala, sudija izvjestilac Zorica Milanović, dokazano je "da su Šišmakov i Popov formirali kriminalnu organizaciju čiji je cilj bio da se nasilno promijeni vlast u Crnoj Gori na dan parlamentarnih izbora 2016. godine. Tužioci smatraju da je u kriminalnoj organizaciji nesporna uloga Mandića, Kneževića, Mihaila Čađenovića, penzionisanog generala srpske Žandarmerije Bratislava Dikića ali i sedam srpskih državljana - Predraga Bogićevića, Nemanje Ristića, Srboljuba Đorđevića, Kristine Hristić, Branke Milić, Milana Dušića i Dragana Maksića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251223131252_699eed33f7a8b670944431e610a1346a2ceeb6e985e8fe7478add4d22579ae14.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251223131252_699eed33f7a8b670944431e610a1346a2ceeb6e985e8fe7478add4d22579ae14" data-rendition-name="original" width="1600" height="1511" loading="lazy" alt="Bratislav Dikić"> </figure>  Iako u oslobađajućoj odluci sudija Zoran Radović navodi da je iskaz svjedoka saradnika Saše Sinđelića nelogičan i da mu se ne može vjerovati, Specijalno državno tužilaštvo je bilo drugačijeg stava. - Iskaz svjedoka saradnika potvrđen je materijalnim dokazima. Postoji trag novca da mu je uplaćeno 800 dolara pred dolazak u Moskvu na sastanak sa Eduardom Šišmakovim. Taj novac mu je uplatio Šišmakov. Sud tvrdi da nije došlo do njihovog susreta ali da je sudsko vijeće cijenilo sve činjenice prihvatilo bi iskaz Sinđelića kao istinit. Sinđelić je uveden preko pasoške kontrole da bi ostao neevidentiran i neprimijećen. To je završio Šišmakov jer je bio obavještajac - navodi se u žalbi SDT-a. Ukazali su i na 125.000 eura i opremu koje je Sinđelić predao. Iako je stav suda da nema dokaza da je novac od jednog od organizatora - Šišmakova, tužioci smatraju da je jasno da je novac dobio od ruskog državljanina i da je oprema koja je zaplijenjena bila pogodna za izazivanje nerede. Tužioci su u žalbi ukazali i na izjavu svjedoka Mirka Velimirovića koji je dan uoči planiranih nereda i napada došao u Crnu Goru i pred vlastima razotkrio namjere kriminalnog djeovanja. - Utvrđeno je da je Velimirović postupao po nalogu Siniđelića a on po nalogu Šišmakova - stav je tužioca. Oni smatraju da je Šišmakov predao dva telefona Sinđeliću i da je bilo "devet specijalnih brojeva koji počinju sa 44 ". Iz te serije, kako su objasnili, pet brojeva registrovano je na Zlatiboru i Čajetina. Telefoni su, prema nalazima vještaka, aktivirani 13. oktobra. Osim tih pet brojeva koje su registrovani na Zlatiboru, specijalne brojeve, prema stavu SDT-a, imali su Šišmakov, Sinđelić, a dva su, kako se osnovano sumnja, pripala Milanu Kneževiću. U žalbi Specijalnog državnog tužilaštva navodi se da je vještak za telekomunikacije Predrag Boljević ukazao u nalazu da se 15. oktobra 2016. godine poklapa kretanje okrivljenog Kneževića i ta dva specijalna broja&nbsp; Specijalno državno tužilaštvo se u žalbi osvrnulo i na iskaz Bratislava Dikića koji je u prvoj odbrani negirao krivicu da bi kasnije priznao krivična djela. Iz njegovog telefona ekstrakovani su podaci među kojima je bila i mapa Skupštine. Tužilaštvo smatra da je nesporno učešće i Andrije Mandića i da je njegova uloga bila da izdaje uputstva i vrbuje. Na sjutrašnjem ročištu pred vijećem sutkinje Vesne Moštrokol biće pročitani odgovori advokata na žalbu Specijnog državnog tužilaštva.

SDT: Mandić vrbovao i davao uputstva, a Kneževićevu ulogu razotkrili specijalni brojevi

Vrlo je ljekovita i znakovita odluka Višeg suda, rekao je za portal ETV advokat Zoran Piperović komentarišući rješenje kojim je odbijen predlog Specijalnog državnog tužilaštva za određivanje pritvora njegovom branjeniku, biznismenu Ranku Uboviću uz dodavanje pritvorskih osnova – mogućnost bjekstva i težina krivičnog djela. Takođe, Veselinu Kovačeviću pritvor je produžen za dva mjeseca, ali je odbačen predlog SDT-a da mu se doda nova tačka pritvorskog osnova.
Podsjetimo, nakon što je odlukom Apelacionog suda ukinuto rješenje o produženju pritvora Uboviću i Kovačeviću i predmet vraćen na ponovno odlučivanje, novo rješenje prošle nedjelje donio je Viši sud koji je ostao pri ranijem stavu da je nedozvoljen predlog SDT-a. &nbsp;Advokatu Piperoviću rješenje je dostavljeno juče.
„Viši sud odbacio je kao nedozvoljen predlog SDT-a da se Uboviću produži pritvor po pritvorskim osnovama 1 (opasnost od bjekstva),2 (uticaj na svjedoke) i 4 (težina krivičnog djela), kao i da se Kovačeviću produži pritvor i po pritvorskom osnovu tačka 4“, saopštili su ranije iz Višeg suda.
„Najvažnije izvući pouku - odredi kad treba i ne odredi kad ne treba“
Branilac Ubovića, advokat Piperović saopštio je da u pomenutom rješenju, a povodom predloga da se Uboviću produži pritvor po tačkama 1 i 4, stoji: "...razmatranje identičnih okolnosti iznova i iznova vodi nepotrebnom iscrpljivanje suda...". Zbog navedenog, Piperović smatra da je donijeta odluka suda „vrlo ljekovita i znakovita“.
„Zato sam htio javno da je pohvalim da to vide tužioci, advokati, sudije i da, što je najvažnije, izvuku pouku iz svega ovoga. Dakle, budi slobodan, budi sudija, budi tužilac, odredi kad treba i ne odredi kad ne treba. To je sva poenta i sva definicija da je neka država pravna država“, ističe on.
Prema njegovim riječima, sudija je na neobičan način obrazložio odluku.
„To je ono što stalno ističem – da se ne može ponavljanjem i upornošću ničega očekivati nešto. Njegov stil je toliko neobičan za današnje sudove, u dvije rečenice je rekao – aman ljudi, dosta više ovo ne može. To je po meni pozitivno frapantno. Rekao je – ne možete nešto da uradite što ne ide. I to je rekao na način koji je fantastičan“, kazao je za portal ETV advokat.&nbsp;
&nbsp;„Putokaz sudijama da budu slobodni ljudi“
Iako očekuje da SDT izjavi žalbu na rješenje, Piperović ocjenjuje da će ona biti bespredmetna.&nbsp;
„Ovo je dobar putokaz ostalim sudijama da budu slobodni ljudi. Znam da će ovo nekome da izgleda pregrubo, pretenciozno, jer će svi da kažu – mi smo slobodni, a znamo da nijesu. Znamo i kako se potvrđuju optužnice i kako se određuju pritvori, kako se produžavaju pritvori. To svi znamo i to svi vidimo“, dodao je.
Piperović pojašnjava da kada se produžava pritvor, podnosi se predlog za produženje pritvora i sud (Apelacioni) ga samo može produžiti.
„Taj sud koji produžava pritvor nema prava da cijeni nove okolnosti. Nove se okolnosti ne upućuju sudu koji produžava pritvor, nego sudu koji je odredio pritvor, pa će sud koji je odredio pritvor da cijeni da li su te okolnosti takvih kvalifikativa da zaslužuju novu tačku pritvora ili ne“, apostrofira Piperović.
„Tragično za svako društvo dodavanje pritvorskih osnova bez ikakvog zakonskog osnova“
Međutim, advokat ukazuje da je danas došlo vrijeme kada se strahuje od trenutka kada rješenje o pritvoru ode na produženje u Apelacioni sud i odluke hoće li ostati osnovi po kojima je pritvor određen od strane Višeg suda.
„To dotle ide da oni nemaju potrebe da navode nove okolnosti, samo zacementiraju osobu A, B, C u pritvor, bez navođenja zašto to rade bez ičega. To prolazi na Vrhovni sud, Ustavni sud se tome smije i došli smo u fazu kad više nikome ništa nije sigurno, kad pravosnažno rješenje o određivanju pritvora Višeg suda ništa ne znači, kad svi treba da drhtimo od trenutka kada rješenje o pritvoru ode na produženje u Apelacioni sud, hoće li onoga mučenika unutra da snađe da stoji tamo tri godine ili da stoji samo po osnovama po kojima mu je pritvor određen. A to je prosto frapantno. To da se dešava u državi koja treba za dvije godine da uđe u EU, to je nevjerovatno. Ne znam da li ambasadori Kvinte čitaju to. Da li oni vide o čemu se radi. Da li može takvo pravosuđe sa takvim sudom, sudom u dijelu kada produžava pritvor, da uđe u EU“, pita se Piperović.
Takođe, kada postoje zakonski razlozi da se odredi pritvor po određenim tačkama ZKP-a, advokat je jasan – nije problem, neka se odrede.
„Ali kada ne trebaju, kada se dodaju bez ikakvog zakonskog osnova, to je tragično za bilo koje društvo. To je pravna nesigurnost, ugrožavanja elementarnih ljudskih prava. To je sve samo ne zakonitost. I ko to radi – radi onaj koji čuva zakonitost i pravdu u jednoj državi, a to je sud bilo koje nadležnosti“, zaključio je Piperović.

Piperović: Ljekovita odluka, sudija u dvije rečenice rekao – aman ljudi, ovo ne može

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter pozvao je ministra pravde Bojana Božovića da svojim autoritetom posreduje i pomogne ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću kako bi dobio odgovor od Srbije koja se tiče pitanja državljanstva prvog čovjeka Skupštine Andrije Mandića.
- Sami znati koliko je ona Valtazara Bogišića ispravna: "Što se grbo rodi vrijeme ne ispravi". Sama situacija đe je neko izgubio državljanstvo Crne Gore nakon 2006. sticanjem državljanstva druge države bi, sve ono što je proisteklo iz takvog akta, učinila upitnim i, rekao bih, nelegitimnim. Molim Vas, baš zbog toga što se radi o državi gdje su naši zvaničnici persone grate... Tu možete da posredujete i da dobijete odgovor konačno - rekao je Huter danas u parlamentu.
On je na početku izlaganja poslao poruku koju su crnogorski navijači uputili sa tribina stadiona Pod Goricom u fudbalskoj utakmici sa Hrvatskom.
- U vrijeme eskalacije i povampirenja fašizma, kada bi trebalo da se bavimo anatomijom fašističkih ideologija, odavde želim poslati poruku koja postaje problematična u crnogorskom društvu: "Ustače, četnici zajedno ste bježalI". Pridružujem se našim navijačima i svima koji šalju takve poruke iz Crne Gore i pokazuju da država i dalje egzistira na tekovinama antifašizma - poručio je Huter.

Huter apelovao na Božovića: Pomozite Šaranoviću da dobije odgovor Srbije o državljanstvu Mandića

Uvođenje sveštenika Srpske crkve, kao volontera, u Državni arhiv na Cetinju, signalizira da se situacija otela kontroli i zvoni da trebamo ustati u odbrani državnih i nacionalnih interesa, saopšteno je iz Crnogorske stranke u osnivanju.
- Oni su avangarda opštega juriša na Crnu Goru, namjerni da jurišom na Državni arhiv, uklone śedočanstva crnogorske prošlosti i reinterpretiraju crnogorsku dokumentaciju u korist Srpskoga sveta. Mitskim instumentom guslama i epskom poezijom uparenim sa reinterpretiranim dokumentima iz Državnoga arhiva, beogradski popovi ciljaju da ratuju protiv činjenica, iako svaki kamen śedoči nas i našu Crnu Goru- kazali su iz ove stranke.
S ruke im je, dodaju, &nbsp;i režim koji legitimizira ekstremne stavove, fantazije i ideologije kao državni projekat lišenja Crne Gore od etničkih Crnogoraca.
- U tome koristi klir Srpske svetosavske crkve da narodu navuče zastore mraka i zamrači im razum i razumno rasuđivanje. Takva politika inspirisala je kult protiv Crne Gore i pobudila fašističke i šovinističke ideje, koje rukovodstvo proročki usmjerava ka stvaranju Velike Srbije. Pokrenut je i projekat nadzora i indetifkacije etničkih Crnogoraca, dok popovi potpiruju razne strahove i izruguju se sa svime što je sveto ovoj zemlji da bi lakše manipulisali narodom- upozoravaju iz ove stranke.
&nbsp;Poručuju da tako na Crnu Goru šire śenku tiranije.&nbsp;
- To je sukob ideja, etničkih Crnogoraca koji žele da žive na svoj način i čuvaju svoju tradiciju i kulturu, zbog čega i jesu Crnogorci, i onih koji žele da ih koriste kao oruđe za svoje imperijalne ciljeve- ističu,
Ali, naglašavaju iz CS, &nbsp;beogradski popovi griješe kad na cetinjsku pobunu protiv takve politike, umjesto reformom reaguje represijom.&nbsp;
- Naša sudbina će da bude primjer raskidanja ropskih lanaca, koje pokušava da nam zakatanči beogradska patrijaršija. Zato pozivamo domoljubivu javnost da javno i stvarno, peticijama, pismenom podrškom i svojim prisustvom, podrži grupu cetinjskih građana, koji apeluju da ustanemo protiv uvođenja beogradskih popova, kao volontera, da istražuju i tumače crnogorsku dokumentaciju u Državnom arhivu na Cetinju- poručili su iz Crnogorske stranke u osnivanju.

Tag: srbija