Ta takozvana spoljna politika na četiri stuba, koju je Srbija sprovodila već duže vrijeme, sada doživljava svoj tužni kraj, rekao bih, jer je Srbija tom politikom došla u ćorsokak, kao što je situacija sa naftom ili naftnim derivatima i gasom jedan primjer toga, smatra Veskom Garčević, profesor prakse međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Bostonu.&nbsp;
Koliko je realno da Tramp krene u nekakvo preuzimanje Grenlanda, pogotovo uz jako protivljenje saveznika u Evropi?
Teško je da vam odgovorim na ovo pitanje, zdrav razum bi mi rekao da vjerovatno to nije realno i da vjerovatno možemo pre očekivati određenu vrstu pregovora ili zategnutih odnosa između grupe saveznika u Evropi i Amerike oko toga kako će se odrediti budućnost Grenlanda. Međutim, imajući u vidu i dosadašnje, nekada neshvatljive i nepredvidive i arogantne poteze koje je predsjednik Tramp radio, ne mogu više ništa da isključim kada je u pitanju Grenland. Ali svakako, ovo je urušilo povjerenje i odnose među saveznicima u NATO-u i definitivno stavilo NATO u jednu vrlo tešku situaciju. Čak i ako se ništa ne dogodi sa Grenlandom u smislu u kom ste pitali, znači ako ne dođe do neke otvorene konfrontacije, odnosi među saveznicima i sami odnosi u NATO-u više neće nikad biti isti i sama organizacija nakon ove 2026. godine vjerovatno neće biti ona ista koja je bila do sada. Znači, nalazimo se na jednoj vrsti geostrateške prekretnice i Grenland je ovdje, rekao bih, samo jedna, eto da kažem, tačka sukobljavanja u odnosima između onoga što bi mogli da kažemo tradicionalnih saveznika do sada u Evropi i SAD.
Saveznici, kao što ste pomenuli, čini se da imaju dosta strpljenja. Imaju dosta strpljenja i način na koji oni odgovaraju Trampu je da traže dijalog. Koliko to strpljenje može da traje?&nbsp;
Evropska unija, ako govorimo o Evropskoj uniji i evropskim saveznicima u NATO-u, do sada je imala pristup takozvanog prilagođavanja ili prihvatanja određenih vrsta Trampovih zahtjeva. Oni su smatrali da tom vrstom te politike popuštanja, da tako kažem, može mnogo više da se uspije kada je u pitanju predsjednik Tramp, nego politikom otvorenog sukobljavanja. Mnogi eksperti koji su u praksi, tako i ovi koji se bave teorijom međunarodnih odnosa, takvu vrstu politike koju Evropa sprovodi prema Americi porede sa 30-im godinama. Kako stvari stoje, takva politika ima određene prednosti, ali ima određena ograničenja. Kada razgovarate ili djelujete sa nekima čiji su jako arogantni zahtjevi i neprestano rastu, popuštanje može da dovede do toga da se ta osoba ili takva politika koju ta osoba sprovodi smatra da je zapravo ona neprikosnovena i da sledeći zahtjevi, koliko god su veliki, moraju takođe da budu ispunjeni. Znači, vi politikom popuštanja ne dovodite do smanjenja zahtjeva ili nekog uravnoteženja odnosa, već naprotiv, hranite ambiciju druge strane da traži još više. Ova situacija sa Grenlandom je tipičan primjer takvog rezultata i takvih je situacija u istoriji bilo više puta do sada. Želim da budem optimista i da vjerujem u to da je neka vrsta kompromisa moguća. Kao što ste i sami rekli, Evropska unija, odnosno evropski partneri i dalje su vrlo oprezni i nisu htjeli da preduzmu oštre mjere ili da najave preduzimanje oštrih mjera u odnosu na ovo što je predsjednik Tramp tražio da se od 1. februara podignu tarife za određenu grupu evropskih saveznika. Oni dalje to razmatraju. Postoje jasni i snažni zahtjevi da se uvode takozvane recipročne mjere prema Americi, ali postoje, evo jutros sam čitao izjavu premijera Velike Britanije, da oni za sada smatraju da treba dijalogu i diplomatiji dati još jednu šansu.
Kako generalno možemo objasniti ovaj Trampov pohod, „everything, everywhere, all at once“, koliko je to skretanje pažnje sa unutrašnjih problema u Americi?
To se može smatrati vrstom skretanja pažnje sa unutrašnjih problema u Americi, ali da budem iskren, mi još ne znamo ovdje, to će tek izbori koji su u novembru pokazati koliko zapravo njegovo tijelo, MAGA, voli ovakvu vrstu politike. Kao što znate, Tramp je došao na vlast, odnosno za njega su glasali zbog obećanja da Amerika više neće intervenisati svuda po svijetu, a u međuvremenu je postala mnogo više intervencionistička nego bilo koja administracija od Buša do danas. To ćemo tek vidjeti. Sa druge strane, Tramp je jutros izjavio kako, i ja mislim da to ima očiglednu psihološku komponentu, da je on duboko nezadovoljan što nije dobio Nobelovu nagradu za mir i da više neće da misli o miru, nego će misliti o tome kako agresivnom politikom Amerike zapravo Ameriku napraviti, odnosno povratiti kao najveću silu svijeta. To je veoma rizičan pristup i videćemo šta to sve može da se desi do toga.
Kako vam se čine dešavanja u Venecueli i Trampova odluka da podrži Delsi Rodrigez umjesto Marije Mačado? Odnosno, da ide na stabilokratiju, a ne na demokratiju?
Kada je u pitanju Venecuela, očigledno da je Marko Rubio imao veliki uticaj i mnogi smatraju da je ovo zapravo njegov mali rat. Ovde postoji nekoliko, kako da kažem, slojeva interesa koje je Amerika imala. Vrlo je interesantno isto tako da je potpredsjednik Vens, kada je bila intervencija u Venecueli, ali kada su bili takođe i govori o intervenciji u Iranu, bio vrlo suzdržan, odnosno nije davao nikakve javne izjave, pokušavajući, vjerovatno, to su sad neke spekulacije u Americi, da sebe prezentuje kao pravog autentičnog predstavnika MAGA pokreta, koji je više bio za određenu vrstu izolacionizma američkog u međunarodnim odnosima, a ne intervencionizma. Međutim, kada je u pitanju Venecuela, očigledno je, i to možda nisu čak ni toliko krili u Americi, da je intervencija imala prvenstveno ekonomske interese, a to je nafta koju proizvodi Venecuela.
Vrlo je važno da se razumije, ja nisam neki ekspert, ali u međuvremenu sam pokušao da saznam što više o tome, da se razumije način na koji Amerika, odnosno kako se proizvode ti naftni derivati i da postoje različite vrste naftnih derivata. Američke rafinerije su napravljene da bi prerađivale takozvanu tešku naftu, koju Amerika zapravo ne proizvodi. Većina nafte koja se proizvodi u Americi je takozvana laka nafta. Znači, Amerika koja sama sebe može izdržavati u smislu derivata, ne zavisi od drugih država, izvozi tu laku naftu, kada kažem laka ili teška, ovdje se ne misli na kvalitet, nego na vrstu derivata. Ona izvozi tu laku naftu da bi uvozila tešku naftu, jer njene rafinerije su napravljene da prerađuju tešku naftu.
Najveći proizvođač teške nafte u svijetu je Venecuela. Najveći proizvođač i najveće nalazište takve nafte u svijetu ima Venecuela. Mnogi smatraju da su to razlozi za uzimanje tankera. Venecuela je definitivno bila umešana u drogu i tako da dalje tu ne da ovim na neki način aboliraju bivšeg predsjednika Venecuele koji je diktator, ali je veći dio tankera završio u rafinerijama u Americi. Znači, kada pogledate sa te strane, pitanje stabilokratije je mnogo važnije od pitanja demokratije, veli u pitanju Venecuela.
Nafta nije bitna samo u Latinskoj Americi i na Arapskom poluostrvu, nego i ovdje kod nas na Balkanu. Vidimo da je OFAK promenljivog mišljenja, bar što se tiče Srbije, po pitanju Mađarske, mnogo popustljiviji. Kako se u Americi gleda na to?&nbsp;
Mnogo su bila velika očekivanja Srba i Srbije od Trampa. Nažalost, mnogi Srbi su u Americi glasali za Trampa. Pretpostavljam da se mnogi od njih sada mogu zamisliti da li je ovo ono što su oni željeli. Ali, to se nije desilo prvi put, da se podržava jedna vrsta ekstremne, da tako nazovem, ili rizične politike. Amerika nije imala takav pristup prema Srbiji kakav su mnogi očekivali i ne samo zbog Kosova, jer je bilo stvarno iluzorno očekivati da će Amerika promijeniti svoju politiku u odnosu na Kosovo ili u odnosu na Balkan, ali je prvenstveno to bilo možda očekivano da će biti malo tolerantnija kada su u pitanju odnosi Srbije sa Rusijom. Međutim, i ovdje se pokazalo da ako na globalnom nivou Amerika i Rusija sad imaju mnogo pomirljivije tonove, iako sve ovo što smo do sada diskutovali i što dovodi u pitanje i ruši odnose i povjerenje između NATO partnera, zapravo radi u korist Rusije, da mnogi eksperti misle da Tramp ovdje sprovodi jednu rusku agendu. To se ne odnosi na male zemlje kao što je Srbija i one u suštini, ako imaju velika očekivanja, a ta očekivanja nisu ni bazirana na stvarnim realnim procjenama situacije, kao što je to bio slučaj ovdje, onda kao rezultat toga plaćaju veliku cijenu.
- Završiću ovaj komentar još jednom tezom. Ta takozvana spoljna politika na četiri stuba, koju je Srbija sprovodila već duže vrijeme, sada doživljava nekako svoj tužni kraj, rekao bih, jer je Srbija tom politikom došla u ćorsokak, kao što je situacija sa naftom ili naftnim derivatima i gasom jedan od primjera toga. Jednostavno, kada dođe do zaoštravanja situacije na međunarodnoj sceni, ne možete da sjedite na četiri stolice jer svaka od tih strana traži od vas da se na neki način opredijelite i nijedna vam ne vjeruje do kraja, ni Rusija vam ne vjeruje, pa ni Kina vam ne vjeruje, ni Evropska unija vam ne vjeruje, a ne vjeruju vam ni Sjedinjene Američke Države- poručio je Garčević.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

thumbnail

Garčević o spoljnoj politici Srbije: Sjedenje na četiri stolice doživljava tužni kraj, niko vam ne vjeruje

Studenti u blokadi pozvali su građane na skup u Beogradu 27. januara, kada će, kako piše Nova.rs, građanima govoriti svi oni koji su se više od godinu dana borili za ispunjenje zahtjeva i rad institucija.
Tačna lokacija i satnica skupa biće objavljeni narednih dana.
Skup je najavljen pod nazivom: „Bolja vremena se mogu graditi samo obrazovanjem. U znanju je moć! Vidimo se 27. 1. u Beogradu!“, poručili su studenti.
Za portal Nova.rs otkrivaju i glavne teme govora koji će biti održani tog dana.
- Kao što smo već najavljivali nakon akcije 28. decembra, ovo će biti godina konkretizacije hrabrosti, volje i umreženosti koje smo gradili u prethodnom periodu. Važno nam je da sa građanima razgovaramo o temama koje su krucijalne za društvo i sa time smo krenuli već ovog mjeseca - kažu za Nova.rs studenti Beogradskog univerziteta.
Na skupu u Novom Sadu 17. januara, bili su fokusirani na korupciju i odgovornost, dok će se 27. januara u Beogradu pažnja posvetiti obrazovanju – temi na kojoj se ovaj pokret u najvećoj mjeri zasniva.
- Školsku slavu željeli smo da obilježimo zajedno sa svojim najbližim saborcima, ljudima koji čine prosvjetu ove zemlje – nastavnicima osnovnih i srednjih škola, kao i univerzitetskim profesorima. Njihovi predstavnici će se zajedno sa studentima obratiti građanima na savindanskom skupu i predstaviti ideje o budućnosti prosvjete, budućnosti za koju ćemo se svi zajedno boriti -poručuju studenti.
Beogradski studenti najavljuju da će ovo biti samo početak razgovora sa građanima na konkretne teme, koji će se ubuduće odvijati u različitim formatima.
- Enormni pritisci, represije i odmazda usmjereni na prosvjetu još uvijek se prevazilaze zahvaljujući podršci građana koja ne jenjava. Građani su odmah prepoznali važnost borbe za noseći stub društva – obrazovanje – i bili su uz nas sve vrijeme, stoga želimo da ih što više uključimo u sve procese i stvorimo prilike da se bolje čujemo. Pozivamo sve naše redovne saborce, ali i one koji su možda tek nedavno prepoznali značaj učešća u borbi za obrazovanje i budućnost zemlje, da nam se pridruže i zajedno sa nama obilježe ovaj praznik. Očekujte i propratne sadržaje - kažu studenti, najavljujući da će svi govori biti održani na jednoj lokaciji čija će tačna adresa i satnica biti objavljeni narednih dana.
Podsjećamo, 17. januara u Novom Sadu održan je studentski skup „Šta znači pobjeda“, na kojem su predstavljeni neki detalji programa buduće studentske liste, uglavnom vezani za borbu protiv kriminala i korupcije kroz mehanizam lustracije i donošenje Zakona o porijeklu imovine. Studenti u blokadi tada su najavili i naredni skup, koji će biti održan u Beogradu na Savindan.

610x380

500x500

400x240

400x203

Studenti u blokadi o skupu u Beogradu 27. januara: „Imamo plan za budućnost prosvjete u Srbiji“

Crnogorski vaterpolisti igraće danas &nbsp;sa Srbijom utakmicu posljednjeg kola E grupe Evropskog prvenstva u Beogradu.
Crnogorski vaterpolisti pobjedom protiv Holandije osigurali su četvrto mjesto u grupi i bez obzira na ishod duela sa Srbijom čeka ih borba za sedmu poziciju.
Domaćin šampionata osigurao je plasman u polufinale i pobjedom bi takmičenje u novoformiranoj grupi završio kao prvoplasirani.
Duel u Beogradskoj areni počeće u 20 sati i 30 minuta.

Crnogorski vaterpolisti u Beogradskoj areni sa Srbijom

Vaterpolo reprezentacije Crne Gore, sa jednim od najmlađih sastava na šampionatu Evrope, nije uspela da stigne do polufinala.
Izabranici Dejana Savića su pobijedili Francusku i Holandiju, sada čekaju duel sa Srbijom, pa meč za sedmo mjesto.
Veoma su blizu osvajanja pozicije, koja ih poslije šestog mjesta na Svjetskom prvenstvu u Singapuru, a uoči Svjetskog kupa u Sidneju koji je na programu tokom ljeta 2026. godine, praktično vodi na Svjetsko prvenstvo 2027. godine u Budimpeštu.
U meču koji je lišen rezultatskog značaja vaterpolisti Crne Gore nastojaće da poprave utisak posle poraza od Mađarske i Španije, selekcija koje su trenutno, daleko ispred Crne Gore.
Slijedi duel sa Srbijom. Očekivali smo da će značaj utakmice za nas biti daleko veći, ali… Srbija će pred dupke punom Arenom nastojati da stigne do prvog mjesta u grupi, a mi ćemo se boriti da u odličnoj atmosferi popravimo utisak poslije poraza od Mađarske i Španija, selekcija koje su u samom vrhu svjetskog vaterpola, kojem i mi težimo – naglasio je Vasilije Radović.
Crna Gora i Srbija igraju u utorak, 20. januara sa početkom u 20 časova i 30 minuta.
Meč dana će biti okršaj između Španije i Italije, jer je na talonu plasman u polufinale.

Ajkule u utorak sa Srbijom

Izaslanstvo Evropskog parlamenta, predvođeno Toninom Piculom, izvjestiocem Evropskog parlamenta za Srbiju, boraviće u Beogradu od 22. do 24. januara. Iako je posjeta najavljena ranije, prije nego što su uopšte stigli u Beograd, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić otvorio je žestoku paljbu po evropskim parlamentarcima. Očekivano, najviše kritika usmjereno je prema Piculi, kojeg Vučić i njegova medijska mašinerija od prvog dana nesuvislim izjavama napadaju i etiketiraju najgorim uvredama.
Predsjednik Srbije, zajedno s predsjednicom Narodne skupštine Anom Brnabić, poručio je da odbija razgovor s Piculom i njegovom delegacijom.&nbsp;
- Sjeli su, mrzitelji Srbije, i dogovorili se da će doći u Beograd. Nisu nas pitali, nisu nas obavijestili - danima ponavlja Vučić.&nbsp;
Njegove izjave zapravo su očekivani repertoar za domaću publiku, kojoj stalno naglašava da je Srbija na evropskom putu, ali da je njegov posao „spriječiti da država bude ponižavana“. Na koji način i od koga se država ponižava, ostaje nejasno.
Od imenovanja Picule za izvjestioca Evropskog parlamenta za Srbiju, Vučić stvara svojevrsni „sanitarni kordon“ oko hrvatskog europarlamentarca.&nbsp;
Ne treba ni spominjati koliko mu, očigledno, smeta činjenica da izvjestilac dolazi iz Hrvatske, što dodatno potvrđuje njegovu opsjednutost Hrvatskom, a onda je najlakše proglasiti ga „mrziteljem Srbije“.&nbsp;
Picula u razgovoru za Večernji list kaže da će ovakvih napada biti još i da Vučić od njih ne odustaje.
- Meni se čini da predsjednik Srbije Evropsku uniju doživljava kao švedski sto: bira samo sagovornike koji mu odgovaraju, a kritičare iz iste Evropske unije uporno smatra neprijateljima. Po mom mišljenju, to nije ništa ni novo ni čudno, jer tako postupa i s domaćim političkim rivalima, a rekao bih i s građanima Srbije - ističe Picula.
On na slikovit način objašnjava Vučićeve izjave i stalne napade.
- Vučić u svom poznatom maniru uglavnom razgovara ili s ogledalom, ili samo s odabranim novinarima, koji onda prenose njegovu percepciju kakvo je zapravo stanje u Srbiji i oko Srbije. Prema tome, ništa čudno - kaže Picula.
Izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju ponavlja kako Evropski parlament, gdje je zastupnik s ostalim koleginicama i kolegama parlamentarcima, dosljedno podržava politiku proširenja Evropske unije, pa i na Srbiju.
- No, ta politika ima svoje ciljeve i metodologiju. Nažalost, Srbija stagnira već četiri godine jer ne uspijeva da otvori nijedno novo poglavlje. To tapkanje u mjestu počelo je prije mog imenovanja za stalnog izvjestioca Evropskog parlamenta za Srbiju. I drugi prije mene, koji nijesu bili ni u mojoj političkoj grupaciji, u svojim su izvještajima uvijek ukazivali na iste probleme koji se, nažalost, u Srbiji ne rješavaju. Rekao bih da se naročito u posljednjih godinu i nešto ti problemi samo gomilaju. Vučiću su za probleme Srbije krivi svi drugi osim njega i sistema na čijem je čelu već godinama - jasan je Picula.
Logično pitanje koje se nameće jeste: želi li Srbija s Vučićem na čelu uopšte u Evropsku uniju? Deklarativno – da, ali u praksi čini sve da to izbjegne.
- Kao što sam rekao, to je pristup „švedskog stola“. Oni žele fondove, finansijsku podršku, donacije, naravno i privrednu razmjenu. Jer oko 60 odsto srpske spoljne trgovine odvija se s Evropskom unijom. Bez te dobrohotnosti i spremnosti EU da trguje sa Srbijom, srpska ekonomija bi stala. Sada vidimo i probleme s Naftnom industrijom Srbije, koliko je ta ekonomija, poput ekonomija malih država, izložena i koliko je krhka, te kako se preko noći može naći u ozbiljnim problemima. Srbija očekuje sve od Evropske unije, ali se ne želi prilagoditi elementarnim zahtjevima EU, poput uvođenja sankcija Rusiji. Srbija je dugo zagovarala vektorsku spoljnu politiku između Pekinga, Moskve, Vašingtona i Brisela. Međutim, vrijeme takvog „sjedenja na četiri stolice“ polako prolazi, jer dolazi do globalnog sučeljavanja najvažnijih političkih aktera. Trenutno je teško, čak i za sposobnije države, voditi takvu spoljnu politiku bez posljedica po domaće društvo. To, naravno, ne može ni Aleksandar Vučić, ali uvijek mora naći nekoga na koga će svaliti odgovornost - zaključuje Picula u razgovoru za Večernji list.
Vučićeva napadačka retorika prema Evropi, u ovom slučaju prema predstavnicima Evropskog parlamenta, dio je njegovog narativa od dolaska na vlast, upozorava u razgovoru za Večernji list Žarko Korać, nekadašnji potpredsjednik Vlade Srbije u vrijeme Zorana Đinđića i žestoki kritičar aktuelne vlasti.
- Taj narativ je zapravo stariji od njega. To je Šešeljev narativ: mi i Rusija jedini smo nezavisni u Evropi, a Evropa želi da nas ponižava, eksploatiše, oduzima nam nezavisnost i otima nam teritorije, uključujući Kosovo. To je Šešeljeva retorika koju Vučić nastavlja. Primjeri su izjave tipa: „Imam veliku vojsku, dajem mnogo za naoružanje, nama niko ništa ne može. Ja sam nezavisan i neću da se Srbija ponižava niti da primam ljude koji nemaju razumijevanje za Srbiju“. „Razumijevanje za Srbiju“, u njegovom smislu, znači da bi ovakva Srbija odmah trebalo da bude primljena u Evropsku uniju. Vučić očigledno bijesno reaguje na činjenicu da Srbija već tri godine nije otvorila nijedno pregovaračko poglavlje, a kamoli zatvorila neko, dok Crna Gora napreduje znatno brže. Srbija je, dakle, na sporednom kolosijeku evropskih integracija, a Vučić ne želi da se to vidi kako ne bi bio uočen krah njegove politike. Sve ove odluke vode ka sve većoj izolaciji Srbije u Evropi. Jednom riječju – ono što se trenutno događa može se opisati kao izolacija - upozorava Korać.
Ipak, najveća zanimljivost u vezi s posjetom delegacije Evropskog parlamenta, prema Koraću, jeste stav studenata i pitanje hoće li se odazvati pozivu na razgovor s evropskim parlamentarcima.
- Beogradski studenti neće primiti delegaciju, što nije prvi put, dok se studenti iz Novog Pazara, Niša i Novog Sada spremaju za razgovor s njima. Među studentima je došlo do razlika: oni proevropski orijentisani žele razgovarati, dok drugi slijede zvanični državni narativ i ranije su odbili sastanke - naglašava Korać.
Studenti koji odbijaju razgovor s predstavnicima Evropskog parlamenta nijesu zalog bolje budućnosti susjedne države, a Srbija pod Vučićevim vođstvom sve više liči na zemlju saveznicu Rusije i Bjelorusije, a sve manje na kandidata za članstvo u Evropskoj uniji.

Picula: Vučiću, EU nije švedski sto da birate po željama

Tamara Klikovac

1250x600

1084x550

Varga: Trump’s military strike in Venezuela has ushered the world into new rules of the game, the time has come for a new NATO

Mnogo štošta u vođenju srpske vanjske i unutrašnje politike poslednjih godina nije prikladno i strahuje se da sve liči na ponašanje vođe huligana sa sjeverne tribine stadiona - rekao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, novinar i pravnik Nebojša Vučinić.
U Srbiji će, prema njegovim riječima, biti potreban mnogo jači pritisak i nešto mnogo žešće nego ono što se dešavalo u prethodnih pola godine.&nbsp;
- Mislim da protesti koji su malo utihnuli, ali nijesu potpuno stali još ne proizvode efekat koji su svi očekivali od njih, iako sada vidimo da je neka vrsta gnijeva i nezadovoljstva u narodu porasla i da su stvorene nepomirljive grupacije. Najbolji dokazi za to su događaji oko jednog u suštini bezazlenog čina, a to je grudvanje sa jednom narodnom pjevačicom u Čačku - rekao je Vučinić.
Komentarišući hapšenje u Hrvatskoj i izručenje u vezi pada nadstrešnice Vučinić kaže da je čudno što se dugo poslije pada nadstrešnice još ništa ne zna, a na šta asocira i samo to lice mjesta koje je nakon nesreće, podsjeća on, pospremljeno prije i odrađenog uviđaja u Novom Sadu.
- I ono igranje sa imenima, odnosno onima koji su uhapšeni ili bi trebalo da bi da budu uhapšeni u okviru svih tih događanja, sad je tu još nekoliko ljudi, koliko ja znam, u nekoj vrsti pritvora, nemamo neke nove informacije u kom pravcu se kreće istraga. Ovo može da bude jedan interesantan korak koji će pokazati da li će se vlast sakriti iza ovog izručenja i najzad da li ćemo još uvijek imati jednu vrstu pozorišta u kući koje smo već imali sa hapšenjem Vesića i Momirovića, gdje praktično na kraju od svega toga neće ostati ništa - istakao je Vučinić.
Evropski parlamentarci su najavili posjetu Beogradu krajem januara, na šta je predsjednik Srbije prokomentarisao da ne želi da ih vidi jer se nijesu najavili, da je van zemlje, ali čak i da je u Srbiji ne bi se sastao sa njima, dok ga Tonino Picula demantuje i kaže da su o posjeti odavno uredno obaviješteni.
Sama misija europarlamentaraca, kaže Vučinić, nije nikakvo iznenađenje, te izbjegavanje Aleksandra Vučića da se susretne sa niima može značiti, smatra on, da on priznaje svoju nenadležnost u tom smislu.&nbsp;
- Po Ustavu Srbije za tu vrstu susreta i razgovora nadležan je predsjednik Vlade, u ovom slučaju Đuro Macut - zaključio je Vučinić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dr-jF9fHCGbQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vučinić: Najbolji dokaz gnijeva i nezadovoljstva je grudvanje jedne narodne pjevačice u Čačku

Međunarodna suverenistička liga Paladins (International Sovereigntist League – Paladins / ISL Paladins) transnacionalna je mreža ekstremne desnice osnovana u septembru 2025. godine u Sankt Peterburgu, uz učešće aktera bliskih Kremlju. Cilj saveza je saradnja i koordinacija aktivnosti ultradesničarskih i neonacističkih organizacija iz Evrope, ali i iz Afrike i Latinske Amerike. Ključna infrastruktura ove mreže je Telegram. Iako centralni kanal ISL Paladins ima nešto više od hiljadu pratilaca, njegov sadržaj se sinhronizovano širi kroz desetine povezanih desničarskih i proruski orijentisanih kanala sa stotinama hiljada pratilaca. Među najaktivnijima su i organizacije iz Srbije.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260113120116_51b1f71ebb74c9958946e9318bf98904e99da64df7fd80ad324356d2b9829a0f.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260113120116_51b1f71ebb74c9958946e9318bf98904e99da64df7fd80ad324356d2b9829a0f" data-rendition-name="original" width="676" height="544" loading="lazy" alt="Telegram"></figure>  U jednoj od najzapaženijih objava, ISL Paladins je predstavio tzv. novogodišnju rezoluciju „svakog bijelog nacionaliste“, sa porukama poput „masovne deportacije“, „obnova tradicije i kulture“ i „rušenje globalizma Evropske unije“. Prema analizi Radija Slobodna Evropa, članice lige u prva tri mjeseca od osnivanja sinhronizovano su dijelile sadržaje i sprovodile akcije, naročito u vezi s antimigrantskom politikom. Migranti se u tim objavama predstavljaju kao bezbjednosna prijetnja, kulturni neprijatelji i izvor nasilja, često uz netačne ili manipulativne informacije.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260113120116_a722405f948c9be21b0e722949227b1bc028d6a7d230d422c06465121d410c0c.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260113120116_a722405f948c9be21b0e722949227b1bc028d6a7d230d422c06465121d410c0c" data-rendition-name="original" width="433" height="685" loading="lazy" alt="ISL"></figure>  Među najaktivnijim prenosiocima poruka ISL Paladins nalaze se tri Telegram kanala srpskih desničarskih organizacija: „Narodne patrole“, „Srbska akcija“ i njen omladinski ogranak „Zboraška omladina“. Riječ je o grupama poznatim po etnonacionalističkoj, antimigrantskoj i homofobičnoj retorici. „Narodne patrole“ su javnosti postale poznate 2020. godine, kada su njihovi aktivisti u Beogradu presretali migrante i dijelili im pamflete s neformalnim „zabranama kretanja“. „Srbska akcija“ se, prema sopstvenim navodima, zalaže za „borbeno pravoslavlje i rasni identitet“, a njeni aktivisti su 2022. posjetili poligon za vojnu obuku „Imperijskog legiona“ u Rusiji, militantnog krila Ruskog imperijskog pokreta, koji je Stejt department SAD označio kao globalnu terorističku prijetnju. ISL Paladins kao jedini „pozitivan primjer“ migrantske politike ističe Rusiju, podržavajući mjere koje ograničavaju pristup obrazovanju za djecu migranata. Organizacije za ljudska prava takve politike ocjenjuju diskriminatornim i suprotnim međunarodnim obavezama Rusije.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260113120116_09934a13514e0b2ed8609d27c35e4409529534d68d45533032a067c455f81786.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260113120116_09934a13514e0b2ed8609d27c35e4409529534d68d45533032a067c455f81786" data-rendition-name="original" width="433" height="705" loading="lazy" alt="ISL"></figure>  Od propagande, liga je brzo prešla na koordinisano djelovanje. Nakon osnivačkog kongresa u Rusiji, „Narodne patrole“ su najavile protest u Beogradu protiv „zamjene stanovništva“, koji je kasnije otkazan nakon hapšenja njihovog lidera Damnjana Kneževića zbog sumnje na rasnu i drugu diskriminaciju. Istovremeno, krajem oktobra i početkom decembra 2025. godine, radikalno desničarske grupe povezane s ISL Paladins organizovale su sinhronizovane akcije i proteste u više evropskih zemalja, uključujući Grčku, Mađarsku, Belgiju, Španiju, Rusiju i Srbiju. Osnivački skup lige održan je u zgradi Zakonodavne skupštine Sankt Peterburga, u organizaciji ruskog oligarha Konstantina Malofejeva, koji je pod zapadnim sankcijama zbog veza s Kremljom i uloge u destabilizaciji Ukrajine. Skupu je prisustvovao i Aleksandar Dugin, jedan od vodećih ideologa savremene ruske politike. Na kongresu su učestvovali predstavnici desničarskih partija i pokreta iz više zemalja, među kojima su španska „Democracia Nacional“, njemačka „Alternativa za Njemačku“, grčka „Zlatna zora“, kao i mađarski pokret „64 županije“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260113120116_d813f9f8caeb4527a50639e79e88d4ed567ed780a3179d55e16e50a5c4560eba.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260113120116_d813f9f8caeb4527a50639e79e88d4ed567ed780a3179d55e16e50a5c4560eba" data-rendition-name="original" width="436" height="741" loading="lazy" alt="ISL"></figure>

Desničarska propaganda iz Rusije širi se Telegramom i do Srbije

Sada je i zvanično. Na božićnoj proslavi televizije Informer pjevao je osuđeni ubica. Da je Dragan Ašanin počinio ubistvo 1992. godine za N1 potvrdio je i Viši sud u Beogradu, navodeći da je zbog toga osuđen na 11 godina zatvora. Ali kako je moguće da se takav čovjek našao u društvu štićenih ličnosti - predsjednika države, predsjednice Skupštine i gotovo pola Vlade? Da li je sistem obezbeđenja zakazao ili je jedini dosije koji se računa – partijski?
Zar nijeste oduvijek željeli da znate kako izgleda privatna zabava gotovo cijele Vlade Srbije, skupa s predsjednicom Skupštine i predsjednikom države. Ko se napio, ko posvađao, šta su jeli i uz koje su se pjesme veselili?
Kako piše N1, do pojave televizije Informer na medijskom nebu Srbije, bilo je nezamislivo ovakve scene gledati uživo. U uređenoj zemlji, nezamislivo je i da se u društvu štićenih ličnosti, a prije svega predsjednika države, pojavi osuđeni ubica.
Jer čovjek koji se fotografisao s predsjednikom Aleksandrom Vučićem, koji se više puta našao u zagrljaju ministra Darka Glišića, koji je predsjednici Skupštine pjevao na uvce i koji je dijelio mikrofon s ministrom policije Ivicom Dačićem - e taj čovek izvršio je ubistvo 1992.
Dragan Ašanin, umjetničkog imena Aške, tada harmonikaš, oktobra '92. u Novom Beogradu ubio je svoju bivšu partnerku, tada 18-godišnjakinju u koju je iz pištolja pucao pred njenim maloljetnim bratom.
Tu informaciju prvi je objavio Nemanja Šarović, za N1 to je potvrdio i Viši sud u Beogradu.
„Presudom Okružnog suda u Beogradu od 26.05.1993. koja je preinačena odlukom Vrhovnog suda Srbije od 19.05.1994. okrivljeni Dragan Ašanin oglašen je krivim zbog izvršenja krivičnog djela ubistvo, pa je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 11 godina u koju mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru“, stoji u odgovoru Suda.
„Samo da objasnim, ja to nisam znao! Istina je da je gospodin Ašanin 1992. godine počinio to ubistvo koje je u presudi okarakterisano kao ubistvo bez predumišljaja. Ja da sam znao, ili da je bilo ko iz Informera znao, na našoj Božićnoj proslavi gospodin Ašanin ne bi pjevao, ali ne zato što to nije po zakonu jer je, pošto je odslužio zatvorsku kaznu, po zakonu on slobodan čovjek. Ja ga ne bi pozvao da pjeva da sam to znao iz moralnih razloga“, rekao je Dragan J. Vučićević, glavni urednik TV Informera.
Glavni urednik Informera nije morao da zna, ali je morala služba obezbjeđenja predsjednika države.
„Ko bi tamo mogao da bude, sa kojom namjerom, zašto - pojednostavljeno, to je zanat kojim se ti ljudi bave i bezbjednjaci moraju da saznaju ko su ta lica koja bi mogla neposredno da ugroze štićeno lice ili da ga kompromituju svojim prisustvom“, kaže Aleksandar Radić, vojni analitičar.
Kako je onda pripadnicima Vučićevog obezbjeđenja promakao ni manje ni više nego - osuđeni ubica?
„Mislim da službi bezbjednosti nije promakao osuđeni ubica, ne mogu vjerovati da nisu znali ko je i šta je tamo, nego je jednostavno sistem vrednosti promijenjen. Društvo je podijeljeno na vas i nas. Postoje dvije grupe ljudi, oni koji vole predsjednika Republike i to su dobri ljudi, nezavisno od toga da li su ležali zbog ubistva 18-godišnjakinje u zatvoru ili za silovanje muškaraca - jednostavno oni su politički podobni“, kaže Radić.
U kratkom telefonskom razgovoru za N1, bivši predsjednik Srbije Boris Tadić kaže da je napravljen strašan propust, pa konstatuje - da smo mi normalna zemlja, ovdje bi morala biti pokrenuta istraga.

Srbija: Osuđeni ubica pjeva državnom vrhu - propust službe ili su sada takvi ljudi politički podobni

Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, oglasio se na Instagramu i poslao poruku potencijalnom agresoru na Srbiju.
Vučić je napisao:“Sloboda je za Srbina najpreča stvar“-
Vučić u objavljenom videu kaže da je "dobro znamo šta je sloboda".
Prema njegovim riječima, oni koji misle da su naivni i da će stvari moći da idu onako kako su ih činili i 1941, "kako su ih činili mnogo puta u istoriji, neka znaju da prošle godine nisu uspjeli da ga obore s vlasti".
„Sve ste uradili prošle godine da me oborite sa vlasti, sa mnogim drugim spoljnim faktorima, milijarde eura uložene, niste uspjeli. Ja vam nisam Slobodan Milošević, niti sam naivan, niti glup da vam vjerujem", kaže Vučić na video snimku.
On poručuje, da čuvaju mir ali će biti spremni da pruže adekvatan odgovor "svakom potencijalnom agresoru".
„Toliko snažan da im više nikada neće pasti na pamet da dirnu srpski narod“, zaključio je Vučić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Favucic%2Freel%2FDTQgyO0DL2J%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vučić poručio: Ja vam nisam Slobodan Milošević

U PR i event industriji u Crnoj Gori, koja se ubrzano razvija, prati dinamične globalne trendove i stvara dodatnu vrijednost kroz kvalitetne događaje, &nbsp;publika ne pamti samo produkciju i formu, već suštinu, zato se izdvajaju i pamte događaji sa stvarnom svrhom koji imaju jasne vrijednosti i grade dugoročan odnos sa zajednicom.
Savjetnik za odnose s javnošću, Nemanja Boljević, istakao je značaj medijskih i poslovnih događaja za razvoj crnogorskog društva i privrede.
- Prije svega bih izdvojio događaj obilježavanja ulaska Crne Gore u SEPA sistem plaćanja. Riječ je o vrlo značajnom poduhvatu crnogorskog bankarskog sektora, uz podršku Centralne banke, koji će našoj privredi, a u konačnici i građanima, donijeti nove prilike za razvoj poslovanja i bolji život. Sama proslava događaja bila je kvalitetna i na najbolji način je zaokružila ovaj veliki iskorak - rekao je Boljević.
Kada su u pitanju događaji koji su obilježili godinu, Boljević je ukazao na 15. jubilarni 2BS forum.
- Crna Gora je domaćin događaja koji je prepoznat u širim okvirima iz oblasti globalne bezbjednosti i pitanja koja oblikuju našu svakodnevicu. Ponosni smo što smo već 15 godina domaćini foruma koji ima reputaciju i status na evropskom i svjetskom nivou. Nadam se da će naredna godina donijeti veću sistemsku podršku i podršku države ovom događaju, koji je od nemjerljivog značaja za ostvarenje vitalnih nacionalnih interesa - rekao je Boljević.
On je izdvojio i konferenciju CIM Forum u Kotoru, koja ove godine slavi peto jubilarno izdanje festivala kreativnih industrija, navodeći da taj događaj okuplja najbolje u segmentu kreativnih industrija.
- Među važnijim događajima prošle godine je i Adriatic TV &amp; Film Awards u Porto Montenegru, koji je donio lijepu dozu glamura i kvalitetne televizijske i filmske produkcije u Crnoj Gori - rekao je Boljević.
Ocijenio je da događaji ne trebaju biti svrha sami po sebi, već prilika za razgovor o vrijednostima i izazovima koji su značajni za zajednicu.
&nbsp;- Manji formati, koji su danas trend u svijetu, često su vrlo atraktivni jer omogućavajukvalitetnu interakciju, posebno u vremenu kada je pažnja publike značajno smanjena.Događaji moraju biti integralni dio šire strategije i kampanja kako bi njihova vrijednost bila maksimalna - smatra Boljević.
Ukazao je i na važnost uloge profesionalaca u komunikacijama.
- PR stručnjaci i kompanije koje se bave komunikacijama u Crnoj Gori razumiju tržište i postavili su standarde industrije. Ono što nam ponekad nedostaje jeste jača podrška i u pogledu resursa, i u pogledu priznanja od strane državne administracije i biznisa. Profesionalci u komunikacijama moraju biti uključeni u kreiranje politika i donošenje odluka od samog početka, jer su kvalitetna komunikacija i PR ključni za uspjeh mnogih inicijativa - naveo je Boljević.
Smatra da, uz prepoznavanje značaja komunikacijske industrije od vrha i adekvatne resurse budžete, ljudske kapacitete i kontinuiranu edukaciju Crna Gora može ostvariti značajne iskorake i dodatnu vrijednost kroz kvalitetne događaje i komunikacijske strategije.
Direktorica PR Centra i osnivačica NEXUS PR-a Milena Kalezić kazala je da su događaji protekle godine dobro pratili trendove u pr i event &nbsp;industriji koja ima ubrzan tempo, ali da trend visoke produkcije i snažne vizuelne estetike ostaje u 2025.
Kao značajan događaj, Kalezić je istakla Forum za vladavinu prava, održan krajem novembra.
- Ovaj događaj imao je reformski karakter i okupio je najznačajnije predstavnike izvršne vlasti, Evropske komisije, pravosuđa i sudstva. Ono što ga izdvaja jeste efikasna uloga moderatora. Upravo kroz vođenje diskusije i upravljanje narativom, paneli su pomjereni iz zone ponavljanja već poznatih rezultata ka jasnom artikulisanju narednih koraka i konkretnih obaveza u okviru narednih faza pregovaračkog procesa - kazala je Kalezić.
Ova konferencija je, kaže, još jednom potvrdila da, bez obzira na snagu i vidljivost govornika, uloga moderatora ima ključni značaj u oblikovanju kvaliteta javne debate.
- Dobar moderator ne samo da drži strukturu panela, već aktivno utiče na dubinu razgovora, pomjera fokus sa opštih poruka na konkretne politike i čini da događaj ostavi stvarni politički i reformski trag - rekla je Kalezić.
Posebno je istakla i konferenciju Asocijacije Liderki, koja se fokusirala na rodnu politiku i građenje zajednice.
- Ovaj događaj je jako značajan za rodnu politiku Crne Gore. Na ovom događaju okupilo se mnogo žena liderki iz različitih sektora: javne uprave, civilnog društva, biznisa, uključujući i male biznise. Organizatorke su postigli ono što nije lako, a već se predstavlja kao jedan od najzahtjevnijih trendova za 2026.godinu, a to je izgradnja zajednica, a ne publike, koja može biti snažan i dugoročan resurs za stvarne promjene. Bila sam u publici te konferencije i svjedočila ne samo stvaranju zajednice već snazi pokreta - rekla je Kalezić.
Ukazala je i na događaj Ministarstva kulture i medija povodom obilježavanja Njegoševih dana.
- Bio je to intiman događaj na najvišem nivou, sa performansom autora Stefana Boškovića, Relje Ćupića i Miloša Pejovića. Događaj je održan u Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti, ali je prenošen i putem streaminga RTCG-a, čime je bio dostupan široj publici. Ovaj primjer pokazuje kako eventi mogu imati snažnu umjetničku notu i izazvati duboku emociju kod publike - navela je Kalezić.
Govoreći o trendovima u PR i event industriji, Kalezić smatra da se oni pomjeraju prema manjim, intimnim događajima.
- Zadaci pred PR i event industrijom uključuju organizovanje manjih događaja na intimnim lokacijama, koji donose snažniju povezanost sa zajednicom. &nbsp;Učesnici treba da budu povezani sa panelistima i temom, a događaj treba uključivati i medije kako bi ispričali priču publike. Ključni elementi su izgradnja zajednice, izazivanje emocija i korišćenje follow-up alata za oživljavanje priča - ocijenila je Kalezić.
Dodala je da vještačka inteligencija nastavlja da širi mogućnosti u pr &amp; event industriji, ali da će upravo izgradnja zajednice, smisleno povezivanje te događaji i iskustva vođeni svrhom označiti pomak ka dubljem i promišljenijem angažmanu.
Kalezić je ukazala da stručnjaci preporučuju uključivanje učesnika kroz ankete, nagle promjene agende i omogućavanje da govore iz ličnih perspektiva.
- Što više intime i ličnih priča u fokusu, to bolji rezultat događaja, koji ostavlja snažan utisak i kod publike i kod zajednice u cjelini - zaključila je Kalezić.
Novinarka i urednica Televizije Vijesti i Magazina Forbes Danijela Lasica ocijenila je da je početak prošle godine obilježila tragedija na Cetinju, koja je ostavila duboke posljedice po crnogorsko društvo, ali i ogolila slabosti institucija sistema.
- Prvi januar je tragedija koja nas je sve obilježila. Osim što je stradalo mnogo ljudi, dodatni osjećaj nemoći proizlazi iz činjenice da institucije, ni više od godinu dana kasnije, nijesu uradile gotovo ništa da riješe uzroke koji su do toga doveli ili da građanima uliju osjećaj sigurnosti - kazala je Lasica.
Prema njenim riječima, društvo i institucije su na tom ispitu „debelo pali“ i zaslužili „neprelaznu ocjenu“.
Kao još jedan negativan primjer izdvaja višemjesečnu javnu polemiku oko spomenika Pavlu Đurišiću, ocjenjujući da je riječ o temi koja nije trebalo da bude u fokusu javnosti, medija i društva, a koja je ipak dominirala tokom godine.
Govoreći o pozitivnim dešavanjima, Lasica je istakla potpisivanje ugovora sa avio-kompanijom Wizz Air, koja će od ove godine imati bazu u Podgorici i veći broj avio-linija.
- To je nešto što nam kao društvu i državi nedostaje, mogućnost da putujemo lakše i jeftinije - navela je Lasica.
Posebno je izdvojila i obilježavanje Dana Evrope, uz koncert Crnogorskog simfonijskog orkestra u Muzičkom centru, pod dirigentskom palicom Ive Marcano.
- Čuli smo crnogorsku himnu i Odu radosti. Bio je to lijep i poučan događaj, nešto čega bi u Crnoj Gori trebalo da bude više - smatra Lasica.
Osvrćući se na stanje u medijima, istakla je da novinarska profesija trpi veliki pritisak zbog društvenih mreža i očekivanja brzine.
- Mediji treba da budu brzi, ali prije svega pouzdani, tačni i iskreni. Imam osjećaj da su društvene mreže počele da diktiraju šta je vijest i čime treba da se bavimo - ocijenila je Lasica.
Ona je upozorila da dio medija pokušava da „flertuje“ sa društvenim mrežama i anonimnim nalozima, često botovima, koji nameću teme i pravce izvještavanja, što vidi kao jednu od negativnih strana savremenog informisanja. Ipak, podsjetila je da istraživanja pokazuju da građani Crne Gore i dalje najviše povjerenja imaju u tradicionalne medije, prije svega televiziju.
- Nisam protiv društvenih mreža, i sama ih koristim, kao i moja djeca. Tehnologija je neminovna, ali imam utisak da nam je mnogo toga oduzela. Sve se kritikuje, svi znaju tuđi posao bolje od onih koji se njime bave - navela je Lasica.
Govoreći o svakodnevnom radu redakcije, Lasica je naglasila koliko je za medije važno pravovremeno i tačno informisanje o događajima.
- Kada unaprijed znamo šta se dešava, ko su govornici i šta možemo da očekujemo, možemo da planiramo posao. Pogrešne ili neprecizne informacije nam oduzimaju vrijeme i otežavaju rad - zaključila je Lasica.

Javnost pamti događaje koji imaju suštinu i grade dugoročnu vrijednost

Vještačka inteligencija će kao cunami pogoditi tržište rada, a mladi će najviše biti na udaru, upozorila je direktorica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), Kristalina Georgijeva, na zatvaranju Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu.
MMF očekuje da će narednim godinama u razvijenim ekonomijama 60 odsto radnih mjesta biti poboljšano, eliminisano ili transformisano zahvaljujući AI, a ovaj proces će pogoditi 40 odsto poslova na globalnom nivou.
Georgijeva je sugerisala da je u razvijenim ekonomijama jedno od deset radnih mesta već na neki način promijenjeno pod uticajem vještačke inteligencije, što će vjerovatno dovesti do pritisaka na rast plata ovih radnika.
Ona je upozorila da će AI izbrisati mnoge poslovne pozicije koje su tradicionalno zauzimali mlađi radnici.
Ljudi čiji poslovi nijesu direktno promijenjeni vještačkom inteligencijom, će takođe osjetiti posljedice, pošto bi njihove plate mogle da padnu ako njihova produktivnost ne bude povećana.
- Srednja klasa će, neizbježno, biti pogođena - napomenula je Georgieva.
Izvršni direktor kompanije za razvoj veštačke inteligencije Antropik, Dario Amodei, je ranije u Davosu upozorio da nakon jedne do pet godina tržište rada više neće moći da se prilagođava eksponencijalnom rastu sposobnosti AI modela.
Amodei je ocijenio i da vlade i ekonomski kreatori politika još ne shvataju u dovoljnoj mjeri razmjere promjena koje dolaze, dodajući da je iznenađen koliko se malo ozbiljne ekonomske analize trenutno sprovodi, čak i među vodećim ekspertima.

AI će biti cunami za tržište rada

Poslovna aktivnost u eurozoni porasla je u januaru istim tempom kao i na kraju prošle godine, uz posustajanje u uslužnom sektoru i blaži pad fabričkih aktivnosti, pokazao je u petak izvještaj S&amp;P Globala.
Preliminarni indeks menadžera nabavke (PMI) u privatnom sektoru eurozone u januaru je iznosio 51,5 bodova, kao i u decembru, izračunala je Hamburška komercijalna banka (HCOB) koja sastavlja izvještaje za S&amp;P Global.
Vrijednost indeksa zadržala se tako 13. mjesec zaredom iznad vrijednosti od 50 bodova, koja označava rast aktivnosti, prenosi Hrportfolio.
Poslovna aktivnost porasla je tako ponovo na početku ove godine, ali najslabije od prošlogodišnjeg septembra.
Proizvodna aktivnosti stabilizovala se nakon što je krajem prošle godine smanjena prvi put u deset mjeseci, no tempo rasta bio je vrlo slab. Rast aktivnosti u sektoru usluga bio je pak u januaru stabilan, premda najslabiji u četiri mjeseca.
- Oporavak se i dalje čini prilično slabašnim. U proizvodnji, PMI indeks i dalje nagovještava slabost, dok je rast u uslužnim djelatnostima nešto umjereniji nego prije mjesec - saopštio je glavni ekonomista HCOB-a, Cyrus de la Rubia, u osvrtu na rezultate istraživanja.
Tempo rasta gospodarske aktivnosti, prema njegovim riječima, u cjelini ostaje nepromijenjen.
Dinamiku rasta zakočilo je slabljenje poslovnih aktivnosti u Francuskoj, prvi put u tri mjeseca. Njemačka je pak ponovo zabilježila solidan rast i to najsnažniji od prošlogodišnjeg oktobra.
Potražnja je na nivou eurozone tek neznatno ojačala, zakočena blagim padom novih izvoznih poslova.
Poslovni lideri ipak su optimistični u prognozama za ovu godinu i vrijednost indeksa koji mjeri njihova očekivanja dostigla je najvišu vrijednost u gotovo dvije godine.

Ravnomjeran rast poslovne aktivnosti u eurozoni na početku godine

Srpski teniser Novak Đoković plasirao se u osminu finala Australijan opena.
Đoković je u trećem kolu savladao Holanđanina Botika van de Zandšlupa 3:0 (6:3, 6:4 i 7:6) i upisao 400. pobjedu u karijeri na grend slem turnirima.
On je na svom 21. Australijan openu 18. put izborio plasman u osminu finala.
Đoković će u osmini finala igrati sa pobjednikom duela u kojem se sastaju Jakub Menšik i Itan Kvin.

Đoković u osmini finala

Novi pokušaj čišćenja ANB-a od politički nepodobnih

Politika

Mirjana Pajković podnijela ostavku u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava

Hronika

Lazović, Jaredić i Đoković oslobođeni optužbi za zlostavljanje

Društvo

(FOTO) Asanović: Kod Mujovića postoji želja da otvorimo razgovore već sljedeće nedjelje; Spremni smo da učestvujemo u troškovima ako se gradnja kolektora obustavi

Tag: srbija