Građanske inicijative su stubovi normalnosti i morala, jer političke partije, čak i one lijeve orijentacije, često kalkulišu želeći da pridobiju i onaj nacionalistički dio birača – rekao je gostujući u emisiji Na kraju dana na Televiziji E direktor Centra za regionalizam i koordinator Igmanske inicijative za Srbiju Aleksandar Popov.
Godinu i četiri mjeseca prošlo je od pada nadstrešnice u Novom Sadu i smrti 16 osoba, što je dovelo do masovnih protesta u Srbiji. Popov kaže da se možda nekome sa strane može učiniti da je Aleksandar Vučić pobijedio studente, ali da je stvarnost drugačija i da se nezadovoljstvo i bunt kapilarno šire.
Popov smatra da su mladost i životna i politička nevinost studenata izazvale nevjerovatno pozitivne emocije kod ljudi, čak i kod onih koji su bili glasači, kako kaže, Vučićevog SNS-a.
- Studenti koji su prošle godine prepješačili uzduž i poprijeko cijelu Srbiju prošli su kroz najmanje zaseoke. Kada idu, na primjer, iz Valjeva za Niš ili iz Novog Sada za Valjevo, Kragujevac i slično, oni idu zaobilaznim putevima i prolaze kroz najmanja mjesta. Tada sve ono što Informer, Pink i druge režimske televizije pokušavaju – da ih proglase neprijateljima, antisrbima ili ustašama – pada u vodu kada ljudi vide ta lijepa, ozarena lica mladosti i shvate da to baš i nije tako - istakao je Popov.&nbsp;
Oni su, pokrenuli i druge - one koji nijesu studenti.&nbsp;
- Na primjer, njihova inicijativa bila je da se osnuju zborovi građana koji u Novom Sadu funkcionišu besprijekorno i pružaju punu podršku svim akcijama koje organizuju studenti. U Srbiji traju protesti poljoprivrednika koji od svoje muke ne mogu da žive jer im država ugrožava rad. Imali smo prije nekoliko dana i protest Udruženja sudija i tužilaca, što je krajnje neuobičajeno. Zahvaljujući studentima pokrenuta je ta energija, a najvažnije je da su razbili strah kod ljudi. Građani više nemaju onaj stav koji su nekada imali, već otvoreno izlaze i izražavaju nezadovoljstvo - rekao je Popov.
Kaže da su građanske inicijative stubovi normalnosti i morala, jer političke stranke, pa čak i one lijeve orijentacije kalkulišu.&nbsp;
U državama regiona su, dodaje, pravile velike greške pokušavajući da pridobiju i dio nacionalistički orijentisanih građana.
- Građanske inicijative su moralna vertikala jednog društva, to su čuvari vatre. Mogu da kažem da sam antiratni profiter – da nije bilo tih događaja, ne bih upoznao mnogo čestitih, dobrih ljudi, intelektualaca i hrabrih ljudi širom regiona. Tako je prije 30 godina nastala Igmanska inicijativa - naglašava Popov.&nbsp;
Na taj način upoznao je, kakao kaže, sjajnog i briljantnog intelektualca i diplomatu, Branka Lukovca.
- I &nbsp;ponosan sam što sam se družio s takvim ljudima i što smo bili saborci. Njega je naslijedio Branislav Radulović, koji je takođe izuzetan intelektualac i oko sebe okuplja građanski i antifašistički orijentisan krug ljudi - navodi Popov.&nbsp;
Posebno je istakao da voli uvijek da dođe u Podgoricu.
- Volim da dođem u Podgoricu jer uživam u druženju s takvim ljudima. Sjutra će biti jedan događaj u Podgorici koji organizuje STEGA – ‘Razgovor sa prijateljima’. Tada ćemo načeti neke od tema i to nam daje krila, jer jedni druge ohrabrujemo da nijesmo usamljeni - zaključio je Popov.
Cijelo gostovanje možete pogledati u nastavku:&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FDTTWzXmqivE%3Fsi%3Df1sDbgJgJItS_x-E&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Popov: Građanske inicijative su moralna vertikala jednog društva

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović izjavio je danas da Izrael nije pouzdan partner i ponovio da ne treba kupovati vojnu opremu od te države, istakavši da Izrael vojno sarađuje i sa Srbijom.
- Treba jako pametno kupovati, paziti od koga se kupuje, paziti na dalje korake i šta će biti u budućnosti. Srbija kupuje oružje naveliko, a ko im integriše sve te sisteme? Izrael. Izraelska vojna industrija, izraelske sigurnosne službe - rekao je Milanović, saopštila je njegova pres služba.
On je naglasio da Hrvatska treba vojnu opremu da kupuje od članica NATO, prije svega SAD, uz učešće hrvatske industrije.
- Da li mi želimo da Izrael bude gospodar najintimnijih informacija nacionalne bezbjednosti i Srbije i Hrvatske? To se trenutno događa - rekao je Milanović.

Milanović: Srbija naveliko kupuje oružje, Izrael vojno sarađuje i sa Beogradom

Anja Ivanović

Informer i Prva RS glorifikovali Mladića, Karadžića i Pavkovića, puštali pjesme o četnicima i „Velikoj Srbiji“, u kontinuitetu negirali crnogorski identitet i jezik, pozivali na nasilje nad studentima...

Politički trenutak u Srbiji i Crnoj Gori više se ne može opisivati tehničkim jezikom “pregovaračkih poglavlja” i “reformskih dinamika”. Obe države formalno teže članstvu u Evropskoj uniji, jedna mu je naoko “na korak”, druga svetlosnim godinama daleko, ali se suštinski obe nalaze u procesu duboke političke regresije – samo sa različitim spoljnopolitičkim dekorom.
Srbija danas funkcioniše kao hibridni režim sa stabilnim autoritarnim jezgrom i već je na korak od diktature beloruskog tipa. Vlast Aleksandra Vučića i dalje održava iluziju evropskog kursa, dok paralelno “čuva” političku, bezbednosnu i energetsku zavisnost od Rusije. I te činjenice je, čini se – najzad, sada svestan i Brisel.
Naravno, teško da će, posebno posle najnovijih iskustava, nekoga u evropskoj administraciji zavarati ponude Aleksandra Vučića poput one da Srbija uđe u EU bez prava veta. Nije to ozbiljna priča za Evropu, samim tim što otvara mnogo više problema, nego što ih rešava. To je samo (još jedan) pokušaj srbijanskog predsednika da nekog koga patološki mrzi (nezavisna Crna Gora) spreči da postigne nekakav uspeh (ulazak u EU) pre Srbije, čak i kad se Srbija sama ne trudi previše da takav uspeh postigne. Sem, naravno, da zadrži više nego izdašne evropske predpristupne fondove.
Odbijanje da se uvedu sankcije Moskvi, kontinuirano opravdavanje ruske politike, kao i činjenica da se ruski ambasador u Beogradu gotovo svakodnevno oglašava o unutrašnjim pitanjima Srbije – od bezbednosti do energetike – jasno pokazuju da Moskva u Srbiji nije samo spoljni partner, već faktor unutrašnjeg odlučivanja. Javno mnenje značajno modelira proruski kadar pravilno raspoređen i po potrebi aktiviran u
svim oblastima, lojalni domaći, kao i ruski “mediji” koji su u ostatku Evrope zabranjeni. U tu jednačinu treba dodati i faktor Crkve Srbije: ona je u svakodnevnim, da kažemo – taktičkim, stvarima pod “komandom” Andrićevog venca, s kojim je vežu isti interesi i ciljevi, ali je u onom strateškom smislu ispostava, poslušnik i predradnik Crkve Rusije. Koja je, opet, u simbiozi s Kremljom, tako da ta činjenica zatvara taj perverzni političko-religijski krug.
Ispred ove koalicije zla stoje dve slabašne političke barijere. Prva je - nejaka, razjedinjena, godinama demonizovana i fizički ugrožavana srbijanska opozicija. Druga su studenti i neformalni građanski zborovi. Posle prvog šoka i nesnalaženja pred silnim narodnim protestom, srbijanski režim je uspeo da te dve grupacije međusobno konfrontira.
Studentima je nametnuo svoj sopstveni narativ (desničarenje, rusofiliju, “nedavaštvo” Kosova i druge teme iz asortimana), dok samu opoziciju odavno drži pacifikovanom i marginalizovanom zahvaljujući kreiranju “poželjne opozicije” i medijskom i banditskom spremnošću da uništi život svakom ko digne glas. To je opoziciju dugo godina navodilo na pogrešan kolosek, da igra potpuno istu igru kao vlast, iako je u tome ne može pobediti; tek nedavno je jedan deo opozicije konačno i hrabro stao iza proevropske nedvosmislene agende, ali, čini se, i dalje nedovoljno energično.
STABILNOST KAO ALIBI
S druge strane, Evropska unija na sve to reaguje kalkulantski, iako je vokabular prema srbijanskim vlastima u poslednje vreme znatno pooštren. Teško, ipak, odustaje od dugovremene politike opraštanja Srbiji zbog njene geopolitičke težine i Kosova. Usvajanje spornih tužilačkih zakona, degradacija izbornog procesa, otvorene uvrede evropskim zvaničnicima, manipulacije oko energetskih aranžmana (NIS), medijske neslobode – sve to, i još koje-šta, i dalje za srbijanski režim ne proizvodi ozbiljne političke posledice, koje bi ga ili oborile, ili definitivno gurnule “preko crte” u suprotnom smeru.
Brisel bira stabilnost i kontrolu, čak i kada to podrazumeva tolerisanje sistemskog urušavanja vladavine prava i svih evropskih vrednosti. Takva politika kratkoročno održava privid održivosti i uravnoteženosti, ali dugoročno podriva kredibilitet evropskog projekta. Jer ako se evropske vrednosti relativizuju zarad stabilnosti, onda se stabilnost pretvara u alibi za stagnaciju.
U Crnoj Gori je situacija formalno drugačija, ali suštinski jednako problematična. Ta država je najdalje odmakla u pregovorima sa EU, ali reformski proces je danas spor, selektivan i često podređen partijskim interesima.
Utisak da EU “gura” Crnu Goru ka članstvu po svaku cenu proizlazi iz strateške potrebe da politika proširenja ne doživi potpuni krah. Za održavanje slike poželjnosti ujedinjene Evrope, posebno u geopolitičkom momentu izazvanom agresijom Rusije na Ukrajinu i zaokretom u politici SAD, potrebna je makar jedna “uspešna priča”, a ona je najlakše izvodiva sa “zemljicom” veličine jednog prosečnog evropskog grada. Pritom, strateški korisnom. U tom kontekstu se često zanemaruju duboke institucionalne slabosti, politička trgovina i nedovršeni obračun sa organizovanim kriminalom. Ipak, nije ni taj stav Brisela bez jakih unutrašnjih otpora, niti je strpljenje bezgranično. Štaviše, nedavno su se čule prve gorke opomene Crnoj Gori kroz stav o “papirnim reformama”.
No, crnogorski problem ima i dodatnu dimenziju – snažan i otvoren politički uticaj Srbije i u njoj vladajuće velikosrpske i rusko-vazalne poltike. Taj uticaj se u Crnoj Gori realizuje preko političkog i medijskog bloka koji negira posebnost crnogorskog identiteta, jezika i crkve, i koji državnost Crne Gore tretira kao privremeni istorijski incident, tumačeći Crnu Goru kao “srpsku državu”. Istovremeno konstantno zakukavanje o nekakvoj “ugroženosti Srba” – što je narativ koji je obeležio i klanicu tokom raspada SFR Jugoslavije, i koji se čuje već skoro 40 godina u kontinuitetu, a bez ikakvog osnova – treba, valjda, da stvori utisak opravdanosti tih stavova i logike po kojoj su Srbi izuzeti od moralne, prekršajne i krivične odgovornosti.
Krhki međunacionalni sklad, koji je Crna Gora uspela da stvori i očuva posle početnog lutanja i strašnih grešaka tokom prvog dela rastakanja SFRJ, sada je ugrožen na dnevnom nivou, kroz uporno nametanje stavova, logike, ikonografike i dogmatske religioznosti. S pruženom rukom toj neformalnoj, ali upornoj prekograničnoj agresiji koju predvode preobučeni srbijanski radikali – dakle, isti onaj politički blok koji nosi na rukama većinsku odgovornost za raspad Jugoslavije i svu prolivenu krv – u Crnoj Gori stoje domaći kolaboracionisti (“velikosrpska iredenta”) i hipnotisana, bezidejna i nehrabra vlast, smeša onih koji ne znaju šta i kako i onih čiji kompleksi i neizlečene frustracije iz mladosti sprečavaju bilo kakvu smislenu i razumnu reakciju.
APATIJA I UDVORIŠTVO
Da ne preti katastrofom, bilo bi smešno do koje su mere crnogorski politički rukovodioci na svim nivoima ponizni pred Beogradom. Ako smemo da dodamo: i iskompleksirani Beogradom. Možda i nečime ucenjeni ili dodatno “motivisani”; najzad, za primer, još je politički aktivan – uprkos šteti koju je napravio – političar, čiji je brat u isto vreme dok je ovaj prvi bio premijer, držao privatnu kliniku u Beogradu s partnerkom tadašnje srbijanske premijerke.
U svemu tome, indikativna je uloga Srpske pravoslavne crkve, pouzdanog saveznika srbijanske vlasti i u držanju Srbije pokornom, i u ugrožavanju suvereniteta i nezavisnosti Crne Gore. Ova verska organizacija dogmatski ne priznaje postojanje većinskog naroda na tlu države u kojoj deluje kroz dve cele i delove još dve eparhije, i onima koji se izjašnjavaju kao pravoslavni Crnogorci direktno uskraćuje osnovna verska prava.
SPC je u Crnoj Gori, zahvaljujući tipu ljudi koji je bio jednako zaluđen i agresivan “komunista” kao danas “vernik”, poslednjih godina preuzela ulogu ključnog političkog aktera, neskriveno prelazeći granicu između duhovne misije i direktnog oblikovanja vlasti. Taj proces, opet, nije bio spontan, već je sistemski organizovan i podržavan iz Beograda, koji političku snagu manifestuje i uticajem na većinu crkvenih velikodostojnika.
Studentski bunt ogolio je dubinu društvene krize u Srbiji. Protesti koji su počeli kao reakcija na korupciju, nasilje i urušavanje institucija, međutim, vremenom su ideološki pomereni udesno. Umesto jasne građanske platforme, deo pokreta preuzeo je narative nacionalne ugroženosti i suverenističkog otpora Zapadu. To nije slučajno – to je rezultat dugogodišnjeg medijskog i obrazovnog oblikovanja javnosti u pravcu anti-liberalne paradigme. Što će reći – problem u Srbiji je kudikamo dublji i kompleksniji od nezadovoljstva izborom političkog pravca ili čak činjenice da zemljom vlada organizacija koja otvoreno kopira principe rada i delovanja organizovane kriminalne grupe.
U Crnoj Gori, iako je zabeležen jedan pokušaj, nema snažnog studentskog, shodno tome ni opštegrađanskog pokreta. Razlozi su višeslojni: demografsko pražnjenje, masovno iseljavanje mladih, ali i činjenica da su identitetske podele već apsorbovale društvenu energiju. Ljudi su ili politički instrumentalizovani kroz postojeće blokove i uporno potencirane nacionalne granice, ili potpuno depolitizovani. Umesto protesta, dominira apatija. Umesto principa – udvorištvo. Umesto jasnog opredeljenja ka boljitku, sposobnijoj državi i jačanju ljudskih prava – dominira politička travestitija i cirkuska galama. To je, takođe, pokazatelj duboke društvene krize, samo drugačije usmerene i ponekad zamaskirane.
Pa, da zaključimo. Srbija (i) danas formalno balansira između Brisela i Moskve, ali politički komfor pronalazi u autoritarnim obrascima, čime faktički manifestuje da je mnogo bliža ruskom modelu nego evropskom. Crna Gora balansira između evropske perspektive i unutrašnje borbe za očuvanje sopstvene državne i identitetske posebnosti. U obe države institucije su slabije od političkih, verskih i bezbednosnih centara moći.
Ključno pitanje više nije ko je formalno bliži EU, već ko je spremniji da raskine sa praksama koje Evropu svode na deklaraciju. Bez jasnog razdvajanja države i Crkve, bez odricanja od iredentističkih projekcija i bez doslednog evropskog pritiska na autoritarne devijacije – i Srbija i Crna Gora ostaće u međuprostoru, suštinski zarobljene između sopstvenih mitova i tuđih geopolitičkih interesa, čak i ako bar jedna od te dve države formalno postane deo evropske zajednice.

Nebojša Vučinić

1250x600

Između zaklinjanja i podaništva

Srbija se nije uskladila sa dvije posljednje odluke Evropske unije (EU) o sankcijama Iranu, koje se odnose na situaciju unutar te zemlje, kao i na iransku vojnu podršku ruskom agresorskom ratu protiv Ukrajine i oružanim grupama i subjektima na Bliskom istoku i u regionu Crvenog mora.
Riječ je o odlukama Evropske unije iz januara ove godine o ažuriranju liste sankcionisanih lica i entiteta iz Irana.
Sve ostale zemlje regiona sa statusom kandidata za članstvo u EU uskladile su se sa posljednjim odlukama evropskog bloka.
- Ove zemlje će obezbijediti da njihove nacionalne politike budu u skladu sa ovom Odlukom- saopštila je visoka predstavnica EU za zajedničku vanjsku i bezbjednosnu politiku, Kaja Kalas.
Srbija ima status kandidata za punopravno članstvo u EU od 2012. godine, a pristupne pregovore otvorila je 2014. godine.
Od svake države kandidata očekuje se da se postepeno usklađuje sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, dok usklađenost mora biti potpuna u trenutku pristupanja.
To je jedan od razloga zbog kojih Srbija od decembra 2021. godine nije otvorila nijedno pregovaračko poglavlje i izgubila je status zemlje lidera u pristupnom procesu.
U međuvremenu, prema Izvještaju o napretku koji je Evropska komisija objavila u novembru 2025. godine, usklađenost Srbije sa restriktivnim mjerama EU povećana je na 63 odsto, u poređenju sa 59 odsto zabilježenih 2024. godine.
Ovo povećanje odnosi se na ostale restriktivne mjere koje EU uvodi prema takozvanim trećim zemljama, ali ne i na Rusiju.

Srbija se nije uskladila s novim sankcijama EU protiv Irana

Promjenom rukovodeće strukture unutar United media grupe neće postojati nijedan opozicioni medij u Srbiji. Suština je da će ta mreža vrlo brzo da se proširi, kao što je i (lider Demokratske narodne partije) Milan Knežević najavio svoje kolumne u "Vijestima", koje će potpasti pod apsolutnu kontrolu (predsjednika Srbije (Aleksandra) Vučića - rekao je izvršni direktor Regionalne akademije za razvoj demokratije Balša Božović.
On je, u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, kazao da promjene unutar rukovodećih tijela United grupe, koja je vlasnik nekoliko srpskih medija dominantno kritički nastrojenog prema srpskom režimu, više to neće biti.&nbsp;
Do sada je, kaže Božović, Vučić kontrolisao 80 odsto medija u Srbiji, a sada će kontrolisati 100 posto tamošnji medijski prostor. Osim Srbije i Crne Gore, smatra da će se to proširiti i na medije u Bosni i Hercegovini.&nbsp;
- Suština je da će opozicija i studentski pokret koji je protiv ovog režima, a svi se na neki način spremaju za izbore koji su najavljeni, tu trku morati da trče bez ijednog slobodnog medija ovoga puta - istakao je Božović.&nbsp;
Dodaje da je u Crnoj Gori mali broj je i dalje nezavisan, te da je oko 20 i nešto odsto onih koji i dalje izvještavaju u skladu sa standardima novinarstva.&nbsp;
- Biće veoma teško Crnoj Gori u narednom periodu, pogotovu kada je fokusirana na svoj evropski put. Biće potrebno mnogo mnogo više od toga da se zabrani neka Jovana Jeremić i jutarnji program Pinka na šest mjeseci. Taj sada pritisak će na Crnu Goru da bude značajno veći nego do sada - ocijenio je Božović.
Naglašava da je Vučić sve političke ciljeve ostvario preko medijskih konglomerata koji je imao u Srbiji, ali je veoma jak i u regionu, te će biti veliki fokus u odnosu na dezinformacije.
- Veliki broj emisija, veliki broj narativa koji su antievropski i koji su na neki način usmjereni na bacanju raznih dimnih bombi na tom evropskom putu biće u narednom periodu prisutni u Crnoj Gori. Pitanje je na koji način će institucije u narednom periodu da se suočavaju sa takvim malignim uticajem - kazao je Božović.
Ostaje, kako je rekao, i da se vidi da li i kakav je plan opozicije u Crnoj Gori, pa čak i dijela vlasti kojima to svakako neće ići u prilog.
- Da li postoji akcioni plan da se od toga odbrane i kakav je redosljed koraka koji će oni preuzeti sa svoje političke strane, jer će u velikoj mjeri rezultat zavisiti od toga kakvi će sve narativi biti prisutni u javnosti i na kraju kakvi će rezultati tih narativa biti i kada je u pitanju evropski put Crne Gore - istakao je Božović.
Broj napada na novinare u Srbiji je porastao tri puta u 2025. u odnosu na 2024. godinu, dok je u Crnoj Gori evidentno političko targetiranje kritički nastrojenih medija, u prvom redu od Demokrata, partije koja rukovodi sektorom bezbjednosti.&nbsp;
Božović smatra da nije slučajno da se targetiraju mediji od Demokrata, jer su duboko ušli u krajnji cilj, a to je "neodgovoran odnos prema javnosti i prema biračima koji su za njih glasali".&nbsp;
- To nijesu ponašanja u skladu sa onim što je strateški put Crne Gore, ne mogu takve politike i takvi donosioci odluka da vode jednu zemlju u Evropsku uniju. To ne ide jedno sa drugim i to će takođe biti u nekom narednom periodu problem za Crnu Goru. Takve političke snage će kočiti Crnu Goru u njenom daljem napretku. One će pokušati svom snagom da ostanu na vlasti - ocijenio je Božović.
Bjekstvo Miloša Medenice i specijalne tuziteljke Lidije Mitrović imalo je odjeka i u regionu, kaže Božović, jer je to slučaj koji ima podrugljiv ton prema institucijama koje nijesu u stanju da se izbore sa tom krizom. To, prema njegovim riječima, govori koliko se institucije degradirale u prethodnih pet i po godina.
- Stvar je u tome ne da treba da postoji politička odgovornost za ono što se dogodilo, već je to neli preduslov za neki minimum koji građani očekuju. U ovom slučaju mislim da se ne radi samo o amaterizmu, već se radi i o namjeri da se predstavi Crna Gora i njene institucije kao nedorasle za jedan ovakav slučaj. Nadam se da će neka naredna vlada imati dosta više zadataka i ciljeva koji će ostvariti ne bi le se ovakve &nbsp;situacije preduprijedile u budućnosti - naglasio je Božović.
Komentarišući oslobađajuću presudu Apelacionog suda za pokušaj terorizma na da izbora 2016.godine, čak i za one koji su priznali krivicu, Božović podsjeća da je jedna sutkinja podnijela ostavku neposredno pred izricanje presude.
Smatra da su dvojica tužioca iz tog slučaja u pritvoru koji liči na politički progon, dok je presuda oslobodila sve osumnjičeni za pokušaj terorizma i to će uticati i te kako na prilike u Crnoj Gori, jer su oslobođeni i oni koji su se izjasnili, pa je sve to jedna "šarena laža".
- Strane ambasade &nbsp;koje su bile involvirane u cijeli slučaj i znale šta se dogodilo 2016. su 2019. godine pozdravile prvostepenu presudu. Ova presuda je najveći šamar tim stranim adresama, prije svega Velikoj Britaniji, SAD-u, Francuskoj i Njemačkoj. Mnoge od njih su na svojim zvaničnim komunikacionim kanalim pozdravile presudu iz 2019. godine, pohvalile proces koji su vodili Čađenović i Katnić. Imate dvojicu, u to vrijeme osumnjičenih, sada oslobođenih, koji ne da su presudom zadovoljni, već su na ruskom slavili oslobađajuću presudu. Ovo je presuda koja je oslobodila i ruske agente, Šišmakova i njegovu grupu iz GRU, a podsjetiću koliko se samo puta ima Šišmakova pominjalu u raznim drugim reonima po Evropi u posljednjih nekoliko godine, posebno od invazije Rusije na Ukrajinu - zaključio je Božović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DFcYwxfihgvU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Božović: Vijesti će potpasti pod apsolutnu kontrolu Vučića, u Srbiji neće postojati nijedan opozicioni medij

Hotelska grupa „Budvanska rivijera“ i ove godine samostalno nastupa na Međunarodnom sajmu turizma u Beogradu. Predstavnica Hotelske grupe „Budvanska rivijera“ Vesna Lagator istakla je da je učešće na ovom sajmu od izuzetnog značaja za njihovu grupaciju.&nbsp; - HG Budvanska rivijera je sa svojim hotelskim kapacitetom najveća hotelska kompanija u Crnoj Gori i zbog toga je od našeg posebnog interesa da prisustvujemo ovako značajnim manifestacijama u sektoru turizma. Tržište Srbije je izuzetno značajno za našu grupaciju, jer je to emitivna zona sa koje iz godine u godinu bilježimo zaista impozantan broj noćenja - ispričala je Lagator.&nbsp; Istakla je da je u 2025. godini realizacija turističkog prometa sa tržišta Srbije bila u obimu preko 90.000 noćenja.&nbsp; - Bilo je oko 15.000 turista iz Srbije koji su kroz formu šestodnevnih aranžmana boravili u našim hotelima. U ukupnom prometu HG Budvanska rivijera učešće tržišta Srbije je oko 22 procenta, te je to tržište sa brojem ostvarenih noćenja na prvom mjestu što se tiče naše emitivne skale. Srazmjerno veličini hotelskih kapaciteta najveći broj noćenja se odnosio na Turističko naselje Slovenska plaža - saopštila je Lagator.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260220160212_28c4e5c38045d6f828783ed131547ab4e4ee2b302767f08bf0ea47e81e8ab5a8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260220160212_28c4e5c38045d6f828783ed131547ab4e4ee2b302767f08bf0ea47e81e8ab5a8" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt='"Budvanska rivijera" na Međunarodnom sajmu turizma u Beogradu'> </figure>  Lagator napominje da je Sajam u Beogradu odlična prilika da posjetioci sebi rezervišu aranžman po povoljnim uslovima.&nbsp; - Povoljnosti se odnose na cijenu koja je čak 15 procenata niža od redovne cijene koja bi se primjenjivala. To je posebno značajno za porodične aranžmane s obzirom na to da se radi o mogućnosti da u pratnji dvoje odraslih djeca imaju ili gratis boravak ili 50 posto popusta, zavisno od uzrasta - dodala je predstavnica HG „Budvanska rivijera“.&nbsp; Osim značajnih povoljnosti po pitanju smještaja, mnogobrojne goste na štand HG „Budvanska rivijera“ privukao je i muzički nastup Nebojše Zloporubovića Zlopija.&nbsp; - Zadovoljni smo posjetom i interesovanjem. Tradicionalno imamo dobru komunikaciju na relaciji naše receptivne destinacije Crne Gore i HG Budvanska rivijera u odnosu na emitivnu zonu Srbije sa koje je i očekivano da vlada veliko interesovanje. Za vikend očekujemo još više posjetilaca koji će rezervisati aranžman i još više potencijalnih saradnika sa kojima ćemo moći uspostaviti novu poslovnu saradnju - poručila je Lagator.

HG „Budvanska rivijera“ u 2025. zabilježila preko 90.000 noćenja turista iz Srbije

Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je danas u Nju Delhiju da je tokom razgovora sa srpskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem otklonio strahove Srbije u pogledu odbrambene saradnje Hrvatske, Albanije i Kosova.
- Otklonili smo strahove za koje smo razumjeli da postoje u Srbiji od saradnje između ministarstava odbrane Hrvatske, Kosova i Albanije. Pojasnio sam da je ta saradnja usmjerena na tehničku saradnju naših resora i da nije usmjerena ni na koji način protiv Srbije. Koliko sam vidio iz njegove izjave, to je sada prihvaćeno- rekao je Plenković novinarima na marginama samita o vještačkoj inteligenciji u Nju Delhiju.
Vučić je juče izjavio da mu je Plenković rekao kako saradnja Hrvatske, Albanije i Kosova nije usmjerena protiv Srbije. Vučić je u izjavi novinarima beogradskih medija iz Nju Delhija naveo da je „dugo razgovarao s hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem“ i da su prvi put govorili o „vojnom savezu Tirane, Zagreba i Prištine“.
Plenković je održao više sastanaka. Vučić je ranije, na konferenciji u Njemačkoj, rekao da je najveća prijetnja Srbiji upravo taj „vojni savez“. Hrvatska, Albanija i Kosovo potpisali su prošle godine Deklaraciju o saradnji na području odbrane i sigurnosti, za koju je rečeno da je usmjerena na stabilnost i sigurnost u jugoistočnoj Evropi, podršku euroatlantskom putu te jačanju saradnje i savezništva triju prijateljskih država.
Plenković se danas sastao i s brazilskim predsjednikom Luizom Ináciom Lulom da Silvom, a među temama je bio sporazum o slobodnoj trgovini Evropske unije i Mercosura, trgovinskog bloka s Brazilom kao punopravnim članom. Plenković je naglasio da će to biti prilika za hrvatski izvoz i da poljoprivrednici ne bi trebali strahovati.
- Trebao bi otvoriti i šanse hrvatskoj ekonomiji za veću prisutnost naših izvoznika na tržištu cijele Latinske Amerike. Ponavljam, taj sporazum ima vrlo jasne zaštitne mehanizme u slučaju da dođe do nekih poremećaja u pojedinim sektorima- rekao je Plenković. Kasnije danas sastaće se i s glavnim sekretarom Ujedinjenih nacija &nbsp;Antoniom Guterešom.

Plenković: Otklonio sam strahove Vučića o našoj saradnji s Albanijom i Kosovom

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović obratio se na svečanom prijemu povodom obilježavanja Dana državnosti Republike Srbije – Sretenja sa porukom da su Crna Gora i Srbija suverene i ravnopravne države, svaka ima svoj put i svoju odgovornost prema građanima i prema susjednim državama.
Predsjednik države je kazao da je ovo praznik kojim Srbija obilježava dvije velike ideje: slobodu i ustavnost.
- Sretenje nas podsjeća na 15. februar 1804. godine i na hrabrost da se ustankom započne borba za slobodu, i na 1835. godinu, na ideju da se sloboda uredi Ustavom i pravilima koja važe jednako za sve- kazao je MIlatović.
Ističe da zato Sretenje afirmiše univerzalnu poruku - da je država snažna onda kada počiva na slobodi i vladavini prava.
- Mi smo dvije bliske, bratske zemlje. Povezuju nas porodice, prijateljstva, uspomene i svakodnevni život – i ta veza se najbolje ogleda u ljudima koji svakog dana prelaze granicu ne kao prepreku, već kao mjesto susreta gdje rade, uče, putuju, liječe se, posjećuju rodbinu, prijatelje, kumove, idu na odmor i stvaraju- poručio je Milatovićć.
Ali, imati bratske odnose ne znači misliti isto o svemu, naglasio je predsjednik, niti prećutati kada se ne slažemo. Bratstvo među državama je obostrano poštovanje. Uvažavanje. I sigurnost da se naši odnosi ne grade na dnevnoj politici, niti na tome ko je trenutno na vlasti, već na dostojanstvu, zajedničkom interesu naših građana, kao i na stabilnosti našeg regiona.“
- Znamo da je naš region predugo bio talac velikih riječi, loših rezultata i nerazumljivih sukoba. Naša generacija ima istorijsku priliku da čitav region povede u bolju budućnost jer upravo to je ono što naši građani žele. Zato nam treba iskrena saradnja i mjerljivi rezultati - sigurnost radnog mjesta, bolja zdravstvena zaštita, kvalitetnije obrazovanje, i institucije koje rade profesionalno. Mi smo odlučni da završimo posao. Evropski put za nas nije formalnost niti administrativni proces, već stvarne reforme koje grade modernu, uređenu i uspješnu državu. Ne zbog forme, već zbog suštine. I mi taj put ne vidimo kao nadmetanje- poručio je predsjednik.
Milatović podsjeća da Evropska budućnost Crne Gore nije potpuna bez stabilnog, povezanog i uspješnog regiona. I zato je regionalna saradnja neraskidiv dio naših evropskih integracija. Kada gradimo povjerenje, jačamo ekonomsku saradnju, povezujemo infrastrukturu i suzbijamo kriminal, mi ne činimo uslugu jedni drugima. Mi radimo zajednički posao.
Zapadni Balkan, dodaje predsjednik, može da bude uspješna evropska priča samo ako se ponašamo evropski, svakog dana. To znači da se sporovi ne rješavaju preko naslovnih strana. To znači da se istorija poštuje, ali da budućnost ne smije biti zarobljenik prošlosti. To znači da se različita mišljenja ne pretvaraju u podjele i neprijateljstva. I to, na kraju, znači da se čuva dostojanstvo svakog građanina.
U tom duhu, Crna Gora želi da bude podrška Srbiji na evropskom putu. Mi želimo da dijelimo iskustva, da sarađujemo, da učimo jedni od drugih. Da radimo na onome što nas povezuje, a ne razdvaja. To je naš zajednički interes. Naša saradnja može biti jača u ekonomiji, energetici, saobraćaju, turizmu, digitalnim uslugama i obrazovanju. Posebno može biti jača i u oblasti bezbjednosti jer organizovani kriminal ne poznaje granice.
- Danas, odavde, mi šaljemo jasnu i važnu poruku: da smo bliske i bratske države i kada ne mislimo isto o svemu. Da možemo da vodimo politiku koja spaja, umjesto politike koja podiže tenzije i produbljuje razlike. Sretenje nas podsjeća da su sloboda i ustavnost žive stvari, a ne uspomene. Da se sloboda ne podrazumijeva; da se svakog dana iznova potvrđuje odgovornošću. Da se Ustav ne čuva samo riječima, nego izgradnjom i povjerenjem u institucije. Neka duh Sretenja uvijek bude inspiracija Srbiji, a nama u regionu podsjetnik da budućnost pripada onima koji grade institucije i rezultate, mirno i odlučno", kazao je predsjednik Milatović i zaključio riječima: Živela Republika Srbija! Živjela Crna Gora! Živjelo prijateljstvo naših država i evropska budućnost našeg regiona!- zaključio je predsjednik Milatović.

Milatović: Crna Gora i Srbija bliske i bratske države i kada ne mislimo isto

Vaterpolo U20 reprezentacija Crne Gore na Evropskom prvenstvu igraće sa reprezentacijama Španije, Njemačke i Srbije, odlučeno je danas žrijebom.
Muški turnir obuhvatiće Elite i Division I takmičenja, koja će biti odigrana u Varni (Bugarska), odnosno Oeirasu (Portugal).
Žensko prvenstvo okupiće 20 reprezentacija u Oeirasu.
Takmičenje će biti odigrano &nbsp;od 10. do 16. avgusta, a crnogorska selekcija nastupiće u Elitnoj diviziji u Varni.
U prvoj fazi takmičenja, u grupnoj fazi, igraće se po sistemu svako sa svakim, nakon čega će dvije prvoplasirane reprezentacije iz grupa A i B direktno plasirati u četvrtfinale.
Timovi koji osvoje treće i četvrto mjesto u grupama A i B, boriće se protiv reprezentacija koje u grupama C i D zauzmu jedno od prva dva mjesta za preostale pozicije u četvrtifnalu.
Grupa A: Hrvatska, Mađarska, Italija i Grčka
Grupa B: Crna Gora, Španija, Njemačka i Srbija
Grupa C: Turska, Bugarska, Francuska, Slovenija
Grupa D: Holandija, Rumunija, Malta i Češka

Crnogorski vaterpolisti u grupi sa Španijom, Njemačkom i Srbijom

27.02.
21:00h
Do maloprije sam gledao kako Mišo Laković na odboru za koji ne znam kako se zove, drži čas iz principijelnosti, profesionalnosti, pravne časti.
I svake druge časti.
Uprkos tome što mu "u drob" skaču njegovi iz PES-a.
Čovjek objašnjava i upozorava da nema retroaktivnosti zakona koji će se usvojiti i da započeti disciplinski postupci u MUP-u ne mogu zbog toga da se obustave, te da je operativna informacija nedovoljna da se neko ostavi bez radnog angažmana u MUP-u.
Jednostavno, čovjek ne može da "proguta" očiglednost.
Koja postaje opasna po društvo.
Ne dozvoljava mu to V.Č. koji nije S.Č.
Ne da mu Milojko, moj drug, koji je dobrovoljno postao talac Demokrata.
Imam osjećaj da Andrija Mandić misli o ovim zakonima isto što i ja, što i Laković, ali neće svađu.
Nije on talac Demokrata, sve vidi, možda mu je ova oportunost politički isplativa.
Ali mu to neće biti na duže staze.
Kao što Lakoviću nije isplativo da ga ja ohrabrujem, ali pametan čovjek kakav je on, zna da mu je ponašanje zaloga za sjutra. I životno, ljudski, politički.
Malo za sudije.
E, kukala im majka kada krenemo da čistimo sud, uzviknu jedan Demokrata.
Zato kolege, udovoljavajte im u međuvremenu. Činite im ćef, dako se spasite od oluje koja samo što nije.
P.S: Razmišljanje o političkoj smrti bitan je dio te iste smrti. Razmišljanje o političkoj smrti je i umiranje prije političke smrti.
Osim ako nijesi Mišo Laković.

Laković

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Elvir Zvrko kazao je da Vlada danas iza zatvorenih vrata pokušava da prekroji zakone o policiji i Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB).
- Bez rasprave, bez mišljenja EK, bez uvažavanja parlamenta. To nije reforma nego priprema terena za političku kontrolu sile. Ovako se ne gradi demokratija — ovako se gradi “Policijska Država Sad” - poručio je Zvrko na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fzvrkoe%2Fstatus%2F2027477081383137573%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Zvrko: Ovako se ne gradi demokratija, već “Policijska Država Sad”

Direktor Monteputa Milan Ljiljanić kazao je da su konačno došli do ugovora za nastavak gradnje auto-puta i da će dati sve od sebe da ga završe u predviđenom roku od pet godina.
Ova trasa, duga oko 23 kilometra, finansiraće se dijelom iz državne kase, kao i iz kredita EBRD-a od 200 miliona eura i granta Evropske unije (EU) od 150 miliona eura. 
 
Izvođaču, kako je objasnio Ljiljanić u emisiji "Okvir" na TVCG, sada predstoji dosta posla, mora, između ostalog, da registruje preduzeće u Crnoj Gori, obavi registraciju inženjera koji će raditi na projektu i početak radova se očekuje početkom aprila, najkasnije početkom maja.
- Vrijednost radova je 694 miliona eura. Prve projekcije koje smo davali, davali smo na osnovu idejnog projekta iz 2020. godine, a na tržištu je bio porast materijala i sve je uticalo na ukupnu i konačnu cijenu. Imali smo potpuno transparentan tender i izabrali smo najjeftiniju ponudu. Obezbijedili smo i 150 miliona eura grant sredstava, tako da će tih 30 miliona eura po kilometru građane koštati ustvari oko 24 miliona eura - objasnio je Ljiljanić.
Prvo će se, kako je kazao, trošiti sredstva iz granta i kredita, a onda će se trošiti sredstva iz budžeta.
<h2>Zamjerke na pojedine stavke ugovora i brzinu</h2>
Predsjednik Odbora za ekonomiju Boris Mugoša iz Socijaldemokrata (SD) naglasio je da svi treba da se raduju izgradnji druge faze auto-puta, ali je zamjerio premijeru na izjavama koje je davao o novcu potrebnom za ovaj projekat od 2024, kao i najavama da će Crna Gora 2026. biti premrežena projektima u saobraćajnoj infrastrukturi, a pokazalo se da toga baš u toj mjeri i nema, što &nbsp;pokazuje se da se olako neke stvari obećavaju.
Kako je naglasio, žuti fidik ili standardizovani međunarodni ugovorni model za inženjerske projekte gdje je izvođač odgovoran i za projektovanje i za izgradnju objekta, je opet prihvaćen. Imamo opet izvođača iz Kine, iako je, podsjeća Mugoša, na početku posla taj izbor bio dramatično dočekan. Sumnjalo se, kaže, i u kvalitet poslova, pa se pokazalo da je to po svim svjetskim standardima.
Poslanik GP URA Miloš Konatar ističe da je dobro što se ide u drugu fazu izgradnje auto-puta, ali, konstatuje da projekat ide sporo.&nbsp;
- Dobra je stvar što krećemo u drugu dionicu, ali nije isto hoćete li to dobiti za pet, 10 ili 20 godina. Postavlja se pitanje da li neke poslove možemo da odradimo brže. Tu je i projekat bulevara Tivat - Jaz koji se gradi kao Skadar na Bojani. Idemo brzinom puža, a treba mnogo brže, ako želimo da razvijamo Crnu Goru i da imamo dinamičan rast - kazao je Konatar.
Ljiljanić je istakao i da je za obilaznicu oko Budve danas završen tender i da su stigle tri ponude, sve od kineskih kompanija.
- Procijenjena vrijednost je bila 200 miliona eura i po našem zakonu, jer je to prvi tender za infrastrukturni projekat po našem zakonu, svi izvođači morali su da se uklope u tu cijenu. Nisu imali opciju kao EBRD tender da mogu da idu preko procijenjene vrijednosti. Jedna ponuda je 196 miliona, jedna 190 i jedna 170. Sada će ići evaluacija ponuda tako da očekujemo ovih par mjeseci da riješimo i da dobijemo izvođača. Želja je da prije završetka ljetnje turističke sezone krenu radovi, ali to će zavisiti i od žalbi i nadam se da ih neće biti. Te kompanije su u konzorcijumu sa nekim našim kompanijama i kompanijma iz regiona - kazao je Ljiljanić.
<h2>Brza cesta duž crnogorskog primorja bez pomaka</h2>
Konatar je podsjetio i da je premijer prije tri godine u izbornoj kampanji u Herceg Novom, kao kandidat za premijera kazao da su obezbijeđeni gotov projekat i finansije za jadransku magistralu, odnosno za brzu cestu duž crnogorskog primorja, a već tri godine se na tom planu ništa ne dešava, pa je po svoj prilici tada obmanio javnost. Kako je dodao Mugoša, tek treba da se vide ponude za obilaznicu da li odgovaraju ili ne, eventualne žalbe, tako da može biti opet dug put do početka tih radova.
Ljiljanić je odgovorio da je bilo urađeno idejno rješenje za prelaz Bokokotorskog zaliva, na osnovu kojeg su radili dvije studije o uticaju na životnu sredinu i uputili su zahtjev ka UNESCO-u.
- To je brza saobraćajnica definisana u prostornom planu kao B1 i na njoj je obilaznica Budve. Mi ćemo krenuti sa tom obilaznicom i ona će biti krajnja veza na Bulevar Tivat-Jaz, a sa druge strane vezaće se na auto-put Bar-Boljare. I to će biti u konačnici izgled saobraćajnice B1. Očekujemo po najavama obrađivača studije da će najvjerovatnije biti negativne obje i negativan odgovor UNESCO-a. U pripremi je projekat Jadransko-jonskog auto-puta, zapadnog dijela koji ide na Krivošije, Grahovo - Krivošije i radimo zajedno sa tim projektom obilaznicu Herceg Novog. Znači vezaćemo zaliv sa obje strane - objasnio je Ljiljanić.

Ljiljanić: Rok za drugu dionicu auto-puta pet godina, završen i tender za obilaznicu oko Budve

Predsjednik Amerike, Donald Tramp, izjavio je u petak da "nije zadovoljan" dosadašnjim pregovorima s Iranom, ali da će pričekati što će se dogoditi u dodatnim rundama pregovora s tom bliskoistočnom zemljom o njenom nuklearnom programu.
- Nijesam zadovoljan činjenicom da nam nijesu voljni dati ono što imamo. Nisam oduševljen time. Vidjećemo šta će se dogoditi. Razgovaraćemo kasnije - rekao je Tramp novinarima dok je u petak napuštao Bijelu kuću. 
Tramp je rekao da nijesu zadovoljni načinom na koji se vode pregovori. 
- Ne mogu imati nuklearno oružje - rekao je Tramp.
Napetosti između Sjedinjenih Država i Irana ostaju visoke nakon što njihovi posljednji nuklearni pregovori u Ženevi u četvrtak nisu uspjeli postići napredak, a američke snage se okupljaju u regiji.
Tramp je zaprijetio vojnom akcijom ako Iran ne pristane na dalekosežni sporazum o ograničavanju svog nuklearnog programa. 
Iran insistira na tome da ima pravo obogaćivati ​​uranijum u mirnodopske svrhe i poriče da traži nuklearno oružje, navodi PBS.

Tag: srbija