Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da su na sjednici Savjeta za nacionalnu bezbjednost razmatrane tri ključne teme – regionalna vojna i politička bezbjednost sa osvrtom na situaciju u Evropi i svijetu, energetska bezbjednost i američka akcija na teritoriji Venecuele.
Vučić je naglasio da je Srbija svjesna složenosti svoje pozicije na jugoistoku Evrope, ističući da se, kako je naveo, „ruši stari svjetski poredak“ i da međunarodna pravila više ne važe.
„Moramo sebi priznati da Povelja Ujedinjenih nacija više ne funkcioniše, posebno nakon akcije Sjedinjenih Američkih Država u Venecueli. Danas u svijetu dominira pravo sile – ko je jači, taj tlači“, rekao je Vučić.
On je ocijenio da reakcije predstavnika Evropske unije na dešavanja u Venecueli pokazuju da se rukovode sopstvenim interesima, navodeći da ih, između ostalog, brine pitanje Grenlanda.
Predsjednik Srbije izrazio je zabrinutost zbog, kako je rekao, ubrzanog naoružavanja Prištine, koje se, prema njegovim riječima, odvija suprotno Povelji UN, uz značajnu ulogu Turske. Takođe je naveo da Priština, Tirana i Zagreb rade na razvoju „kompleksnog vojnog sistema“.
„Pripremamo se za odbranu od onih koji otvoreno prijete našoj zemlji“, poručio je Vučić, dodajući da se na sjednici razgovaralo o daljem jačanju odbrambenih kapaciteta Srbije.
U narednih godinu i po dana, istakao je Vučić, „udvostručićem vojne kapacitete, a ljudske kapacitet će povećati za trećinu“.
“Use i u svoje kljuse”, naveo je Vučić, te istakao da i „ako da krene neko iz regiona protiv nas, niko nam neće pomoći osim nas samih“.
Neće nas da napada Amerika ili neka velika sila…, dodao je.
“Čuvamo mir ne napadajući nikoga, ali imamo veliku odvraćajuću snagu. U ovom trenutku ne postoji opasnost od agresora. Naša snaga je veća od opasnosti potencijalnog agresora “, rekao je Vučić.
Govoreći o energetskoj bezbjednosti, Vučić je ukazao na velike promjene u svijetu, navodeći da je američki predsjednik Donald Tramp osnovao Agenciju za dominaciju SAD u oblasti energetike. Ocijenio je da SAD teže potpunoj dominaciji u energetskom sektoru, ističući Venecuelu kao ključni primjer.
Vučić je najavio i da će Rafinerija početi sa radom 17. ili 18. januara, te da se očekuje dolazak prvih 85.000 tona sirovine do sredine mjeseca.
Osvrćući se na međunarodne primjere iz prošlosti, Vučić je govorio o sudbini bivših lidera poput Slobodana Miloševića, Muamera el Gadafija i Bašara el Asada, ocjenjujući da se danas više ne vodi računa o međunarodnim normama, već isključivo o interesima i kontroli resursa.
„Srbija čuva mir i ne prijeti nikome, ali ima snažnu odvraćajuću moć. U ovom trenutku ne postoji neposredna opasnost od agresije“, zaključio je Vučić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vučić o intervenciji SAD u Venecueli, predviđa pokušaje napada iz regiona na Srbiju

U prazničnom intervjuu za Portal ETV, bivši izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru, a sadašnji izvjestilac EP za Srbiju, Tonino Picula, poručuje da Brisel „pažljivo vaga“ političke poruke koje stižu iz Podgorice, upozorava da u EU neće biti mjesta za države sa proruskim i antievropskim akterima, te oštro komentariše „provokacije“ vrha crnogorske vlasti i jačanje uticaja SPC. Ističe da Crna Gora ima realnu šansu da iskoristi ostatak mandata ove Evropske komisije, ali samo ako pokaže opipljive rezultate u vladavini prava i izbjegne unutrašnje blokade. Vučićev prijedlog zajedničkog ulaska regiona naziva „izrazom političke nemoći i zavisti“.
<h2>„EU neće tolerisati ucjenjivačke partnere u vlasti“</h2>
Portal ETV: Crna Gora je godinama važila za lidera u procesu evropskih integracija, ali nakon 2020. godine bilježi stagnaciju u ključnim reformama, posebno u pravosuđu i pregovaračkim poglavljima, uz produbljene političke podjele. Iz perspektive Evropske unije - koliko je danas realno govoriti o zadržavanju liderske pozicije i da li je najavljena ambicija ulaska u EU do 2028. godine ostvariva u postojećim okolnostima?
- Prije svega, pozdravljam nedavno zatvaranje pregovaračkih poglavlja, momentum je tu, ali ključna odgovornost i dalje ostaje na Crnoj Gori. Vjerujem da je Europskoj uniji, kako državama članicama, tako i Komisiji i Parlamentu, bitno da u EU ulazi istinski spremna članica, usklađena s našom vanjskom i sigurnosnom politikom, te neupitnom vladavinom prava. Ono što je također bitno jest da su ključne reforme istinski sprovedene i da su održive, jer će se samo zbroj spomenutog uzimati u obzir na kraju pregovaračkog procesa. O datumima ne bi trebalo nagađati, ali treba sve uraditi da mogući vremenski okvir za ulazak Crne Gore u sastav EU zaista bude ovaj tekući mandat Europskog parlamenta i Komisije. Sljedeći europski izbori su sredinom 2029., a otvoreno je pitanje u kakvim okolnostima i kako će izgledati sastav europskih institucija, te kakvo će biti političko raspoloženje nakon njih. Zato je sada od velike važnosti da naredni period bude optimalno iskorišten. EU je tu da usmjerava proces i pomaže, ali temeljna odgovornost za uspjeh pregovora je, ponavljam, na Crnoj Gori.
Portal ETV: Koliko EU zabrinjava činjenica da mnoge ključne državne resore vode ljudi otvoreno antizapadnih stavova? Može li takav disbalans unutar vlasti blokirati pregovarački proces?
- Heterogenost vladajuće koalicije može imati pozitivne i negativne reperkusije. Okupljanje oko projekta ulaska u EU je u osnovi nadstranačko jer treba osigurati široku podršku ozbiljnim i često bolnim reformama, ali unutar koalicije može rasti i ucjenjivački potencijal partnera sa drugačijom agendom. Ovo posljednje kao mogući tok događanja definitivno može zabrinjavati, premda treba priznati da i današnja EU ima vlastitih problema s anti EU politikama nekih država članica jer nažalost zbog kriznih previranja antizapadne politike interno jačaju. Upravo to je razlog što će neke institucije EU kao i države članice dobro vagati kod primanja novih članica s proruskim i antieuropskim akterima jer se ne žele unedogled opterećivati lošim iskustvima stečenim u natezanjima s političarima poput Orbana i sličnih.
<h2>„Mandićeva slika Karađorđevića je smišljena provokacija“</h2>
Portal ETV: Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić nedavno je, tokom posjete Londonu, uručio domaćinima sliku kapele Karađorđevića na Lovćenu – simbola nestanka crnogorske državnosti. Da li takvi politički gestovi zabrinjavaju EU kada razmatra da li je Crna Gora vrijednosno usklađena sa Evropom?
- To je očito smišljena politička provokacija za koju smatram da nije primjerena funkciji koju taj gospodin trenutno obnaša. Predsjednik Skupštine bi po definiciji trebao djelovati kao umjeren i uključiv faktor sposoban surađivati i s političkim oponentima bez demonstriranja bilo kakvog radikalizma. To svakako vrijedi i za nastupe u inozemstvu. Postoje puno prikladniji darovi koji se mogu pokloniti u svečanim i diplomatskim prilikama, a koji ne iritiraju značajan broj građana vlastite zemlje. U svakom slučaju, i ova gesta upućuje na oprez kada se razmišlja koliko su sa zajedničkim vrijednostima EU usklađeni najviše rangirani pojednici crnogorske vlasti, a ne samo država.
Portal ETV: Kako u u evropskim institucijama tumačite rast uticaja Srpske pravoslavne crkve u institucijama i javnom životu Crne Gore?
- Utjecaj SPC-a je kontinuirano vidljiv i prisutan, pogotovo nakon velikih političkih promjena u Crnoj Gori od 2020., kada su se i bitne političke odluke donosile s crkvenim visokodostojnicima. SPC u Crnoj Gori ima ambiciju da funkcionira gotovo kao nadvladina organizacija i agent beogradskih interesa. Ono što je bitno za EU institucije jest da se mora dosljedno inzistirati na sekularnosti, što je i ustavno načelo, ali i bitan faktor odvajanja svjetovnog i vjerskog. To načelo je, kao i puna sloboda vjeroispovjesti, također ugrađeno i u pretpristupne pregovore.
<h2>„Vladavina prava i nezavisno pravosuđe – ključ za 2026. godinu“</h2>
Portal ETV: Što bi bili ključni zadaci koje Crna Gora mora završiti 2026. godine ako zaista želi da ostane u trci za prvu narednu rundu proširenja?
- Poruke koje dolaze iz europskih institucija su kristalno jasne, jer je naglasak na borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala uz osiguravanje pune neovisnosti pravosudnog sustava kao i nastavak sinkronizacije s zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU. Sažeto, vladavina prava i pravosuđe su krucijalne teme na kojima će inzistirati relevantan broj država članica. Iz hrvatskog iskustva mogu reći da su rezultati u tim segmentima bili od izuzetne važnosti kako bi se uvjerile rezerviranije države članice da nam je mjesto u Europskoj uniji. To svakako i Crna Gora mora u narednom razdoblju pokazati.
Portal ETV: Samit Evropska unija - Zapadni Balkan biće održan 1. juna 2026. godine u Crnoj Gori, a domaćinstvo su potvrdili predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i premijer Milojko Spajić, što je ocijenjeno kao velika čast i politička poruka za region. Možete li prokomentarisati najavu predsjednika Milatovića da će na tom Samitu biti potpisan dokument o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji, da li je to realno očekivati?
- Slažem se kako je vrlo dobra poruka za Crnu Goru što će se summit održati baš na njenom tlu. To je nesumnjivo velika prilika za Podgoricu i jasna podrška Brisela u finalu pristupnih pregovora. Smatram da je najava predsjednika Milatovića u duhu optimizma i aktivizma koji se pokazuje kod političkih aktera proteklih dana u Crnoj Gori. Izjava ima, prije svega, motivacijski karakter. Bilo bi svakako dobro za Crnu Goru da do summita napravi neke značajne korake, te da se u okviru nastupajućeg ciparskog predsjedanja Vijećem EU može reći kako je dobra prilika dobro iskorištena.
<h2>"Očekujem da se kriza u Srbiji razriješi novim fer i poštenim izborima"</h2>
Portal ETV: Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić predlaže da sve države Zapadnog Balkana istovremeno uđu u EU. S obzirom na to da je i ranije postojala ideja tzv. „train principle“ koja nikada nije formalno prihvaćena iz više razloga, koliko je takav koncept ostvariv i da li bi mogao da ugrozi princip individualnog napretka zasnovanog na reformama?
- Taj je prijedlog izraz političke nemoći i slabo prikrivene zavisti budući da Vučićeva Srbija ne želi ni promovirati europsku agendu u vlastitoj zemlji niti uspjeva ostvariti minimalan napredak u pregovorima o članstvu. On je i neostvariv jer je suština procesa proširenja bazirana na meritumu, honorira države koje istinski sprovode reforme, koje se sustavno mijenjaju na bolje i koje se sve više, a ne sve manje rimuju s geopolitičkim interesima Unije. Naravno da zemlje predvodnice proširenja ne žele i ne moraju čekati države koje nisu spremne, stagniraju ili nazaduju. To je stav europskih institucija oko kojeg su i Vijeće i Komisija i Parlament usuglašeni i jednostavno ne vidim da bi se u pogledu toga radili neki loši kompromisi na štetu država kandidatkinja koje zaslužuju pristup. Naravno da bi Vučić želio navrat nanos uspostaviti neki novi “coupling” njegove Srbije s Crnom Gorom ne bi li otežao ulazak Podgorice u EU.
Portal ETV: U posljednjem izvještaju koji ste predstavili u EP ukazali ste na “ozbiljne nedostatke” u izbornom zakonodavstvu, stanju medija, nezavisnosti pravosuđa, i na problem selektivne pravde? Što, konkretno, očekujete od vlasti u Srbiji da urade u narednom periodu da pokažu da zaista teže evropskoj orijentaciji, a ne samo deklarativno?
- Za početak, bilo bi dobro da se predsjednik države pojavljuje na visokim summitima EU i država Zapadnog Balkana, jer u suprotnom šalje sliku neodgovornosti i odustajanja. Nažalost, ne vidim neke tragove poboljšanja situacije u Srbiji te pokušaje adresiranj nagomilanih problema koji su spomenuti u izvješćima Komisije i Parlamenta. Očekujem da se kriza razriješi na način koji traži značajan broj građana, a to su novi izbori. Ti izbori moraju biti fer i pošteni što podrazumjeva da izborno zakonodavstvo mora biti prilagođeno preporukama relevantnih međunarodnih organizacija prije toga. To je paket realnih zahtjeva koje vlast u Beogradu mora ispuniti, ukoliko postoji istinska politička volja za rješavanje nagomilanih unutarnjih problema i želja za deblokadom pristupnog procesa.

Danijela Jovanović

Picula za Portal ETV: EU neće primati države sa proruskim akterima, Crna Gora mora da pokaže da je vrijedna povjerenja

Policija je jutros u Botunu, u crnogorskoj opštini Zeta, rasturila blokadu mještana koji su tijelima sprječavali početak radova na izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Ono što se čini kao lokalno komunalno pitanje izazvalo je burne reakcije u susjednoj Srbiji. Predsjednik Aleksandar Vučić i ministar kulture Nikola Selaković javno su stali uz lidera Demokratske narodne partije Milana Kneževića, koji je učestvovao u blokadi, a predsjednica parlamenta Ana Brnabić iskoristila je ovaj incident za napad na Evropsku uniju.
Predstavnici Vodovoda stigli su rano jutros, oko četiri sata, sa mašinama u Botun kako bi otpočeli radove na izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, ali su ih mještani spriječili da priđu lokaciji.
Nakon više sati, policija je rasterala građane i građanke koji su tijelima branili početak radova. Privedeno je više građana, među njima i predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović, dok je lider Demokratske narodne partije Milan Knežević samovoljno ušao u policijsku maricu i poručio da će njegova stranka izaći iz vladajuće koalicije.
- Milan Knežević je branio samo na referendumu jasno iskazanu volju građana i zbog toga je uhapšen- rekla je predsjednica Narodne skupštine Ana Brnabić, koja se zbog dešavanja u susjednoj Crnoj Gori telefonski uključila u program prorežimske televizije Informer.
U Srbiji, samo tokom ove godine, imamo preko 23.000 neprijavljenih skupova, blokada i terora nad stanovništvom, i EU nam svaki put spočitava prekomjernu upotrebu sile. Vjerujem da će ovo što se desilo u Crnoj Gori, nažalost, biti pohvaljeno od strane EU. To su vam te evropske vrijednosti i to su vam ti dupli standardi. Dakle, ako radite kako neko drugi svira, onda ste dobri. Ako pokušavate da poštujete institucije, vladavinu prava i volju građana i naroda, ali ne igrate kako neko drugi svira, onda ste uvijek krivi, ocijenila je Brnabić.
Zatim je svoje kritike usmjerila prema Evropskoj uniji, poručujući da je sada sasvim jasna odluka predsjednika Vučića da Srbija ovog mjeseca ne učestvuje na Samitu EU i Zapadnog Balkana u Briselu.
- Ovo što se danas desilo, što se jutros desilo Milanu Kneževiću i drugima koji su privedeni i maltretirani — iako, ponavljam, samo su branili volju većine iskazanu na demokratskom referendumu — dokazuje da je Aleksandar Vučić bio u pravu kada nije otišao. Ovo je ogromna sramota: sramota za EU, sramota za Crnu Goru i sramota uopšte za neke ljude koji nam svakog dana spočitavaju vladavinu prava i demokratske vrijednosti, a ovako se ponašaju prema izabranim zvaničnicim- aporučila je Brnabić.
Osvrnula se i na raniju izjavu premijera Crne Gore Milojka Spajića da će njegova zemlja 2028. godine čekati Srbiju u EU.
- Samo ako takva bude EU, čekaće nas dugo. Nijesam sigurna da Srbija uopšte želi da uđe u takvu EU. Svaka im čast. I njima i Evropskoj uniji- kazala je predsjednica parlamenta i ocijenila da su današnja dešavanja u Zeti „nažalost, dobar način da se pokaže kako izgleda vladavina prava u zemlji kandidatu za članstvo 2028. godine“.
Podršku Kneževiću prethodno je pružio i predsjednik Vučić, koji je ocijenio da je predsjednik Demokratske narodne partije branio volju naroda iskazanu na referendumu.
- Danas je u Crnoj Gori uhapšen lider Demokratske narodne partije i, što je važnije, lider srpskog naroda Milan Knežević. Branio je volju naroda iskazanu na referendumu. U teškim trenucima uvijek sam bio i biću uz svoje prijatelje. Milan to jeste i ponosim se našim drugarstvom i nadam se da će uskoro biti na sloboda- napisao je Vučić na Instagram nalogu BudućnostSrbijeAV.
Reagovao je i ministar kulture Nikola Selaković, koji je ocijenio da privođenje Kneževića predstavlja grubo kršenje volje naroda i nasilje nad čovjekom koji se za prava svog naroda bori bez kompromisa i zazora.
- Izražavam punu podršku mom dragom bratu, prijatelju i saborcu, uz očekivanje da pravda bude što prije ispunjena njegovim puštanjem na slobodu i da Srbi u Crnoj Gori napokon postanu ravnopravni građani- &nbsp;rekao je Selaković.
U mjestu Botun, u crnogorskoj opštini Zeta, nadomak glavnog grada Podgorice, planirana je izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u industrijskoj zoni nekadašnjeg Kombinata aluminijuma (KAP).
Ipak, ovaj projekat, koji finansira Evropska unija, naišao je na protivljenje lokalnog stanovništva koje, kako je izvijestio BBC na srpskom, strahuje da bi zastarjela tehnologija mogla ugroziti njihove živote. Zećani su na nedavnom lokalnom referendumu ubjedljivo rekli „ne“ ovom projektu.

1250x600

1084x550

Vučić i Selaković podržali Milana Kneževića; Brnabić: Sramota za EU, sramota za Crnu Goru

Vidite da Hrvati mogu da rade šta hoće u Podgorici, a oni će da ćute i pognu glavu - kazao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u emisiji "Hit-tvit" na televiziji B92. 
- Za sve im je Vučić kriv, i za Loru i za Jadran - dodao je Vučić.
Poseban akcenat je, kako prenosi<a href="https://www.pobjeda.me/clanak/vucic-hrvati-u-crnoj-gori-mogu-da-rade-sta-hoce-a-ja-sam-im-kriv-i-za-loru-i-za-brod-jadran"> Portal Pobjeda</a>, stavio na regionalne odnose i medijski ambijent, navodeći da u Crnoj Gori gotovo da ne postoji kritički odnos prema vlasti, za razliku od Srbije.
- Koji je medij protiv (Andreja) Plenkovića u Hrvatskoj? Koji je protiv (Denisa) Bećirovića u Bosni i Hercegovini? Koji je protiv (Milojka) Spajića i (Jakova) Milatovića u Crnoj Gori? Imate samo medije protiv Vučića. U Srbiji postoje strahovito snažne medijske platforme koje svakodnevno rade protiv mene - rekao je Vučić.
Prema njegovim riječima, u regionu se sistematski gradi narativ u kojem je Srbija, odnosno on lično, dežurni krivac za sve probleme, dok se istovremeno prećutkuju ili relativizuju zločini nad Srbima, uključujući i stradanja u Lori. 
On je upozorio i na, kako je naveo, širi bezbjednosni kontekst, navodeći da se Evropa kreće ka ozbiljnim sukobima i da je cilj Srbije da, uprkos pritiscima, ostane van rata i sačuva stabilnost.
- Ruše Vučića da bi rušili Srbiju. Ne žele da neko na Balkanu vodi suverenu i samostalnu politiku - zaključio je Vučić, ističući da će nastaviti da vodi politiku ekonomskog razvoja, vojne neutralnosti i očuvanja državnih interesa, bez obzira na spoljne i unutrašnje pritiske.
On je izjavio da se protiv njega i Srbije vodi dugotrajna, koordinisana kampanja kriminalizacije, dehumanizacije i političkog pritiska, te poručio da će ostati u Srbiji bez obzira na prijetnje, pritiske i pokušaje destabilizacije.
Vučić je gostujući u emisiji naglasio da nikada nije bio zabrinut za sebe, ali da jeste za svoju djecu, imajući u vidu, kako je rekao, svakodnevne prijetnje smrću koje dolaze iz dijela političko-medijskog spektra. Istakao je da nema imovinu ni novac u inostranstvu i da mu je Srbija jedina kuća u kojoj je živio i u kojoj će ostati.

Vučić: Hrvati u Crnoj Gori mogu da rade šta hoće, a za sve sam im ja kriv - i za Loru i za "Jadran"

Godina za nama donijela je nastavak protesta studenata i građana u Srbiji koji su, kako je vrijeme proticalo, izgubili zamah, ali za takav razvoj događaja zaslužan je i veliki pritisak vlasti. Ili još preciznije, vlast je ušla u period koji bismo mogli nazvati kordon demokratijom, piše Dojče vele.&nbsp;
Pokazalo se da je vlast spremna da svaki politički sukob, građanski ili studentski protest, svako političko neslaganje ili kritiku, rješava slanjem enormne količine policije u punoj ratnoj opremi.
U mnogim slučajevima vlast je svoje otvoreno kršenje zakona takođe rješavala kordonima policije, i pri tome nije bilo bitno gdje se ona šalje: Skupštine lokalne samouprave, mirne proteste, fakultete, mjesta u kojima se održavaju izbori - čitava mašinerija sile i prisile ometala je normalan politički i društveni život tokom 2025. godine.&nbsp;
Ako se tome doda sada već otvorena saradnja policije i raznih „lojalističkih“ grupa sastavljenih od“ ljudi sumnjivih biografija i kriminalne prošlosti, postavilo se pitanje kako je moguće boriti se demokratskim sredstvima protiv nedemokratske vlasti.
Ta dilema postaje sve aktuelnija zbog toga što je pitanje vanrednih izbora sada glavni politički fokus pobunjenog društva.
<h2>Pritisak za raspisivanje izbora</h2>
Pretpostavlja se da će ti izbori uslijediti tokom 2026. ali bar za sada nema naznaka da će oni imati bar za nijansu bolje izborne uslove od dosadašnjih.
O tome svjedoče i lokalni izbori koje je Srbija imala tokom proteklih mjeseci obilježeni brojnim mahinacijama vlasti. Studentski aktivisti su u nedjelju 28. decembra 2025. prikupljali potpise podrške studentskoj listi i raspisivanju izbora.
Kako tim povodom za Dojče vele primjećuje politički analitičar Dragomir Anđelković, „dokle god ne postoji nekakva struktura koje se Vučić plaši, on se neće plašiti ni takvih poteza".&nbsp;
- Mora se u tom smislu definisati neko vođstvo, jer ne može da se ide u promjene dok neko vođstvo nije definisano. Ako bi studenti sada definisali neku grupu koja bi bila adresa za dalje nastupe i ponudili širi dogovor opoziciji i drugim društvenim pokretima, to bi dodatno ugrozilo režim koji se u međuvremenu u izvjesnoj mjeri konsolidovao - ocjenjuje Anđelković.
<h2>Pozitivni signali sa Zapada</h2>
Vlast kupuje vrijeme što se tiče izbora, ocjenjuje za Dojče vele spoljnopolitički komentator Boško Jakšić, "u očekivanju da će protesti oslabiti i da će se formacija nezadovoljnih na neki razbiti".&nbsp;
- S druge strane protivnici vlasti očekuju da će okupiti neke nove saveznike, i tu vidimo neke dobre signale iz Evropske unije koja sve jasnije i glasnije kritikuje Vučićev režim, ali i probleme za vlast sa Moskvom i Vašingtonom. Vlast pokazuje da nema namjeru da mijenja izborne uslove, ali je sada pitanje da li ima dovoljno resursa da kontroliše izbore kako je to bilo na pet lokalnih izbora tokom jeseni. Čini mi se da ih nema, i presudno će biti da li će pokušati da ih brutalno pokrade i da nakon toga uđemo u period napetosti dan nakon izbora - navodi Jakšić.
<h2>Grčevita borba za EXPO</h2>
Anđelković smatra da je Vučiću ključno da završi EXPO projekat, jer je to "krunska pljačka Srbije".
- Zavisno od unutrašnjeg i spoljnog pritiska on će procjenjivati kako da sebi kupi vrijeme do EXPO-a. Od toga zavisi da li ćemo imati izbore 2026. godine, ili će ih možda prebaciti i na 2027. godinu. Činjenica je da on izbore nepošteno organizuje, ali ako pritisak građana bude toliko veliki, možda raspiše izbore, ali uz neki pokušaj trulog kompromisa kako ne bi ugrozio ni EXPO, ni svoju vlast do kraja mandata - smatra Anđelković.
<h2>Pojačanje represije – tačka ključanja</h2>
Ako se ponovo osvrnemo na pravila kordon demokratije i za sada visok stepen lojalnosti policije aktuelnom režimu, bilo kakav nepovoljan rezultat izbora za Vučića bi ponovo mogao dovesti do poznatih scena. Kordoni policije ispred svake srpske opštine i jednostavno ignorisanje svih izbornih krađa, nepravilnosti i postizbornih prigovora.
Jakšić primjećuje da, „ako sada imamo tačku zagrijavanja srpske političke scene, onda bi takav scenario značio tačku ključanja".&nbsp;
- To bi značilo daleko represivnije ponašanje vlasti, što je vrlo diskutabilno, jer je riječ o rizičnoj igri čega je Vučić svjestan. Ali, imajući u vidu nespremnost za silazak sa vlasti i grčevitu borbu da se na njoj opstane, nije isključen i takav razvoj događaja. Ipak je to bumerang imajući na umu i spoljni pritisak o kojem sam govorio - kaže Jakšić.
<h2>Kako spriječiti bezakonje?</h2>
Anđelković ocjenjuje da su sada negdje između spin diktature i klasične diktature, gdje je represija sistema sve veća i aktivnija.&nbsp;
- Sada je na potezu tužilaštvo, koje bi moglo da pokrene postupke protiv onih koji krše zakone, uključujući i policiju, i to bi bacilo ozbiljan izazov u lice Vučiću. Ako krene dalje s kvazi-demokratijom i represijom, onda može da očekuje potpuno izopštavanje iz okvira demokratskih država. Ako ne krene, onda tužilaštvo svakim danom može da mu sužava vlast - navodi Anđelković.
<h2>Više kolona - recept za neuspjeh</h2>
Velika nepoznanica ostaje i broj kolona za izbore. Manji broj političkih stranaka je potpuno podržao buduću studentsku listu, a spekulisalo se da će ostatak demokratske opozicije ići u najmanje još dvije kolone, ili možda i tri. Pojedini analitičari smatraju da je više kolona recept za neuspjeh i da to ide samo na ruku vlasti.
Budući izbori svakako neće biti klasični izbori već referendum za ili protiv ove vlasti, ističe Jakšić, koji kaže da s jedne strane postoji monolit vlasti i pobijediti jedan takav blok značilo bi da, s druge strane, postoji jedan isti takav monolitan blok.&nbsp;
- Mislim da je najava opozicije o dvije ili tri kolone jako loša. Ukoliko opozicija ostane pri tome, to će za nju biti praktično egzistencijalni test - napominje Jakšić.
Lokalni izbori su pokazali da što je više kolona, to je veći prostor za manipulacije, skreće pažnju Anđelković:
- Aleksandru Vučiću najmanje odgovara crno-bijela slika, gdje bi nastupio jedan široki front s idejom da se, nakon pada vlasti, u nekom razumnom periodu organizuju novi izbori. To bi za Vučića bilo najgore. Svaka priča o kolonama je iznuđeno rješenje, koje je opet bolje rješenje od međusobnih svađa - kaže Anđelković.
<h2>Vučić precijenio sebe</h2>
Srpska javnost je vrlo pažljivo ispratila donošenje takozvanog američkog Zakona o zapadnom Balkanu, u kome se Srbija eksplicitno pominje. To je izazvalo čitavu lavinu pozitivnih očekivanja demokratske javnosti, koja sada čak najavljuje i hapšenje čelnika Srpske napredne stranke (SNS) i njenih saradnika početkom naredne godine. Koliko su opravdana tako velika očekivanja? &nbsp;
Jakšić vjeruje da je Vučić svakako sebe precijenio u tim globalnim igrama.
- Mislio je da može da mešetari čitavim svijetom i bude neki značajan globalni akter. Svojim greškama je zalupio vrata američke administracije. Oštrina kojom je formulisan taj američki zakon jasno daje do znanja da Amerika više ne računa na Vučića. U svakom slučaju Srbiji prijeti ili hibernacija u odnosima sa SAD, ili će se raditi na njegovom laganom uklanjanju. Mislim da je sam sebe satjerao u ćošak, a ova zemlja ne može da opstane bez spoljnopolitičkih saveznika - ističe Jakšić.&nbsp;
<h2>Mehanizam za ucjenjivanje Vučića?</h2>
Anđelković smatra da je to zakon koji je prenaduvan u javnosti, jer je on samo dopuna jednog drugog Zakona o nacionalnoj odbrani.
- Taj zakon u našem regionu kao ključnu stvar definiše zalaganje Amerike za priznanje Kosova, ulazak Kosova u NATO, i od Srbije se otvoreno traži priznanje Kosova. Priča o korupciji i demokratiji je nadgradnja. Skoro sam siguran da to neće ići ka Vučiću direktno, nego nekim ljudima oko njega, kako bi Amerika imala efikasnije mehanizme da ucjenjuje Vučića da završi priznanje Kosova. Da je korupcija (američkom predsjedniku Donaldu) Trampu toliko bitna, ne bi prije toga pokušavao uđe u projekat Generalštab gdje je korupcija ključna stvar - zaključuje Anđelković.

Dojče vele: Srbija u 2026. godini - nastavak kordon demokratije?

Uklonjeni su šatori ispred Narodne skupštine u Beogradu, odnosno takozvani Ćaćilend.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je sinoć bio ispred doma Narodne skupštine i tada je rekao da će tokom narednog mjeseca šatori biti uklonjeni i iz Pionirskog parka, piše RTS.
Najavio je da će ispred Narodne skupštine u narednih nekoliko dana biti božićno selo.
Nakon toga se očekuje da će saobraćaj ispred Narodne skupštine biti normalizovan.
Prethodno je i deo Pionirskog parka, između doma Narodne skupštine, zgrade Predsjedništva, ispražnjen od šatora. Sklonjeni su šatori iz manjeg dijela parka uz ulicu Kneza Miloša, nekoliko desetina metara unutar parka.
Komunalne službe rade na raščišćavanju prostora.

Uklonjeni šatori ispred Narodne skupštine u Beogradu

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se pristalicama Srpske napredne strane (SNS) u šatorskom naselju nazvanom Ćacilend.
Kako je sam rekao, došao je u znak zahvalnosti što su poslušali njegov poziv da se naselje ukloni nakon punih devet mjeseci.
Osvrnuo se i na događaje od prije godinu, kazavši kako je vjerovao da je nezadovoljstvo studenata koji su blokirali fakultete bilo rezultat pada nadstrešnice u Novom Sadu.
- Što smo više zahtjeva ispunjavali postajali su sve bahatiji objašnjavajući da nema potrebe da bilo što govorimo, jer smo nenadležni i da će oni urediti stvari, za račun drugih zemalja, da sruše Srbiju, jer je u tom trenutku bila ekonomski i politički snažna, koja vodi suverenu politiku i koja smije reći što misli i o sukobu u Ukrajini - rekao je Vučić.
Komentarišući akciju prikupljanja potpisa studenata u blokadi za raspisivanje vanrednih izbora, Vučić je rekao da su se vratili na politički teren, ali da na izborima "laganja nema".
- Ja sam sretan zbog toga. Vratili su se na pravi politički teren. To što će obmanjivati javnost, lagati javnost o brojevima, nikakav problem. Na izborima laganja nema. Jer na izborima postoji i druga strana koja to broji, a ne samo jedna strana - kazao je Vučić.
Dodao je da je prihvatio, kako je rekao, glavni zahtjev studenata
- Sljedeće godine idemo na izbore, samo neće biti sretni zbog rezultata. Idemo da ih pobijedimo uz vašu snagu i ljubav, uvijek su oni jači od njihove mržnje - poručio je Vučić.

Vučić: Sljedeće godine idemo na izbore, blokaderi neće biti sretni zbog rezultata

Tek prije godinu i po su se odjeljenja Čehoslovačke grupe (CSG) uselila u novu centralu u Pragu, piše Frankfurter algemajne cajtung (FAZ).
No pravougaona osmospratnica od crvene cigle i stakla, sa strogim redovima od po dvanaest prozora, već puca po šavovima. Toliko brzo raste imperija 33-godišnjeg fabrikanta naoružanja i tehnologije Mihala Strnada, jednog od najbogatijih ljudi Češke, navodi ovaj medij.
U tekstu se navodi da CSG neprestano širi proizvodnju i pazari firme. Ima ih u SAD, Njemačkoj, Ukrajini i Srbiji.
Tamo je, podsjećamo, u novembru CVSG kupio 51 odsto u beogradskoj firmi MUST Solutions koja proizvodi avionske motore. Najavljeno je da će raditi za vojnu industriju, da će u Srbiji biti i centar za razvoj bespilotnih sistema. CSG je i vlasnik kruševačke fabrike municije „14. oktobar“.
<h2>Otkrivanje neba</h2>
Kako piše FAZ, u prva tri kvartala ove godine češka kompanija je skoro udvostručila obrt na 4,5 milijardi eura.
- Strnad, oženjen i otac dvoje djece, najveći je proizvođač malokalibarske municije u (zapadnom) svijetu, jedan od vodećih za artiljeriju. Bez njegovog posla bi inicijativa EU o municiji za Ukrajinu teško prošla ovako uspješno - piše list.
Pravi i oklopna vozila, haubice, radare, a sada sve više otkriva – nebo. FAZ piše upravo o kćerki-firmi Avianera u čijem sklopu radi i beogradski ogranak.
Prema objavi Strnada, on želi da bude „značajan akter na polju vojnih bespilotnih letećih sistema i naprednih oružanih sistema“.
Pavel Čehal, kojem je povjeren ogranak Avianera, za FAZ kaže da ratna svakodnevica u Ukrajini pokazuje „brzo rastući, ogromni potencijal bespilotnih letećih sistema“.
List piše da CSG već ima u svom posjedu elektroniku za upravljanje letilicama kao i projektile, ali da je polje motora počeo da osvaja kupovinom u Beogradu.
Čehal se ne boji pada potražnje ukoliko bude primirja u Ukrajini, piše FAZ, i kaže da dronovi postaju sve važniji u vojnom i civilnom sektoru.&nbsp;
- Bićemo u stanju da po primjerenoj cijeni isporučimo uspješne i jedinstvene proizvode i imaćemo proizvodne kapacitete za to - naveo je on.
<h2>Procvjetao nakon ruske agresije</h2>
Frankfurter algemajne opisuje karijeru Mihala Strnada koji je posao preuzeo od oca kao mladić. Otac je mahom kupovao vojnu opremu iz sovjetskih vremena da je modernizuje i preprodaje, ali mlađi Strnad je to digao na mnogo viši nivo.
- Najveći kovač oružja u centralnoj Evropi procvjetao je posebno nakon ruskog napada na Ukrajinu – održavao je stare ruske tenkove, isporučivao haubice, oklopna vozila i municiju - piše list.
Eksplozivi i municija se, piše, prave u njihovim pogonima u Slovačkoj, Španiji, Grčkoj i Srbiji. U SAD su pogoni u pripremi.
O Strnadu se još navodi da ima udjele u praškom luksuznom hotelu Four Seasons kod Karlovog mosta, da je vlasnik fudbalskog kluba Viktorije iz Plzena, da finansira češki olimpijski tim i ima dobrotvorne organizacije. Procjenjuje se da je težak više od deset milijardi eura.

Češki milijarder koji kuje dronove u Srbiji

Državljanin Republike Srbije S. S. (38), član jedne visokorizične kriminalne grupe sa teritorije te države, izručen je danas Crnoj Gori zbog krivičnog postupka koji se vodi protiv njega zbog sumnje da je počinio teško ubistvo u pomaganju, kazali su iz Uprave policije.
Izručenje su realizovali službenici Regionalnog centra bezbjednosti "Sjever" u saradnji sa službenicima NCB Interpola, postupajući po rješenju Višeg suda u Bijelom Polju.
- Sprovođenjem intenzivnih mjera sa ciljem lociranja međunarodno traženih osoba, sa akcentom na članove organizovanih kriminalnih grupa i izvršioce teških krivičnih djela, S. S. su uhapsili službenici Odjeljenja bezbjednosti Bijelo Polje 25. aprila u tom gradu - navodi se u saopštenju.
On je danas izručen Republici Srbiji na graničnom prelazu Dobrakovo.
- Izručenje visokorangiranog pripadnika organizovane kriminalne grupe predstavlja rezultat pažljivo koordinisane međunarodne operacije između Uprave policije Crne Gore, Uprave kriminalističke policije Republike Srbije (Službe za borbu protiv organizovanog kriminala – SBPOK) i Ministarstva pravde Crne Gore, kao i potvrdu snažne policijske saradnje između dvije države - precizirano je u saopštenju.
Uprava policije nastavlja da sprovodi sveobuhvatne, strateški usmjerene aktivnosti u borbi protiv svih oblika teškog i organizovanog kriminala, sa posebnim akcentom na privođenje pravdi najrizičnijih kriminalnih struktura.

Iz Srbije izručen član visokorizične kriminalne grupe osumnjičen za teško ubistvo u pomaganju

Kosovo i Srbija moraju "normalizovati" odnose, izjavio je vršilac dužnosti premijera Kosova Aljbin Kurti, u intervjuu za AFP, nekoliko dana prije održavanja vanrednih parlamentarnih izbora, ali je ocijenio da je taj proces težak.
Kurti je na vlasti od 2021. godine i dvije godine poslije preuzimanja vlasti postigao je Sporazum o putu ka normalizaciji odnosa i Aneks za njegovu implementaciju, ali sporazum još nije sproveden.
- Moramo normalizovati odnose sa Srbijom. Ali normalizacija odnosa s susjedom koji ima autoritarni režim i koji vas ne priznaje, a takođe ne prihvata zločine počinjene tokom rata, veoma je teška- rekao je Kurti.&nbsp;
Tenzije između dvije zemlje su stalno visoke i povratak nemirima bi Rusiji pružio sredstva za destabilizaciju Kosova.
- Imamo sporazum o normalizaciji. Moramo ga sprovesti, što implicira međusobno priznanje država, makar de facto priznanje- rekao je Kurti, misleći na sporazum iz 2023, koji je postignut uz posredovanje Evropske unije.
Taj sporazum sa 11 članova, između ostalog, predviđa nivo samouprave za srpsku zajednicu na Kosovu, međusobno priznanje državnih simbola, da Srbija ne blokira članstvo Kosova u međunarodnim organizacijama, i zahtijeva od Prištine i Beograda da sprovedu sve prethodne sporazume postignute u dijalogu.
Kurti je rekao da za nastavak dijaloga, Srbija "mora da izruči Milana Radoičića", bivšeg zamjenika lidera Srpske liste, koji je preuzeo odgovornost za oružani napad na kosovsku policiju u Banjskoj 2023.
Kurti je rekao da se nada da će "EU, Francuska i Njemačka izvršiti pritisak" na Srbiju da izruči Radoičića, koji je među više osoba protiv kojih je Kosovo podiglo optužnicu protiv za napad u Banjskoj.
Od septembra 2023. godine, nekoliko dana prije oružanog napada u Banjskoj, u Briselu nije održana nijedna runda pregovora na visokom nivou, dok su razgovori na nivou glavnih pregovarača nastavljeni, ali nisu doveli do ikakvog sporazuma.
Srbija takođe nije prekinula odnose s Rusijom, uprkos ratu u Ukrajini, a Beograd zavisi od ruskih energenata.
Postoji mnogo veza između te dvije zemlje, rekao je Kurti i ocijenio da ako Rusija odluči da destabilizuje region, "u svom maršu ka Zapadnoj Evropi, može računati na Srbiju kao saveznika".
- I to je zabrinjavajuće za našu zemlju. Ali radimo s našim partnerima kako bismo spriječili da se to dogodi- rekao je vršilac dužnosti premijera Kosova.
Kosovo, koje se nada da će ući u NATO, nedavno je ukinulo carine na američke proizvode i pristalo da prihvati do 50 migranata iz trećih zemalja koje će SAD deportovati. Dosad je na Kosovo stigao jedan migrant.
- Ne tražimo nikakvu finansijsku pomoć zauzvrat. Ovo radimo da bismo pomogli SAD, koje su naš partner, saveznik i prijatelj- dodao je Kurti, koji nije isključio mogućnost postizanja sličnih sporazuma sa evropskim zemljama.

Kurti: Normalizacija odnosa sa Srbijom veoma teška

Premijerka Danske Mete Frederiksen je rekla predsjedniku SAD Donaldu Trampu da “prestane da prijeti” u vezi sa preuzimanjem Grenlanda.
“Apsolutno nema smisla govoriti o potrebi da Sjedinjene Američke Države preuzmu Grenland”, rekla je, dodajući: “SAD nemaju pravo da anektiraju nijednu od tri nacije u Danskoj kraljevini.”
Njene izjave dolaze nakon što je Keti Miler – supruga jednog od Trampovih saradnika, Stivena Milera – objavila mapu Grenlanda u bojama američke zastave uz riječ “USKORO”.
Tramp je više puta iznosio mogućnost da Grenland postane anektirani dio SAD, ističući njegov strateški položaj i bogatstvo mineralima.
U izjavi, objavljenoj na sajtu danske vlade, Frederiksen je rekla da se obraća SAD “veoma direktno”.
Ona je navela da je Danska – “a samim tim i Grenland” – član NATO-a i da je pokrivena sigurnosnim garancijama saveza. Danska već ima odbrambeni sporazum sa SAD koji joj daje pristup Grenlandu, rekla je, i da je Danska povećala ulaganja u sigurnost u arktičkom regionu.
“Stoga bih snažno pozvala Sjedinjene Američke Države da prestanu sa prijetnjama prema istorijski bliskom savezniku i prema drugoj zemlji i drugom narodu koji su vrlo jasno rekli da nisu na prodaju”, poručila je ona.
Ranije je danski ambasador u SAD reagovao na objavu Miler – desničarske podkasterke i bivše Trampove saradnice u njegovom prvom mandatu – “prijateljskim podsjećanjem” da su dvije zemlje saveznici, uz napomenu da Danska očekuje poštovanje svog teritorijalnog integriteta.
Ova razmjena izjava dolazi nakon što su SAD u subotu izvele veliku vojnu operaciju u Venecueli, uhvativši njenog predsjednika Nikolas Madura i njegovu suprugu i prebacivši ih u Njujork.
Tramp je kasnije rekao da će SAD “voditi” Venecuelu, a američke naftne kompanije će “početi zarađivati za zemlju”.
Predsjednik SAD je ranije odbio da isključi upotrebu sile kako bi osigurao kontrolu nad Grenlandom, ogromnim ostrvom u Arktiku.
Tramp je tvrdio da bi uključivanje Grenlanda u SAD služilo američkim sigurnosnim interesima zbog njegovog strateškog položaja i bogatstva mineralima koji su ključni za visoku tehnologiju.
Nedavna odluka Trampove administracije da imenuje specijalnog izaslanika za Grenland izazvala je bijes u Danskoj.
Grenland, sa populacijom od 57.000 ljudi, ima široku autonomiju još od 1979, iako odbrana i spoljnopolitička pitanja ostaju u rukama Danske.
Dok većina Grenlanđana podržava eventualnu nezavisnost od Danske, ankete pokazuju ogromno protivljenje da postanu dio SAD.

Danska premijerka poručila Trampu da prestane da prijeti preuzimanjem Grenlanda

Kotor je do treće pobjede zaredom došao na svom parketu protiv Danilovgrada (95:85), a meč je na svoju stranu usmjerio u drugoj četvrtini koju je dobio 28:17 i potom u nastavku gotovo cijelo vrijeme održavao dvocifrenu razliku. Lider Kotorana ove sezone, Aron Džonson-Keš ponovo je bio najefikasniji sa 27 poena, a ispratili su ga Maksim Vukčević sa 20 i Jeng Mansur sa 18 poena i 10 skokova. U ekipi Danilovgrada Marko Mugoša je bio najbolji sa 21 poenom.
U subotu Teodo je izgubio kod kuće od SC Derbija 101:96. U pobjedi mladog sastava trenera Bojana Bakića petorica su meč završila sa dvocifrenim učinkom, a prednjačili su Todorović sa 19 i Nikezić sa 18 poena, uz odlične procente šuta. Kod Tivćana izdvojili su se stranci – Tarik Kul sa 23 i Džejden tarner sa 22 poena.
U subotu je odigrana i ranije odložena utakmica 12. kola, u kojoj je Lovćen prekinuo seriju od 5 poraza, trijumfom u Baru nad ekipom Mornara 79:77, u neizvjesnoj završnici. Cetinjani su nakon dvocifrene prednosti na startu posljednje četvrtine, u finišu morali da odbijaju nalet Mornara koji je prišao i na poen zaostatka, ali nije mogao do potpunog preokreta. Kod Lovćena je najbolji bio Kingsli Perkins sa 27 poena i 15 skokova, a svoju najbolju utakmicu sezone odigrao je mladi Mašan Jovanović sa 19 poena i 6 asistencija. U ekipi Mornara 24 poena Alstona Mejsona, a 19 Viktora Vujisića.
U ponedjeljak se igraju preostale tri utakmice 13. kola, Podgorica – Mornar (17h), Ulcinj – Jedinstvo (17h) i Sutjeska – Lovćen (18h).

Primorje godinu otvorilo pobjedom, Jedinstvo u ponedjeljak gostuje Ulcinju

Budžet Crne Gore za 2026. godinu izazvao je brojne kritike građana i stručne javnosti, a generalni sekretar Demokratske partije socijalista Nikola Milović ocijenio je da je riječ o potrošačkom dokumentu, nedovoljno investiciono orijentisanom i planiranom sa većim rashodima nego prihodima.
U intervjuu za Televiziju E, Milović je upozorio da će, ukoliko se ovakav budžetski okvir zadrži, ekonomski rast u narednoj godini biti poništen stopom inflacije. Kada je riječ o političkim aktivnostima DPS-a, najavio je da će fokus u 2026. biti na pripremama za izbore 2027. godine, uz predstavljanje novog ekonomskog programa građanima.
– Ovo je budžet kontinuiteta – treći koji predlaže aktuelna Vlada, a šesti koji predlažu oslobodioci od 2020. godine. Zajednička karakteristika svih budžeta u prethodnih šest godina, a posebno posljednja tri zbog eksperimentalnog programa Evropa sad 1 i 2, jeste izraženo potrošačko-populistički razvojni model ekonomije. Glavne karakteristike i ovog budžeta su da je potrošački, da nije dovoljno investiciono orijentisan i da je baziran na tome da su rashodi veći od prihoda, što znači da ćemo imati deficit budžeta. Jedini način da se ti rashodi, koji su veći od prihoda, regulišu jeste novo zaduživanje – kazao je Milović.
On ističe da pojedine budžetske stavke dostižu, kako navodi, istorijski maksimum.
– Konkretno mislim na ogromna izdvajanja za plate. U 2026. godini biće izdvojeno 726 miliona eura za zarade. Poređenja radi, 2019. godine taj iznos je bio 453 miliona. Preko 20.000 ljudi je zaposleno u javnom sektoru koji kontroliše država, dok ekonomija u tom periodu nije rasla, već se kretala veoma sporo. To je druga karakteristika ovog budžeta – predviđeni rast je zanemarljiv. Ako se uzme u obzir da imamo stopu inflacije koja je duplo veća nego u zemljama Evropske unije, jasno je da će ekonomski rast u narednoj godini biti poništen inflacijom – naglašava Milović.
Dodaje da su socijalna davanja dostigla maksimum i da iznose milijardu i 150 miliona eura.
– Takve procente imaju države koje vode izrazito populističku politiku – ističe on.
Milović podsjeća da zbirna stopa inflacije od 2020. godine iznosi 32 odsto.
– Za Fond PIO moraće da se izdvoji 850 miliona eura, a prvi put u istoriji Crne Gore desiće se da deficit budžeta iznosi 500 miliona eura, što je izuzetno opasno. S druge strane, država prihod planira da obezbijedi kroz porez na dodatu vrijednost, koji takođe dostiže maksimum i gotovo je duplo veći nego 2019. godine, a bazira se na potrošnji, novim nametima, akcizama i činjenici da se kompletna potrošnja finansira dijelom kroz inflaciju. Onda se vlast hvali rastom bruto domaćeg proizvoda, a pitanje je da li građani danas žive bolje nego 2019. godine – naveo je Milović.
Govoreći o kapitalnom budžetu, Milović je podsjetio da je on 2019. godine iznosio 272 miliona eura.
– Kada se na taj iznos doda stopa inflacije od 32 odsto, to bi značilo da kapitalni budžet u 2026. godini, da bi bio na istom nivou, mora iznositi 356 miliona eura. Umjesto toga, Vlada predlaže 305 miliona. Ovo je poraz crnogorske politike kada je riječ o kapitalnom budžetu i imaće zanemarljiv uticaj na investicionu aktivnost – poručio je Milović.
Govoreći o novom zaduženju, Milović je podsjetio da se država već zadužila 450 miliona eura, uz obrazloženje da je riječ o budžetskoj rezervi.
– Koji se to danas domaćin prvo zadužuje da bi štedio? Valjda prvo treba nešto da se stvori da bismo mogli da štedimo. Crna Gora mora svake godine da obezbijedi između 750 i 800 miliona eura rashoda u budžetu. Ako ih nema, mora da ih pozajmi – kaže Milović.
Osvrćući se na aktivnosti DPS-a, Milović je podsjetio na unutrašnje reformske procese u partiji.
– Prije dva mjeseca izabran sam za političkog sekretara, što je izuzetno izazovna pozicija u vrlo izazovnom periodu. Tu odgovornost sam prihvatio kao neko ko želi da iskoristi sva ekonomska znanja vezana za dostignuća koja je DPS baštinio u prethodnom periodu – od procesa ekonomske samostalnosti, uvođenja marke i eura, osnivanja CBCG, do stvaranja investicionog ambijenta i ulaska u NATO, kojim je Crna Gora dobila sigurnosni okvir i povjerenje investitora – ističe Milović.
Dodaje da će DPS u ovoj godini biti snažno okrenut pripremama za izbore 2027. godine.
– Formirali smo sedam komisija koje će početi sa radom početkom godine i kroz koje ćemo građanima ponuditi potpuno novi ekonomski program, koji će se odnositi na sve segmente funkcionisanja crnogorskog društva. Okrećemo se aktivnoj politici i direktnoj komunikaciji sa građanima, kako bi znali šta ih očekuje 2027. godine, kada DPS ponovo bude činilac vlasti – kazao je Milović.
Komentarišući aktuelnu parlamentarnu većinu, Milović je ocijenio da je teško očekivati njen dugoročni opstanak.
– Brutalnost političkog lijepka fotelja ih još drži na okupu, ali očekujem dodatne izazove i ne bih bio siguran da će opstati do 2027. godine. Već se naziru pukotine, a proces evropskih integracija zahtijeva iskrenost koju za sada ne vidim. Smatram da ova parlamentarna većina ne može završiti evropski put Crne Gore bez DPS-a – naglasio je Milović.
Zaključuje da DPS očekuje značajne političke promjene, uz fokus na predstojeće lokalne izbore zakazane za jun 2027. godine, ali i parlamentarne izbore.
– Sa tradicionalnim partnerima, sa kojima smo ostvarili nezavisnost, radimo na ekonomskoj platformi oporavka Crne Gore i pripreme za period nakon pristupanja Evropskoj uniji. To je šansa da Crnu Goru vratimo na pravi evropski put – zaključio je Milović.

Milović: Aktuelna većina neće završiti put ka EU, DPS se vraća sa novom ekonomskom platformom za oporavak

Ove zle figure će učiniti sve da izbjegnu odgovornost za štetu koju su nanijeli, ali na kraju moraju snositi posljedice, piše u analizi za Guardian kolumnista i voditelj emisije Politics Weekly America Džonatan Fridlend.
Ovo nije baš novogodišnja odluka, i sigurno nije predviđanje. Razmišljajte o tome prije kao o nadi, ili čak molbi, za narednih 12 mjeseci. Neka naredna godina bude vrijeme kada će lideri koji su nanijeli toliko štete svojim zemljama, i daleko šire, konačno biti pozvani na odgovornost. Neka 2026. bude godina obračuna.
Počnite od čovjeka čiji je domet najveći
Po moći koju drži. Takva je priroda američkog izbornog sistema da će Donald Tramp, koji se vratio na vlast prije manje od godinu , u narednih 10 mjeseci biti suočen sa sudom birača. Njegovo ime neće biti na glasačkom listiću, ali, ne zavaravajte se, izbori za Kongres 3. novembra će dati presudu o drugom mandatu Trampove administracije.
Red poraza njegove partije u Kongresu bi bio sam po sebi zadovoljavajući, povrijedivši njegov ogroman ego, ali imao bi i praktično značenje. Malo ko predviđa da će Republikanci izgubiti kontrolu nad Senatom, gdje bi Demokrati morali osvojiti barem četiri mjesta da preuzmu vlast – gotovo nemoguće s obzirom na geografski raspored 35 mjesta koja su u igri u novembru. Ali, u normalnim okolnostima, trebalo bi biti najsigurnija politička prognoza da Predstavnički dom neće više biti u rukama republikanaca za godinu dana.
Takav obrt bi razbio aureolu nepobjedivosti koja je okruživala Trampa otkako je pobijedio Kamalu Haris, dopuštajući mu da zastrašuje i ucjenjuje mnoge američke institucije, uključujući većinu medija, da mu preda mnogo više moći nego što mu pripada. To bi ga učinilo “slabom patkom”, nesposobnim da kroz neprijateljski Dom donese nove zakone.
Prije svega, to bi značilo da se Tramp konačno suočava sa tijelom koje je i voljno i sposobno da ga drži odgovornim: demokratski Predstavnički dom bi imao apetit i snagu za ozbiljnu kontrolu. Opremljen pravom da poziva svjedoke, mogao bi istražiti sve, od troškova Trampovih tarifa za američke poreske obveznike, do nevjerovatno drskog obrasca korupcije i privatnog bogaćenja koji je karakterisao ovu administraciju. I stalno u rukavu imao bi prijetnju trećeg procesa opoziva.
Tako da novembar zaista može donijeti obračun za Trampa, zbog čega on neće stati ni pred čim da spriječi takav ishod. Otuda riječi upozorenja: “u normalnim okolnostima”. Tramp će učiniti okolnosti nenormalnim, ako to bude potrebno da zadrži Dom. Taj napor je već u toku, bilo kroz manipulaciju izbornih mapa u Teksasu, ili kroz poteze da se oteža glasanje u demokratskim područjima širom zemlje.
Postoje ohrabrujući znakovi da institucije počinju da se odupiru – svjedočimo prošlonedjeljnoj odluci Vrhovnog suda koja ograničava Trampovu upotrebu američkih trupa na ulicama gradova pod demokratskom vlasti – ali ovo će biti jedna od borbi 2026, dok predsjednik koristi svaku priliku da izbjegne odgovornost koju bi mu donio poraz u jesen.
Njegov “soul brother” u regiji: Benjamin Netanijahu
U čovjeku kojeg je ugostio u Mar-a-Lagu ove sedmice, na njihovom šestom i posljednjem sastanku 2025: Benjamin Netanijahu. Osim toga, izborni rizik koji prijeti Netanijahuu, čiji je prvi mandat premijera Izraela počeo 1996, je mnogo neposredniji: u nekom trenutku između sada i oktobra, Izraelci će izaći na izbore u trci koja bi ga mogla potpuno ukloniti s vlasti.
Ključna je odgovornost Netanijahua. Mnogi širom svijeta žele da to bude za ubistvo desetina hiljada Palestinaca u Gazi, za neumorne zračne napade koji su ostavili pojas u ruševinama i za uskraćivanje humanitarne pomoći. Ali unutar Izraela, najviše se traži odgovornost za smrtonosne propuste 7. oktobra 2023, za nepažnju i strateške greške koje su ostavile niz južnih zajednica, i stotine ljudi na muzičkom festivalu, izloženih smrtonosnom napadu Hamasa.
Izraelski zvaničnici na svim nivoima, civilni i vojni, platili su tu katastrofu svojim poslovima – osim jednog. Samo Netanijahu nikada nije priznao najmanju odgovornost, niti se izvinio za činjenicu da je najkrvaviji dan u istoriji zemlje bio za vrijeme njegove vlasti. Odbio je da uspostavi istražnu komisiju poput onih koje su brzo uslijedile nakon prethodnih katastrofa, radije postavljajući lažnu istragu sa lojalistima – ekvivalent, kako je rekao otac jednog ubijenog talca, kao da pitate ledeni breg ko je potopio Titanik. Dakle, jedina šansa Izraelaca da drže odgovornim čovjeka koji ih je vodio 18 od posljednjih 30 godina biće na glasačkom listiću.
Uloge nikada nisu bile veće. Mnogi izraelski aktivisti se plaše da bi ovi izbori mogli biti posljednja šansa da se spasu ključne demokratske institucije koje su dugo pod stalnim napadom Netanijahua. Poput Trampa u SAD ili Viktora Orbana u Mađarskoj, koji takođe izlazi pred birače ove godine, Netanijahu je u eskalirajućem ratu sa sudstvom i nezavisnim medijima, pritiskajući ih sve jače, nadajući se da će “zagušiti”. I, poput svog prijatelja u Vašingtonu, Netanijahu neće stati ni pred čim da spriječi pobjedu svojih protivnika: suočen sa optužbama za korupciju, mora ostati na vlasti da bi izbjegao zatvor. Odgovornost, politička i pravna, ga užasava.
Region u napetosti: Iran
I on nije jedini lider u regionu koji se boji bijesa svog naroda. Iranci su više puta pokušavali da iskažu bijes prema režimu koji vlada njihovom zemljom 47 godina, ali su često brutalno suzbijani. Protesti su ponovo izbili u posljednjim danima, a vlasti su koristile smrtonosnu silu brže nego ranije – iako postoje ohrabrujući znakovi da neki u sigurnosnim snagama nisu voljni da učestvuju u uobičajenom suzbijanju. Godinama su mnogi u Iranu gubili nadu u režim posvećen da postane regionalna sila podržavajući teror i haos na Bliskom istoku i šire, dok obični Iranci plaćaju cijenu kroz sankcije i ekonomske teškoće. Obračun za to je odgađan više puta. Ali zahtjev za promjenom je glasan i, kako kaže iranski stručnjak Ali Ansari, “Prije ili kasnije nešto će morati da popusti.”
Na ulicama ili na glasačkom listiću, odgovornost bi mogla doći 2026. U Britaniji, laburistička vlada ima dobar razlog da se boji, pripremajući se za velike gubitke u svim pravcima, bilo prema Plaid Cymru u Velsu, Škotskoj nacionalnoj partiji u Škotskoj, Zelenima naročito u Londonu, ili Reform UK gotovo svuda. U pravednom svijetu, Najdžel Faraž bi se bojao birača, zabrinut da bi ga držali odgovornim ne samo za njegovu prljavu prošlost, već i kao čovjeka koji je služio kao glavni propovjednik za najkatastrofalniju nacionalnu odluku nakon Minhena, naime referendum o Brexitu, koji slavi 10. godišnjicu u junu.
Priznajem, malo je vjerovatno da će 2026. Faraž platiti za svoju vodeću ulogu u tom kontinuiranom kolektivnom samopovređivanju. Ali na kraju, Tramp, Netanijahu, Orban i drugi moraju se suočiti sa obračunom za bol koji su prouzrokovali i štetu koju su nanijeli. Neka ovo bude ta godina.

Od Trampa do Netanijahua – neka 2026. bude godina obračuna

Britanski kralj Čarls odao je počast Evi Šlos, preživjeloj iz logora Aušvic i polusestri Ane Frank koja je umrla u 97. godini.
Šlos je bila suosnivač i počasna predsjednica Fondacije Ane Frank čiji je pokrovitelj kraljica Kamila, prenosi danas BBC.
Šlos i njena porodica su 1940-ih protjerani iz svog doma u Austriji. Živjeli su kao izbjeglice u Holandiji prije nego što su ih zarobili i poslali u ozloglašeni logor Aušvic.
U objavi preko društvenih mreža kralj Čarls je napisao "moja supruga i ja smo jako rastuženi viješću o smrti Eve Šlos".
"Nemoguće je shvatiti užase koje je preživjela kao mlada žena, a ipak je ona posvetila ostatak svog života prevazilaženju mržnje i predrasuda, promovisanju ljubaznosti, hrabrosti, razumijevanja i otpornosti svojim neumornim radom za Fondaciju An Frank Velika Britanija i učeći o holokaustu širom svijeta", napisao je on.
"Oboje smo privilegovani i ponosni što smo je poznavali i duboko je cijenimo", napisao je kralj.
Kada je Šlos i njenu porodicu oslobodila sovjetska armija u januaru 1945. ona i njena majka Elfride Frank bile su jedva žive. Njen brat i otac su umrli u logoru.
Elfride, poznata kao Frici, koja se vratila u Amsterdam, udala se za Ota Franka, oca Ane Frank koji je takođe uspio da preživi nacističke logore.
Posljednjih 40 godina Šlos je posvetila svoj život naporima da spriječi ponavljanje istorije.
Kao suosnivač Fondacije Ana Frank Velika Britanija, čuvala je sjećanje na Anu Frank i učila ljude o holokaustu.
Dnevnik Ane Frank, priča o životu Jevreja pod nacističkom okupacijom iz prve ruke, prodat je u više od 30 miliona primjeraka i preveden je na 70 jezika, i obavezno je štivo u školama širom svijeta.
Šlos je često putovala u Evropu, govorila mladima i posebno širila poruku da ne treba gajiti mržnju.
"Radila sam jako, jako predano da promijenim stavove ljudi", rekla je Šlos za BBC u junu 2021. godine.
"Svaka osoba koju ubijediš da ne bude rasista je pozitivna stvar", rekla je ona.
Šlos se 1951. preselila u London da studira fotografiju. Tamo je upoznala svog supruga Zvija Šlosa, njemačkog Jevrejina koji je pobjegao u Palestinu za vrijeme rata kada je njegov otac zatvoren u logoru Dahau.
Par se nastanio u Londonu i postali su britanski državljani.
Njen suprug je umro u Londonu 2016. godine. Za sobom su ostavili ćerke, zeta i unuke, saopštila je Fondacija.

Umrla Eva Šlos - preživjela iz logora Aušvic, i polusestra Ane Frank

Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanjin izjavio je da su uništena još četiri drona koja su letjela ka Moskvi, čime su oborene ukupno 32 bespilotne letjelice koje su letjele ka ruskoj prijestonici.
- Sistemi protivvazdušne odbrane Ministarstva odbrane oborili su četiri bespilotne letjelice koje su letjele ka Moskvi. Službe za vanredne situacije rade na mjestu pada - napisao je Sobjanjin na svom Max kanalu, prenosi Interfaks.
Gradonačelnik Moskve je ranije rekao da su snage protivvazdušne odbrane Ministarstva odbrane uništile 28 bespilotnih letjelica koje su letjele ka ruskoj prijestonici.

Tag: srbija