<p>Digitalni forenzički centar (DFC) upozorio je da se i ovog ljeta, kao i prethodnih godina, pred početak turističke sezone, intenziviraju negativni narativi o Crnoj Gori u srpskim tabloidima. Kako navode, riječ je o sistematskoj i koordinisanoj propagandnoj kampanji kojom se Crna Gora nastoji prikazati kao skupa, nesigurna i nepoželjna destinacija.</p>
<p>– Narativi su gotovo identični iz godine u godinu – visoke cijene, nesigurnost, loša usluga i opšta napetost - ističu iz DFC-a.</p>
<p>Analiza je obuhvatila više od 20 članaka objavljenih na portalima Informer, Alo, Kurir, Telegraf, Blic i Srbija Danas u prvih 20 dana juna, a prema ocjeni DFC-a, gotovo svi nose elemente medijske manipulacije i pristrasnog izvještavanja.</p>
<p>– Naslovi poput ‘Limunada k’o kilo limuna’, ‘Mini pica paprenih 10 evra’ i ‘U Crnoj Gori sve bezobrazno poskupelo’ služe isključivo da izazovu negativnu emociju kod čitalaca - ocjenjuje DFC.</p>
<p>Navodi se da se koriste izolovani primjeri iz luksuznih objekata kao da su pravilo, dok se zanemaruje širi kontekst. Pritom se tekstovima često dodaju komentari sa društvenih mreža kako bi se dodatno pojačao narativ o Crnoj Gori kao „elitističkom ljetovalištu“.</p>
<p>Pored cijena, česta tema u srpskim medijima su i navodni sigurnosni problemi – bilo kroz prikazivanje navodnog nepoštovanja zakona, prisustva opasnih životinja poput medvjeda i ajkula, ili pojedinačnih tragičnih događaja.</p>
<p>DFC navodi da su izvještaji o nezakonitom služenju prstaca, prisustvu medvjeda u planinskim oblastima ili ajkulama u Jadranu kontekstualizovani na način koji stvara paniku i širi nepovjerenje u crnogorske institucije.</p>
<p>– Informacije iz kredibilnih izvora, poput Instituta za biologiju mora, prenose se u senzacionalističkoj formi i koriste za oblikovanje percepcije o Crnoj Gori kao opasnoj destinaciji - ocjenjuje DFC.</p>
<p>Iz DFC-a upozoravaju da ovakve kampanje nijesu puki medijski senzacionalizam, već dio šireg informacionog uticaja čiji je cilj da naruši ekonomsku stabilnost i imidž Crne Gore kao evropske, stabilne i turistički atraktivne države.</p>
<p>– Ove poruke imaju jasan cilj – obeshrabrivanje turista iz Srbije, narušavanje turističke sezone i slabljenje pozicije Crne Gore na međunarodnoj sceni - zaključuju iz DFC-a.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Analiza DFC: Negativni narativi o Crnoj Gori uoči turističke sezone

<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije saopštilo da je uhapšeno šest osoba zbog sumnje da su planirale "nasilnu promjenu vlasti". Prema navodima policije, uhapšeni su I. M., N. A., V. K., A. I., S. G. i B. M.</p>
<p>Prema navodima tužilaštva, uhapšene su tri osobe zbog postojanja osnova sumnje da su izvršila krivično djelo "Pripremanje djela protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti Srbije".</p>
<p>- Postoje osnovi sumnje da su navedeni osumnjičeni 21. juna 2025. godine održali sastanak u jednom hotelu u Kraljevu i planirali nasilnu promjenu vlasti u Republici Srbiji - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Dvojica njih su uhapšeni u Kragujevcu, a jedan od njih kod Požege, na zapadu Srbije.</p>
<p>Tužilaštvo navodi da su se osumnjičeni dogovarali da se ne vraćaju kući dok "ne pobiju ili ne unište" predstavnike državnih institucija, da su najavljivali upotrebu vatrenog oružja i dogovarali napad na pripadnike policije u cilju njihovog razoružavanja.</p>
<p>Dogovorili su, prema navodima, i nasilan upad u zgradu Vlade Srbije i druge institucije, kao i medijske kuće Radio televizija Srbije, provladine medije Hepi i Informer.</p>
<p>Tužilaštvo navodi i da je kod jednog osumnjičenog pronađen pištolj sa okvirom u kojem se nalazilo sedam komada metaka i fabrička kutija sa 25 komada pripadajuće municije.</p>
<p>Osumnjičeni će, kako su zaključili, u roku od 48 sati biti privedeni na saslušanje u Više javno tužilaštvo u Beogradu.</p>

Hapšenja u Srbiji: Vlast tvrdi da je šest osoba spremalo nasilnu promjenu vlasti

<p>Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) <b>Donald Tramp</b> izjavio je da je njegova administracija u proteklim sedmicama preduzela značajne korake ka rješavanju međunarodnih sukoba, uključujući, kako je naglasio, odnose između Kosova i Srbije.</p>
<p>- Posljednjih nekoliko sedmica radimo na Indiji i Pakistanu, Kosovu i Srbiji. Uključili smo se i u Kongo i Ruandu - to je bio brutalan rat koji je dugo trajao. Uradili smo još dvije velike stvari uz to. Niko nikada nije uradio ovako nešto - rekao je Tramp na današnjoj konferenciji za medije tokom samita NATO-a u Hagu.</p>
<p>U intervjuu za <i>Fox News</i> Tramp je ranije rekao da je, između ostalog, zaslužio Nobelovu nagradu za doprinos u rješavanju pitanja Kosova i Srbije.</p>
<p>- Trebalo je da dobijem Nobelovu nagradu za Ruandu, a jeste li vidjeli slučaj Konga? Mogli biste pomenuti i Srbiju i Kosovo. Mogli biste navesti mnogo ovakvih primjera. Najveći su Indija i Pakistan. Trebalo je da dobijem Nobelovu nagradu četiri ili pet puta - rekao je Tramp, odgovarajući na pitanje da li bi mogao da dobije Nobelovu nagradu ako uspije da riješi sukob između Izraela i Irana.</p>
<p>Ranije je, na društvenoj mreži <i>Truth Social</i>, poručio da će se ponovo uključiti u dijalog između Kosova i Srbije, dodajući da je njegov prethodnik <b>Džo Bajden</b> svojim „glupim“ odlukama nanio štetu tom procesu.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Ftruthsocial.com%2F%40realDonaldTrump%2Fposts%2F114687664442020232&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tramp: Radimo na rješavanju pitanja Kosova i Srbije

<p>Predsjednik Srbije <b>Aleksandar Vučić</b> izjavio je 23. juna da je Srbija zaustavila izvoz oružja, prenosi Radio Slobodna Evropa RSE.</p>
<p>Na pitanje novinara da li je Srbija izabrala stranu u izraelsko-iranskom sukobu time što izvozi municiju u Izrael, Vučić je rekao da je država obustavila sav izvoz i da municiju šalje samo u svoje kasarne.</p>
<p>- Sad ne izvozimo ništa. Sad smo zaustavili sve i moraju da budu posebne i specijalne odluke, ukoliko će nešto da ide. Pa ćemo da vidimo dalje kako ćemo i šta, u skladu sa interesima Srbije. O tome će biti obaviješteni najvažniji državni organi -  rekao je Vučić</p>
<p>Nakon sjednice proširenog kolegijuma načelnika Generalštaba Vojske Srbije, Vučić je ocijenio da je “jedna stvar” to što je Srbija poslije Hamasovog napada na Izrael 7. oktobra 2023. prihvatila izvoz municije u tu državu.</p>
<p>- A druga je situacija danas. Mi smo sada zaustavili bukvalno sve i šaljemo našoj vojsci - dodao je.</p>
<p>Osvrćući se na kritike zbog izvoza naoružanja, Vučić je rekao da vodi računa o bezbjednosti države, ali da vodi računa i o radnicima u namenskoj industriji, gdje se proizvodi municija koju je Srbija izvozila u inostranstvo.</p>
<p>Upitao je i “koji je to dozvoljeni end user”, odnosno krajnji korisnik naoružanja i vojne opreme.</p>
<p>- Ne mogu u Aziju, ne mogu u Afriku, ne mogu u Evropu, ne mogu u Ameriku. Gdje hoćete, na Antarktik da izvozimo municiju? Pošto smo vidjeli, pojavilo se u Ukrajini (municija), pojavilo se i sa jedne i sa druge strane, žale se i jedni i drugi. Da promijenim nešto, mogu samo na ovakav način – da kažem, sva municija neko vrijeme samo u naše kasarne -  naglasio je Vučić.</p>
<p>Govoreći o sukobu Izraela i Irana, Vučić je rekao da Srbija želi mir na Bliskom i Srednjem Istoku.</p>
<p>- Nama su i Izrael i Iran prijateljske države - dodao je.</p>
<p>Vućić je rekao i da je u kontaktu sa predsjednicima Irana i Izraela.</p>
<p>Ocijenio je i da Srbija želi najbliži odnos i strateško partnerstvo sa SAD, ali da “nema nikakve sumnje da su pogazili međunarodno pravo” napadom na ciljeve u Iranu.</p>
<p>Izrael je u petak 13. juna započeo napad na Iran i pogodio više lokacija, uključujući nuklearni objekat i stambena područja u Teheranu, pri čemu je ubijen niz visokih komandanta Iranskog revolucionarnog gardijskog korpusa (IRGC), nuklearnih naučnika i civila.</p>
<p>Iran je zatim uzvratio lansiranjem dronova i baističkih projektila na vojne centre i vazduhoplovne baze u Izraelu.</p>
<p>SAD su se uključile u sukob 22. juna. Predsjednik Donald Tramp je rekao da su američki bombarderi napali tri iranska nuklearna postrojenja.</p>
<p>Iranski ministar spoljnih poslova je izjavio da poslije američkih napada da diplomatija više nije opcija.</p>
<p>Prema podacima iz iranskog ministarstva zdravlja, najmanje 430 ljudi je poginulo u izraelskim napadima od početka sukoba.</p>
<p>U Izraelu su, prema zvaničnim podacima, poginule najmanje 24 osobe u iranskim napadima.</p>

Vučić: Srbija je zaustavila izvoz oružja

<p>Nekoliko desetaka poljoprivrednika iz Semberije, na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine, traktorima je blokiralo carinski terminal na Graničnom prelazu Rača, između BiH i Srbije. To je za Radio Slobodna Evropa potvrdio <b>Savo Bakajlić, </b>predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Semberije i Majevice.</p>
<p>Poljoprivrednici su nezadovoljni otkupnim cijenama pšenice u bh. entitetu Republika Srpska, te traže da se one povećaju. Bakajlić kaže da će blokirati terminal do večernjih časova, te da će nastaviti sa blokadom i idućih dana.</p>
<p>“Ključni zahtjev je da se naprave parametri o otkupnoj cijeni pšenice, a to je cijena koštanja plus dobit. Nama naše kalkulacije govore da je to oko 40-ak feninga [oko 20 centi], i mi smo tražili da bude 42-45 feninga, zavisi sve od kvaliteta”, izjavio je Bakajlić.</p>
<p>On dodaje da se o cijeni trenutno špekuliše, te da je ministar poljoprivrede RS, Savo Minić, izjavio da bi ona mogla biti između 32 i 36 feninga.</p>
<p>- Ne može biti za 1 kg pšenice ne možeš kupiti jednu kiflu, to nikad nije bilo - istakao je Bakajlić.Semberski poljoprivrednici su prošle sedmice pozvali Minića na sastanak o cijeni pšenice, ali on se nije odazvao.</p>
<p>Ako se situacija sa cijenom ne riješi, upozorava Bakajlić, protesti će biti prošireni i na druge granične prelaze.</p>
<p>Iz resornog ministarstva se nisu oglašavali o ovom pitanju.</p>
<p>Žetva pšenice bi trebalo da počne ove sedmice, te će se tek saznati kakvi su prinosi i kvalitet.</p>
<p>Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, prošle jeseni je pšenica zasijana na 41.769 hektara u ovom entitetu, što je više u odnosu na prethodni proizvodni ciklus, koji je bio iznad višegodišnjeg prosjeka.</p>

Poljoprivrednici traktorima blokirali carinski terminal na granici BiH i Srbije

<p>U Srbiji je za prvih pet mjeseci ove godine odobren samo jedan zahtjev za azil i to u obliku "supsidijarne zaštite" jedne osobe iz Burundija, rečeno je u Centru za zaštitu i pomoć tražiocima azila povodom Međunarodnog dana izbjeglica, 20. juna.</p>
<p>Direktor Centra <b>Radoš Đurović</b> je agenciji Beta kazao da je za prvih pet mjeseci ove godine 189 osoba izrazilo namjeru da traži azil, a da je podnijeto 59 zahtjeva i da je "odobren samo jedan azil u obliku supsidijarne zaštite jednom licu iz Burundija".&nbsp;</p>
<p>On je ocijenio da to govori i o otežanom pristupu azilnom postupku, jer izbjeglice ne mogu da osiguraju da im zahtjev bude razmotren i da postupak bude brz i efikasan.</p>
<p>Đurović je naveo da je, po podacima Centra, azil tražilo najviše ljudi iz Egipta, Avganistana, Sirije, Rusije, Palestine, Iraka, Maroka i Pakistana.</p>
<p>Dodao je i da su najviše kroz Srbiju prolazili ljudi iz Avganistana, Sirije i Turske, a potom iz Sjeverne Afrike i Pakistana.</p>
<p>Kazao je da je ove godine kroz Srbiju prošlo više od 9.000 osoba, te da će ih, ako se tako nastavi, do kraja godine, po procjenama centra, biti ukupno oko 30.000.</p>
<p>- Privremenu zaštitu je dobilo ili produžilo 881 lice koje dolazi iz ratom razorene Ukraijine, a u Srbiji boravi oko 21.000 Ukrajinaca - kazao je on.</p>
<p>Rekao je i da je u Srbiji iz Rusije sada, po podacima centra, 45.973 osoba, tako da, pored izbjeglica iz Azije i Afrike, ima izbjeglica iz Evrope, "i to su značajne brojke i raznovrsna populacija".</p>
<p>- Njihov položaj u vezi azilnog postupka je otežan, izbjeglice ne mogu same da osiguraju da im se razmotri zahtjev za azil i da imaju ubrzan i efikasan postupak i to ne mogu nikako bez stručne pravne pomoći koja je besplatna, ali je ima malo - napomenuo je Đurović.</p>
<p>Napomenuo je da, u kontekstu pristupu azila, u Vojvodini ljudi gotovo i da ne mogu da podnesu zahtjev za azil, jer "čekaju nedjeljama i mjesecima da im se podnese zahtjev pa da se razmotri...".</p>
<p>Naveo je i da "na taj način proces može da traje i godinama" pogotovu jer, Upravni sud veoma sporo odlučuje u trećoj instanci o zahtjevima.</p>
<p>- Tu je i trend zatvaranje kampova za migrante koji se nastavalja u Srbiji, a do kraja juna i Centar za azil u Krnjači biće zatvoren tako da ostajemo na četiri centar za prihvat: u Obrenovcu, Sjenici, Preševu i Bujanovcu, od 17 koliko ih je nekada bilo - kazao je Đurović.</p>
<p>Smatra da "to nije pametno" hzbog pogoršavanja stanja u svijetu, pogotovu novog rata Izraela i Irana i prvih naznaka novog izbjeglištva iz tog pravca.</p>
<p>- Kada govorimo o integracijama, možemo reći da prednost imaju izbjeglice iz Ukrajine koji imaju pravo na rad omah po dobijanju privreme zaštite, za razliku od izbjeglica iz Afrika i Azije koji to tek mogu nakon podnijetog zahtjeva za azil - kazao je Đurović.</p>
<p>Po njegovim riječima, prednost Ukrajinaca je bliskost jezika i kulture i njihovom boravku u gradovima.</p>
<p>- Potrebno je da privremena zaštita Ukrajinaca preraste u trajno rješenje, svjedoci smo da se privremena zaštita produžava iz godine u godinu i to je velika neizvjesnost za te ljude jer moraju da dobijaju nova rješenja... a tu je i problem sa poslodavcima - kazao je on.</p>
<p>Po riječima Đurovića, potrebno je da se ljudima iz Ukrajine omogući trajno rješenje - da im se odobri zaštita na mnogo duži period ili da im se da azil.</p>
<p>- Potrebno je povećati i kapacitete prihvatnih i centara za azil oko većnih urbanih centara, povećati i kadar Kancelarije za azil i omogućiti nesmetano podnosenje zahtjeva za azil, po smještaju ljudi u centrima za prihvat - kazao je on.</p>
<p>Đurović smatra i da je neophodno da Upravni sud unaprijedi kapacitete u vezi sa zahtjevima za azil i da formira posebno odjeljenje koje bi obrađivalo te zahtjeve i istraživalo informacije o zemljama odakle ti ljudi dolaze.</p>
<p>Ocijenio je i da bi Komesarijat za izbjeglice i migracije, koja sada funkcionoše samostalno, trebalo podvesti pod neko od ministarstva Vlade Srbije.</p>

U Srbiji za pet mjeseci odobren samo jedan zahtjev za azil

<p>Vršilac dužnosti premijera Kosova <b>Aljbin Kurti</b> izjavio je 16. juna da je normalizacija odnosa sa Srbijom moguća i da se za postizanje toga mora izvršiti pritisak na Beograd da implementira Sporazum o putu ka normalizaciji odnosa, postignut 2023. godine.</p>
<p>Ovako je Kurti odgovorio na pitanje da li bi uskoro mogao biti postignut sporazum sa Srbijom, nakon izjave koju je dan ranije dao američki predsjednik <b>Donald Tramp </b>u vezi sa odnosima Prištine i Beograda.</p>
<p>Kurti je ponovio stav da su Kosovo i Srbija već postigli sporazum o normalizaciji, koji, kako je rekao, Beograd krši, istovremeno ponavljajući zahtjeve Kosova za ovaj proces.</p>
<p>- Da bi se normalizovali odnosi između naše dvije zemlje, potrebno je da prvo predaju vlastima naše države <b>Milana Radoičića</b>, kriminalca koji je ubio našeg policijskog narednika, heroja Kosova, <b>Afrima Bunjakua</b>. Zatim, da se slože da potpišu Osnovni sporazum sa Aneksom za implementaciju. Istovremeno, povlače i to pismo iz decembra 2023. godine, kada je bivša srpska premijerka <b>Ana Brnabić </b>rekla da ne poštuje teritorijalni integritet Kosova - rekao je Kurti.</p>
<p>Tramp je 15. juna na mreži Truth Social napisao da su tokom njegovog prvog predsjedničkog mandata Kosovo i Srbija "išli prema teškom sukobu" i da je rat bio na rubu izbijanja, ali je dodao da ga je zaustavio. Svog tadašnjeg nasljednika, bivšeg predsjednika <b>Džoa Bajdena</b>, optužio je da je "oštetio dugoročnu perspektivu nekim vrlo besmislenim odlukama", te rekao kako će "to popraviti, opet".</p>
<p>Tokom Trampovog prvog mandata, 2020. godine, Kosovo i Srbija su u Bijeloj kući postigli sporazum o ekonomskoj normalizaciji. Ovaj sporazum, koji je uključivao i izraelsko priznanje nezavisnosti Kosova, nije u potpunosti sproveden.</p>
<p>Nakon Trampove pobjede na predsjedničkim izborima prošlog novembra, Kurti je upitan o sprovođenju ovog sporazuma, poznatog kao Vašingtonski sporazum. Tada je takođe izjavio da prvo treba sprovesti sporazum postignut 2023. godine u Briselu i aneks za njegovo sprovođenje, o kojem su se stranke dogovorile u Ohridu.</p>
<p>- Vjerujem da je normalizacija moguća, pritisak treba biti na Beograd, i uvijek pozdravljamo ulogu SAD-a, koji su naš glavni saveznik, nezamjenjiv partner i poseban prijatelj u tri glavne oblasti. Prva je odbrana, druga je diplomatija, a treća je razvoj - rekao je Kurti novinarima 16. juna.</p>
<p>Sporazum o putu ka normalizaciji odnosa nije potpisan, jer je Srbija odbila da to učini. Ali Evropska unija (EU) – koja posreduje u dijalogu između Kosova i Srbije – insistira na tome da je sporazum obavezujući za obje strane.</p>
<p>Sporazum od 11 članova, između ostalog, predviđa nivo samouprave za srpsku zajednicu na Kosovu, međusobno priznavanje državnih simbola, tako da Srbija ne blokira članstvo Kosova u međunarodnim organizacijama, te zahtijeva od Prištine i Beograda da takođe sprovedu sve prethodne sporazume postignute tokom dijaloga.</p>
<p>Kosovo i Srbija nisu održali sastanak političkog dijaloga na visokom nivou od septembra 2023. Nedavno je izaslanik EU za dijalog između Kosova i Srbije <b>Peter Sorensen</b> najavio da su u toku pripreme za novi sastanak političkog dijaloga na visokom nivou.</p>

Kurti nakon Trampove izjave: Treba izvršiti pritisak na Beograd

<p><b>Milija Koldžić</b>, okrivljen za napad na studente Fakulteta dramskih umjetnosti (FDU) u Beogradu, zaključio je 16. juna sa Višim javnim tužilaštvom u Beogradu sporazum o priznanju krivičnog djela, javlja Radio-televizija Srbije.</p>
<p>Koldžić, koji je i bivši odbornik u Skupštini opštine Novi Beograd, kažnjen je uslovnom kaznom zatvora od šest mjeseci, sa rokom provjeravanja od dvije godine, kao i novčanom kaznom od 50 000 dinara (420 eura).</p>
<p>Osim njega, u napadu na studente učestvovale su još dvije osobe - <b>Milena Aleksić</b> i<b> Ivan Stanišić</b> - koje su ranije priznale da su izvršile krivično djelo.</p>
<p>Studenti FDU napadnuti su 22. novembra 2024. godine u blizini svog fakulteta, dok su zajedno sa svojim profesorima odavali poštu za nastradale u padu nadstrešnice u Novom Sadu.</p>
<p>Ovaj napad na studente bio je jedan od okidača za studentske blokade fakulteta, koje su počele na Fakultetu dramskih umjetnosti, a proširile su se na desetine drugih širom Srbije. Mnoge blokade traju i danas, sedam mheseci kasnije.</p>
<p>Studenti, između ostalog, zahtijevaju procesuiranje odgovornih za smrt 16 osoba u padu nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu, kao i sankcionisanje svih napadača na studente u blokadi.</p>
<p>Posljednji zahtjev studenata koji su ispostavili početkom maja je raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora.</p>

I treći učesnik napada na studente u Beogradu priznao krivicu

<p>Policija Srbije rano jutros uhapsila je Krunoslava Fehira, ključnog svjedoka na suđenju Branimiru Glavašu, objavio je Jutarnji list pozivajući se na dobro obavještene izvore. Navode da je uhapšen na graničnom prijelazu kada je pokušao da uđe u Srbiju. Na granici su mu, prema tim navodima, rekli da je za njim raspisana potjernica zbog ratnog zločina, pa je prebačen u Beograd i određen mu je pritvor od 48 sati.</p>
<p>Fehir je nekadašnji pripadnik policije i BOB-a (Braniteljske osječke bojne), a kako navodi Jutarni list, bio ključni svjedok na suđenju Branimiru Glavašu za ratne zločine u Osijeku devedesetih godina.</p>
<p>Fehir je javno priznao da je kao maloljetnik sudjelovao u mučenjima i ubistvima srpskih civila po komandi Branimira Glavaša, uključujući i ubistvo Čedomira Vučkovića. Tvrdio je da je sve zločine organizovao i naredio Glavaš, kojeg je nazvao „alfom i omegom“ tih događaja.</p>
<p>Nakon davanja iskaza o tim zločinima Fehir je postao zaštićeni svjedok, a njegova svjedočenja bila su ključna u sudskim procesima protiv Glavaša i njegovih saradnika.</p>

U Srbiji uhapšen ključni svjedok na suđenju Branimiru Glavašu

<p>Predsjednik Srbije<b> Aleksandar Vučić</b> je na Instagramu objavio jedan snimak iz nekog parkića sa klupice za vježbanje i mnogi građani su odmah doživjeli transfer blama, piše portal Nova.</p>
<p>- Ja sam daleko od dobre forme, ali Srbija je ponovo na dobrom putu. Srbija pobjeđuje i više niko ne može da je zaustavi. Ja sad kao radim nešto, a Siniša slika. Cijelo jutro smo radili važnije stvari - kazao je Vučić i počeo da nabraja koje sve projekte planiraju da završe u narednom periodu.</p>
<p>- A ovo kratko vrijeme pred ručak da iskoristim kao da nešto radim, da se manje primijeti ono što ću da pojedem. U svakom slučaju, Srbija se vratila na dobar put. I vrijeme je da ja popravim svoje fizičke karakteristike, da budem za nijansu manje debeo i sa malo više energije nego što je to bilo prethodnih nekoliko mjeseci - reče Vučić i ne uradi nijednu vježbu pred kamerom.</p>

Vučić se snimio kako „vježba da bi bio manje debeo“

<p>Dok Vlada i institucije tihuju i ne reaguju na nezakonito imenovanje funkcionera Demokrata <b>Krsta Radovića </b>za izvršnog direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje on, za razliku od njih, ne gubi vrijeme i brutalno se obračunava sa zapošljenima koji su upozoravali na razloge zbog kojih on nije mogao biti imenovan. Nekadašnjem rukovodiocu Sektora za pravne i administrativne poslove <b>Vladimiru Ružičiću</b>, kojeg je smijenio 10. marta, sada je uručio i otkaz.</p> <p>Ružičić je, za sada, prva žrtva hajke protiv dijela zapošljenih u ovoj državnoj kompaniji, koju vode predsjednik Odbora direktora u ostavci <b>Zoran Lakušić </b>i nezakonito izabrani direktor Radović, od kada je u novembru prošle godine nezakonito razriješen dotadašnji izvršni direktor <b>Borislav Ivanković</b>.</p> <p>- Problemi su počeli od momenta kada je konstatovano da Krsto Radović ne ispunjava posebne uslove za mjesto izvršnog direktora s obzirom na to da nema potrebno radno iskustvo na rukovodećim pozicajama sa sedmim stepenom stručne spreme, a što je potvrđeno i inspekcijskim nadzorom – kaže za Portal ETV Ružičić.</p> <p>U Regionalnom vodovodu on je zapošljen od 20. septembra 2019. godine i kako kaže imao je odličnu saradnju sa svim prethodnim direktorima, a Radović je treći od kada su proruske i prosrpske društveno-političke elite preuzele vlast u Crnoj Gori, krajem avgusta 2020. godine.&nbsp;</p> <p>Tri prethodna direktora, o čemu je Portal ETV pisao, <b>Gorana Jevrića</b>, kojeg su zatekli na toj poziciji, <b>Josipa Đuraškovića </b>(takođe, kadar Demokrata) i Borislava Ivankovića nezakonito je smijenio Lakušić, odnosno Odbor direktora kojim on predsjedava.&nbsp;</p> <p>- Radović je prvi direktor s kojim imam nepremostiv problem od dana kada je zauzeo poziciju, što nedvosmisleno potvrđuje činjenicu da mi se sveti zbog ocjene da nije ispunjavao uslove za poziciju izvršnog direktora. Kao rukovodilac pravnog sektora bio sam član Komsiije za imenovanje koja sprovodi postupak izbora i imenovanje izvršnog direktora, ali kada su Lakušić i Radović shvatili da ja neću falsifikovati činjenicu da Radović ne ispunjava uslove makli su me iz Komisije i formirali novu bez ijednog lica koje je završilo pravni fakultet?! Nevjerovatno, ali to se dogodilo – priča Ružičić.</p> <p>Kaže da je dobio neformalno informacije da je kategoričan stav Lakušića i Radovića da žele da se riješe i njega i još nekih ljudi, po svaku cijenu.&nbsp;</p> <p>- Pričaju da nema veze što je to što rade nezakonito i što će nas sud sve vratiti na posao, jer oni tada svakako neće biti u Regionalnom. Toliko o njihovom osjećaju odgovornosti i profesionalizmu – ističe naš sagovornik.</p> <p>Poručuje i da neće odustati od borbe za svoja prava i da će podnijeti tužbu i tražiti poništenje nezakonitih odluka, ali naknadu materijalne štete, kao i nematerijlane zbog duševne boli i stigmatizacije okoline nakon što je dobio nezakonito otkaz i lažno optužen.</p> <p>- Koliko Radović nema stručnog znanja i kavlifikacija, odonosno dovoljno radnog iskustva, pokazuje i činjenica da je na mjesto kolege <b>Aca</b> <b>Ognjenovića</b>, sporazumom o preuzimanju na poziciju šefa Službe za pravne i administrativne poslove preuzeo iz Monetengrobonusa <b>Bojanu</b> <b>Rajković</b>. Angažovao je kao pravnicu, a ispostavilo se, nakon inspekcijskog nadzora da nema završen pravni, nego fakultet političkih nauka – kaže Ružičić.</p> <p>Kao još jedan dokaz neznanja i loših namjera Radovića, naš sagovornik ukazuje na činjenicu ko je bio u sastavu Disciplinske komisije koja je odlučivala o njegovoj sudbini.</p> <p>- U oba disciplinska postupka on je formirao komisiju koju su činila dva inžinjera i vozač. E zamislite nivo stručnog, pravničkog znanja tih komisija i njihove kvalifikacije za vođenje disciplinskih postupaka – konstatuje Ružičić.&nbsp;</p> <p>On se polovinom maja otvorenim pismom obratio premijeru <b>Milojku Spajiću</b>, ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera <b>Damjanu Ćulafiću </b>i ombudsmanu <b>Siniši Bjekoviću</b> zahtijevajući zaštitu radnih prava i upozoravajući ih da je u državnom preduzeću u kojem radi izložen progonu i mobingu, te montiranim disciplinskim postupcima. Do danas mu nijesu odgovorili.</p> <p>U pismu ih je, o čemu je Portal ETV pisao, obavijestio da od kada je za izvršnog direktora imenovan Krsto Radović počinju progon i mobing. Saopštio im je da je njega funkcije rukovodioca postavio na nižu poziciju - saradnika, dok je kolega sa mjesta šefa jedne službe „spušten“ na mjesto saradnika, a drugi sa mjesta savjetnika na mjesto referenta, što je sve konstatovala i Inspekcija rada.&nbsp;</p> <p>Tražio je od Spajića i Ćulafića da hitno preduzmu mjere protiv Odbora direktora ove državne kompanije i izvršnog direktora, uz podsjećanje da je Odbor nezakonito razriješio tri izvršna direktora i nezakonito imenovao Radovića.</p> <p>„Šapu“ na Regionalni vodovod stavila je Demokratska narodna partija <b>Milana Kneževića</b>, kada je u partijskoj podjeli funkcija, nakon što su proruske i prosrpske društveno-političke snage osvojile vlast 2020. godine, imenovali u maju 2021. Lakušića za predsjednika Odbora direktora. Zapošljeni kažu da on „vedri i oblači“ u Regionalnom vodovodu, a što proizilazi i iz činjenice da je Lakušić za nepune tri godine smijenio čak tri izvršna direktora u ovoj kompaniji.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250205060256_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250205060256_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3" data-rendition-name="original" width="1600" height="1053" loading="lazy" alt="Zoran Lakušić"> <figcaption>DUŽE OD POLA GODINE U OSTAVCI: Zoran Lakušić<span>(Photo: Regionalni vodovod)</span></figcaption> </figure>  <p>On je 16. decembra prošle godine, nakon što je u Vladi došlo do ozbiljnih mimoilaženja pošto je u novembru smijenio Borislava Ivankovića i postavio Krsta Radovića, podnio ostavku. Do danas, međutim, ta ostavka nije konstatovana. Kako smo ranije pisali, osim što mu poziciju čuva njegov partijski šef Milan Knežević, koji pokušava da mu nađe novo uhljebljenje, u Vladi imaju problem s njegovom ostavkom, jer će mu morati biti isplaćen ogroman novac. Prema Ugovoru o radu koji je sačinio sa Regionalnim vodovodom, u bilo kom slučaju razrješenja prije isteka mandata na koji je imenovan ima pravo na otpremninu u visini 12 bruto zarada. Objavili smo ranije da su nam zapošljeni saopštili da je Lakušićeva plata 4.500 eura. Uvećana za bruto iznos, to bi značilo da bi dobio otpremninu blizu 100.000 eura.</p>

Krsto Radović uručio otkaz smijenjenom šefu pravne službe Vladimiru Ružičiću

<p>Ukrajinske snage su zaustavile nedavno rusko napredovanje u sjevernoj oblasti Sumi i stabilizovale liniju fronta u blizini granice sa Rusijom, saopštio je glavnokomandujući ukrajinske vojske, general-pukovnik <b>Oleksandr Sirski</b>.</p>
<p>Prema riječima Sirskog, uspjesi ukrajinske vojske u oblasti Sumi spriječili su Rusiju da prebaci oko 50.000 vojnika, uključujući elitne desantne i mornaričke brigade, na druge dijelove fronta.</p>
<p>Ovu tvrdnju nije bilo moguće nezavisno potvrditi, a ruski zvaničnici nijesu još uvijek komentarisali situaciju.</p>
<p>Ruske snage polako napreduju na pojedinim dijelovima fronta dugog oko 1.000 kilometara, iako su ti ograničeni pomaci skupo koštali, kako po pitanju ljudstva, tako i po pitanju uništene oklopne tehnike. Brojno inferiornija ukrajinska vojska u velikoj mjeri koristi dronove kako bi zadržala Ruse.</p>
<p>Višemjesečni pokušaji međunarodne zajednice, predvođeni Sjedinjenim Američkim Državama, da se zaustavi rat koji traje više od tri godine, do sada nijesu dali rezultat. Uprkos neprijateljstvima, dvije strane su nastavile sa razmjenom ratnih zarobljenika, u skladu sa dogovorima sa nedavnih pregovora u Istanbulu.</p>
<p>Ministarstvo odbrane Rusije i ukrajinske vlasti potvrdili su da je u četvrtak izvršena nova razmjena.</p>
<p>Ukrajinsko koordinaciono tijelo za ratne zarobljenike saopštilo je da su među razmijenjenima ranjeni vojnici i oni sa zdravstvenim problemima. Najmlađi ima 24, a najstariji 62 godine, navodi se u saopštenju, uz napomenu da se uskoro očekuju nove razmjene.</p>
<p>Grad Sumi, koji je administrativni centar istoimene ukrajinske oblasti, imao je prije rata oko 250.000 stanovnika. Nalazi se oko 20 kilometara od linije fronta. Rusko napredovanje u ovu oblast ranije ove godine natjeralo je Ukrajinu da pojača odbranu tog područja.</p>
<p>Sirski je kazao da je formirana specijalna odbrambena grupa kako bi se poboljšala bezbjednost u Sumiju i okolnim zajednicama, sa posebnim akcentom na jačanje fortifikacija i ubrzanu izgradnju zaštitnih prepreka.</p>
<p>U martu su se ukrajinske snage povukle iz većeg dijela ruske susjedne oblasti Kursk, čije su dijelove kontrolisale nakon iznenadnog upada preko granice u avgustu.</p>
<p>To povlačenje omogućilo je Rusiji da pokrene kontraofanzivu, u okviru koje je, prema različitim procjenama, napredovala između dva i 12 kilometara u ukrajinsku teritoriju.</p>
<p>Ukrajinski zvaničnici navode da se žestoke borbe vode i u istočnoj oblasti Donjeck.</p>
<p>Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je juče da su njihove snage zauzele dva sela, Novoserhijivku i Ševčenka, u Donjeckoj oblasti.</p>
<p>Zauzimanje Ševčenka predstavlja važnu fazu u nastavku ruske ofanzive čiji je cilj proboj prema Dnjepropetrovskoj oblasti, koja se graniči sa Donjeckom i predstavlja značajan industrijski centar, navodi ministarstvo.</p>
<p>U međuvremenu, obje strane su nastavile sa raketiranjem i napadima dronovima na velikim udaljenostima.</p>
<p>Rusko ministarstvo saopštilo je da je tokom noći oboreno 50 ukrajinskih dronova iznad devet ruskih oblasti, uključujući tri iznad moskovske regije.</p>
<p>Ukrajinsko ratno vazduhoplovstvo navelo je da je Rusija tokom noći lansirala 41 dron tipa „Šahed“ i mamce širom zemlje, pri čemu je ranjeno pet osoba. Navode da su 24 drona ili oborena, ili ometena elektronskim protivmjerama.</p>

Ukrajina zaustavila rusko napredovanje u sjevernoj oblasti Sumi

<p>U znak solidarnosti sa građanima Cetinja, koji protestuju zbog ignorantskog odnosa državnih organa prema porodicama stradalih u masovnim zločinima i namjere vlasti da kroz izmjene Zakona o javnim okupljanjima, derogiraju ustavo pravo iz čl. 52 Ustava Crne Gore (sloboda okupljanja), delegacija STEGA-e će se danas pridružiti građanima koji protestvuju na Kruševom ždrijelu i time simbolično izraziti solidarnost sa građanima Cetinja.</p>
<p>- Kada prestanemo biti solidarno društvo, kada izgubimo empatiju prema stradalnicima i kada prestanemo da pružamo otpor sili, ne samo da nećemo biti pravedno društvo već prestajemo biti ljudi u etičkom smislu i tradiciji Crnogoraca – navodi se u saopštenju STEGE.&nbsp;</p>
<p>Zato, kako kažu, STEGA ovim simboličnim činom želi da pokaže da u Crnoj Gori živi duh slobode, empatije i iskrene ljudske solidarnosti.</p>

STEGA uz Cetinjane: Solidarnost protiv ignorisanja stradalih i gušenja slobode okupljanja

<p>Samo dvadesetak kilometara od administrativnog centra Crne Gore, Glavnog grada Podgorice, nalazi se selo Orasi – mjesto bogate istorije, duhovnog nasljeđa i dubokih korijena Lješanske nahije. Ipak, po stepenu razvijenosti i odnosu institucija, ovo selo je na mapi – isključivo zahvaljujući borbi samih mještana. Vlasti, i lokalne i državne, kao da su ga potpuno precrtale.</p> <p>Put koji vodi do Oraha završava se prije samog ulaska u selo. Dalje se nastavlja uski, makadamski pravac kojim se jedva mogu mimoići dva vozila. Svaka jača kiša ili nevrijeme pretvara ovaj put u rizičnu dionicu, odsijecajući pristup kućama, naročito starijim i slabije pokretnim mještanima.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025062611068_c044824e6e326ac22986d3d4096efb9b6d561eb82b204d3f28e8b7438c36a2bb.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025062611068_c044824e6e326ac22986d3d4096efb9b6d561eb82b204d3f28e8b7438c36a2bb" data-rendition-name="original" width="454" height="363" loading="lazy" alt="orasi"><figcaption>Put kroz selo Orasi, Lješanska nahija<span></span><span>Portal ETV</span></figcaption></figure>  <p>U Orasima, mjestu sa oko 60 kuća, žive uglavnom vikendaši, potomci iz tog kraja koji se posljednjih godina sve češće vraćaju ognjištima svojih predaka. Ali država, kako kažu, ne vraća ništa.</p> <p>- Obećavali su prethodnici sto puta. Ovi sada isto. Dolazili iz ‘Puteva’, iz Sekretarijata za saobraćaj, dali nalog da se radi, i sad se, kao, čeka rebalans budžeta da završe parkinge i Lijevu rijeku jer je to prioritet. A mi – mi smo navodno ‘naredni’. Evo, 20 godina ništa nije uloženo u Orahe! - kaže <b>Slobodan Đurović</b>, mještanin koji je za Portal ETV govorio sa vidljivim ogorčenjem.</p> <p>Đurović ističe da je Sekretarijat za saobraćaj pokazao korektan pristup i volju da se stvar pokrene, ali da se sve lomi na izvršnim strukturama.</p> <p>- Prije svega na preduzeću d.o.o. Putevi, koje se, uprkos instrukcijama, do danas nije pomjerilo sa mrtve tačke - poručuje Đurović.</p> <p>Dodaje da im je ovo preduzeće ukinulo i autobusku liniju, pa autobus saobraća samo do obližnjeg mjesta.</p> <p>- Autobus vozi samo do Progonovića, a to je 7 km udaljeno od Oraha. Taj dio puta mještani koji nemaju sopstveni prevoz moraju da prepješače kako bi došli do svojih kuća - kaže Đurović.</p> <p>U Orasima žive tri bratstva: Đurovići, Pejovići i Stojanovići. Kako svjedoče, crkvu na seoskom groblju su renovirali sopstvenim sredstvima i donacijama prijatelja, kumova i drugova. Kosili su put sami. Vlast nijesu čekali, jer, kažu, znaju da od nje – nema ništa. Ali ni da ih ignoriše ovoliko, nijesu mogli ni slutiti.</p> <p>- Obraćali smo se preko Mjesne zajednice Gradac – za asfaltiranje, za bolje snabdijevanje električnom energijom, za internet kako bi se mlađa generacija vraćala. Ništa. Samo prazna obećanja i izgovori - poručuje Đurović.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025062611064_ca45dc31dc721fe774d7d412a35beef64d3838cf85e22bccbf7e88cdfcb71081.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025062611064_ca45dc31dc721fe774d7d412a35beef64d3838cf85e22bccbf7e88cdfcb71081" data-rendition-name="original" width="638" height="459" loading="lazy" alt="orasi"><figcaption>Seosko groblje na kojem su mještani sami renovirali crkvu<span></span><span>portal etv</span></figcaption></figure>  <p>Zabrinjava i činjenica da selo još uvijek nema obezbijeđen vodovod – koristi se kišnica i bunari, što je neprihvatljivo za savremeno doba, posebno ako se zna da se radi o naselju koje pripada glavnom gradu jedne države.</p> <p>Mještani s pravom postavljaju pitanje: zašto je prioritet uvijek neko drugo mjesto? Njihova sumnja – da se infrastrukturni radovi izvode selektivno, po partijskim i porodičnim linijama – sve je izraženija.</p> <p>- Vjerovatno je prioritet tamo đe neko od rodbine vlasti ima kuću ili vikendicu. Danas se svi poslovi završavaju samo ako ste u bliskom srodstvu ili poznajete ‘nekog’. Ko ne pripada toj mreži – za njega nema puta, ni vode, ni struje - ogorčeno dodaje Đurović.</p> <p>Orasi su, nažalost, simbol institucionalne nepravde i iznevjerenih očekivanja. U vremenu kada se grade biciklističke staze, trgovi i fontane, kada se milioni ulažu u projekte od “javnoga interesa”, mještani ovog sela i dalje gaze kroz blato i čekaju da ih se neko sjeti.</p> <p>Ostaje pitanje za nadležne: kada će selo Orasi postati prioritet? Ili se ono, kao i mnoga druga, zauvijek briše iz fokusa razvoja zato što među mještanima nema onih koji sjede u foteljama vladajuće većine.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025062611064_2de52a8bd11aea6024a1547abed96760ac98dd28c9b7af8518c644382d6908ff.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025062611064_2de52a8bd11aea6024a1547abed96760ac98dd28c9b7af8518c644382d6908ff" data-rendition-name="original" width="354" height="414" loading="lazy" alt="orasi"><figcaption>Put kroz selo Orasi, Lješanska nahija<span></span><span>portal etv</span></figcaption></figure>

Putevi (ne) vode u Orahe: "Putevi“ d.o.o ostavili mještane bez odgovora i puta

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: srbija