Policija je jutros u Botunu, u crnogorskoj opštini Zeta, rasturila blokadu mještana koji su tijelima sprječavali početak radova na izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Ono što se čini kao lokalno komunalno pitanje izazvalo je burne reakcije u susjednoj Srbiji. Predsjednik Aleksandar Vučić i ministar kulture Nikola Selaković javno su stali uz lidera Demokratske narodne partije Milana Kneževića, koji je učestvovao u blokadi, a predsjednica parlamenta Ana Brnabić iskoristila je ovaj incident za napad na Evropsku uniju.
Predstavnici Vodovoda stigli su rano jutros, oko četiri sata, sa mašinama u Botun kako bi otpočeli radove na izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, ali su ih mještani spriječili da priđu lokaciji.
Nakon više sati, policija je rasterala građane i građanke koji su tijelima branili početak radova. Privedeno je više građana, među njima i predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović, dok je lider Demokratske narodne partije Milan Knežević samovoljno ušao u policijsku maricu i poručio da će njegova stranka izaći iz vladajuće koalicije.
- Milan Knežević je branio samo na referendumu jasno iskazanu volju građana i zbog toga je uhapšen- rekla je predsjednica Narodne skupštine Ana Brnabić, koja se zbog dešavanja u susjednoj Crnoj Gori telefonski uključila u program prorežimske televizije Informer.
U Srbiji, samo tokom ove godine, imamo preko 23.000 neprijavljenih skupova, blokada i terora nad stanovništvom, i EU nam svaki put spočitava prekomjernu upotrebu sile. Vjerujem da će ovo što se desilo u Crnoj Gori, nažalost, biti pohvaljeno od strane EU. To su vam te evropske vrijednosti i to su vam ti dupli standardi. Dakle, ako radite kako neko drugi svira, onda ste dobri. Ako pokušavate da poštujete institucije, vladavinu prava i volju građana i naroda, ali ne igrate kako neko drugi svira, onda ste uvijek krivi, ocijenila je Brnabić.
Zatim je svoje kritike usmjerila prema Evropskoj uniji, poručujući da je sada sasvim jasna odluka predsjednika Vučića da Srbija ovog mjeseca ne učestvuje na Samitu EU i Zapadnog Balkana u Briselu.
- Ovo što se danas desilo, što se jutros desilo Milanu Kneževiću i drugima koji su privedeni i maltretirani — iako, ponavljam, samo su branili volju većine iskazanu na demokratskom referendumu — dokazuje da je Aleksandar Vučić bio u pravu kada nije otišao. Ovo je ogromna sramota: sramota za EU, sramota za Crnu Goru i sramota uopšte za neke ljude koji nam svakog dana spočitavaju vladavinu prava i demokratske vrijednosti, a ovako se ponašaju prema izabranim zvaničnicim- aporučila je Brnabić.
Osvrnula se i na raniju izjavu premijera Crne Gore Milojka Spajića da će njegova zemlja 2028. godine čekati Srbiju u EU.
- Samo ako takva bude EU, čekaće nas dugo. Nijesam sigurna da Srbija uopšte želi da uđe u takvu EU. Svaka im čast. I njima i Evropskoj uniji- kazala je predsjednica parlamenta i ocijenila da su današnja dešavanja u Zeti „nažalost, dobar način da se pokaže kako izgleda vladavina prava u zemlji kandidatu za članstvo 2028. godine“.
Podršku Kneževiću prethodno je pružio i predsjednik Vučić, koji je ocijenio da je predsjednik Demokratske narodne partije branio volju naroda iskazanu na referendumu.
- Danas je u Crnoj Gori uhapšen lider Demokratske narodne partije i, što je važnije, lider srpskog naroda Milan Knežević. Branio je volju naroda iskazanu na referendumu. U teškim trenucima uvijek sam bio i biću uz svoje prijatelje. Milan to jeste i ponosim se našim drugarstvom i nadam se da će uskoro biti na sloboda- napisao je Vučić na Instagram nalogu BudućnostSrbijeAV.
Reagovao je i ministar kulture Nikola Selaković, koji je ocijenio da privođenje Kneževića predstavlja grubo kršenje volje naroda i nasilje nad čovjekom koji se za prava svog naroda bori bez kompromisa i zazora.
- Izražavam punu podršku mom dragom bratu, prijatelju i saborcu, uz očekivanje da pravda bude što prije ispunjena njegovim puštanjem na slobodu i da Srbi u Crnoj Gori napokon postanu ravnopravni građani- &nbsp;rekao je Selaković.
U mjestu Botun, u crnogorskoj opštini Zeta, nadomak glavnog grada Podgorice, planirana je izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u industrijskoj zoni nekadašnjeg Kombinata aluminijuma (KAP).
Ipak, ovaj projekat, koji finansira Evropska unija, naišao je na protivljenje lokalnog stanovništva koje, kako je izvijestio BBC na srpskom, strahuje da bi zastarjela tehnologija mogla ugroziti njihove živote. Zećani su na nedavnom lokalnom referendumu ubjedljivo rekli „ne“ ovom projektu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vučić i Selaković podržali Milana Kneževića; Brnabić: Sramota za EU, sramota za Crnu Goru

Vidite da Hrvati mogu da rade šta hoće u Podgorici, a oni će da ćute i pognu glavu - kazao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u emisiji "Hit-tvit" na televiziji B92. 
- Za sve im je Vučić kriv, i za Loru i za Jadran - dodao je Vučić.
Poseban akcenat je, kako prenosi<a href="https://www.pobjeda.me/clanak/vucic-hrvati-u-crnoj-gori-mogu-da-rade-sta-hoce-a-ja-sam-im-kriv-i-za-loru-i-za-brod-jadran"> Portal Pobjeda</a>, stavio na regionalne odnose i medijski ambijent, navodeći da u Crnoj Gori gotovo da ne postoji kritički odnos prema vlasti, za razliku od Srbije.
- Koji je medij protiv (Andreja) Plenkovića u Hrvatskoj? Koji je protiv (Denisa) Bećirovića u Bosni i Hercegovini? Koji je protiv (Milojka) Spajića i (Jakova) Milatovića u Crnoj Gori? Imate samo medije protiv Vučića. U Srbiji postoje strahovito snažne medijske platforme koje svakodnevno rade protiv mene - rekao je Vučić.
Prema njegovim riječima, u regionu se sistematski gradi narativ u kojem je Srbija, odnosno on lično, dežurni krivac za sve probleme, dok se istovremeno prećutkuju ili relativizuju zločini nad Srbima, uključujući i stradanja u Lori. 
On je upozorio i na, kako je naveo, širi bezbjednosni kontekst, navodeći da se Evropa kreće ka ozbiljnim sukobima i da je cilj Srbije da, uprkos pritiscima, ostane van rata i sačuva stabilnost.
- Ruše Vučića da bi rušili Srbiju. Ne žele da neko na Balkanu vodi suverenu i samostalnu politiku - zaključio je Vučić, ističući da će nastaviti da vodi politiku ekonomskog razvoja, vojne neutralnosti i očuvanja državnih interesa, bez obzira na spoljne i unutrašnje pritiske.
On je izjavio da se protiv njega i Srbije vodi dugotrajna, koordinisana kampanja kriminalizacije, dehumanizacije i političkog pritiska, te poručio da će ostati u Srbiji bez obzira na prijetnje, pritiske i pokušaje destabilizacije.
Vučić je gostujući u emisiji naglasio da nikada nije bio zabrinut za sebe, ali da jeste za svoju djecu, imajući u vidu, kako je rekao, svakodnevne prijetnje smrću koje dolaze iz dijela političko-medijskog spektra. Istakao je da nema imovinu ni novac u inostranstvu i da mu je Srbija jedina kuća u kojoj je živio i u kojoj će ostati.

Vučić: Hrvati u Crnoj Gori mogu da rade šta hoće, a za sve sam im ja kriv - i za Loru i za "Jadran"

Godina za nama donijela je nastavak protesta studenata i građana u Srbiji koji su, kako je vrijeme proticalo, izgubili zamah, ali za takav razvoj događaja zaslužan je i veliki pritisak vlasti. Ili još preciznije, vlast je ušla u period koji bismo mogli nazvati kordon demokratijom, piše Dojče vele.&nbsp;
Pokazalo se da je vlast spremna da svaki politički sukob, građanski ili studentski protest, svako političko neslaganje ili kritiku, rješava slanjem enormne količine policije u punoj ratnoj opremi.
U mnogim slučajevima vlast je svoje otvoreno kršenje zakona takođe rješavala kordonima policije, i pri tome nije bilo bitno gdje se ona šalje: Skupštine lokalne samouprave, mirne proteste, fakultete, mjesta u kojima se održavaju izbori - čitava mašinerija sile i prisile ometala je normalan politički i društveni život tokom 2025. godine.&nbsp;
Ako se tome doda sada već otvorena saradnja policije i raznih „lojalističkih“ grupa sastavljenih od“ ljudi sumnjivih biografija i kriminalne prošlosti, postavilo se pitanje kako je moguće boriti se demokratskim sredstvima protiv nedemokratske vlasti.
Ta dilema postaje sve aktuelnija zbog toga što je pitanje vanrednih izbora sada glavni politički fokus pobunjenog društva.
<h2>Pritisak za raspisivanje izbora</h2>
Pretpostavlja se da će ti izbori uslijediti tokom 2026. ali bar za sada nema naznaka da će oni imati bar za nijansu bolje izborne uslove od dosadašnjih.
O tome svjedoče i lokalni izbori koje je Srbija imala tokom proteklih mjeseci obilježeni brojnim mahinacijama vlasti. Studentski aktivisti su u nedjelju 28. decembra 2025. prikupljali potpise podrške studentskoj listi i raspisivanju izbora.
Kako tim povodom za Dojče vele primjećuje politički analitičar Dragomir Anđelković, „dokle god ne postoji nekakva struktura koje se Vučić plaši, on se neće plašiti ni takvih poteza".&nbsp;
- Mora se u tom smislu definisati neko vođstvo, jer ne može da se ide u promjene dok neko vođstvo nije definisano. Ako bi studenti sada definisali neku grupu koja bi bila adresa za dalje nastupe i ponudili širi dogovor opoziciji i drugim društvenim pokretima, to bi dodatno ugrozilo režim koji se u međuvremenu u izvjesnoj mjeri konsolidovao - ocjenjuje Anđelković.
<h2>Pozitivni signali sa Zapada</h2>
Vlast kupuje vrijeme što se tiče izbora, ocjenjuje za Dojče vele spoljnopolitički komentator Boško Jakšić, "u očekivanju da će protesti oslabiti i da će se formacija nezadovoljnih na neki razbiti".&nbsp;
- S druge strane protivnici vlasti očekuju da će okupiti neke nove saveznike, i tu vidimo neke dobre signale iz Evropske unije koja sve jasnije i glasnije kritikuje Vučićev režim, ali i probleme za vlast sa Moskvom i Vašingtonom. Vlast pokazuje da nema namjeru da mijenja izborne uslove, ali je sada pitanje da li ima dovoljno resursa da kontroliše izbore kako je to bilo na pet lokalnih izbora tokom jeseni. Čini mi se da ih nema, i presudno će biti da li će pokušati da ih brutalno pokrade i da nakon toga uđemo u period napetosti dan nakon izbora - navodi Jakšić.
<h2>Grčevita borba za EXPO</h2>
Anđelković smatra da je Vučiću ključno da završi EXPO projekat, jer je to "krunska pljačka Srbije".
- Zavisno od unutrašnjeg i spoljnog pritiska on će procjenjivati kako da sebi kupi vrijeme do EXPO-a. Od toga zavisi da li ćemo imati izbore 2026. godine, ili će ih možda prebaciti i na 2027. godinu. Činjenica je da on izbore nepošteno organizuje, ali ako pritisak građana bude toliko veliki, možda raspiše izbore, ali uz neki pokušaj trulog kompromisa kako ne bi ugrozio ni EXPO, ni svoju vlast do kraja mandata - smatra Anđelković.
<h2>Pojačanje represije – tačka ključanja</h2>
Ako se ponovo osvrnemo na pravila kordon demokratije i za sada visok stepen lojalnosti policije aktuelnom režimu, bilo kakav nepovoljan rezultat izbora za Vučića bi ponovo mogao dovesti do poznatih scena. Kordoni policije ispred svake srpske opštine i jednostavno ignorisanje svih izbornih krađa, nepravilnosti i postizbornih prigovora.
Jakšić primjećuje da, „ako sada imamo tačku zagrijavanja srpske političke scene, onda bi takav scenario značio tačku ključanja".&nbsp;
- To bi značilo daleko represivnije ponašanje vlasti, što je vrlo diskutabilno, jer je riječ o rizičnoj igri čega je Vučić svjestan. Ali, imajući u vidu nespremnost za silazak sa vlasti i grčevitu borbu da se na njoj opstane, nije isključen i takav razvoj događaja. Ipak je to bumerang imajući na umu i spoljni pritisak o kojem sam govorio - kaže Jakšić.
<h2>Kako spriječiti bezakonje?</h2>
Anđelković ocjenjuje da su sada negdje između spin diktature i klasične diktature, gdje je represija sistema sve veća i aktivnija.&nbsp;
- Sada je na potezu tužilaštvo, koje bi moglo da pokrene postupke protiv onih koji krše zakone, uključujući i policiju, i to bi bacilo ozbiljan izazov u lice Vučiću. Ako krene dalje s kvazi-demokratijom i represijom, onda može da očekuje potpuno izopštavanje iz okvira demokratskih država. Ako ne krene, onda tužilaštvo svakim danom može da mu sužava vlast - navodi Anđelković.
<h2>Više kolona - recept za neuspjeh</h2>
Velika nepoznanica ostaje i broj kolona za izbore. Manji broj političkih stranaka je potpuno podržao buduću studentsku listu, a spekulisalo se da će ostatak demokratske opozicije ići u najmanje još dvije kolone, ili možda i tri. Pojedini analitičari smatraju da je više kolona recept za neuspjeh i da to ide samo na ruku vlasti.
Budući izbori svakako neće biti klasični izbori već referendum za ili protiv ove vlasti, ističe Jakšić, koji kaže da s jedne strane postoji monolit vlasti i pobijediti jedan takav blok značilo bi da, s druge strane, postoji jedan isti takav monolitan blok.&nbsp;
- Mislim da je najava opozicije o dvije ili tri kolone jako loša. Ukoliko opozicija ostane pri tome, to će za nju biti praktično egzistencijalni test - napominje Jakšić.
Lokalni izbori su pokazali da što je više kolona, to je veći prostor za manipulacije, skreće pažnju Anđelković:
- Aleksandru Vučiću najmanje odgovara crno-bijela slika, gdje bi nastupio jedan široki front s idejom da se, nakon pada vlasti, u nekom razumnom periodu organizuju novi izbori. To bi za Vučića bilo najgore. Svaka priča o kolonama je iznuđeno rješenje, koje je opet bolje rješenje od međusobnih svađa - kaže Anđelković.
<h2>Vučić precijenio sebe</h2>
Srpska javnost je vrlo pažljivo ispratila donošenje takozvanog američkog Zakona o zapadnom Balkanu, u kome se Srbija eksplicitno pominje. To je izazvalo čitavu lavinu pozitivnih očekivanja demokratske javnosti, koja sada čak najavljuje i hapšenje čelnika Srpske napredne stranke (SNS) i njenih saradnika početkom naredne godine. Koliko su opravdana tako velika očekivanja? &nbsp;
Jakšić vjeruje da je Vučić svakako sebe precijenio u tim globalnim igrama.
- Mislio je da može da mešetari čitavim svijetom i bude neki značajan globalni akter. Svojim greškama je zalupio vrata američke administracije. Oštrina kojom je formulisan taj američki zakon jasno daje do znanja da Amerika više ne računa na Vučića. U svakom slučaju Srbiji prijeti ili hibernacija u odnosima sa SAD, ili će se raditi na njegovom laganom uklanjanju. Mislim da je sam sebe satjerao u ćošak, a ova zemlja ne može da opstane bez spoljnopolitičkih saveznika - ističe Jakšić.&nbsp;
<h2>Mehanizam za ucjenjivanje Vučića?</h2>
Anđelković smatra da je to zakon koji je prenaduvan u javnosti, jer je on samo dopuna jednog drugog Zakona o nacionalnoj odbrani.
- Taj zakon u našem regionu kao ključnu stvar definiše zalaganje Amerike za priznanje Kosova, ulazak Kosova u NATO, i od Srbije se otvoreno traži priznanje Kosova. Priča o korupciji i demokratiji je nadgradnja. Skoro sam siguran da to neće ići ka Vučiću direktno, nego nekim ljudima oko njega, kako bi Amerika imala efikasnije mehanizme da ucjenjuje Vučića da završi priznanje Kosova. Da je korupcija (američkom predsjedniku Donaldu) Trampu toliko bitna, ne bi prije toga pokušavao uđe u projekat Generalštab gdje je korupcija ključna stvar - zaključuje Anđelković.

Dojče vele: Srbija u 2026. godini - nastavak kordon demokratije?

Uklonjeni su šatori ispred Narodne skupštine u Beogradu, odnosno takozvani Ćaćilend.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je sinoć bio ispred doma Narodne skupštine i tada je rekao da će tokom narednog mjeseca šatori biti uklonjeni i iz Pionirskog parka, piše RTS.
Najavio je da će ispred Narodne skupštine u narednih nekoliko dana biti božićno selo.
Nakon toga se očekuje da će saobraćaj ispred Narodne skupštine biti normalizovan.
Prethodno je i deo Pionirskog parka, između doma Narodne skupštine, zgrade Predsjedništva, ispražnjen od šatora. Sklonjeni su šatori iz manjeg dijela parka uz ulicu Kneza Miloša, nekoliko desetina metara unutar parka.
Komunalne službe rade na raščišćavanju prostora.

Uklonjeni šatori ispred Narodne skupštine u Beogradu

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se pristalicama Srpske napredne strane (SNS) u šatorskom naselju nazvanom Ćacilend.
Kako je sam rekao, došao je u znak zahvalnosti što su poslušali njegov poziv da se naselje ukloni nakon punih devet mjeseci.
Osvrnuo se i na događaje od prije godinu, kazavši kako je vjerovao da je nezadovoljstvo studenata koji su blokirali fakultete bilo rezultat pada nadstrešnice u Novom Sadu.
- Što smo više zahtjeva ispunjavali postajali su sve bahatiji objašnjavajući da nema potrebe da bilo što govorimo, jer smo nenadležni i da će oni urediti stvari, za račun drugih zemalja, da sruše Srbiju, jer je u tom trenutku bila ekonomski i politički snažna, koja vodi suverenu politiku i koja smije reći što misli i o sukobu u Ukrajini - rekao je Vučić.
Komentarišući akciju prikupljanja potpisa studenata u blokadi za raspisivanje vanrednih izbora, Vučić je rekao da su se vratili na politički teren, ali da na izborima "laganja nema".
- Ja sam sretan zbog toga. Vratili su se na pravi politički teren. To što će obmanjivati javnost, lagati javnost o brojevima, nikakav problem. Na izborima laganja nema. Jer na izborima postoji i druga strana koja to broji, a ne samo jedna strana - kazao je Vučić.
Dodao je da je prihvatio, kako je rekao, glavni zahtjev studenata
- Sljedeće godine idemo na izbore, samo neće biti sretni zbog rezultata. Idemo da ih pobijedimo uz vašu snagu i ljubav, uvijek su oni jači od njihove mržnje - poručio je Vučić.

Vučić: Sljedeće godine idemo na izbore, blokaderi neće biti sretni zbog rezultata

Tek prije godinu i po su se odjeljenja Čehoslovačke grupe (CSG) uselila u novu centralu u Pragu, piše Frankfurter algemajne cajtung (FAZ).
No pravougaona osmospratnica od crvene cigle i stakla, sa strogim redovima od po dvanaest prozora, već puca po šavovima. Toliko brzo raste imperija 33-godišnjeg fabrikanta naoružanja i tehnologije Mihala Strnada, jednog od najbogatijih ljudi Češke, navodi ovaj medij.
U tekstu se navodi da CSG neprestano širi proizvodnju i pazari firme. Ima ih u SAD, Njemačkoj, Ukrajini i Srbiji.
Tamo je, podsjećamo, u novembru CVSG kupio 51 odsto u beogradskoj firmi MUST Solutions koja proizvodi avionske motore. Najavljeno je da će raditi za vojnu industriju, da će u Srbiji biti i centar za razvoj bespilotnih sistema. CSG je i vlasnik kruševačke fabrike municije „14. oktobar“.
<h2>Otkrivanje neba</h2>
Kako piše FAZ, u prva tri kvartala ove godine češka kompanija je skoro udvostručila obrt na 4,5 milijardi eura.
- Strnad, oženjen i otac dvoje djece, najveći je proizvođač malokalibarske municije u (zapadnom) svijetu, jedan od vodećih za artiljeriju. Bez njegovog posla bi inicijativa EU o municiji za Ukrajinu teško prošla ovako uspješno - piše list.
Pravi i oklopna vozila, haubice, radare, a sada sve više otkriva – nebo. FAZ piše upravo o kćerki-firmi Avianera u čijem sklopu radi i beogradski ogranak.
Prema objavi Strnada, on želi da bude „značajan akter na polju vojnih bespilotnih letećih sistema i naprednih oružanih sistema“.
Pavel Čehal, kojem je povjeren ogranak Avianera, za FAZ kaže da ratna svakodnevica u Ukrajini pokazuje „brzo rastući, ogromni potencijal bespilotnih letećih sistema“.
List piše da CSG već ima u svom posjedu elektroniku za upravljanje letilicama kao i projektile, ali da je polje motora počeo da osvaja kupovinom u Beogradu.
Čehal se ne boji pada potražnje ukoliko bude primirja u Ukrajini, piše FAZ, i kaže da dronovi postaju sve važniji u vojnom i civilnom sektoru.&nbsp;
- Bićemo u stanju da po primjerenoj cijeni isporučimo uspješne i jedinstvene proizvode i imaćemo proizvodne kapacitete za to - naveo je on.
<h2>Procvjetao nakon ruske agresije</h2>
Frankfurter algemajne opisuje karijeru Mihala Strnada koji je posao preuzeo od oca kao mladić. Otac je mahom kupovao vojnu opremu iz sovjetskih vremena da je modernizuje i preprodaje, ali mlađi Strnad je to digao na mnogo viši nivo.
- Najveći kovač oružja u centralnoj Evropi procvjetao je posebno nakon ruskog napada na Ukrajinu – održavao je stare ruske tenkove, isporučivao haubice, oklopna vozila i municiju - piše list.
Eksplozivi i municija se, piše, prave u njihovim pogonima u Slovačkoj, Španiji, Grčkoj i Srbiji. U SAD su pogoni u pripremi.
O Strnadu se još navodi da ima udjele u praškom luksuznom hotelu Four Seasons kod Karlovog mosta, da je vlasnik fudbalskog kluba Viktorije iz Plzena, da finansira češki olimpijski tim i ima dobrotvorne organizacije. Procjenjuje se da je težak više od deset milijardi eura.

Češki milijarder koji kuje dronove u Srbiji

Državljanin Republike Srbije S. S. (38), član jedne visokorizične kriminalne grupe sa teritorije te države, izručen je danas Crnoj Gori zbog krivičnog postupka koji se vodi protiv njega zbog sumnje da je počinio teško ubistvo u pomaganju, kazali su iz Uprave policije.
Izručenje su realizovali službenici Regionalnog centra bezbjednosti "Sjever" u saradnji sa službenicima NCB Interpola, postupajući po rješenju Višeg suda u Bijelom Polju.
- Sprovođenjem intenzivnih mjera sa ciljem lociranja međunarodno traženih osoba, sa akcentom na članove organizovanih kriminalnih grupa i izvršioce teških krivičnih djela, S. S. su uhapsili službenici Odjeljenja bezbjednosti Bijelo Polje 25. aprila u tom gradu - navodi se u saopštenju.
On je danas izručen Republici Srbiji na graničnom prelazu Dobrakovo.
- Izručenje visokorangiranog pripadnika organizovane kriminalne grupe predstavlja rezultat pažljivo koordinisane međunarodne operacije između Uprave policije Crne Gore, Uprave kriminalističke policije Republike Srbije (Službe za borbu protiv organizovanog kriminala – SBPOK) i Ministarstva pravde Crne Gore, kao i potvrdu snažne policijske saradnje između dvije države - precizirano je u saopštenju.
Uprava policije nastavlja da sprovodi sveobuhvatne, strateški usmjerene aktivnosti u borbi protiv svih oblika teškog i organizovanog kriminala, sa posebnim akcentom na privođenje pravdi najrizičnijih kriminalnih struktura.

Iz Srbije izručen član visokorizične kriminalne grupe osumnjičen za teško ubistvo u pomaganju

Kosovo i Srbija moraju "normalizovati" odnose, izjavio je vršilac dužnosti premijera Kosova Aljbin Kurti, u intervjuu za AFP, nekoliko dana prije održavanja vanrednih parlamentarnih izbora, ali je ocijenio da je taj proces težak.
Kurti je na vlasti od 2021. godine i dvije godine poslije preuzimanja vlasti postigao je Sporazum o putu ka normalizaciji odnosa i Aneks za njegovu implementaciju, ali sporazum još nije sproveden.
- Moramo normalizovati odnose sa Srbijom. Ali normalizacija odnosa s susjedom koji ima autoritarni režim i koji vas ne priznaje, a takođe ne prihvata zločine počinjene tokom rata, veoma je teška- rekao je Kurti.&nbsp;
Tenzije između dvije zemlje su stalno visoke i povratak nemirima bi Rusiji pružio sredstva za destabilizaciju Kosova.
- Imamo sporazum o normalizaciji. Moramo ga sprovesti, što implicira međusobno priznanje država, makar de facto priznanje- rekao je Kurti, misleći na sporazum iz 2023, koji je postignut uz posredovanje Evropske unije.
Taj sporazum sa 11 članova, između ostalog, predviđa nivo samouprave za srpsku zajednicu na Kosovu, međusobno priznanje državnih simbola, da Srbija ne blokira članstvo Kosova u međunarodnim organizacijama, i zahtijeva od Prištine i Beograda da sprovedu sve prethodne sporazume postignute u dijalogu.
Kurti je rekao da za nastavak dijaloga, Srbija "mora da izruči Milana Radoičića", bivšeg zamjenika lidera Srpske liste, koji je preuzeo odgovornost za oružani napad na kosovsku policiju u Banjskoj 2023.
Kurti je rekao da se nada da će "EU, Francuska i Njemačka izvršiti pritisak" na Srbiju da izruči Radoičića, koji je među više osoba protiv kojih je Kosovo podiglo optužnicu protiv za napad u Banjskoj.
Od septembra 2023. godine, nekoliko dana prije oružanog napada u Banjskoj, u Briselu nije održana nijedna runda pregovora na visokom nivou, dok su razgovori na nivou glavnih pregovarača nastavljeni, ali nisu doveli do ikakvog sporazuma.
Srbija takođe nije prekinula odnose s Rusijom, uprkos ratu u Ukrajini, a Beograd zavisi od ruskih energenata.
Postoji mnogo veza između te dvije zemlje, rekao je Kurti i ocijenio da ako Rusija odluči da destabilizuje region, "u svom maršu ka Zapadnoj Evropi, može računati na Srbiju kao saveznika".
- I to je zabrinjavajuće za našu zemlju. Ali radimo s našim partnerima kako bismo spriječili da se to dogodi- rekao je vršilac dužnosti premijera Kosova.
Kosovo, koje se nada da će ući u NATO, nedavno je ukinulo carine na američke proizvode i pristalo da prihvati do 50 migranata iz trećih zemalja koje će SAD deportovati. Dosad je na Kosovo stigao jedan migrant.
- Ne tražimo nikakvu finansijsku pomoć zauzvrat. Ovo radimo da bismo pomogli SAD, koje su naš partner, saveznik i prijatelj- dodao je Kurti, koji nije isključio mogućnost postizanja sličnih sporazuma sa evropskim zemljama.

Kurti: Normalizacija odnosa sa Srbijom veoma teška

Kako se Crna Gora, uprkos unutrašnjim krizama i podjelama, približava završnici pregovora sa Evropskom unijom, iz Beograda stižu sve nervozniji tonovi. Posljednje izjave predsjednice Narodne skupštine Srbije Ane Brnabić, koje su proizvele kratku polemiku sa potpredsjednikom crnogorskog parlamenta Borisom Pejovićem, nijesu incident već refleks duboke frustracije srpske vlasti zbog činjenice da Crna Gora uspijeva da napreduje ka EU, dok Srbija godinama tapka u mjestu.&nbsp;
Predsjednik Građanskog demokratskog foruma u Srbiji, Zoran Vuletić tim povodom za Portal Analitiku ocjenjuje da će osjećaj poraza u Beogradu rasti kako se bude približavao datum prijema Crne Gore u EU, jer evropski iskorak naše zemlje ogoljava sve promašaje politike koju, kako kaže, njegova država vodi decenijama.
<h2>Većina Srba saglasna s politikom vlasti u Beogradu prema Crnoj Gori</h2>
- Kada predsjednik Vučić upućuje kritiku bivšim vlastima jedna od najvećih zamjerki je: „Dozvolili ste da nam ode Crna Gora“, a bivša vlast (Tadić/Koštunica) pognute glave glasno ćuti na tu kritiku. Nažalost, ubjedljiva većina Srba je saglasna sa ovom nakaradnom politikom. Ovakav gubitnički stav tj. politika takođe važi za Kosovo i BiH- navodi Vuletić.
Kaže kako je „uz slabe i bezidejne političare u opoziciji potpuno normalno da kompletna Srbija bude frustrirana svojim istorijskim neuspjehom jer je posljednja u čitavom regionu“.&nbsp;
- Frustracija će biti sve veća kako se bude nazirao datum prijema Crne Gore u EU. Najveći razlog tome je sličnost i bliskost dva naroda. Srbi ne mogu lako da se pomire sa tim da Crna Gora može da bude normalna demokratska država, prosperitetna i da njeni građani uskoro neće čamiti po deset sati pri ulasku u Šengen zonu- ističe on.&nbsp;
<h2>Crna Gora pred vratim EU prije svega zahvaljujući Milu Đukanoviću</h2>
Sagovornik Analitike ukazuje i da se Ana Brnabić, kao najbolja učenica Šešelja, ističe kao jastreb, i bez obzira što, kako kaže, zaista ne razumije suštinu politike prva je u svađi sa crnogorskim zvaničnicima.
- Perfidni Boris Pejović joj odgovara cinično izjednačavajući bivšeg predsjednika države Mila Đukanovića sa Aleksandrom Vučićem. Zaboravlja da je uz pomoć Vučićeve logistike, propagande, novca i državne crkve Srbije danas u vrhu vlasti. Isto to je zaboravila i Ana Brnabić, a znala je da se obraduje „rijekama slobode“. Naravno, oboje konsezualno zaboravljaju da je Crna Gora pred vratima EU prije svega zahvaljujući Milu Đukanoviću i DPS-u. Bijedno sa obje strane!- izričit je sagovornik Analitike.
<h2>Crnogorska i srpska vlast čekaju da zastari „slučaj Marović“</h2>
Brnabić je u polemici s Pejovićem uporno pokušavala da relativizuje njegove pozive da Srbija izruči Svetozara Marovića, kojeg prema mišljenju Vuletića, Beograd „čuva“ iz svojih interesa.
- Imajući u vidu genezu „slučaja Marović“ rekao bih da je on iskoristio priliku u konstantnom pokušaju Srbije da saplete i uspori Crnu Goru na putu ka EU. Srbija ga je 2016. zaštitila i gotovo sigurno pomogla da pobjegne iz Crne Gore jer joj je u tom momentu bilo stalo da se ne razvija dalja borba protiv korupcije. Danas ga ne izručuje iz istog razloga- smatra Vuletić.
Kaže kako ne misli da je Marović bilo čime zadužio vlast u Srbiji.
- Da je tako pokazalo bi se to odavno. Jednostavno su se poklopili interesi, Srbija opstruira Crnu Goru, a on provodi de facto kaznu ograničenim kretanjem u Beogradu. U svemu tome moram da pomenem bizaran odnos crnogorskih vlada unazad pet godina prema tom slučaju, deklarativno traže izručenje, mole, a ni sami ne znaju što bi sa njim kada bi ga Srbija izručila. Jednostavno pobjednici iz 2020. zajedno sa Srbijom i Marovićem čekaju da zastari slučaj- ukazuje Vuletić.
<h2>Knežević glavna zvijezda u Srbiji, od Mandića više očekivali</h2>
Na pitanje da li ga iznenađuje što Brnabić nije odgovorio njoj jednaki po funkciji, predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, kaže da su njih dvoje bili do nedavno istomišljenici.
- Ne bi imalo smisla da Mandić ulazi javno u sukob sa „Srbijom“. Siguran sam da je rukovodstvo Srbije ljuto ili preciznije mnogo više očekivalo od Mandića na zaustavljanju Crne Gore ka EU. Trenutno je Milan Knežević glavna zvijezda u Srbiji. Vidljivo je da se i on jedva uzdržava od kritike Mandiću zašto ne čini više na opstrukciji Crne Gore- navodi sagovornik Analitike. 
&nbsp;
Međutim, Vuletić primjećuje da pažljivijem posmatraču ne može da promakne prije svega Kneževićevo nezadovoljstvo ličnim statusom u vlasti nakon promjena 2020. godine.
- Rekao bih da je ljubomora na Mandića jedan od razloga zašto nastupa na Pinku kad god poželi prilagođavajući ton sentimentu većini Srba. Pejović u ovom dijalogu dođe kao nužno zlo, jer Brnabić ne može da odgovori Mandić- smatra Vuletić.&nbsp;
<h2>Srpsko društvo otupjelo, ne razumije zašto nikada neće stići u EU</h2>
Komentarišući nedavnu izjavu Vučića da će šefici EK Ursuli fon der Lajen predložiti da zemlje Zapadnog Balkana zajedno uđu u EU, Vuletić podsjeća i da se u petak obratio Briselu, Vašingtonu i Moskvi sa upozorenjem da se Srbija ozbiljno naoružava i da moraju da povedu računa o tome ako planiraju da je napadnu.&nbsp;
- Zamislite tu konfuziju i beznađe čuvene politike četiri stuba? Vučićev javno izrečeni besmisleni prijedlog je obraćanje otupjelom srpskom društvu koje ne razumije zašto je najnazadnije u regionu i da ovakvi kakvi smo nikada nećemo stići u EU. Da smo okovani zabludama decenijskom propagandom kako smo lideri regiona po svim pitanjima najčešće možemo potvrditi stalnim retoričkim pitanjem na slavama i po kafanama koje svi postavljaju, zar su Rumuni i Bugari bili bolji kada su ulazili u EU?- navodi Vuletić.
Ističe i da Srbi vrlo površno poznaju Rumuniju i Bugarsku.&nbsp;
&nbsp;- To je folklorni nivo poznavanja susjeda, ali tobože znaju sve odgovore. Zamislite tek kada Crna Gora bude ušla za nekoliko godina u EU kakav će to šok da bude za veliku većinu u Srbiji, a tek višesatno čekanje na EES kontrolu pri odlasku na more. Ta većina u Srbiji nije sposobna da procesuira jednostavnu činjenicu, u tim državama je uvijek bilo oko 70 odsto građana za EU, za razliku od nas gdje je trenutno ispod 30 procenata. Vučićev potcjenjivački prijedlog je dobio najbolji odgovor od vašeg premijera Spajića, samo vi požurite a mi ćemo vas čekati u EU. Nadam se da mu se nije omakla reakcija- kazao je Vuletić.&nbsp;
<h2>Srbija potrošila svoje kapacitete 90-ih, nema suštinske opasnosti za Crnu Goru</h2>
Dodaje kako bi odnos Srbije i Crne Gore uporedio sa onim Rusije i Ukrajine.
- Rusija je napala Ukrajinu jer nije mogla da podnese njen napredak ka EU. Ne miri se režim u Kremlju sa primjerom Južne i Sjeverne Koreje u Evropi. To su vrlo bliski i slični narodi sa tako velikim razlikama u razvoju. Pravdaju agresiju željom Ukrajine za NATO članstvom što je besmislica prvog ranga kada pogledate 1.300 kilometara NATO granice iz Finske, uspostavljene usred rata- &nbsp;kazao je Vuletić.
Upitan koliko daleko je režim u Beogradu spreman da ide kako bi zaustavio proces evropskih integracija naše zemlje, smatra da bi Crnoj Gori danas bilo mnogo teže da nije u NATO i da Srbija nije potrošila sve svoje kapacitete 90-ih epohalnim političkim i vojnim porazima.
- Ovako ostaju utihnuli Mandić i nezadovoljni Knežević kao najmoćnije oruđe u rukama Srbije. Dakle, nema suštinske opasnosti za vas, dragi prijatelji. Iskreno se radujem političkom uspjehu Crne Gore- poručio je Vuletić.
<h2>Srpska vanjska politika četiri stuba je potpuno propala</h2>
Na pitanje kako bi ocijenio stanje u kojem se nalaze pregovori Srbije i EU, odgovara kako ih praktično nema.
- Srbija četiri godine nije otvorila nijedno pregovaračko poglavlje. Srpska genijalna vanjska politika četiri stuba je potpuno propala. Prezir stiže sa svih strana, iako najmanje iz EU. Mi smo javno jedino prema EU pokazali netrpeljivost ovim kardinalnim potezom. Da bi svi razumijeli, ovaj potez se možda najbolje opisuje poslovicom o čobaninu koji se naljutio na selo… Ipak, Evropa ima strpljenja za Srbiju, iako se mi ovako ponašamo. Mnogo su racionalniji funkcioneri EU u Briselu nego što to ovdje ljudi mogu da zamisle, dobro nas poznaju. Da nije tako i da nas ne štiti geografija odavno bismo bili kao Bjelorusija- ukazao je Vuletić.
Upozorava da je Srbija sama sebe izolovala i da će ako ovako nastavi otići „na put bez povratka“ i postati „rupa na evropskom tepihu“.&nbsp;
- Dva moćna propagandna centra rade protiv EU. Sa jedne strane radikalska vlast preko svih medija sa nacionalnim frekvencijama dokazujući da nas mrzi cio Zapad, a sa druge opozicioni United Media dokazuju da nam je EU namijenila ulogu rudarske deponije i želi da nam otruje pijaću vodu preko RioTinta. Uz politički impotentne opozicione političare nemamo se čemu nadati- podvlači Vuletić.
<h2>Očito je da SAD gube strpljenje sa Srbijom</h2>
Narušene odnose Beograd nema samo sa Briselom već i sa Vašingtonom koji uveo sankcije Naftnoj industriji Srbije (NIS), kompaniji u većinskom vlasništvu ruskog Gazproma.
- Nažalost, propaganda uspješno objašnjava kako su američke sankcije NIS-u uperene protiv Srbije, a ne protiv Rusije. Kriza sa NIS-om je potpuno ogolila politiku Srbije i zabludjelost naroda, cio svijet vidi da smo rusko roblje osim nas samih. Pitanje je da li ćemo išta shvatiti i kada nam najnoviji američki zakon o Zapadnom Balkanu konačno protjera i ruski gas. Umjesto da se zahvalimo Sjedinjenim Američkim Državam (SAD) i EU što nam otvaraju vrata za prijem u Evropsku uniju, čime nas oslobađaju ruskog ropstva, pretpostavljam da ćemo još intenzivnije zamrzijeti Zapad- ocijenio je Vuletić.
Kaže kako „i dalje ubjedljiva većina građana Srbije misli da je bio genijalan potez Borisa Tadića i Koštunice kada su predali/poklonili NIS Putinu za tobože čuvanje Kosova“.&nbsp;
- Političke zablude su najskuplje. Prije nedjelju dana je Tadić kritikujući Vučića uz samouvjeren osmjeh rekao da bi on uvijek prije kupio ruski suhoj ili kineski borbeni avion umjesto francuskog rafala. Mora se priznati da je Srbija puna proruskih agenata, propagatora, političara… Ima ih u svim institucijam i porama društva. Zbog svega toga očito je da SAD gube strpljenje oko Srbije, za razliku od EU koja nas i pored svega još tapše po ramenu. Nažalost, sve je manje ljudi koji to vide- kazao je Vuletić.
<h2>Neophodno formirati nedvosmisleno proNATO i proEU listu</h2>
Komentarišući izjavu lidera Stranke slobode i pravde Dragana Đilasa koji očekuje da će Srbija imati prijevremene parlamentarne izbore, sagovornik Analitke smatra da ovakva opozicija u potpunoj defanzivi nije spremna da se suprotstavi Vučiću.&nbsp;
- Uostalom, teško je definisati opoziciju u Srbiji čim se maknemo od toga ko je za Vučića, a ko je protiv njega. Jesu li za Srbiju i region perspektivni opozicionari koji smatraju da je Vučić izdao Kosovo prihvatajući Briselski i Ohridski sporazum? Ima li nade sa onima koji su se zajedno sa Vučićem radovali litijaškim „rijekama slobode“ u Crnoj Gori? Jesu li pravi opozicionari koji glorifikuju Ratka Mladića kao što je to Vučić činio dok je bio generalni sekretar kod Šešelja i kada je neko od njih rekao da treba u dogovoru sa EU da prestanemo sa kupovinom ruskog gasa? I još mnogo sličnih pitanja ima- navodi Vuletić.
Smatra kako su stvari sada prilično jednostavne.
- Neophodno je da se formira jasna i nedvosmislena proNATO i proEU lista koja će krenuti od potpuno drugačije regionalne politike. Obrisi takve liste se naziru u savezu Pokreta slobodnih građana (PSG) i Zeleno-levog fronta (ZLF). Dobro su krenuli, ali su stali. Nema sljedećeg koraka kojim bi pozvali i sve ostale organizacije i pojedince koji bi im se pridružili isključivo zbog takve politike. Realno je da bi takva lista osvojila 10-ak procenata glasova, što bi značilo oko 25 poslanika. Bez tih poslanika nema buduće vlade, naravno uz mogući dobar rezultat studentske liste i liste koja se očekuje desnije od studentske- objašnjava Vuletić.&nbsp;
Ističe kako su tri opozicione liste jedina formula za osvajanje maksimalnog broja mandata u skupštini.&nbsp;
- Eventualno isforsirana jedna opoziciona lista koja bi objedinila sve političke opcije ne može da osvoji maksimalni potencijal opozicionih mandata, bar pet procenata ljudi neće glasati za takvu listu. Zar nam nije to već jasno iz prethodna dva izborna ciklusa. Pogrešno je povlačenje paralele sa Demokratskom opozicijom Srbije i Slobodanom Miloševićem iz 2000. godine, bile su sasvim drugačije okolnosti- ističe Vuletić.
<h2>Autoritet SPC nema veze sa vjerom</h2>
U izjavama opozicionih prvaka u Srbiji u zadnje vrijeme se često mogu čuti kritike na račun Srpske pravoslavne crkve (SPC) zbog njenog odbijanja da uputi oštrije kritike vlasti tokom posljednjih godinu koju su obilježili protesti. Ipak, naš sagovornik kaže kako, zapravo, nema suštinske kritike.
- Više je to škrgutanje zubima zašto malo i njih ne pomaze tzv. crkveni velikodostojnici. Nema riječi kritike na crkvenu nacionalističku ideologiju kojom djeluju u susjednim državama. Jesu li im ikada zasmetale litije u Crnoj Gori? Oko toga su bili saglasni sa Vučićem i patrijarhom koji je desantom ustoličavao Joanikija. Nikada niko od njih riječ nije rekao kada su iz crkvene porte u Srebrenici na dan obilježavanja genocida puštali vesele pjesme Mitra Mirića i Ere Ojdanića… Da budem jasan, mislim na opoziciju koju dominantno kreiraju televizije N1 i NovaS posljednjih deset godina- kazao je Vuletić.&nbsp;
Sagovornik Analitike ističe i kao postoje neke organizacije i manje grupe aktivista i pojedinaca koji se ne mire sa takvom politikom ali sa, kako je kazao, veoma uskim prostorom za djelovanje.&nbsp;
- Što se tiče autoriteta koji SPC uživa on se ne može urušiti zbog bliskosti sa Srpskom naprednom strankom (SNS), jer crkva nije ni stekla autoritet sa nastankom „pravovjernog“ SNS. SPC ima toliki autoritet jer se bavi politikom na najgori nacionalistički način, a većina Srba ne propušta priliku da pogriješi pri izboru. Otud toliki autoritet i on nema veze sa vjerom. Ovo je jako teško što sam rekao, i zaista ne želim ni najmanje da povrijedim osjećanja iskreno verujućih ljudi kojih ima u Srbiji- zaključio je Vuletić.

Vuletić: Kako se bude bližio prijem Crne Gore u EU frustracija u Srbiji će rasti

U Novom Pazaru danas se održava veliki studentski protest pod sloganom „Ili oni ili mi“, povodom odluke koja je više od 200 studenata Državnog univerziteta u Novom Pazaru ostavila bez statusa studenta, dok je oko 30 profesora izgubilo posao.
Studenti ističu da je ovo jedan od najkritičnijih trenutaka njihove višemjesečne borbe protiv, kako navode, nepravde, represije i institucionalnih pritisaka.
Očekuju se dolasci studenata iz više univerzitetskih centara u Srbiji, okupljanja tokom dana, kao i centralni program u popodnevnim časovima.
Prema informacijama reporterke FoNeta, atmosfera u centru grada je mirna, a policija za sada nije prisutna. U zoni DUNP-a i oko glavnih ulica postavljeni su štandovi na kojima se prodaju zastave, bedževi i pištaljke.
Okupljanje je najavljeno ispred zgrade Državnog univerziteta u Novom Pazaru, a u 11.52 biće održana komemoracija za stradale prilikom pada nadstrešnice prošle godine u Novom Sadu.
Glavni program planiran je za 17 sati, kada će studenti u blokadi održati obraćanje prisutnima.

Veliki studentski protest u Novom Pazaru: „Ili oni ili mi“

Sa neizvjesnim krajem rata u Ukrajini, sve veći broj evropskih država uvodi ili barem razmatra ponovno uvođenje vojnog roka. Jedna od njih je i Francuska, gdje su pripreme već u toku. Dobrovoljni vojni rok počeće na ljeto 2026. godine.
<h2>I podrška i protivljenje među građanima</h2>
Mladi Francuzi moći će da na period od deset mjeseci stupe u vojnu službu i za to dobijaju hiljadu eura mjesečno. Prema reakcijama građana Pariza, ideja dobrovoljnog vojnog roka nailazi uglavnom na pozitivne komentare.
- Služio sam vojni rok, to je dobra stvar. Moramo znati kako da se branimo - kazao je David iz Pariza.
- Moramo biti spremni na rat u slučaju eskalacije u Evropi, jer Putin djeluje agresivno - rekao je Viktor, takođe iz Pariza.
- Mislim da je to dobra ideja. Znam da su generacije mojih roditelja, baka i djedova imale koristi od toga - istakla je Lora iz Pariza.
- Protiv sam te ideje jer smatram da nas rat u Ukrajini ne dotiče. Ima mnogo ljudi koji misle kao ja - rekao je Loran iz Pariza, prenosi HRT.
Rat na evropskom kontinentu sve više država podstiče na uvođenje vojnog roka u nekom obliku. Francuski model prvenstveno je namijenjen mladima koji su tek postali punoljetni, a cilj je da se već tokom 2026. godine prijavi najmanje tri hiljade mladih. Učestvovaće u zadacima i operacijama unutar zemlje.
Dio dobrovoljnih ročnika biće angažovan na ulicama Pariza u okviru antiterorističke operacije „Sentinel“, pokrenute 2015. godine nakon velikih terorističkih napada. Njihovo djelovanje biće ograničeno isključivo na teritoriju Francuske, bez učešća u međunarodnim misijama.
<h2>„Projekat bez jasnih prioriteta“</h2>
Istovremeno se planira jačanje profesionalne vojske, koja trenutno broji oko 200 hiljada vojnika, kao i povećanje broja rezervista. Sve to dešava se u trenutku kada se Francuska suočava sa visokim javnim dugom.
- Ako želite da jačate sva tri segmenta — profesionalnu vojsku, dobrovoljce i rezerve — to je previše. Moraju se jasno odrediti prioriteti. Ovaj projekat je prilično nejasan. Finansijska situacija u Francuskoj je loša i to se mora uzeti u obzir. U redu je imati cilj od deset hiljada regruta godišnje, ali 50 hiljada je previše optimistično - upozorio je Gijom Garnije iz Francuskog instituta za međunarodne odnose (IFRI).
Francuska je ukinula obavezni vojni rok 1997. godine, tokom mandata predsjednika Žaka Širaka. Uprkos političkim podjelama i problemima u vezi sa usvajanjem budžeta, pitanje jačanja vojske jedno je od rijetkih u kojem u Francuskoj postoji saglasnost između vlasti i opozicije.

Francuska uvodi dobrovoljni vojni rok: Mjesečna naknada 1.000 eura

Najbolji ulov ovog mjeseca imao je Igor Konatar, koji se može pohvaliti kernjom od 17,2 kg.
- Pri povratku u marinu, spustio sam posljednju živu lignju na poziciju dubine oko 64 metra, gdje se često mota krupna riba. Jedva je olovo dotaklo dno kad je štap naglo potonuo — pravi, brutalni udarac. Kernja je odmah krenula prema svojoj rupi, ali sam je na vrijeme “zaustvio” i počeo lagano dizati - priča Konatar.
Borba je, kaže on, trajala kratko, ali je bila žestoka.
- Svaki metar je bio izboren. Napokon se pojavila ispod površine, Kernja – 17,2 kilograma čiste sile. Mamac? Dobra, stara lignja - istakao je Konatar.
Drugo mjesto osvojio je Dalibor Lečić sa licom od 24,9kg. Lica je uhvaćena na ušću rijeke Bojane. Tehnika kojom je uhvaćena je trolling na silikonsku varalicu ručne izrade. Zagrizla je na 2 metra dubine na samo ušce, a borba je trajala 4-5 minuta.
Treće mjesto pripalo je Ivanu Vuksanoviću sa ulovljenim sargom od 1,15kg. Sarag je ulovljen na štap iz barke u Verigama, mašinca Shimano 4000, štap Kale kunan, osnova najlon Tubertini 0.35, predvez 0.30 Pescatore, olovo 30 grama…
Najbolji ribolovci u decembru nagrađeni su vaučerima od 70, 50 i 30 eura koje mogu iskoristiti u Uninim Marine Centrima.
Iz kompanije Una Montenegro koja organizuje nagradnu igru “Ulov mjescea-ulov godine” ovog mjeseca odlučio je da dodijeli specijalnu nagradu za ulovljenu lignju od 1.077 kg. Nju je ulovio Vladimir Seratlić iz Sutomora koji je poslao i interesantnu priču:
- Noćas je more darežljivo … prva pošta Sutomorska ponta dva sata ništa. Svi vade, a mene lagano fata nervna. Odlučih da je dosta za noćas i krenuh doma, al’ đavo ne da mira, poć’ doma, a ne izvadit’ ništa na prelijepu noć. Odem na drugu poštu ponta Čanj… Vidim barke se vraćaju iz pendule. Jedna vrti ispred ponte. Reko’ a đe tu da ih tražim od toliko mora pomislih mora da su tu. Dok dođoh pođe na vez i dok se on vezivo zabacim dtd bukva white killer balistic (Sipa Bar) jedno 50/60 metara u mrkli mrak, lagano vučem i osjetim blagi udar stanem i čekam. Dobro je što bukva sporo tone. I udar, počnem vuć, al’ teško ide. Prijatelj izašao iz barke i pita što ti je na štapu? Ne znam, Milane (Blagojević). Ako nije hoba, što je, ne pumpa …I tako vučem i tek pred kraj poče veselje od pumpanja. Da ne bi prijatelja da legne na pontu i rukom da je digne teško bih je izvadio, 1077gr. Bi još jedna od 40 deka. I to bi to. A danima se vadile male. Nagradi more uporne ludake što svaku noć vise po poštama - ispričao je Seratlić.

Čista sila iz dubina: Kernja od 17,2 kg završila na Konatarovom štapu

Viši sud u Beogradu donio je presudu kojom je obavezao tužene Vladimira i Miljanu Kecmanović, čiji je maloljetni sin K.K. počinio masovno ubistvo u OŠ "Vladislav Ribnikar" u maju 2023. godine, da ranjenom dječaku A.B. isplate ukupno 2,6 miliona dinara (oko 22.160 eura).
Oni su dužni da za pretrpljene fizičke bolove isplate A.B. milion dinara, za pretrpljen strah 1,5 miliona dinara i za pretrpljene duševne bolove zbog naruženosti 100.000 dinara, saopšteno je iz tog suda.
U preostalom dijelu je tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan do visine traženog iznosa.
U obrazloženju presude, između ostalog je navodeno da je K.K. tog dana u školi upotrebom vatrenog oružja i municije čiji je vlasnik njegov otac Vladimir Kecmanović, počinio masovno ubistvo i da je A.B. tada povrijedio tako što ga je upucao u lijevu nogu.
Sud smatra da su tuženi Miljana Kecmanović i Vladimir Kecmanović odgovorni za štetu koju je njihovo maloljetno dijete prouzrokovalo, budući da je šteta nastala usljed njegovog lošeg vaspitanja, odnosno propusta u vaspitanju i rđavih primjera koje su mu tuženi kao roditelji dali.
Na to ukazuje i činjenica da je Vladimir Kecmanović obučavao K.K. da rukuje vatrenim oružjem u streljani, kao i to što je Vladimir Kecmanović u kući imao oružje i municiju, koje je, kako smatra sud, trebalo adekvatno da obezbijedi, odnosno iznese ga iz kuće ili slično, a imajući u vidu da je K.K. u adolescentnom periodu, nadzor roditelja je trebalo da bude pojačan.
Kada je riječ o Miljani Kecmanović, ona je, kako je sud ocijenio, bila upoznata sa tim da Vladimir Kecmanović K.K. obučava u streljani da rukuje oružjem.
- Sud je mišljenja da tuženi Vladimir i Miljana Kecmanović nisu vodili brigu ni o tome kako je njihov maloljetni sin provodio vrijeme u periodu koji je prethodio štetnom događaju, s obzirom na to da je neometano pravio plan i preduzimao aktivnosti u stanu u kom je živio sa roditeljima, radi preduzimanja štetne radnje - navedeno je u odluci.
Takvim ponašanjem su Kecmanovići, kako je ocijenio sud, pokazali propuste u vaspitanju maloljetnog djeteta, koji su se negativno odrazili budući da je K.K. počinio masovno ubistvo.
Postupci K.K. se smatraju posljedicom propusta u vaspitanju njegovih roditelja.
Protiv ove presude dozvoljena je žalba Apelacionom sudu u Beogradu u roku od 15 dana od dana prijema iste.
Protiv Kecmanovića se vodilo pet parničnih postupaka, koji su svi prvostepeno okončani.
Sud je naložio Kecmanovićima da porodici Dukić, čija je kćerka ubijena 3. maja 2023. godine solidarno isplate 46.884.000 dinara, maloljetnom J.D, koji je tad ranjen, ukupno 3,1 milion dinara, ranjenoj nastavnici Tatjani Stevanović 6,9 miliona, a da po tužbi 27 članova porodica ubijenih isplate 350 miliona dinara.
Sa druge strane isti sud je donio prvostepenu presudu kojom je Vladimir Kecmanović bio osuđen na kaznu zatvora od 14 i po godina, a Miljana Kecmanović na kaznu zatvora od tri godine, ali je tu presudu ukinuo Apelacioni sud u Beogradu i naložio da se suđenje ponovi.
Početak ponovljenog postupka zakazan je za 29. januar.
Dječak K.K, koji u vrijeme izvršenja ovog zločina nije imao navršenih 14 godina, pa samim tim nije krivično odgovoran, pucao je na svoje drugare iz dva očeva pištolja koja je uzeo 1. maja.
On je ubio 10 osoba i ranio još petoro djece i nastavnicu istorije.

Masakr u "Ribnikaru": Izrečena nova presuda Kecmanovićima

Građanski pokret URA saopštio je da na današnjoj sjednici poslanici vlasti nijesu glasali za Prijedlog zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zaposlena u privrednim društvima u čijoj vlasničkoj strukturi je bila država, odnosno, o obeštećenju bivših zaposlenih firmi koje su otišle u stečaj.
Prijedlog zakona potekao je od poslaničkog kluba URA-e, nakon, kako kažu u toj partiji, opsešnih konsultacija sa brojnim nekadašnjim radnicima državnih preduzeća.
Ovakvim glasanjem, kazali su iz GP URA, poslanici vlasti su još jednom pokazali nebrigu prema svim radnicima koji su bili žrtve tranzicije, a prema kojima je država dužna da ispravi nepravdu.
Iz URE podsjećaju da se njihovo zakonsko rješenje odnosilo na obeštećenje svih bivših zaposlenih koji su radili u državnim firmama koje su pošle u stečaj, izuzev radnika koji su već obuhvaćeni prethodnim zakonima, a koji su radili u rudarskoj, metalskoj, drvoprerađivačkoj i šumarskoj industriji.
- Prijedlogom zakona predviđeno je obeštećenje svih bivših zaposlenih koji do sada nijesu dobili otpremnine u iznosu od 12.000 eura po zaposlenom. Dok bi pravo na obeštećenje imali svi bivši zaposleni državnih preduzeća koji su zbog stečaja ostali bez posla ili su morali poći u privremenu penziju. Takođe, bivši zaposleni koji su dobili obeštećenje u manjem iznosu od 12.000 hiljada eura imaju pravo da prime obeštećenje koje će pokriti tu razliku do 12.000 hiljada eura. Predlog zakona je predviđao i da u slučaju ako je bivši zaposleni preminuo da pravo na obeštećenje imaju njegovi zakonski nasljednici - ističu iz URA-e.
Poručili su da sa ovim borba za ostvarivanje prava bivših radnika nije završena i da je njihova moralna i ljudska obaveza da istraju u ovoj borbi kako bi nakon više decenija nepravde država makar malo vratila dug prema svim onim ljudima koji su gradili našu zemlju.

URA: Poslanici vlasti pokazali nebrigu prema bivšim radnicima glasanjem protiv otpremnina

Protiv M.H. i E.H. podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da su posjekli &nbsp;17,18 metara kubnih bukovih, grabovih i hrastvovih stabala i tako Upravi za gazdovanje šumama i lovištima u Bijelom Polju pričinili štetu od 1.144 eura.
Njima se na teret stavlja šumska krađa.
- Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“ nastavljaju sa aktivnostima u borbi protiv ekološkog kriminala kao jednog od nacionalnih prioriteta, kao i na sprečavanju bespravne sječe šuma, pronalasku i procesuiranju izvršilaca krivičnih djela, a u cilju očuvanja prirodnih resursa Crne Gore - poručili su u policiji.

Krivične prijave protiv dvije osobe zbog šumske krađe u Bijelom Polju, pričinjena šteta od 1.144 eura

Vrhovni sud Crne Gore saopštio je da je usvojio zahtjev za ispitivanje sudske odluke u sporu povodom dodjele Trinaestojulske nagrade, ukinuo rješenje Upravnog suda i predmet vratio na ponovni postupak i odlučivanje.
Postupak je pokrenut po tužbi Dragana Hajdukovića iz Cetinja, podnijetoj protiv odluke Ministarstva kulture i medija – Žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade za 2025. godinu. Tom odlukom nagrada je dodijeljena Milošu Karadagliću, Bećiru Vukoviću i Velju Stanišiću. Hajduković je osporio odluku tvrdeći da su sve tri nagrade dodijeljene u okviru jedne oblasti – kulture i umjetničkog stvaralaštva, čime je prekršen član 17 Zakona o državnim nagradama, prema kojem se u jednoj oblasti može dodijeliti samo jedna Trinaestojulska nagrada.
Upravni sud je krajem jula odbacio tužbu kao nedozvoljenu, navodeći da odluka o dodjeli nagrade nije upravni akt kojim se odlučuje o pravu ili pravnom interesu tužioca.
Hajduković je potom podnio zahtjev za ispitivanje sudske odluke, tvrdeći da je došlo do povrede materijalnog prava i pravila upravnog postupka.
Vrhovni sud je u obrazloženju presude naveo da se zaključak Upravnog suda ne može smatrati pravilnim. Sud je podsjetio da je dodjela Trinaestojulske nagrade zasnovana na javnom pozivu, što predstavlja konkursni postupak – poseban vid javnog obećanja nagrade. U takvom postupku, učesnici imaju pravo da traže poništenje odluke ukoliko nagrada nije dodijeljena u skladu sa pravilima konkursa i zakonom.
Sud se pozvao i na praksu Evropskog suda za ljudska prava, ističući da pojedinačna ranija odluka ne predstavlja ustaljenu sudsku praksu, niti može ograničiti ovlašćenje Vrhovnog suda da preispituje i mijenja pravne stavove u cilju osiguranja jedinstvene i pravilne primjene prava.
Vrhovni sud je, imajući sve navedeno u vidu, ukinuo rješenje Upravnog suda i predmet vratio na ponovni postupak. Saopštenje je izdato iz Vrhovnog suda Crne Gore.

Vrhovni sud naložio novo odlučivanje o dodjeli Trinaestojulske nagrade

Vrhovni sud Crne Gore donio je odluku o produženju pritvora bivšem šefu kontraobavještajne službe Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) i funkcioneru Uprave policije Dragu Spičanoviću i biznismenu Aleksandru Mijajloviću.&nbsp;
- Okrivljenom A. M. pritvor je produžen zbog osnovane sumnje da je počinio krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, dok je D. S. pritvor produžen zbog osnovane sumnje da je počinio krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i odavanje tajnih podataka - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Kako se dodaje, prema navodima iz naredbe o sprovođenju istrage i obrazloženju rješenja suda, osnovana sumnja proizilazi da je A. M, u periodu od 2018. do februara 2024. godine, organizovao i rukovodio kriminalnom organizacijom koja je djelovala na teritoriji Crne Gore, sa ciljem vršenja teških krivičnih djela radi sticanja nezakonite dobiti i moći.&nbsp;
- Kriminalna organizacija, kako se sumnja, imala je jasno definisanu hijerarhiju, unaprijed određene uloge i zadatke za svoje pripadnike, dugotrajno planirano djelovanje, kao i spremnost na primjenu nasilja i zastrašivanja. U okviru tog djelovanja, okrivljeni D. S. se sumnjiči da je, kao službeno lice, zloupotrebljavao svoj službeni položaj tako što je prikupljao i neovlašćeno dostavljao povjerljive i tajne podatke organizatoru kriminalne organizacije, uključujući podatke iz policijskih i bezbjednosnih evidencija, kao i informacije označene stepenom tajnosti „Tajno“, čije je odavanje moglo imati štetne posljedice po bezbjednost Crne Gore - stoji u saopštenju Vrhovnog suda.
Pritvor je, kako se navodi, okrivljenima A. M. i D.S. produžen jer je sud ocijenio da postoji opasnost od bjekstva, mogućnost da bi boravkom na slobodi mogli uticati na svjedoke, kao i realna opasnost da bi mogli ponoviti krivično djelo.
- Okrivljenima A. M. i D. S. pritvor je prvobitno određen rješenjem sudije za istragu Višeg suda u Podgorici od 5. oktobra, a produžen rješenjem Krivičnog vijeća tog suda od 31. oktobra, koje je preinačeno rješenjem Apelacionog suda Crne Gore. Rješenjem Vrhovnog suda pritvor okrivljenima je produžen za još tri mjeseca i može trajati do 03. aprila 2026. godine - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Spičanoviću i Mijajloviću produžen pritvor za još tri mjeseca

Sa dva auto-otpada u Bijelom Polju oduzeto je sedam vozila, saopšteno je iz Uprave policije (UP). &nbsp;
Kontrola je, kako se navodi, izvršena na auto-placu u vlasništvu B.L. iz Bijelog Polja kojom prilikom su oduzeta tri vozila, kao i na auto-placu u vlasništvu E.H. takođe iz toga grada - od njega oduzeta četiri vozila, bez odgovarajuće dokumentacije.
- O događaju je obaviješten tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju, koji se izjasnio da se protiv B.L. i E.H. podnesu krivične prijave zbog sumnje da su izvršili krivično djelo nedozvoljena trgovina. Oni su, kako se sumnja, bez ovlašćenja za obavljanje trgovinske djelatnosti, pribavili vozila izbjegavajući plaćanje carinskih obaveza, kako bi vozila rastavili na djelove i izvršili njihovu dalju prodaju - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Ova akcija, kako navode iz UP, predstavlja još jedan primjer uspješne, koordinisane i sinhronizovane saradnje Uprave policije i Uprave carina, te potvrđuje odlučnost nadležnih organa u borbi protiv svih oblika kriminaliteta.

Tag: srbija