Početkom 2014. godine nekoliko novinara i pojedinaca istaknutih u oblastima kulture i književnosti osnovalo je internet platformu, sa ciljem da u formi istraživanja i dosijea, prevedenih na pet vodećih evropskih jezika, upozna sve one koji, da li kao novinari ili političari, ili zainteresovani pojedinci žele da se bave situacijom u zemljama nastalih raspadom Jugoslavije, kako ne bi, pod uticajem lokalnih medija, bili obmanjivani uticajem vlasti. Desetak entuzijasta su radili na ovome projektu blizu godinu dana, a zadatak da ga vodi povjeren je poznatom novinaru Milanu Jovanoviću kao koordinatoru mreže. Da se radi o vrlo respektabilnoj ekipi dovoljno je pogledati ko sačinjava tim na <a href="https://www.anti.media/o-nama/tim/">https://www.anti.media/o-nama/tim/</a> Kao član tima, što se vidi na ponuđenom linku, bavio sam se temama vezanim za Crnu Goru. Kao nacionalni Crnogorac i inače sam se u svojim kolumnama bavio uglavnom situacijom u Crnoj Gori. Upravo zato, logično je bilo da se detaljno pozabavim, u tri vrlo opširna teksta, i suđenjem za pokušaj oružanog prevrata u Crnoj Gori u vrijeme parlamentarnih izbora 2016. godine, po optužnici predatoj 13. aprila 2017. Višem sudu u Podogorici protiv četrnaest osoba koje se terete za organizovanje i učešće u terorističkim napadima, planiranim za 16. oktobar 2016. na dan parlamentarnih izbora u Crnoj Gori.&nbsp; Glavnooptužena dvojica ruskih državljana Eduard Šišmakov i Vladimir Popov, kao glavni organizatori i Podgoričanin Ananije Nikić, nijesu bili dostupni sudu zbog nesaradnje organa Ruske federacije, kao i optuženi Nemanja Ristić i Predrag Bogićević, zbog odbijanja Srbije da ih isporuči sudskim organima Crne Gore.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026030108030_4620816853fe27df81152def789e9b1cb1c4eaaddcd9df1d35dbc69ca137fb68.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2026030108030_4620816853fe27df81152def789e9b1cb1c4eaaddcd9df1d35dbc69ca137fb68" data-rendition-name="original" width="690" height="340" loading="lazy" alt="Eduard Šišmakov"> <figcaption>Eduard Šišmakov</figcaption> </figure>  &nbsp;Od Crnogorskih političara optuženi su lideri Demokratskog fronta Andrija Mandić i Milan Knežević, koji su prvostepeno osuđeni na po pet godina zatvora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026030108030_e44185923e7795d61a5942659c3a2b6fd5fc516cb832ee985da584009339cf1c.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2026030108030_e44185923e7795d61a5942659c3a2b6fd5fc516cb832ee985da584009339cf1c" data-rendition-name="original" width="690" height="672" loading="lazy" alt="Vladimir Popov"> <figcaption>Vladimir Popov</figcaption> </figure>  <h2>POLITIČKA PRESUDA</h2> Ko god je redovno i pažljivo gledao prijenose sudskih procesa neće imati dilemu da je to bio najprofesionalniji sudski proces u potonjih najmanje deset godina, sa obiljem materijalnih, tehničkih i prikupljenih podataka od relevantnih obavještajnih organizacija, uključujući i sudsko vještanje komunikacija glavnooptuženih. Za razliku od optužnica koje danas devalviraju pravosuđe, koje često za „dokaz“ imaju samo sky prepisku, uz njeno falsifikovanje, tad se radilo o veoma ozbiljno sastavljenoj optužnici i dokaznom sudskom postupku, koji je potvrdio sve elemente svjedočenja svjedoka saradnika Saše Sinđelića. Veliki dio javnosti, medija, pravnika, uglavnom rusofilski i anti DPS opredijeljenih, glavni akcenat su stavljali na karakter svjedoka saradnika. To je, uostalom, uradilo i tročlano sudsko vijeće sudije Zorana Radovića u ponovljenom postupku, po nalogu Apelicionog suda, što je notorna glupost i totalna pravna nepismenost. U slučaju svjedoka saradnika, ne radi se o akademicima nauka, već se radi uvijek o problematičnim ličnostima, koji su po pravilu dio kriminalne grupe koja je predmet optužnice i suđenja. Sudske presude se ne donose na bazi svjedočenja svjedoka saradnika, to je podmetanje i laž, već se u dokaznom sudskom postupku utvrđuje istinitost njegovog svjedočenja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026030108034_71d3dbbb9821acdea34b2ac1e50ce09a83f2e385a38227a3925d23dc8af2a953.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2026030108034_71d3dbbb9821acdea34b2ac1e50ce09a83f2e385a38227a3925d23dc8af2a953" data-rendition-name="original" width="800" height="513" loading="lazy" alt="Milan Knežević i Andrija Mandić"> <figcaption>Milan Knežević i Andrija Mandić</figcaption> </figure>  U slučaju da se sudski dokaže da je govorio bilo koju neistinu on gubi svojstvo svjedoka saradnika. Suđenje je nedvosmisleno dokazalo da su svi dijelovi iskaza svjedoka saradnika, kroz materijalne dokaze, vještaćenjem telefona i drugim, nedvosmisleno dokazali istinitost njegovog iskaza o susretima sa organizatorima puča, predaji novca, opreme koja bi se koristila i svim drugim detaljima. Ne znam čime se rukovodio Apelacioni sud donoseći presudu kojom je odbio kao neosnovanu žalbu Specijalnog državnog tužilaštva i potvrdio političku presudu Višeg suda u Podgorici, Specijalnog odeljenja, od 9. jula 2024. godine? Da li se radi o političkom uticaju na politički izabrane sudije Apelacionog suda ili je doprinjelo i njihovo rusofilsko opredjeljenje kojim se htjela abolirati Rusija za pokušaj oružanog puča? Nije tajna da u Crnoj Gori odavno istorijski prevladava rusofilski sentiment i glorifikuje Rusija kao svemoćna sila. Često se čulo „da je Rusija organizovala oružani puč, on bi sigurno uspio“. I to od istih onih službi koje su Putina obavjestile da će ruske trupe ulaskom u Ukrajinu biti dočekane cvijećem i pjesmom? <h2>UZALUD I SVJEDOCI SARADNICI</h2> Na stotine činjenica, telefonski utvrđenih susreta sa svjedokom saradnikom, fotografija prilikom susreta, informacija američke i britanske obavještajne službe, uplata preko Western Uniona sa imenom uplatioca Eduard Šišmakova za kartu svjedoku saradniku za dolazak u Moskvu, za koju je u dokazima bio primjerak iz USA, iz samog Western Uniona, i još mnogo toga, nijesu mogli uvjeriti Apelacioni sud u postojanje ruskih agenata i njihovu ulogu u pokušaju oružanog puča: Eduarda Širokova, alias Eduard Šišmakov, pripadnika vojne službe bezbjednosti GRU i Vladimira Popova, takođe agenta ruske obavještajne službe GRU? Vladimir Popov je čak učestvovao u sličnoj operaciji destabilizacije u Moldaviji u ljeto 2014. godine i svrgavanja izabrane vlasti kao reakciju na plan vlade u Kišinjevu da se potpiše Sporazum Republike Moldavije o pridruživanju Evropskoj uniji. Prikupljeni dokazi upućuju na značajnu ulogu britanskih i američkih obavještajnih službi u razotkrivanju ovog slučaja. Britanski The Telegraph objavio je 28. avgusta 2017. špijunske fotografije koje pokazuju ulogu ruskih obavještajaca u planiranom državnom udaru. Viši sud u Podgorici potvrdio je 08. marta 2017. sporazume o priznanju krivice koje su sa Specijalnim tužilaštvom zaključila petorica državljana Srbije: Aleksandar Čurović, Nikola Ðurić, Siniša Ćetković, Dejan Stanojević i Ivica Matić. Čurović je tada naveo da mu je Velimirović saopštio da, ukoliko vlast ne bude smijenjena na izborima, onda treba da to urade nasilno, da probiju kordon policije i zauzmu Skupštinu. Mirko Pajo Velimirović se, takođe, dogovorio o sporazumnom priznanju krivice sa Specijalnim tužilaštvom, priznajući da je dobio od svjedoka saradnika 15.000 eura za nabavku oružja. Činjenica da on, vjerovatno, nije obezbijedio oružje, ne umanjuje činjenicu da je postojala namjera oružanog puča. To što su agenti GRU-a i svjedok saradnik odabrali pogrešne ljude, smatrajući ih „patriotima“ u njihovom smislu, iako su oni bili uglavnom okretači brava i prasadi na ražnju, dok su se „ubijali“ gibanicom i brljom na Ravnoj Gori. Optuženi Miloš Jovanović je priznao da je trebalo da obuče policijsku uniformu i izazove tuču sa crnogorskom policijom pred Skupštinom, đe je planiran skup u slučaju pobjede DPS-a. <h2>UVIJEK „UGROŽENI“ SRBI</h2> Bivši komandant srpske žandarmerije Bratislav Dikić u početku je negirao susrete sa svjedokom saradnikom, da bi nakon triangulacije mobilnih telefona priznao da se susrijetao sa njim i da je primio prvo 500 US dolara, pa onda 5.000 eura. U susretu sa optuženim Bogićevićem svjedok saradnik mu je dao 2.500 eura da organizuje dolazak svojih ljudi u Podgoricu. Optuženom Nemanji Ristiću svjedok saradnik je ukupno dao 10.000 eura za dolazak pripadnika „Zavetnika“ u Crnu Goru. Postavlja se pitanje zašto Apelacioni sud nije dao objašnjenje odakle jednom pijačnom prodavcu, što je svjedok saradnik bio, 500.000 eura, koje je dijelio „šakom i kapom“, od kojih je 125.000 eura predao srpskoj BIA. To je, takođe, bilo u dakazima, jer je predao novac kada se uplašio da će ga agenti GRU-a likvidirati zbog neuspjelog puča? Na osnovu izvještaja srpske BIA utvrđeno je da je na Zlatiboru bilo spremno oko 30 ruskih operativaca, kao i da je zaštićenom vezom komunicirano sa njima iz Crne Gore. Zanimljivo je da se u vrijeme tih komunikacija na ruskom jeziku na licu mjesta svaki put nalazio lični telefon Milana Kneževića. A odbrana Kneževića je bila u stilu: „Sada je otpočeo lov na vještice, na Srbe, na one koji su protiv učlanjenja Crne Gore u NATO, na one koji su protiv priznanja lažne države Kosovo i Metohija“. Kao i poruke Mandića za Mihaila Čađenovića, vozača DF-a: „Mihailo je zatvoren i zbog toga što je Srbin“. Uvijek „ugroženi Srbi“! Kako sam pažljivo gledao svaki prenos suđenja u ovom procesu, zapisivao najvažnije dijelove, glavni ośećaj mi je bio da advokati odbrane namjerno krše ZKP ili ga uopšte ne poznaju: uzimali su riječ bez dozvole predśednice vijeća, pričali o stvarima koje nemaju veze sa procesom, očigledno opstruirali suđenje očekujući da će se vremenom preokrenuti stvari u Crnoj Gori. Uopšte se nijesu bavili odbranom optuženih, već su se uglavnom bavili negiranjem učešća Rusije u organizaciji puča! Čak je advokat odbrane Nikola Bulatović, da bi provjerio da li je svjedok saradnik stvarno rusofil, kako se predstavljao, pitao ga: „Jeste li čuli ko je Taras Buljba“? Naravno, predśednica vijeća nije dozvolila takvo glupo pitanje, koje nema veze sa procesom. Ali govori o profilu branilaca opotuženih. <h2>ZLOUPOTREBA SUDSTVA</h2> Dok se danas čitav demokratski svijet zgražava zločinima Rusije i njenog predśednika Putina prema Ukrajini, brojnim zločinima nedozvoljenih ratnim pravom, ubijanjem civila, rušenjem stambenih objekata, bolnica, škola, elektrana i toplana na debelim minusima, da bi se stanovništvo Ukrajine smrzavalo ... u Crnoj Gori veći dio stanovnika pozdravlja zločinački pohod Rusije na Ukrajinu, uključujući i većinu u vlasti i one koji podržavaju vlast u kulturi, obrazovanju, zajedno sa rektorom državnog univerziteta kao ruskog spavača u Crnoj Gori i vlasnika rusofilskog portala, većine u visokom sudstvu, izabranim voljom aktuelne većine na vlasti, medijima i mnogim drugim djelatnostima u kojima sadašnja vlast administrira. Tako da odluka Apelacionog suda kojom je odbio osnovanu žalbu Specijalnog državnog tužilaštva i potvrdio presudu tročlanog sudskog vijeća sudije Zorana Radovića, poznatog „Evropejca“, samo je potvrda onoga što i vrapci u Crnoj Gori znaju, da je iracionalna ljubav prema Rusiji istorijski utemeljena i da je amnestiranje očiglednog učešća ruskih obavještajnih službi u pokušaju oružanog puča samo još jedan izraz neiskrenog puta Crne Gore ka učlanjenju u EU i ontološki antievropske vlasti u Crnoj Gori. Mogao je Apelacioni sud da oslobodi samo Mandića i Kneževića, obzirom na očigledno učešće agenata GRU-a u planiranom oružanom prevratu. Ne, oni su napravili sprdnju od crnogorskog pravosuđa time da su čak zanemarili priznanja više optuženih da su učestvovali u organizaciji prevrata? To će ući u anale zloupotrebe sudstva u političke svrhe. Nadam se da će promjenom vlasti u Srbiji čitav izvještaj biti dostupan javnosti, sa mnogo neobjavljenih podataka, jer je njegovo dostavljanje Crnoj Gori prestalo iznenadnim dolaskom Patruševa, rukovodioca svih obavještajnih službi Rusije, koji je je agente GRU-a odveo za Rusiju, zaprijetivši rukovodstvu Srbije posljedicama ukoliko budu dalje objelodanjivali detalje o tom slučaju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026030108034_d13777c23f1890e08d7e582bcc7c08ab362ecb673f09df073247b5d85c8195e2.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2026030108034_d13777c23f1890e08d7e582bcc7c08ab362ecb673f09df073247b5d85c8195e2" data-rendition-name="original" width="690" height="335" loading="lazy" alt="Patrušev ućutkao Srbiju i izvukao ruske agente"> <figcaption>Patrušev ućutkao Srbiju i izvukao ruske agente</figcaption> </figure>  Pošto je neki Savez penzionera podnio tužbu za proces „državni udar“, bilo bi dobro da se tužba podnese sudu u Strazburu. Pa da vidimo ko je politički osuđen, a ko politički oslobođen. Ako nekoga zanima kako je teklo suđenje od dana do dana, ovo su linkovi sva tri teksta na portalu Antidot: <a href="https://www.anti.media/istrazivanja/dosije/pokusaj-terorizma-ili-pokusaj-oruznog-prevrata/ ">https://www.anti.media/istrazivanja/dosije/pokusaj-terorizma-ili-pokusaj-oruznog-prevrata/ </a><a href="https://www.anti.media/istrazivanja/dosije/odbrana-opstrukcijom/ ">https://www.anti.media/istrazivanja/dosije/odbrana-opstrukcijom/ </a><a href="https://www.anti.media/istrazivanja/dosije/poslednja-rocista-prvostepena-presuda-i-komentari">https://www.anti.media/istrazivanja/dosije/poslednja-rocista-prvostepena-presuda-i-komentari</a>

Slobodan Jovanović

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Presuda - voljenom Putinu na dar

Građanske inicijative su stubovi normalnosti i morala, jer političke partije, čak i one lijeve orijentacije, često kalkulišu želeći da pridobiju i onaj nacionalistički dio birača – rekao je gostujući u emisiji Na kraju dana na Televiziji E direktor Centra za regionalizam i koordinator Igmanske inicijative za Srbiju Aleksandar Popov.
Godinu i četiri mjeseca prošlo je od pada nadstrešnice u Novom Sadu i smrti 16 osoba, što je dovelo do masovnih protesta u Srbiji. Popov kaže da se možda nekome sa strane može učiniti da je Aleksandar Vučić pobijedio studente, ali da je stvarnost drugačija i da se nezadovoljstvo i bunt kapilarno šire.
Popov smatra da su mladost i životna i politička nevinost studenata izazvale nevjerovatno pozitivne emocije kod ljudi, čak i kod onih koji su bili glasači, kako kaže, Vučićevog SNS-a.
- Studenti koji su prošle godine prepješačili uzduž i poprijeko cijelu Srbiju prošli su kroz najmanje zaseoke. Kada idu, na primjer, iz Valjeva za Niš ili iz Novog Sada za Valjevo, Kragujevac i slično, oni idu zaobilaznim putevima i prolaze kroz najmanja mjesta. Tada sve ono što Informer, Pink i druge režimske televizije pokušavaju – da ih proglase neprijateljima, antisrbima ili ustašama – pada u vodu kada ljudi vide ta lijepa, ozarena lica mladosti i shvate da to baš i nije tako - istakao je Popov.&nbsp;
Oni su, pokrenuli i druge - one koji nijesu studenti.&nbsp;
- Na primjer, njihova inicijativa bila je da se osnuju zborovi građana koji u Novom Sadu funkcionišu besprijekorno i pružaju punu podršku svim akcijama koje organizuju studenti. U Srbiji traju protesti poljoprivrednika koji od svoje muke ne mogu da žive jer im država ugrožava rad. Imali smo prije nekoliko dana i protest Udruženja sudija i tužilaca, što je krajnje neuobičajeno. Zahvaljujući studentima pokrenuta je ta energija, a najvažnije je da su razbili strah kod ljudi. Građani više nemaju onaj stav koji su nekada imali, već otvoreno izlaze i izražavaju nezadovoljstvo - rekao je Popov.
Kaže da su građanske inicijative stubovi normalnosti i morala, jer političke stranke, pa čak i one lijeve orijentacije kalkulišu.&nbsp;
U državama regiona su, dodaje, pravile velike greške pokušavajući da pridobiju i dio nacionalistički orijentisanih građana.
- Građanske inicijative su moralna vertikala jednog društva, to su čuvari vatre. Mogu da kažem da sam antiratni profiter – da nije bilo tih događaja, ne bih upoznao mnogo čestitih, dobrih ljudi, intelektualaca i hrabrih ljudi širom regiona. Tako je prije 30 godina nastala Igmanska inicijativa - naglašava Popov.&nbsp;
Na taj način upoznao je, kakao kaže, sjajnog i briljantnog intelektualca i diplomatu, Branka Lukovca.
- I &nbsp;ponosan sam što sam se družio s takvim ljudima i što smo bili saborci. Njega je naslijedio Branislav Radulović, koji je takođe izuzetan intelektualac i oko sebe okuplja građanski i antifašistički orijentisan krug ljudi - navodi Popov.&nbsp;
Posebno je istakao da voli uvijek da dođe u Podgoricu.
- Volim da dođem u Podgoricu jer uživam u druženju s takvim ljudima. Sjutra će biti jedan događaj u Podgorici koji organizuje STEGA – ‘Razgovor sa prijateljima’. Tada ćemo načeti neke od tema i to nam daje krila, jer jedni druge ohrabrujemo da nijesmo usamljeni - zaključio je Popov.
Cijelo gostovanje možete pogledati u nastavku:&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FDTTWzXmqivE%3Fsi%3Df1sDbgJgJItS_x-E&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

500x500

1084x550

Popov: Građanske inicijative su moralna vertikala jednog društva

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović izjavio je danas da Izrael nije pouzdan partner i ponovio da ne treba kupovati vojnu opremu od te države, istakavši da Izrael vojno sarađuje i sa Srbijom.
- Treba jako pametno kupovati, paziti od koga se kupuje, paziti na dalje korake i šta će biti u budućnosti. Srbija kupuje oružje naveliko, a ko im integriše sve te sisteme? Izrael. Izraelska vojna industrija, izraelske sigurnosne službe - rekao je Milanović, saopštila je njegova pres služba.
On je naglasio da Hrvatska treba vojnu opremu da kupuje od članica NATO, prije svega SAD, uz učešće hrvatske industrije.
- Da li mi želimo da Izrael bude gospodar najintimnijih informacija nacionalne bezbjednosti i Srbije i Hrvatske? To se trenutno događa - rekao je Milanović.

Milanović: Srbija naveliko kupuje oružje, Izrael vojno sarađuje i sa Beogradom

Anja Ivanović

Informer i Prva RS glorifikovali Mladića, Karadžića i Pavkovića, puštali pjesme o četnicima i „Velikoj Srbiji“, u kontinuitetu negirali crnogorski identitet i jezik, pozivali na nasilje nad studentima...

Politički trenutak u Srbiji i Crnoj Gori više se ne može opisivati tehničkim jezikom “pregovaračkih poglavlja” i “reformskih dinamika”. Obe države formalno teže članstvu u Evropskoj uniji, jedna mu je naoko “na korak”, druga svetlosnim godinama daleko, ali se suštinski obe nalaze u procesu duboke političke regresije – samo sa različitim spoljnopolitičkim dekorom.
Srbija danas funkcioniše kao hibridni režim sa stabilnim autoritarnim jezgrom i već je na korak od diktature beloruskog tipa. Vlast Aleksandra Vučića i dalje održava iluziju evropskog kursa, dok paralelno “čuva” političku, bezbednosnu i energetsku zavisnost od Rusije. I te činjenice je, čini se – najzad, sada svestan i Brisel.
Naravno, teško da će, posebno posle najnovijih iskustava, nekoga u evropskoj administraciji zavarati ponude Aleksandra Vučića poput one da Srbija uđe u EU bez prava veta. Nije to ozbiljna priča za Evropu, samim tim što otvara mnogo više problema, nego što ih rešava. To je samo (još jedan) pokušaj srbijanskog predsednika da nekog koga patološki mrzi (nezavisna Crna Gora) spreči da postigne nekakav uspeh (ulazak u EU) pre Srbije, čak i kad se Srbija sama ne trudi previše da takav uspeh postigne. Sem, naravno, da zadrži više nego izdašne evropske predpristupne fondove.
Odbijanje da se uvedu sankcije Moskvi, kontinuirano opravdavanje ruske politike, kao i činjenica da se ruski ambasador u Beogradu gotovo svakodnevno oglašava o unutrašnjim pitanjima Srbije – od bezbednosti do energetike – jasno pokazuju da Moskva u Srbiji nije samo spoljni partner, već faktor unutrašnjeg odlučivanja. Javno mnenje značajno modelira proruski kadar pravilno raspoređen i po potrebi aktiviran u
svim oblastima, lojalni domaći, kao i ruski “mediji” koji su u ostatku Evrope zabranjeni. U tu jednačinu treba dodati i faktor Crkve Srbije: ona je u svakodnevnim, da kažemo – taktičkim, stvarima pod “komandom” Andrićevog venca, s kojim je vežu isti interesi i ciljevi, ali je u onom strateškom smislu ispostava, poslušnik i predradnik Crkve Rusije. Koja je, opet, u simbiozi s Kremljom, tako da ta činjenica zatvara taj perverzni političko-religijski krug.
Ispred ove koalicije zla stoje dve slabašne političke barijere. Prva je - nejaka, razjedinjena, godinama demonizovana i fizički ugrožavana srbijanska opozicija. Druga su studenti i neformalni građanski zborovi. Posle prvog šoka i nesnalaženja pred silnim narodnim protestom, srbijanski režim je uspeo da te dve grupacije međusobno konfrontira.
Studentima je nametnuo svoj sopstveni narativ (desničarenje, rusofiliju, “nedavaštvo” Kosova i druge teme iz asortimana), dok samu opoziciju odavno drži pacifikovanom i marginalizovanom zahvaljujući kreiranju “poželjne opozicije” i medijskom i banditskom spremnošću da uništi život svakom ko digne glas. To je opoziciju dugo godina navodilo na pogrešan kolosek, da igra potpuno istu igru kao vlast, iako je u tome ne može pobediti; tek nedavno je jedan deo opozicije konačno i hrabro stao iza proevropske nedvosmislene agende, ali, čini se, i dalje nedovoljno energično.
STABILNOST KAO ALIBI
S druge strane, Evropska unija na sve to reaguje kalkulantski, iako je vokabular prema srbijanskim vlastima u poslednje vreme znatno pooštren. Teško, ipak, odustaje od dugovremene politike opraštanja Srbiji zbog njene geopolitičke težine i Kosova. Usvajanje spornih tužilačkih zakona, degradacija izbornog procesa, otvorene uvrede evropskim zvaničnicima, manipulacije oko energetskih aranžmana (NIS), medijske neslobode – sve to, i još koje-šta, i dalje za srbijanski režim ne proizvodi ozbiljne političke posledice, koje bi ga ili oborile, ili definitivno gurnule “preko crte” u suprotnom smeru.
Brisel bira stabilnost i kontrolu, čak i kada to podrazumeva tolerisanje sistemskog urušavanja vladavine prava i svih evropskih vrednosti. Takva politika kratkoročno održava privid održivosti i uravnoteženosti, ali dugoročno podriva kredibilitet evropskog projekta. Jer ako se evropske vrednosti relativizuju zarad stabilnosti, onda se stabilnost pretvara u alibi za stagnaciju.
U Crnoj Gori je situacija formalno drugačija, ali suštinski jednako problematična. Ta država je najdalje odmakla u pregovorima sa EU, ali reformski proces je danas spor, selektivan i često podređen partijskim interesima.
Utisak da EU “gura” Crnu Goru ka članstvu po svaku cenu proizlazi iz strateške potrebe da politika proširenja ne doživi potpuni krah. Za održavanje slike poželjnosti ujedinjene Evrope, posebno u geopolitičkom momentu izazvanom agresijom Rusije na Ukrajinu i zaokretom u politici SAD, potrebna je makar jedna “uspešna priča”, a ona je najlakše izvodiva sa “zemljicom” veličine jednog prosečnog evropskog grada. Pritom, strateški korisnom. U tom kontekstu se često zanemaruju duboke institucionalne slabosti, politička trgovina i nedovršeni obračun sa organizovanim kriminalom. Ipak, nije ni taj stav Brisela bez jakih unutrašnjih otpora, niti je strpljenje bezgranično. Štaviše, nedavno su se čule prve gorke opomene Crnoj Gori kroz stav o “papirnim reformama”.
No, crnogorski problem ima i dodatnu dimenziju – snažan i otvoren politički uticaj Srbije i u njoj vladajuće velikosrpske i rusko-vazalne poltike. Taj uticaj se u Crnoj Gori realizuje preko političkog i medijskog bloka koji negira posebnost crnogorskog identiteta, jezika i crkve, i koji državnost Crne Gore tretira kao privremeni istorijski incident, tumačeći Crnu Goru kao “srpsku državu”. Istovremeno konstantno zakukavanje o nekakvoj “ugroženosti Srba” – što je narativ koji je obeležio i klanicu tokom raspada SFR Jugoslavije, i koji se čuje već skoro 40 godina u kontinuitetu, a bez ikakvog osnova – treba, valjda, da stvori utisak opravdanosti tih stavova i logike po kojoj su Srbi izuzeti od moralne, prekršajne i krivične odgovornosti.
Krhki međunacionalni sklad, koji je Crna Gora uspela da stvori i očuva posle početnog lutanja i strašnih grešaka tokom prvog dela rastakanja SFRJ, sada je ugrožen na dnevnom nivou, kroz uporno nametanje stavova, logike, ikonografike i dogmatske religioznosti. S pruženom rukom toj neformalnoj, ali upornoj prekograničnoj agresiji koju predvode preobučeni srbijanski radikali – dakle, isti onaj politički blok koji nosi na rukama većinsku odgovornost za raspad Jugoslavije i svu prolivenu krv – u Crnoj Gori stoje domaći kolaboracionisti (“velikosrpska iredenta”) i hipnotisana, bezidejna i nehrabra vlast, smeša onih koji ne znaju šta i kako i onih čiji kompleksi i neizlečene frustracije iz mladosti sprečavaju bilo kakvu smislenu i razumnu reakciju.
APATIJA I UDVORIŠTVO
Da ne preti katastrofom, bilo bi smešno do koje su mere crnogorski politički rukovodioci na svim nivoima ponizni pred Beogradom. Ako smemo da dodamo: i iskompleksirani Beogradom. Možda i nečime ucenjeni ili dodatno “motivisani”; najzad, za primer, još je politički aktivan – uprkos šteti koju je napravio – političar, čiji je brat u isto vreme dok je ovaj prvi bio premijer, držao privatnu kliniku u Beogradu s partnerkom tadašnje srbijanske premijerke.
U svemu tome, indikativna je uloga Srpske pravoslavne crkve, pouzdanog saveznika srbijanske vlasti i u držanju Srbije pokornom, i u ugrožavanju suvereniteta i nezavisnosti Crne Gore. Ova verska organizacija dogmatski ne priznaje postojanje većinskog naroda na tlu države u kojoj deluje kroz dve cele i delove još dve eparhije, i onima koji se izjašnjavaju kao pravoslavni Crnogorci direktno uskraćuje osnovna verska prava.
SPC je u Crnoj Gori, zahvaljujući tipu ljudi koji je bio jednako zaluđen i agresivan “komunista” kao danas “vernik”, poslednjih godina preuzela ulogu ključnog političkog aktera, neskriveno prelazeći granicu između duhovne misije i direktnog oblikovanja vlasti. Taj proces, opet, nije bio spontan, već je sistemski organizovan i podržavan iz Beograda, koji političku snagu manifestuje i uticajem na većinu crkvenih velikodostojnika.
Studentski bunt ogolio je dubinu društvene krize u Srbiji. Protesti koji su počeli kao reakcija na korupciju, nasilje i urušavanje institucija, međutim, vremenom su ideološki pomereni udesno. Umesto jasne građanske platforme, deo pokreta preuzeo je narative nacionalne ugroženosti i suverenističkog otpora Zapadu. To nije slučajno – to je rezultat dugogodišnjeg medijskog i obrazovnog oblikovanja javnosti u pravcu anti-liberalne paradigme. Što će reći – problem u Srbiji je kudikamo dublji i kompleksniji od nezadovoljstva izborom političkog pravca ili čak činjenice da zemljom vlada organizacija koja otvoreno kopira principe rada i delovanja organizovane kriminalne grupe.
U Crnoj Gori, iako je zabeležen jedan pokušaj, nema snažnog studentskog, shodno tome ni opštegrađanskog pokreta. Razlozi su višeslojni: demografsko pražnjenje, masovno iseljavanje mladih, ali i činjenica da su identitetske podele već apsorbovale društvenu energiju. Ljudi su ili politički instrumentalizovani kroz postojeće blokove i uporno potencirane nacionalne granice, ili potpuno depolitizovani. Umesto protesta, dominira apatija. Umesto principa – udvorištvo. Umesto jasnog opredeljenja ka boljitku, sposobnijoj državi i jačanju ljudskih prava – dominira politička travestitija i cirkuska galama. To je, takođe, pokazatelj duboke društvene krize, samo drugačije usmerene i ponekad zamaskirane.
Pa, da zaključimo. Srbija (i) danas formalno balansira između Brisela i Moskve, ali politički komfor pronalazi u autoritarnim obrascima, čime faktički manifestuje da je mnogo bliža ruskom modelu nego evropskom. Crna Gora balansira između evropske perspektive i unutrašnje borbe za očuvanje sopstvene državne i identitetske posebnosti. U obe države institucije su slabije od političkih, verskih i bezbednosnih centara moći.
Ključno pitanje više nije ko je formalno bliži EU, već ko je spremniji da raskine sa praksama koje Evropu svode na deklaraciju. Bez jasnog razdvajanja države i Crkve, bez odricanja od iredentističkih projekcija i bez doslednog evropskog pritiska na autoritarne devijacije – i Srbija i Crna Gora ostaće u međuprostoru, suštinski zarobljene između sopstvenih mitova i tuđih geopolitičkih interesa, čak i ako bar jedna od te dve države formalno postane deo evropske zajednice.

Nebojša Vučinić

1250x600

Između zaklinjanja i podaništva

Srbija se nije uskladila sa dvije posljednje odluke Evropske unije (EU) o sankcijama Iranu, koje se odnose na situaciju unutar te zemlje, kao i na iransku vojnu podršku ruskom agresorskom ratu protiv Ukrajine i oružanim grupama i subjektima na Bliskom istoku i u regionu Crvenog mora.
Riječ je o odlukama Evropske unije iz januara ove godine o ažuriranju liste sankcionisanih lica i entiteta iz Irana.
Sve ostale zemlje regiona sa statusom kandidata za članstvo u EU uskladile su se sa posljednjim odlukama evropskog bloka.
- Ove zemlje će obezbijediti da njihove nacionalne politike budu u skladu sa ovom Odlukom- saopštila je visoka predstavnica EU za zajedničku vanjsku i bezbjednosnu politiku, Kaja Kalas.
Srbija ima status kandidata za punopravno članstvo u EU od 2012. godine, a pristupne pregovore otvorila je 2014. godine.
Od svake države kandidata očekuje se da se postepeno usklađuje sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, dok usklađenost mora biti potpuna u trenutku pristupanja.
To je jedan od razloga zbog kojih Srbija od decembra 2021. godine nije otvorila nijedno pregovaračko poglavlje i izgubila je status zemlje lidera u pristupnom procesu.
U međuvremenu, prema Izvještaju o napretku koji je Evropska komisija objavila u novembru 2025. godine, usklađenost Srbije sa restriktivnim mjerama EU povećana je na 63 odsto, u poređenju sa 59 odsto zabilježenih 2024. godine.
Ovo povećanje odnosi se na ostale restriktivne mjere koje EU uvodi prema takozvanim trećim zemljama, ali ne i na Rusiju.

Srbija se nije uskladila s novim sankcijama EU protiv Irana

Promjenom rukovodeće strukture unutar United media grupe neće postojati nijedan opozicioni medij u Srbiji. Suština je da će ta mreža vrlo brzo da se proširi, kao što je i (lider Demokratske narodne partije) Milan Knežević najavio svoje kolumne u "Vijestima", koje će potpasti pod apsolutnu kontrolu (predsjednika Srbije (Aleksandra) Vučića - rekao je izvršni direktor Regionalne akademije za razvoj demokratije Balša Božović.
On je, u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, kazao da promjene unutar rukovodećih tijela United grupe, koja je vlasnik nekoliko srpskih medija dominantno kritički nastrojenog prema srpskom režimu, više to neće biti.&nbsp;
Do sada je, kaže Božović, Vučić kontrolisao 80 odsto medija u Srbiji, a sada će kontrolisati 100 posto tamošnji medijski prostor. Osim Srbije i Crne Gore, smatra da će se to proširiti i na medije u Bosni i Hercegovini.&nbsp;
- Suština je da će opozicija i studentski pokret koji je protiv ovog režima, a svi se na neki način spremaju za izbore koji su najavljeni, tu trku morati da trče bez ijednog slobodnog medija ovoga puta - istakao je Božović.&nbsp;
Dodaje da je u Crnoj Gori mali broj je i dalje nezavisan, te da je oko 20 i nešto odsto onih koji i dalje izvještavaju u skladu sa standardima novinarstva.&nbsp;
- Biće veoma teško Crnoj Gori u narednom periodu, pogotovu kada je fokusirana na svoj evropski put. Biće potrebno mnogo mnogo više od toga da se zabrani neka Jovana Jeremić i jutarnji program Pinka na šest mjeseci. Taj sada pritisak će na Crnu Goru da bude značajno veći nego do sada - ocijenio je Božović.
Naglašava da je Vučić sve političke ciljeve ostvario preko medijskih konglomerata koji je imao u Srbiji, ali je veoma jak i u regionu, te će biti veliki fokus u odnosu na dezinformacije.
- Veliki broj emisija, veliki broj narativa koji su antievropski i koji su na neki način usmjereni na bacanju raznih dimnih bombi na tom evropskom putu biće u narednom periodu prisutni u Crnoj Gori. Pitanje je na koji način će institucije u narednom periodu da se suočavaju sa takvim malignim uticajem - kazao je Božović.
Ostaje, kako je rekao, i da se vidi da li i kakav je plan opozicije u Crnoj Gori, pa čak i dijela vlasti kojima to svakako neće ići u prilog.
- Da li postoji akcioni plan da se od toga odbrane i kakav je redosljed koraka koji će oni preuzeti sa svoje političke strane, jer će u velikoj mjeri rezultat zavisiti od toga kakvi će sve narativi biti prisutni u javnosti i na kraju kakvi će rezultati tih narativa biti i kada je u pitanju evropski put Crne Gore - istakao je Božović.
Broj napada na novinare u Srbiji je porastao tri puta u 2025. u odnosu na 2024. godinu, dok je u Crnoj Gori evidentno političko targetiranje kritički nastrojenih medija, u prvom redu od Demokrata, partije koja rukovodi sektorom bezbjednosti.&nbsp;
Božović smatra da nije slučajno da se targetiraju mediji od Demokrata, jer su duboko ušli u krajnji cilj, a to je "neodgovoran odnos prema javnosti i prema biračima koji su za njih glasali".&nbsp;
- To nijesu ponašanja u skladu sa onim što je strateški put Crne Gore, ne mogu takve politike i takvi donosioci odluka da vode jednu zemlju u Evropsku uniju. To ne ide jedno sa drugim i to će takođe biti u nekom narednom periodu problem za Crnu Goru. Takve političke snage će kočiti Crnu Goru u njenom daljem napretku. One će pokušati svom snagom da ostanu na vlasti - ocijenio je Božović.
Bjekstvo Miloša Medenice i specijalne tuziteljke Lidije Mitrović imalo je odjeka i u regionu, kaže Božović, jer je to slučaj koji ima podrugljiv ton prema institucijama koje nijesu u stanju da se izbore sa tom krizom. To, prema njegovim riječima, govori koliko se institucije degradirale u prethodnih pet i po godina.
- Stvar je u tome ne da treba da postoji politička odgovornost za ono što se dogodilo, već je to neli preduslov za neki minimum koji građani očekuju. U ovom slučaju mislim da se ne radi samo o amaterizmu, već se radi i o namjeri da se predstavi Crna Gora i njene institucije kao nedorasle za jedan ovakav slučaj. Nadam se da će neka naredna vlada imati dosta više zadataka i ciljeva koji će ostvariti ne bi le se ovakve &nbsp;situacije preduprijedile u budućnosti - naglasio je Božović.
Komentarišući oslobađajuću presudu Apelacionog suda za pokušaj terorizma na da izbora 2016.godine, čak i za one koji su priznali krivicu, Božović podsjeća da je jedna sutkinja podnijela ostavku neposredno pred izricanje presude.
Smatra da su dvojica tužioca iz tog slučaja u pritvoru koji liči na politički progon, dok je presuda oslobodila sve osumnjičeni za pokušaj terorizma i to će uticati i te kako na prilike u Crnoj Gori, jer su oslobođeni i oni koji su se izjasnili, pa je sve to jedna "šarena laža".
- Strane ambasade &nbsp;koje su bile involvirane u cijeli slučaj i znale šta se dogodilo 2016. su 2019. godine pozdravile prvostepenu presudu. Ova presuda je najveći šamar tim stranim adresama, prije svega Velikoj Britaniji, SAD-u, Francuskoj i Njemačkoj. Mnoge od njih su na svojim zvaničnim komunikacionim kanalim pozdravile presudu iz 2019. godine, pohvalile proces koji su vodili Čađenović i Katnić. Imate dvojicu, u to vrijeme osumnjičenih, sada oslobođenih, koji ne da su presudom zadovoljni, već su na ruskom slavili oslobađajuću presudu. Ovo je presuda koja je oslobodila i ruske agente, Šišmakova i njegovu grupu iz GRU, a podsjetiću koliko se samo puta ima Šišmakova pominjalu u raznim drugim reonima po Evropi u posljednjih nekoliko godine, posebno od invazije Rusije na Ukrajinu - zaključio je Božović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DFcYwxfihgvU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Božović: Vijesti će potpasti pod apsolutnu kontrolu Vučića, u Srbiji neće postojati nijedan opozicioni medij

Hotelska grupa „Budvanska rivijera“ i ove godine samostalno nastupa na Međunarodnom sajmu turizma u Beogradu. Predstavnica Hotelske grupe „Budvanska rivijera“ Vesna Lagator istakla je da je učešće na ovom sajmu od izuzetnog značaja za njihovu grupaciju.&nbsp; - HG Budvanska rivijera je sa svojim hotelskim kapacitetom najveća hotelska kompanija u Crnoj Gori i zbog toga je od našeg posebnog interesa da prisustvujemo ovako značajnim manifestacijama u sektoru turizma. Tržište Srbije je izuzetno značajno za našu grupaciju, jer je to emitivna zona sa koje iz godine u godinu bilježimo zaista impozantan broj noćenja - ispričala je Lagator.&nbsp; Istakla je da je u 2025. godini realizacija turističkog prometa sa tržišta Srbije bila u obimu preko 90.000 noćenja.&nbsp; - Bilo je oko 15.000 turista iz Srbije koji su kroz formu šestodnevnih aranžmana boravili u našim hotelima. U ukupnom prometu HG Budvanska rivijera učešće tržišta Srbije je oko 22 procenta, te je to tržište sa brojem ostvarenih noćenja na prvom mjestu što se tiče naše emitivne skale. Srazmjerno veličini hotelskih kapaciteta najveći broj noćenja se odnosio na Turističko naselje Slovenska plaža - saopštila je Lagator.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260220160212_28c4e5c38045d6f828783ed131547ab4e4ee2b302767f08bf0ea47e81e8ab5a8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260220160212_28c4e5c38045d6f828783ed131547ab4e4ee2b302767f08bf0ea47e81e8ab5a8" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt='"Budvanska rivijera" na Međunarodnom sajmu turizma u Beogradu'> </figure>  Lagator napominje da je Sajam u Beogradu odlična prilika da posjetioci sebi rezervišu aranžman po povoljnim uslovima.&nbsp; - Povoljnosti se odnose na cijenu koja je čak 15 procenata niža od redovne cijene koja bi se primjenjivala. To je posebno značajno za porodične aranžmane s obzirom na to da se radi o mogućnosti da u pratnji dvoje odraslih djeca imaju ili gratis boravak ili 50 posto popusta, zavisno od uzrasta - dodala je predstavnica HG „Budvanska rivijera“.&nbsp; Osim značajnih povoljnosti po pitanju smještaja, mnogobrojne goste na štand HG „Budvanska rivijera“ privukao je i muzički nastup Nebojše Zloporubovića Zlopija.&nbsp; - Zadovoljni smo posjetom i interesovanjem. Tradicionalno imamo dobru komunikaciju na relaciji naše receptivne destinacije Crne Gore i HG Budvanska rivijera u odnosu na emitivnu zonu Srbije sa koje je i očekivano da vlada veliko interesovanje. Za vikend očekujemo još više posjetilaca koji će rezervisati aranžman i još više potencijalnih saradnika sa kojima ćemo moći uspostaviti novu poslovnu saradnju - poručila je Lagator.

HG „Budvanska rivijera“ u 2025. zabilježila preko 90.000 noćenja turista iz Srbije

Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je danas u Nju Delhiju da je tokom razgovora sa srpskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem otklonio strahove Srbije u pogledu odbrambene saradnje Hrvatske, Albanije i Kosova.
- Otklonili smo strahove za koje smo razumjeli da postoje u Srbiji od saradnje između ministarstava odbrane Hrvatske, Kosova i Albanije. Pojasnio sam da je ta saradnja usmjerena na tehničku saradnju naših resora i da nije usmjerena ni na koji način protiv Srbije. Koliko sam vidio iz njegove izjave, to je sada prihvaćeno- rekao je Plenković novinarima na marginama samita o vještačkoj inteligenciji u Nju Delhiju.
Vučić je juče izjavio da mu je Plenković rekao kako saradnja Hrvatske, Albanije i Kosova nije usmjerena protiv Srbije. Vučić je u izjavi novinarima beogradskih medija iz Nju Delhija naveo da je „dugo razgovarao s hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem“ i da su prvi put govorili o „vojnom savezu Tirane, Zagreba i Prištine“.
Plenković je održao više sastanaka. Vučić je ranije, na konferenciji u Njemačkoj, rekao da je najveća prijetnja Srbiji upravo taj „vojni savez“. Hrvatska, Albanija i Kosovo potpisali su prošle godine Deklaraciju o saradnji na području odbrane i sigurnosti, za koju je rečeno da je usmjerena na stabilnost i sigurnost u jugoistočnoj Evropi, podršku euroatlantskom putu te jačanju saradnje i savezništva triju prijateljskih država.
Plenković se danas sastao i s brazilskim predsjednikom Luizom Ináciom Lulom da Silvom, a među temama je bio sporazum o slobodnoj trgovini Evropske unije i Mercosura, trgovinskog bloka s Brazilom kao punopravnim članom. Plenković je naglasio da će to biti prilika za hrvatski izvoz i da poljoprivrednici ne bi trebali strahovati.
- Trebao bi otvoriti i šanse hrvatskoj ekonomiji za veću prisutnost naših izvoznika na tržištu cijele Latinske Amerike. Ponavljam, taj sporazum ima vrlo jasne zaštitne mehanizme u slučaju da dođe do nekih poremećaja u pojedinim sektorima- rekao je Plenković. Kasnije danas sastaće se i s glavnim sekretarom Ujedinjenih nacija &nbsp;Antoniom Guterešom.

Plenković: Otklonio sam strahove Vučića o našoj saradnji s Albanijom i Kosovom

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović obratio se na svečanom prijemu povodom obilježavanja Dana državnosti Republike Srbije – Sretenja sa porukom da su Crna Gora i Srbija suverene i ravnopravne države, svaka ima svoj put i svoju odgovornost prema građanima i prema susjednim državama.
Predsjednik države je kazao da je ovo praznik kojim Srbija obilježava dvije velike ideje: slobodu i ustavnost.
- Sretenje nas podsjeća na 15. februar 1804. godine i na hrabrost da se ustankom započne borba za slobodu, i na 1835. godinu, na ideju da se sloboda uredi Ustavom i pravilima koja važe jednako za sve- kazao je MIlatović.
Ističe da zato Sretenje afirmiše univerzalnu poruku - da je država snažna onda kada počiva na slobodi i vladavini prava.
- Mi smo dvije bliske, bratske zemlje. Povezuju nas porodice, prijateljstva, uspomene i svakodnevni život – i ta veza se najbolje ogleda u ljudima koji svakog dana prelaze granicu ne kao prepreku, već kao mjesto susreta gdje rade, uče, putuju, liječe se, posjećuju rodbinu, prijatelje, kumove, idu na odmor i stvaraju- poručio je Milatovićć.
Ali, imati bratske odnose ne znači misliti isto o svemu, naglasio je predsjednik, niti prećutati kada se ne slažemo. Bratstvo među državama je obostrano poštovanje. Uvažavanje. I sigurnost da se naši odnosi ne grade na dnevnoj politici, niti na tome ko je trenutno na vlasti, već na dostojanstvu, zajedničkom interesu naših građana, kao i na stabilnosti našeg regiona.“
- Znamo da je naš region predugo bio talac velikih riječi, loših rezultata i nerazumljivih sukoba. Naša generacija ima istorijsku priliku da čitav region povede u bolju budućnost jer upravo to je ono što naši građani žele. Zato nam treba iskrena saradnja i mjerljivi rezultati - sigurnost radnog mjesta, bolja zdravstvena zaštita, kvalitetnije obrazovanje, i institucije koje rade profesionalno. Mi smo odlučni da završimo posao. Evropski put za nas nije formalnost niti administrativni proces, već stvarne reforme koje grade modernu, uređenu i uspješnu državu. Ne zbog forme, već zbog suštine. I mi taj put ne vidimo kao nadmetanje- poručio je predsjednik.
Milatović podsjeća da Evropska budućnost Crne Gore nije potpuna bez stabilnog, povezanog i uspješnog regiona. I zato je regionalna saradnja neraskidiv dio naših evropskih integracija. Kada gradimo povjerenje, jačamo ekonomsku saradnju, povezujemo infrastrukturu i suzbijamo kriminal, mi ne činimo uslugu jedni drugima. Mi radimo zajednički posao.
Zapadni Balkan, dodaje predsjednik, može da bude uspješna evropska priča samo ako se ponašamo evropski, svakog dana. To znači da se sporovi ne rješavaju preko naslovnih strana. To znači da se istorija poštuje, ali da budućnost ne smije biti zarobljenik prošlosti. To znači da se različita mišljenja ne pretvaraju u podjele i neprijateljstva. I to, na kraju, znači da se čuva dostojanstvo svakog građanina.
U tom duhu, Crna Gora želi da bude podrška Srbiji na evropskom putu. Mi želimo da dijelimo iskustva, da sarađujemo, da učimo jedni od drugih. Da radimo na onome što nas povezuje, a ne razdvaja. To je naš zajednički interes. Naša saradnja može biti jača u ekonomiji, energetici, saobraćaju, turizmu, digitalnim uslugama i obrazovanju. Posebno može biti jača i u oblasti bezbjednosti jer organizovani kriminal ne poznaje granice.
- Danas, odavde, mi šaljemo jasnu i važnu poruku: da smo bliske i bratske države i kada ne mislimo isto o svemu. Da možemo da vodimo politiku koja spaja, umjesto politike koja podiže tenzije i produbljuje razlike. Sretenje nas podsjeća da su sloboda i ustavnost žive stvari, a ne uspomene. Da se sloboda ne podrazumijeva; da se svakog dana iznova potvrđuje odgovornošću. Da se Ustav ne čuva samo riječima, nego izgradnjom i povjerenjem u institucije. Neka duh Sretenja uvijek bude inspiracija Srbiji, a nama u regionu podsjetnik da budućnost pripada onima koji grade institucije i rezultate, mirno i odlučno", kazao je predsjednik Milatović i zaključio riječima: Živela Republika Srbija! Živjela Crna Gora! Živjelo prijateljstvo naših država i evropska budućnost našeg regiona!- zaključio je predsjednik Milatović.

Milatović: Crna Gora i Srbija bliske i bratske države i kada ne mislimo isto

Činjenica je da je djeci u Crnoj Gori alkohol vrlo dostupan, a ono što posebno zabrinjava je što u jako velikom procentu djeca prvi put alkohol probaju u svom krugu porodice, što znači da odrastaju u okruženju koje podržava upotrebu alkohola i u tome se uopšte ne vidi problem- rekla je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, Sanja Šišović iz CAZAS-a.
Sve češće se dešavaju hospitalizacije maloljetnika tokom vikenda, kaźe Šišović. Gotovo da postaje trend da zbog upotrebe alkohola dođe do trovanja alkoholom, a nerijetko i kome, što je izuzetno veliki problem.&nbsp;
- Nedopustivo je da u državi u kojoj je prodaja, konzumacija, distribucija i reklamiranje alkohola zabranjeno maloljetnicima da u toj mjeri isti ti maloljetnici u stanju intoksikacije bivaju primljeni u zdravstvene institucije. Tu se postavlja pitanje kako ta djeca dolaze do alkohola, da li u okviru svoja četiri zida u okviru svojih porodica, &nbsp;ili neko u ovoj državi ne radi svoj posao u smislu da je alkohol dostupan- rekla je Šišović.&nbsp;
Kaže da se često dešava da roditelji daju djetetu alkohol da proba sa ubjeđenjem da mu neće biti ništa od jednog pića i da je bolje da popije sa roditeljem, nego negdje po gradu.&nbsp;
Dodaje i da se moždana funkcija razvija do 25 godine, pa vrlo česte intoksikacije u razvojnom periodu štete razvoju mozga, a upotreba alkohola u mladosti, u bilo kojoj količini utiče na dio mozga koji zadužen za koncentraciju, pamćenje i racio.&nbsp;
- Sama upotreba alkohola, koji je kao supstanca prije svega kancerogena materija i nalazi se u istoj kancerogenoj kategoriji kao što se nalazi azbest, a svi znamo o čemu se i o kom nivou opasnosti radi. Druga stvar je da upotreba alkohola u bilo kojoj količini je riziko faktor za više od 200 različitih bolesti i stanja. Ono što je SZO zvanično 2022.godine dala kao svoj stav, kao nešto što je zasnovano na dokazima jeste da ne postoji sigurna količina upotrebe alkohola koja može bezbjedna za nas, što znači da se onaj koncept povremenog i umjerenog pijenja u kontekstu zdravlja u potpunosti briše. Tako da taj argument ,,bolje da jednom nedjeljno popije sa mnom, nego svaki dan sa društvom u gradu” nema utemeljenje sa aspekta javnog zdravlja- zaključila je Šišović.

Šišović: Zabrinjava što u velikom procentu djeca prvi put alkohol probaju u krugu porodice, okruženje u tome ne vidi problem

Pred Crnom Gorom je vrlo zahtjevan i ambiciozan zadatak, &nbsp;da se sprovede proces energetske tranzicije i pristupi jedinstvenom energetskom evropskom tržištu, što je veoma važno socioekonomsko pitanje - rekla je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, koordinatorka &nbsp;Eko- tima Dijana Milev Čavor.
Usklađivanjem &nbsp;crnogorskog zakona energetski &nbsp;sektor sa propisima i pravilima EU ispunjeni su ključni preduslovi za formalno pristupanje Crne Gore, kako ističe sagovornica, jedinstvenom evropskom energetskim tržištu.
- &nbsp;Ono što, između ostalog, podrazumijeva ova integracija tržišta znači da će se u budućnosti cijene električne energije formirati u zavisnosti od kretanja na regionalnom, odnosno evropskom tržištu. Govorimo o tržišnim cijenama, cijenama koje se formiraju na evropskim berzama, dok znamo da je za krajnje potrošače cijena električne energije i dalje u Crnoj Gori regulisana, od strane Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti. Međutim, &nbsp;dugoročno gledano te cijene će zavisiti od tržišnih, odnosno od veleprodajnih cijena. Ono zbog čega je takođe značajna ova energetska integracija i formiranje tog jedinstvenog tržišta jeste i lakša trgovina električnom energijom, odnosno lakša kupovina električne energije između zemalja Evrope, ali takođe i veća sigurnost snabdijevanja- rekla je Milev Čavor.
Dodaje da je pristup jedinstvenom energetskom tržištu važan i u kontekstu razvoja obnovljivih izvora energije, a veće tržište takođe daje i mogućnost za lakše upravlje i balansiranje tim sistemom.
- Ova integracija tržišta jeste jedno od najvažnijih strateških ciljeva Evropske unije kada je u pitanju oblast energetike, tako da je to i razlog zbog čega je i formirana Energetska zajednica prije vise od 20 godina i razlog zbog čega mi već 20 godina radimo na usklađivanju naših zakona sa pravnom regulativom i zakonima Evropske unije. To nije samo interes zemalja koje nijesu članice Evropske unije, već je to interes i zemalja koje jesu članice i to je cilj koji podrazumijeva da imamo stabilno , jedinstveno evropsko energetsko tržište koje je i otporno na sve potencijalne energetske šokove, spoljne uticaje ili na neke energetske krize. Crna Gora je u procesu verifikacije u smislu da Energetska zajednica, ali i Evropska komisija provjeravaju usklađrnost naših zakona sa tim evropskim propisima i provjeravamo da li smo mi tehnički zaista spremni za implementaciju ove zakonske regulative. Tek nakon toga, nakon dobijanja zelenog svjetla od Evropske komisije Crna Gora može i formalno pristupiti i priključiti se tome jedinstvenom evropskom tržištu- zaključila je Milev Čavor.

Milev Čavor: Cijene električne energije u budućnosti će se formirati u zavisnosti od kretanja na evropskom tržištu

Iz Sindikata uprave i pravosuđa Crne Gore kazali su da dok se direktor bavi terorom nad radnicima koji ne dozvoljavaju degradiranje ličnog integriteta, preduzeće Parking servis njegovom nestručnošću ili svjesno, svakodnevno trpi ogromne gubitke.
- U saznanju smo da Parking servis već danima nema karata, kao ni blokova za pisanje parking naloga. Naime na kioscima uopšte nema karata u iznosima od 0.40, 0.50 i 0.60 eura, a istovjetno ih nemaju ni kontrolori koji izdaju naloge od 2.40, 2.50 i 2.60 eura. Naime, karte koje su se distribuirale na kioscima nije moguće kupiti još od nove godine, dok naloga za 2026.godinu nema od 24. februara, iz kog razloga kontrolori nisu u mogućnosti iste da izdaju, jer nisu obezbjeđeni blokovi- navodi seu saopštenju koje potpisuje predsjednik Sindikata Nenad Rakočević.
On podsjeća da kako se u prosjeku dnevno izdavalo između 700 i 1.000 naloga, kumulativno je to predstavljalo dnevni prihod i do 2.500 eura ili ukupno preko 20 hiljada eura štete do današnjeg dana.
- Ovaj ozbiljan problem osim što direktno utiče na korisnike, odnosno stanare koji uredno plaćaju i koji iz ovog razloga imaju manje ili nemaju mjesta na raspolaganju za parkiranje, a firma Parking servis istovremeno trpi značajan pad prihoda- kazao je Rakočević.
Iz ranijih iskustava, kako navodi, dešavalo se da kada se prelazilo na nove sisteme i reorganizaciju rada, nije bilo ovako velikih propusta, niti je postojao prazan hod između, već je bio unaprijed bio pripremljen adekvatan sistem zamjene.
- Postavljamo pitanje, ko će odgovarati za ovako velike i neznavene odluke i ko će nadoknaditi sve gubitke preduzeća. Rukovodstvo Parking servisa definitivno ovaj problem mnogo ne tangira, jer su im misli zaokupljene najnovijim voznim parkom za njih troje čelnika, plaćen oko 120 hiljada eura. Tri vozila Škode su nedavno stigle i čekaju sakrivena do trenutka kada će se stišati javna i velika afera koja je nastala usled njihove nepotrebne i neracionalne nabavke- navodi se u saopštenju.
Direktor sa svojim menadžmentom, kako navode,i dalje vrši ogromne pritiske, pogotovo prema članovima i samom Sindikatu Parking servisa “Naš glas”.
- Ubrzo će usljed toga kao samo jedna u nizu biti predata i krivična prijava u skladu sa članom 182 Krivičnog zakonika Crne Gore, gdje su se u potpunosti stekli svi potrebni uslovi. Međutim prije ove biće predata druga prijava koja na bazi opravdane sumnje tereti direktora i uvezano lice za tešku zloupotrebu položaja u namjeri sticanja lične koristi. Da su svjesni svih svojih postupaka, a nama potvrdilo uvjerenje da istrajemo do kraja, do konačnih pojedinačnih odgovornosti, menadžment je taktički promjenio način djelovanja prema članovima našeg sindikata, pa sada umjesto pritisaka istim degradiranim i uniženim ljudima nudi preraspoređivanje na bolja radna mjesta, ali pod uslovom da istupe iz Sindikata “Naš glas”- kazao je Rakočević.
Nikola Lazović koji je, kako zaključuje Rakočević, nekadašnji aktivni pripadnik političkih struktura koje su vedrile i oblačile decenijama je očito bio dobar učenik, pa svoje iskustvo kako se neposlušni disciplinuju adekvatno primjenjuje i u svojoj novoj ulozi direktora i istaknutog predstavnika jedne političke partije u koju je prešao nakon 2020 godine.

Rakočević: Parking servis već danima nema karata i blokova za naloge, gubici preko 20.000 eura, direktor se bavi terorom nad radnicima

Na sjednici Skupštine Crne Gore, održanoj u petak prošle sedmice, usvojeni su Zakon o upravljanu podacima u oblasti zdravstva i digitalnom zdravlju i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, čiji je predlagač Minisarstvo zdravlja, kazali su iz resornog ministarstva i istakli da usvajanje ovih sistemskih zakona predstavlja značajan i strateški iskorak u daljem unapređenju zdravstvenog sistema Crne Gore.
&nbsp;Riječ je, kako kažu, o reformskim rješenjima koja postavljaju temelje savremenog, efikasnog i transparentnog upravljanja zdravstvenim podacima, uz jasno definisane mehanizme zaštite prava pacijenata i unapređenja kvaliteta zdravstvene zaštite.
Tokom skupštinske rasprave, zakoni su detaljno obrazloženi kroz argumentovanu i sadržajnu diskusiju.
U svom obraćanju, ministar zdravlja dr Vojislav Šimun naveo je ključne ciljeve predloženih zakonskih rješenja, ističući da se njihova suština ogleda u boljoj podršci zdravstvenim radnicima i uspostavljanju sigurnije zdravstvene zaštite za sve građane i građanke, kao i jačanju sposobnosti države da odgovori savremenim izazovima u oblasti zdravstva.
Obrazlažući Zakon o upravljanju podacima u oblasti zdravstva i digitalnom zdravlju, Šimun je rekao da je sprovedena detaljna komparativna analiza pravnih okvira više država Evropske unije poput Danske, Estonije, Finske, Njemačke i Slovenije, koja je jasno pokazala da savremeni zdravstveni sistemi počivaju na jedinstvenim, bezbjednim i interoperabilnim informacionim sistemima. On je dodao da je upravo na tim iskustvima i načelima zasnovan ovaj zakon.
- Predlog zakona uvodi digitalno zdravlje kao zasebnu i jasno definisanu normativnu oblast. Digitalno zdravlje se ne posmatra samo kao tehničko pitanje, već kao integralni dio zdravstvene zaštite, javnog zdravlja kao i upravljanja i planiranja zdravstvenim sistemom. Razvojem digitalnog zdravlja upravlja Ministarstvo. Zakon normira procese, tehnologije i infrastrukturu koji omogućavaju digitalnu razmjenu zdravstvenih podataka, razvoj elektronskih servisa, telemedicinu i digitalnu podršku zdravstvenim radnicima i pacijentima- kazao je Šimun.
Ministar je istakao da je jedna od ključnih inovacija zakona precizno normiranje pojmova zdravstvene dokumentacije i evidencije, koje obuhvataju medicinsku dokumentaciju i evidencije koje nastaju neposredno u procesu pružanja zdravstvene zaštite, dijagnostike, liječenja i praćenja pacijenta ali i drugu dokumentaciju koja uključuje evidencije značajne za organizaciju zdravstvenog sistema i javno zdravlje.
- Ona obuhvata medicinsku dokumentacija koji nastaju neposredno u procesu pružanja zdravstvene zaštite, dijagnostike, liječenja i praćenja pacijenta ali i drugu dokumentaciju koja uključuje evidencije značajne za organizaciju zdravstvenog sistema i javno zdravlje. Normiranje ovih pojmova je od suštinskog značaja jer: uklanja pravne nejasnoće i različita tumačenja u praksi, jasno definiše odgovornosti za vođenje, čuvanje i zaštitu dokumentacije, omogućava standardizovano elektronsko vođenje dokumentacije, predstavlja osnov za interoperabilnost i razmjenu podataka unutar IZIS-a ali i van njega sa sistemima koji su od značaja za pružanje zdravstvene zaštite i usluga- rekao je Šimun.
Šimun je posebno naglasio da se ovim zakonom uvodi elektronski medicinski i elektronski zdravstveni karton, kojima se, kako je ukazao, jačaju prava pacijenata na uvid i kontrolu nad sopstvenim podacima, obezbjeđuje kontinuitet liječenja i smanjuje nepotrebno ponavljanje pregleda i procedura.
Govoreći o predlogu Zakona o o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, ministar je poručio da se ovim izmjenama ne uvode izolovane novine, već da se usklađuje osnovni zakon sa razvojem digitalnog zdravlja, novim propisima u oblasti upravljanja podacima i potrebom da se zdravstveni sistem organizuje na standardizovan, interoperabilan i bezbjedan način.
- Bez jasnih pravila o: vrsti i sadržaju medicinske dokumentacije, načinu vođenja i razmjene podataka, rokovima obrade i dostavljanja, bezbjednosti i načinu korišćenja podataka - nije moguće obezbijediti ni kvalitet zdravstvene zaštite, ni odgovorno upravljanje sistemom. Zato se ovim zakonom postavlja jasan princip: pitanja medicinske dokumentacije i evidencija, sistemski se vezuju za poseban Zakon o upravljanju podacima u zdravstvu i digitalnom zdravlju, čime se stvara koherentan normativni okvir za razvoj digitalnog zdravstva- naglasio je Šimun u svom obraćanju poslanicima.
Najznačajnija novina ovog Predloga zakona, kako je istakao, predstavlja formiranje Agencije za digitalno zdravlje kao samostalnog pravnog lica čiji je osnivač Vlada.
- Razlog za njeno osnivanje je potreba da digitalno zdravlje dobije trajnu institucionalnu strukturu, a ne da zavisi od projektnih rješenja i disperzovanih nadležnosti. Zakonom se detaljno uređuju: pravni položaj Agencije, njene operativne, tehničke i razvojne nadležnosti, organe upravljanja (Savjet i direktor), uslove i ograničenja za imenovanja, finansiranje i javnost rada. Agencija će obavljati poslove u vezi sa funkcionisanjem i razvojem IZIS, obezbjeđivati interoperabilnost sistema i predlagati uvođenje novih digitalnih alata u zdravstvenu praksu. Time se po prvi put uspostavlja jedinstveni operativni centar odgovornosti za digitalnu infrastrukturu zdravstva- poručio je ministar.
Šimun je naveo i da se ovim zakonom uvodi institut mobilne apoteke kao poseban način prometa na malo ljekova i medicinskih sredstava putem specijalno opremljenih vozila, te da se pored toga njime preciziraju i uslovi za početak rada zdravstvene ustanove, kao i da se definišu uslovi pod kojima zdravstveni radnici stariji od 66 godina mogu nastaviti rad, ali i da se uređuju pitanja specijalizacija, užih specijalizacija i licenci.
Usvojeni zakoni predstavljaju okvir za dodatnu modernizaciju zdravstvenog sistema kroz digitalnu transformaciju i jačanje institucionalnih kapaciteta. Njima se unapređuje usklađenost sa evropskim i svjetskim standardima, čime se osnažuju stabilnost, predvidivost i povjerenje u zdravstvenu zaštitu.
Ministarstvo zdravlja ostaje posvećeno dosljednoj implementaciji usvojenih rješenja, sa ciljem da građanima obezbijedi siguran, dostupan i tehnološki unaprijeđen zdravstveni sistem, zasnovan na principima profesionalnosti, odgovornosti i javnog interesa.

Tag: srbija