Kako se Crna Gora, uprkos unutrašnjim krizama i podjelama, približava završnici pregovora sa Evropskom unijom, iz Beograda stižu sve nervozniji tonovi. Posljednje izjave predsjednice Narodne skupštine Srbije Ane Brnabić, koje su proizvele kratku polemiku sa potpredsjednikom crnogorskog parlamenta Borisom Pejovićem, nijesu incident već refleks duboke frustracije srpske vlasti zbog činjenice da Crna Gora uspijeva da napreduje ka EU, dok Srbija godinama tapka u mjestu.&nbsp;
Predsjednik Građanskog demokratskog foruma u Srbiji, Zoran Vuletić tim povodom za Portal Analitiku ocjenjuje da će osjećaj poraza u Beogradu rasti kako se bude približavao datum prijema Crne Gore u EU, jer evropski iskorak naše zemlje ogoljava sve promašaje politike koju, kako kaže, njegova država vodi decenijama.
<h2>Većina Srba saglasna s politikom vlasti u Beogradu prema Crnoj Gori</h2>
- Kada predsjednik Vučić upućuje kritiku bivšim vlastima jedna od najvećih zamjerki je: „Dozvolili ste da nam ode Crna Gora“, a bivša vlast (Tadić/Koštunica) pognute glave glasno ćuti na tu kritiku. Nažalost, ubjedljiva većina Srba je saglasna sa ovom nakaradnom politikom. Ovakav gubitnički stav tj. politika takođe važi za Kosovo i BiH- navodi Vuletić.
Kaže kako je „uz slabe i bezidejne političare u opoziciji potpuno normalno da kompletna Srbija bude frustrirana svojim istorijskim neuspjehom jer je posljednja u čitavom regionu“.&nbsp;
- Frustracija će biti sve veća kako se bude nazirao datum prijema Crne Gore u EU. Najveći razlog tome je sličnost i bliskost dva naroda. Srbi ne mogu lako da se pomire sa tim da Crna Gora može da bude normalna demokratska država, prosperitetna i da njeni građani uskoro neće čamiti po deset sati pri ulasku u Šengen zonu- ističe on.&nbsp;
<h2>Crna Gora pred vratim EU prije svega zahvaljujući Milu Đukanoviću</h2>
Sagovornik Analitike ukazuje i da se Ana Brnabić, kao najbolja učenica Šešelja, ističe kao jastreb, i bez obzira što, kako kaže, zaista ne razumije suštinu politike prva je u svađi sa crnogorskim zvaničnicima.
- Perfidni Boris Pejović joj odgovara cinično izjednačavajući bivšeg predsjednika države Mila Đukanovića sa Aleksandrom Vučićem. Zaboravlja da je uz pomoć Vučićeve logistike, propagande, novca i državne crkve Srbije danas u vrhu vlasti. Isto to je zaboravila i Ana Brnabić, a znala je da se obraduje „rijekama slobode“. Naravno, oboje konsezualno zaboravljaju da je Crna Gora pred vratima EU prije svega zahvaljujući Milu Đukanoviću i DPS-u. Bijedno sa obje strane!- izričit je sagovornik Analitike.
<h2>Crnogorska i srpska vlast čekaju da zastari „slučaj Marović“</h2>
Brnabić je u polemici s Pejovićem uporno pokušavala da relativizuje njegove pozive da Srbija izruči Svetozara Marovića, kojeg prema mišljenju Vuletića, Beograd „čuva“ iz svojih interesa.
- Imajući u vidu genezu „slučaja Marović“ rekao bih da je on iskoristio priliku u konstantnom pokušaju Srbije da saplete i uspori Crnu Goru na putu ka EU. Srbija ga je 2016. zaštitila i gotovo sigurno pomogla da pobjegne iz Crne Gore jer joj je u tom momentu bilo stalo da se ne razvija dalja borba protiv korupcije. Danas ga ne izručuje iz istog razloga- smatra Vuletić.
Kaže kako ne misli da je Marović bilo čime zadužio vlast u Srbiji.
- Da je tako pokazalo bi se to odavno. Jednostavno su se poklopili interesi, Srbija opstruira Crnu Goru, a on provodi de facto kaznu ograničenim kretanjem u Beogradu. U svemu tome moram da pomenem bizaran odnos crnogorskih vlada unazad pet godina prema tom slučaju, deklarativno traže izručenje, mole, a ni sami ne znaju što bi sa njim kada bi ga Srbija izručila. Jednostavno pobjednici iz 2020. zajedno sa Srbijom i Marovićem čekaju da zastari slučaj- ukazuje Vuletić.
<h2>Knežević glavna zvijezda u Srbiji, od Mandića više očekivali</h2>
Na pitanje da li ga iznenađuje što Brnabić nije odgovorio njoj jednaki po funkciji, predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, kaže da su njih dvoje bili do nedavno istomišljenici.
- Ne bi imalo smisla da Mandić ulazi javno u sukob sa „Srbijom“. Siguran sam da je rukovodstvo Srbije ljuto ili preciznije mnogo više očekivalo od Mandića na zaustavljanju Crne Gore ka EU. Trenutno je Milan Knežević glavna zvijezda u Srbiji. Vidljivo je da se i on jedva uzdržava od kritike Mandiću zašto ne čini više na opstrukciji Crne Gore- navodi sagovornik Analitike. 
&nbsp;
Međutim, Vuletić primjećuje da pažljivijem posmatraču ne može da promakne prije svega Kneževićevo nezadovoljstvo ličnim statusom u vlasti nakon promjena 2020. godine.
- Rekao bih da je ljubomora na Mandića jedan od razloga zašto nastupa na Pinku kad god poželi prilagođavajući ton sentimentu većini Srba. Pejović u ovom dijalogu dođe kao nužno zlo, jer Brnabić ne može da odgovori Mandić- smatra Vuletić.&nbsp;
<h2>Srpsko društvo otupjelo, ne razumije zašto nikada neće stići u EU</h2>
Komentarišući nedavnu izjavu Vučića da će šefici EK Ursuli fon der Lajen predložiti da zemlje Zapadnog Balkana zajedno uđu u EU, Vuletić podsjeća i da se u petak obratio Briselu, Vašingtonu i Moskvi sa upozorenjem da se Srbija ozbiljno naoružava i da moraju da povedu računa o tome ako planiraju da je napadnu.&nbsp;
- Zamislite tu konfuziju i beznađe čuvene politike četiri stuba? Vučićev javno izrečeni besmisleni prijedlog je obraćanje otupjelom srpskom društvu koje ne razumije zašto je najnazadnije u regionu i da ovakvi kakvi smo nikada nećemo stići u EU. Da smo okovani zabludama decenijskom propagandom kako smo lideri regiona po svim pitanjima najčešće možemo potvrditi stalnim retoričkim pitanjem na slavama i po kafanama koje svi postavljaju, zar su Rumuni i Bugari bili bolji kada su ulazili u EU?- navodi Vuletić.
Ističe i da Srbi vrlo površno poznaju Rumuniju i Bugarsku.&nbsp;
&nbsp;- To je folklorni nivo poznavanja susjeda, ali tobože znaju sve odgovore. Zamislite tek kada Crna Gora bude ušla za nekoliko godina u EU kakav će to šok da bude za veliku većinu u Srbiji, a tek višesatno čekanje na EES kontrolu pri odlasku na more. Ta većina u Srbiji nije sposobna da procesuira jednostavnu činjenicu, u tim državama je uvijek bilo oko 70 odsto građana za EU, za razliku od nas gdje je trenutno ispod 30 procenata. Vučićev potcjenjivački prijedlog je dobio najbolji odgovor od vašeg premijera Spajića, samo vi požurite a mi ćemo vas čekati u EU. Nadam se da mu se nije omakla reakcija- kazao je Vuletić.&nbsp;
<h2>Srbija potrošila svoje kapacitete 90-ih, nema suštinske opasnosti za Crnu Goru</h2>
Dodaje kako bi odnos Srbije i Crne Gore uporedio sa onim Rusije i Ukrajine.
- Rusija je napala Ukrajinu jer nije mogla da podnese njen napredak ka EU. Ne miri se režim u Kremlju sa primjerom Južne i Sjeverne Koreje u Evropi. To su vrlo bliski i slični narodi sa tako velikim razlikama u razvoju. Pravdaju agresiju željom Ukrajine za NATO članstvom što je besmislica prvog ranga kada pogledate 1.300 kilometara NATO granice iz Finske, uspostavljene usred rata- &nbsp;kazao je Vuletić.
Upitan koliko daleko je režim u Beogradu spreman da ide kako bi zaustavio proces evropskih integracija naše zemlje, smatra da bi Crnoj Gori danas bilo mnogo teže da nije u NATO i da Srbija nije potrošila sve svoje kapacitete 90-ih epohalnim političkim i vojnim porazima.
- Ovako ostaju utihnuli Mandić i nezadovoljni Knežević kao najmoćnije oruđe u rukama Srbije. Dakle, nema suštinske opasnosti za vas, dragi prijatelji. Iskreno se radujem političkom uspjehu Crne Gore- poručio je Vuletić.
<h2>Srpska vanjska politika četiri stuba je potpuno propala</h2>
Na pitanje kako bi ocijenio stanje u kojem se nalaze pregovori Srbije i EU, odgovara kako ih praktično nema.
- Srbija četiri godine nije otvorila nijedno pregovaračko poglavlje. Srpska genijalna vanjska politika četiri stuba je potpuno propala. Prezir stiže sa svih strana, iako najmanje iz EU. Mi smo javno jedino prema EU pokazali netrpeljivost ovim kardinalnim potezom. Da bi svi razumijeli, ovaj potez se možda najbolje opisuje poslovicom o čobaninu koji se naljutio na selo… Ipak, Evropa ima strpljenja za Srbiju, iako se mi ovako ponašamo. Mnogo su racionalniji funkcioneri EU u Briselu nego što to ovdje ljudi mogu da zamisle, dobro nas poznaju. Da nije tako i da nas ne štiti geografija odavno bismo bili kao Bjelorusija- ukazao je Vuletić.
Upozorava da je Srbija sama sebe izolovala i da će ako ovako nastavi otići „na put bez povratka“ i postati „rupa na evropskom tepihu“.&nbsp;
- Dva moćna propagandna centra rade protiv EU. Sa jedne strane radikalska vlast preko svih medija sa nacionalnim frekvencijama dokazujući da nas mrzi cio Zapad, a sa druge opozicioni United Media dokazuju da nam je EU namijenila ulogu rudarske deponije i želi da nam otruje pijaću vodu preko RioTinta. Uz politički impotentne opozicione političare nemamo se čemu nadati- podvlači Vuletić.
<h2>Očito je da SAD gube strpljenje sa Srbijom</h2>
Narušene odnose Beograd nema samo sa Briselom već i sa Vašingtonom koji uveo sankcije Naftnoj industriji Srbije (NIS), kompaniji u većinskom vlasništvu ruskog Gazproma.
- Nažalost, propaganda uspješno objašnjava kako su američke sankcije NIS-u uperene protiv Srbije, a ne protiv Rusije. Kriza sa NIS-om je potpuno ogolila politiku Srbije i zabludjelost naroda, cio svijet vidi da smo rusko roblje osim nas samih. Pitanje je da li ćemo išta shvatiti i kada nam najnoviji američki zakon o Zapadnom Balkanu konačno protjera i ruski gas. Umjesto da se zahvalimo Sjedinjenim Američkim Državam (SAD) i EU što nam otvaraju vrata za prijem u Evropsku uniju, čime nas oslobađaju ruskog ropstva, pretpostavljam da ćemo još intenzivnije zamrzijeti Zapad- ocijenio je Vuletić.
Kaže kako „i dalje ubjedljiva većina građana Srbije misli da je bio genijalan potez Borisa Tadića i Koštunice kada su predali/poklonili NIS Putinu za tobože čuvanje Kosova“.&nbsp;
- Političke zablude su najskuplje. Prije nedjelju dana je Tadić kritikujući Vučića uz samouvjeren osmjeh rekao da bi on uvijek prije kupio ruski suhoj ili kineski borbeni avion umjesto francuskog rafala. Mora se priznati da je Srbija puna proruskih agenata, propagatora, političara… Ima ih u svim institucijam i porama društva. Zbog svega toga očito je da SAD gube strpljenje oko Srbije, za razliku od EU koja nas i pored svega još tapše po ramenu. Nažalost, sve je manje ljudi koji to vide- kazao je Vuletić.
<h2>Neophodno formirati nedvosmisleno proNATO i proEU listu</h2>
Komentarišući izjavu lidera Stranke slobode i pravde Dragana Đilasa koji očekuje da će Srbija imati prijevremene parlamentarne izbore, sagovornik Analitke smatra da ovakva opozicija u potpunoj defanzivi nije spremna da se suprotstavi Vučiću.&nbsp;
- Uostalom, teško je definisati opoziciju u Srbiji čim se maknemo od toga ko je za Vučića, a ko je protiv njega. Jesu li za Srbiju i region perspektivni opozicionari koji smatraju da je Vučić izdao Kosovo prihvatajući Briselski i Ohridski sporazum? Ima li nade sa onima koji su se zajedno sa Vučićem radovali litijaškim „rijekama slobode“ u Crnoj Gori? Jesu li pravi opozicionari koji glorifikuju Ratka Mladića kao što je to Vučić činio dok je bio generalni sekretar kod Šešelja i kada je neko od njih rekao da treba u dogovoru sa EU da prestanemo sa kupovinom ruskog gasa? I još mnogo sličnih pitanja ima- navodi Vuletić.
Smatra kako su stvari sada prilično jednostavne.
- Neophodno je da se formira jasna i nedvosmislena proNATO i proEU lista koja će krenuti od potpuno drugačije regionalne politike. Obrisi takve liste se naziru u savezu Pokreta slobodnih građana (PSG) i Zeleno-levog fronta (ZLF). Dobro su krenuli, ali su stali. Nema sljedećeg koraka kojim bi pozvali i sve ostale organizacije i pojedince koji bi im se pridružili isključivo zbog takve politike. Realno je da bi takva lista osvojila 10-ak procenata glasova, što bi značilo oko 25 poslanika. Bez tih poslanika nema buduće vlade, naravno uz mogući dobar rezultat studentske liste i liste koja se očekuje desnije od studentske- objašnjava Vuletić.&nbsp;
Ističe kako su tri opozicione liste jedina formula za osvajanje maksimalnog broja mandata u skupštini.&nbsp;
- Eventualno isforsirana jedna opoziciona lista koja bi objedinila sve političke opcije ne može da osvoji maksimalni potencijal opozicionih mandata, bar pet procenata ljudi neće glasati za takvu listu. Zar nam nije to već jasno iz prethodna dva izborna ciklusa. Pogrešno je povlačenje paralele sa Demokratskom opozicijom Srbije i Slobodanom Miloševićem iz 2000. godine, bile su sasvim drugačije okolnosti- ističe Vuletić.
<h2>Autoritet SPC nema veze sa vjerom</h2>
U izjavama opozicionih prvaka u Srbiji u zadnje vrijeme se često mogu čuti kritike na račun Srpske pravoslavne crkve (SPC) zbog njenog odbijanja da uputi oštrije kritike vlasti tokom posljednjih godinu koju su obilježili protesti. Ipak, naš sagovornik kaže kako, zapravo, nema suštinske kritike.
- Više je to škrgutanje zubima zašto malo i njih ne pomaze tzv. crkveni velikodostojnici. Nema riječi kritike na crkvenu nacionalističku ideologiju kojom djeluju u susjednim državama. Jesu li im ikada zasmetale litije u Crnoj Gori? Oko toga su bili saglasni sa Vučićem i patrijarhom koji je desantom ustoličavao Joanikija. Nikada niko od njih riječ nije rekao kada su iz crkvene porte u Srebrenici na dan obilježavanja genocida puštali vesele pjesme Mitra Mirića i Ere Ojdanića… Da budem jasan, mislim na opoziciju koju dominantno kreiraju televizije N1 i NovaS posljednjih deset godina- kazao je Vuletić.&nbsp;
Sagovornik Analitike ističe i kao postoje neke organizacije i manje grupe aktivista i pojedinaca koji se ne mire sa takvom politikom ali sa, kako je kazao, veoma uskim prostorom za djelovanje.&nbsp;
- Što se tiče autoriteta koji SPC uživa on se ne može urušiti zbog bliskosti sa Srpskom naprednom strankom (SNS), jer crkva nije ni stekla autoritet sa nastankom „pravovjernog“ SNS. SPC ima toliki autoritet jer se bavi politikom na najgori nacionalistički način, a većina Srba ne propušta priliku da pogriješi pri izboru. Otud toliki autoritet i on nema veze sa vjerom. Ovo je jako teško što sam rekao, i zaista ne želim ni najmanje da povrijedim osjećanja iskreno verujućih ljudi kojih ima u Srbiji- zaključio je Vuletić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vuletić: Kako se bude bližio prijem Crne Gore u EU frustracija u Srbiji će rasti

U Novom Pazaru danas se održava veliki studentski protest pod sloganom „Ili oni ili mi“, povodom odluke koja je više od 200 studenata Državnog univerziteta u Novom Pazaru ostavila bez statusa studenta, dok je oko 30 profesora izgubilo posao.
Studenti ističu da je ovo jedan od najkritičnijih trenutaka njihove višemjesečne borbe protiv, kako navode, nepravde, represije i institucionalnih pritisaka.
Očekuju se dolasci studenata iz više univerzitetskih centara u Srbiji, okupljanja tokom dana, kao i centralni program u popodnevnim časovima.
Prema informacijama reporterke FoNeta, atmosfera u centru grada je mirna, a policija za sada nije prisutna. U zoni DUNP-a i oko glavnih ulica postavljeni su štandovi na kojima se prodaju zastave, bedževi i pištaljke.
Okupljanje je najavljeno ispred zgrade Državnog univerziteta u Novom Pazaru, a u 11.52 biće održana komemoracija za stradale prilikom pada nadstrešnice prošle godine u Novom Sadu.
Glavni program planiran je za 17 sati, kada će studenti u blokadi održati obraćanje prisutnima.

Veliki studentski protest u Novom Pazaru: „Ili oni ili mi“

Režim u Beogradu se kladio kao i obično na pogrešnu kartu, pa im uprkos ponižavanju predsjednika Aleksandra Vučića i dodvoravanja Donaldu Trampu ipak prijete sankcije - poručio je novinar i profesor Univerziteta u Novom Sadu Dinko Gruhonjić.
On je, gostujući u emisiji Na kraju dana na Televiziji E, ocijenio da Srbija te sankcije može izbjeći jedino ako smijeni Aleksandra Vučića.
Prema Zakonu o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana, koji je usvojen u Predstavničkom domu Američkig kongresa, SAD-e su izrazile zabrinutost zbog stanja demokratije i uslova održavanja izbora Srbiji, a Zakonom je predviđeno da američki predsjednik Donald Tramp uvede sankcije najkasnije 90 dana od njegovog stupanja na snagu protiv osoba uključenih u korupciju ili destabilizujuće politike na Zapadnom Balkanu.
Gruhonjić cijeni da je to i poruka Kongresa i Senata sopstvenoj administraciji - da se SAD neće odreći uloge jednog od lidera u svijetu i da će na taj način pokušati da zadrže kurs koji je ta velesila imala kako prema regionu, tako i globalno.
- Ovo je veoma oštar zakon, ako govorimo o našem regionu, a naročito o Srbiji i on predstavlja sasvim sigurno jednu vrstu Damoklovog mača nad visokim funkcionerima režima u Beogradu, koji se očigledno - kao i obično - kladio na pogrešnu kartu. Imali smo prilike da vidimo potpuno suprotan efekat kroz kroz brojna poniženja koja je sam Aleksandar Vučić priredio sebi i nama u pokušajima da se najpoltronskiji mogući način dodvori Donaldu Trampu. Na kraju krajeva: i sam Donald Tramp je suštinski sadista koji voli da se iživljava nad slabijima od sebe i sa te strane Vučićeva taktika je bila potpuno promašena i pogrešna, a da ne govorimo o Kongresu i Senatu - rekao je Gruhonjić.
Smatra da Srbija može izbjeći sankcije jedino ako se vlast u Srbiji promijeni, a nada se i, kako je rekao, da je svijet naučio da su efikasnije sankcije pojedincima i visokim dužnosnicima režima - nego kažnjavati cjelokupno građanstvo u Srbiji za nepočinstva režima.
- Ogromna većina građana u Srbiji je protiv ovog režima, ali sa ovim režimom možemo se nadati nekakvom Danu mrmota i da ponovo proživimo noćnu moru koju smo već jednom, barem mi stariji, proživjeli i koje se nažalost još uvijek veoma živo sjećamo - zaključio je Gruhonjić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJZ2kasewOBs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Gruhonjić: Novi Zakon o demokratiji i prosperitetu predstavlja vrstu Damoklovog mača nad funkcionerima režima u Beogradu

Srpsko Ministarstvo informisanja uputilo je izvinjenje nakon što je čelnik tog resora Boris Bratina kazao kako bi "Hrvatska, kao i Ukrajina, trebalo da plati teritorijom zločine iz prošlosti".
On je to kazao gostujući na jednoj srpskoj televiziji, što je izazvalo brojne reakcije i u tamošnjoj i u hrvatskoj javnosti.
Iz tog ministarstva kazali su kako je u pitanju "nespretno interpretirana izjava, koja se odnosila na znatno raniji istorijski period, a ne na današnje političke prilike ili na zvaničnu politiku Srbije".
Navodi se i da ministar Bratina podržava suverenitet i teritorijalnu cjelovitost Ukrajine.
Na kraju saopštenja se kaže da Bratina "u potpunosti prihvata odgovornost za nastalu situaciju", te da se "izvinjava svima koje je izjava pogodila".

Srpsko Ministarstvo informisanja uputilo izvinjenje nakon skandaloznih izjava ministra o Hrvatskoj i Ukrajini

Obaviješteni smo o odluci predsjednika Vučića da ne prisustvuje Samitu Zapadnog Balkana. Primili smo to k znanju i žalimo zbog toga, ali na kraju krajeva, to je njegova odluka, reakcija je zvaničnika Evropskog savjeta na pitanje televizije N1 kako komentarišu izjavu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da „niko neće ići“ na Samit EU–Zapadni Balkan. 
Odluku da predstavnici Srbije, po Vučićevoj odluci, ne prisustvuju Samitu komentarisali su iz Evropske komisije.
- Žao nam je zbog odluke predsjednika Vučića da Srbija danas ne bude predstavljena na Samitu Zapadnog Balkana. Današnji samit predstavlja važnu priliku da se ponovo potvrdi snaga strateškog odnosa između Evropske unije i Zapadnog Balkana, uključujući Srbiju. Takođe će istaći konkretne koristi koje taj odnos donosi našim građanima. Ostajemo posvećeni evropskom putu Srbije i nastavićemo da radimo na unapređenju reformi, jačanju saradnje i ostvarivanju konkretnih rezultata za građane- saopštili su iz Evropske komisije za N1.
Podsjećamo, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić saopštio je da neće ići u Brisel na Samit EU–Zapadni Balkan, odnosno da Srbija na tom skupu neće imati svog predstavnika.
Ministar za evropske integracije u Vladi Republike Srbije, Nemanja Starović, ovu predsjednikovu odluku komentarisao je u kontekstu zastoja u procesu pristupanja Evropskoj uniji, navodeći da „pojedine članice EU bez stvarnih razloga koče pristupanje Srbije“.

Čelnici EU: Vučićeva je odluka da Srbija ne učestvuje na Samitu Zapadnog Balkana

Prema Crnoj Gori imamo najbliža i najbolja osjećanja jer s njom dijelimo istoriju, kaže predsjednik Srpske napredne stranke Miloš Vučević.
- To je država u kojoj trećinu stanovništva čine Srbi. Polovina stanovnika priča srpskim jezikom i koliko je tamo samo vjernika Srpske pravoslavne crkve. Ali, očekujemo da Srbiju poštuju kao što poštuju i druge države- naglasio je Vučević, koji je i savjetnik predsjednika Srbije Aleksandra Vučića za regionalna pitanja.
Gostujući na RTS-u, Vučević je poručio i kako je Srbija bila "nesebična i solidarna", i to idejom da se sve države Zapadnog Balkana zajedno integrišu u EU.
On je na taj način odgovorio o navodima pojedinih crnogorskih političara kako Srbija pokušava da blokira evropski put naše države.

Vučević: Očekujemo da Crna Gora poštuje Srbiju onako kako poštuje i druge države

Zet američkog predsjednika Donalda Trampa, Džared Kušner, povukao se iz planiranog projekta izgradnje hotela Tramp u Beogradu nakon što je projekat izazvao proteste i optužnicu protiv visokog srpskog političara, piše danas Volstrit džurnal.
- Pošto značajni projekti treba da ujedinjuju, a ne da dijele, i iz poštovanja prema narodu Srbije i gradu Beogradu, povlačimo našu prijavu i povlačimo se u ovom trenutku - rekao je portparol Kušnerove privatne investicione firme "Affinity Partners".
Danas je Tužilaštvo za organizovani kriminal podiglo optužni predlog protiv ministra Nikole Selakovića i još troje u slučaju Generalštab.
Kako piše Volstrit džurnal, desio se "nagli kraj sve kontroverznijeg projekta na kojem je Kušner, sada i javna ličnost i posrednik u pregovorima, radio više od dvije godine".
Zet predsjednika Donalda Trampa je, podsjeća list, preuzeo veliku geopolitičku odgovornost, dobrovoljno se javljajući da pomogne u vođenju američkih pregovora o okončanju rata između Rusije i Ukrajine, nakon slične uloge u Gazi.
Istovremeno, on vodi Affinity Partners, firmu privatnog kapitala vrijednu 4,8 milijardi dolara koja investira globalno i koju uglavnom finansiraju vlade Bliskog istoka. Ta firma je dio rekordne otkupnine kompanije Electronic Arts od 55 milijardi dolara i pomaže u finansiranju "neprijateljske ponude" kompanije Paramount za Warner Bros.

Trampov zet odustao od gradnje hotela u Beogradu

Visokopozicionirani član kavačkog klana Milovan Zdravković (46) izručen je iz Hrvatske danas Srbiji.
Pripadnici MUP Srbije, u saradnji sa MUP Hrvatske, preuzeli su na graničnom prelazu Batrovci Zdravkovića, koji je po Interpolovoj međunarodnoj potjernici izručen Srbiji zbog sumnje da je učestvovao u teškom ubistvu, udruživanju radi vršenja krivičnih dela i neovlašćenoj proizvodnji i stavljanju u promet opojnih droga.
Zdravković je u Srbiji osumnjičen da je, kao član OKG Radoja Zvicera, Darka Šarića i Veljka Belivuka učestvovao u planiranju i pripremanju izvršenja krivičnog djela teško ubistvo 19. januara 2020. godine u Atini kada su ubijeni Stevan Stamatović i Igor Dedović, kao i krivičnog djela teško ubistvo 23. jula 2020. godine na ostrvu Krf, kada su ubijeni Alan Kožar i Damir Hadžić.
- M. Z. se sumnjiči da je jedan od izvršilaca krivičnog djela teško ubistvo u Atini 19. januara 2020. godine kada su ubijene tri osobe, a sumnja se da je ovo krivično djelo planirao sa vođom ‘kavačkog klana’ i ostalim pripadnicima organizovane kriminalne grupe, kao i da je plaćao direktne izvršioce za ovo krivično djelo- saopšteno je iz MUP-a Srbije.
Zdravković se takođe sumnjiči da je kao pripadnik druge organizovane kriminalne grupe organizovao pošiljke većih količina kokaina iz Južne Amerike u Evropu i Srbiju.
- Osumnjičeni je, uz jake mjere obezbjeđenja, predat pripadnicima Policijske uprave za grad Beograd Odjeljenju za potrage, nakon čega je upućen u pritvor Okružnog zatvora u Beogradu- navodi se,

Hrvatska izručila Srbiji visokopozicioniranog člana kavačkog klana

Što Beograd dublje tone u „sivu zonu“ između sankcija i preživljavanja, to će Srbiji biti teže da ponovo stekne stvarni suverenitet u energetskoj sferi.
Višemjesečno oklijevanje Aleksandra Vučića, uz svakodnevno dramatizovanje, očekivano nije odvelo ni Srbiju ni NIS nikuda. Još krajem prošle sedmice rasplamsavala se nada da bi Sjedinjene Države mogle da izdaju licencu za rad Naftnoj industriji Srbije. Nije poznata osnova te nade, a ispostavilo se i da je neutemeljena. Već u nedjelju Vučić je govorio o „teškoj situaciji“, da bi u ponedjeljak izjavio kako „ne razumije“ američku logiku. Nakon takvog lutanja, u utorak je uslijedio očekivani hladan tuš: pančevačka rafinerija obustavila je rad jer više nema dovoljno sirove nafte. Dakle, dogodilo se upravo ono što je još prije dva mjeseca naznačeno kao scenario koji se mora izbjeći po svaku cijenu.
Očekivano, „prijatelji Mađari“ odmah su najavili pomoć bratskom režimu u Beogradu. Nije tajna da ovakav razvoj događaja odgovara mnogima i u Mađarskoj i u Srbiji. Kada određene robe nestane u legalnim tokovima, pojave se šverceri i oni koji će iskoristiti priliku za brzu zaradu. Baš takav scenario mogao bi se desiti Srbiji nakon Nove godine.
Iako su Rusi prije dvije nedjelje najavili spremnost da prodaju većinski udio u NIS-u, čini se da stvarne volje za tim nema. Nezvanično, najveći favorit za novog vlasnika NIS-a jeste kompanija ADNOC iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. To i ne iznenađuje, s obzirom na dobre odnose Emirata i sa ruskom i sa američkom administracijom, kao i prijateljske veze sa režimom Aleksandra Vučića. Abu Dabijeva nacionalna naftna kompanija ADNOC, osnovana 1971. godine, dvanaesta je najveća naftna kompanija na svijetu po proizvodnji, sa oko 4,85 miliona barela nafte dnevno iz rafinerija Ruvejs i Um el Nar. Može se čuti i da je mađarski MOL zainteresovan, kao i neke neimenovane zapadne kompanije.
No, postavlja se pitanje: kako kupiti nešto što se zapravo ne prodaje? I, važnije – zašto se ne prodaje? Iako se već neko vrijeme govori o prodaji ruskog udjela u NIS-u, što je i bio povod za uvođenje sankcija, ozbiljnog napretka nije bilo. To ne bi trebalo da čudi, imajući u vidu da bi – kako je ovih dana rekao za N1 bivši šef OFAC-a Džon I. Smit – Amerika zahtijevala da se novac za prodaju uplati na zamrznute ruske račune, kako ga Moskva ne bi mogla iskoristiti za finansiranje rata. Dakle, Rusi bi bili primorani da prodaju, a da za to praktično ne dobiju novac. Takav scenario teško ćemo vidjeti.
Američki zvaničnici više puta su naglašavali da je cilj sankcija potkopavanje finansiranja ruskog rata preko energetske industrije. Namjera je bila oslabljenje ruske kontrole, ali je u praksi pogođen čitav srpski energetski sistem. Kompanija koja je snabdijevala do 90 odsto tržišta goriva ostala je odsječena od međunarodnih finansija i nabavke. To je pokazalo stvarnu cijenu „bratske pomoći“: Srbija je dobijala jeftinu naftu, ali je izgubila slobodu odlučivanja u energetici.
Beograd je prikliješten. S jedne strane Vašington i Brisel zahtijevaju smanjenje ruskog prisustva; s druge strane Moskva prijeti obustavom snabdijevanja energentima, uključujući i gas. Izlaz iz te zamke još nije pronađen.
Nakon što su sankcije uvedene, NIS je pokušao da spasi snabdijevanje pod ruskom kontrolom, izbjegavajući potpunu američku blokadu. Srpska vlada i ruski vlasnici pribjegli su nizu manevara kako bi stvorili privid restrukturiranja bez stvarne promjene kontrole. Prvi korak bio je razvodnjavanje udjela Gaspromnjefta: u septembru 2025. oko 11,3 odsto akcija preneseno je na malo poznatu firmu iz Sankt Peterburga, formalno nepovezanu sa energetikom. U stvarnosti, vlasnik te firme i dalje je Gasprom. Na papiru – manje ruskog uticaja; u praksi – sve po starom. Pokušaj skrivanja ruskih tragova bio je providan, a OFAC je to jasno razumio.
Istovremeno, NIS je tražio alternativne izvore sirove nafte. Međutim, nakon blokade Janafa, ključnog pravca za uvoz, Beograd se okrenuo transportu duž Dunava. Prevoz baržama pokazao se tehnički težak i ekonomski neisplativ: za potrebe NIS-a bilo bi potrebno najmanje 145 barži mjesečno, uz problem nizakog vodostaja, nedostatka lučkih kapaciteta i visokih troškova pretovara.
Drugi projekat odnosio se na izgradnju naftovoda od Mađarske do Pančeva, kojim bi se transportovala ruska nafta pristigla naftovodom Družba. Iako su Srbija i Mađarska, uz pomoć Moskve, potpisale sporazum o gradnji, a Kina izrazila interes za finansiranje, sama budućnost Družbe je neizvjesna zbog stalnog širenja zapadnih sankcija ruskoj naftnoj industriji.
Analitičari primjećuju da ruska nespremnost da izgubi kontrolu nad NIS-om nije samo finansijske prirode: izbjegavanje nezavisne revizije vjerovatno skriva transakcije preko posredničkih firmi, kao i projekte povezane sa Rosotrudničestvom, mrežama „entuzijasta ruske kulture“ ili finansiranjem antiukrajinske propagande u regionu.
Srbija je tako upala u dvostruku zavisnost: formalno pokušava da izbjegne konflikt sa Zapadom, ali faktički održava ruske šeme. Što Beograd dublje tone u ovu „sivu zonu“, to će teže povratiti energetsku suverenost.
Američke mjere bile su udar ne samo na ruski kapital, već i na samu ideju srpske „neutralnosti“. Jer kada vaša nafta prolazi kroz Janaf, vaše transakcije kroz strane banke, a vaše vlasništvo kroz Gasprom – nijeste nezavisni. Vašington je Beogradu dao dovoljno vremena da izabere. Produžavanja rokova, prelazne dozvole – sve je to bilo vrijeme za odluku, a ne za spas.
Početkom novembra Viktor Orban ponovo je zaigrao ulogu posrednika. Nakon susreta sa Donaldom Trampom na Floridi, izjavio je da je obezbijedio „potpuno izuzeće Mađarske od sankcija“ na ruske energente. Međutim, Vašington je brzo naglasio da je riječ samo o jednogodišnjoj odgodi. Uz to, Mađarska je pristala na kupovinu američkog LNG-a i Vestinghausovog nuklearnog goriva za elektranu Pakš. Iza priče o „diplomatskoj pobjedi“ stajala je klasična razmjena – politička lojalnost za godinu dana energetske stabilnosti.
Ohrabren Orbanovim prividnim uspjehom, Aleksandar Vučić počeo je da priprema svoj pristup Vašingtonu u nadi da će dobiti sličnu indulgenciju – ovoga puta za NIS. No, za razliku od mađarskog premijera, Vučić se distancirao od direktnih pregovora, prepuštajući ih Rusima, koji bi, prema njegovim riječima, „trebalo da pregovaraju sa Amerikancima“.
Ruski menadžment svjestan je da kontrola nad NIS-om nije samo ekonomski, već i politički adut. Iako se tvrdi da se traži „neutralan investitor“, ostaje sumnja da bi kupac mogao biti struktura lojalna Kremlju.
Ova priča je od velike važnosti i za Hrvatsku. Nije tajna da su čak i advokati angažovani od hrvatske strane i Janafa, na neki način „navijali“ za Srbiju – tačnije, za prihode iz Srbije. NIS je najveći klijent Janafa, a Janaf je do nedavno ostvarivao čak 30% prihoda od transporta nafte za Pančevo. Ugovor važi do 31. decembra 2026, a u ovim okolnostima teško će biti ispunjen.
A Srbija? Problemi sa Rusijom nastaviće se i na drugom frontu – gasnom. Ako Rusija do kraja sedmice ne pošalje novi ugovor o isporukama gasa, Srbija, kako je najavio Vučić, već u ponedjeljak počinje pregovore sa alternativnim dobavljačima.

Energetski slom Srbije: Vučićevo oklijevanje, rezultat nula

Nakon što je evropske parlamentarce nedavno nazvao "ološem", Srbiju pretvorio u zemlju u kojoj se svakodnevno batinaju kritičari vlasti, a EU preko trovačkih kvazimedija tretirao na najgori način, Aleksandar Vučić se probudio jednog jutra i došao na genijalnu ideju da cijeli region treba istovremeno da uđe u EU - poručio je lider Socijaldemokratske partije (SDP) Ivan Vujović.
Ne može, cijeni on, otvoreno da kaže ono što svi znaju - da mu je ulazak CG u EU najveća noćna mora, pa mu je sinula "sjajna" ideja.
- Eto, po Vučiću nije bitno jesu li ispunjeni neki standardi, kakva je politika neke zemlje, ponaŝa li se država kao klasičan ruski proksi itd - istakao je Vujović.
Još ostaje, kaže Vujović, da vidimo kako će crnogorska posluga obraditi apel svog vožda.
- Vidimo da su terenske pripreme u toku na raznim nivoima. Operacija zaustavljanja CG na EU putu tek će da dobije na zamahu - to je zapravo ključna Vučićeva loše sakrivena poruka. Čeka nas zanimljiva 2026 - dodao je on.

Vujović: Vučićev proziran manevar za opstrukciju crnogorskog puta u EU

Izvršni direktor Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS) Vladimir Ivanović sa svojim savjetnikom Jagošem Pupovićem obišao je Institut za bolesti djece Kliničkog centra Crne Gore, povodom nabavke aparata za funkcionalno ispitivanje sluha, Eclipse – 25. Ukupna vrijednost aparat je preko 58.000 eura, a sredstva su obezbijeđena najevećim dijelom iz donacije. CEDIS je obezbijedio 30.000 eura, dok je Vojska Crne Gore donirala preko devet hilhada eura, Skupština Crne Gore i Concord Invest d.o.o. Podgorica po pet hilhada, NVO Bajker blizu hiljadu eura, a preostali dio, preko osam hiljada obezbijedio je KCCG iz sopstvenih sredstava. Donacija u iznosu od 30.000 eura realizovana je na osnovu ugovora o donaciji potpisanog u aprilu ove godine između CEDIS-a i Kliničkog centra Crne Gore. Ugovor o donaciji potpisali su Vladimir Ivanović, direktor Crnogorskog elektrodistributivnog sistema, i dr mr sc. Aleksandar Radović, direktor Kliničkog centra Crne Gore, čime je nastavljena dugogodišnja saradnja dvije institucije. - Donacija Institutu za bolesti djece Kliničkog centra Crne Gore predstavlja samo još jednu u nizu potvrda, najprije društveno odgovorne orijentacije CEDIS-a, ali i snažnog partnerskog odnosa sa KCCG, kao i svim zdravstvenim ustanovama u Crnoj Gori. Posebno nam je drago što su sredstva usmjerena Institutu za bolesti djece, imajući u vidu da je ovogodišnji fokus CEDIS-a u okviru društveno odgovornog poslovanja usmjeren na podršku najmlađima. Na osnovu ugovora potpisanog u aprilu ove godine, obezbijeđena su sredstva za nabavku aparata koji se koristi u svakodnevnom radu Instituta. Ovakvim ulaganjima želimo da damo konkretan doprinos jačanju zdravstvenog sistema i unapređenju uslova liječenja djece u Crnoj Gori. Vjerujemo da će ovaj aparat značajno unaprijediti dijagnostiku, olakšati rad medicinskog osoblja i doprinijeti kvalitetnijoj zdravstvenoj zaštiti naših mališana - kazao je Ivanović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251223161236_66d69185a358cda5a429c8adca856c61ab3f1ec1ebd7dc72c5d26fcc1294f0c4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251223161236_66d69185a358cda5a429c8adca856c61ab3f1ec1ebd7dc72c5d26fcc1294f0c4" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="uručenje aparata"> </figure>  Dr Velibor Majić, direktor Instituta za bolesti djece, ukazao je da je na ovaj način obezbjeđen jedan savremeni aparat za dijagnostiku oštećenja sluha kod djece. Uz donaciju CEDIS i uz pomoć drugih donacija u kojima su učestvovali Vojska Crne Gore, Concord Invest iz Podgorice, Skupština Crne Gore i Bajkeri dobre volje, Klinički centar je nadomjestio nedostajuća sredstva.&nbsp; Dr Majić je istakao da će ovaj aparat olakšati proces dijagnostike sluha kako medicinskom kadru, tako i pacijentima.&nbsp; - Za pojedine procedure koje radi ovaj aparat pacijenti su morali biti upućivani u regionalne centre. Pregled je sada kraći, ali i pouzdaniji. Ovo je veliki benefit za svu djecu koja imaju problem sa sluhom i ostalim problemima ravnoteže. Djeca su budućnost svake države, a ovaj aparat i naš kadar – doktorka Milena i doktor Danilo, će doprinijeti njihovom pravilnom razvoju i punom integrisanju u sistem školstva - istakao je on.&nbsp; Dr Milena Pupović, spec. otorinolaringologije i supspec. audiologije u Institutu za bolesti djece dodatno je pojasnila kako će aparat funkcionisati i koji će biti njegovi benefiti.&nbsp; - Ovaj aparat nam je značajno smanjio dužinu trajanja pregleda zato što se sada ispitivanje radi isključivo u prirodnom snu ili u opštoj anesteziji. Ranije nam je dva i po sata trebalo da odredimo prag sluha kod djece, sada ispitivanje završavamo za oko 45 minuta. Imamo veliki broj djece sa slušnim aparatima kod kojih nam je važno da odredimo prag sluha za svaku frekvenciju. Kroz ORL ambulantu je ove godine prošlo oko 9.000 pacijenata zakazanih pacijenata, kroz interventnu ambulantu 9.000, a kroz kabinet za audiološku njegu oko 900 djece. Od njih, skoro 10 posto je koji zahtijevaju ovu obradu. Ove godine je urađeno negdje oko 200 funkcionalnih ispitivanja sluha i nekih 900 audiometrija, što je veliki broj - saopštila je Pupović.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251223161240_e937361833f51d6e7ee8fd9eb57d9d63771c3cb929cce91c9bea1bbeccd3257a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251223161240_e937361833f51d6e7ee8fd9eb57d9d63771c3cb929cce91c9bea1bbeccd3257a" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="aparat za sluh"> </figure>  Ova značajna donacija Kliničkom centru samo je jedna od društveno odgovornih aktivnosti kojima CEDIS podržava zdravstvo u Crnoj Gori.&nbsp; - Zdravstvo predstavlja jednu od primarnih oblasti kada je u pitanju društveno odgovornog poslovanja CEDIS-a. Tokom ove godine, za ovu oblast izdvojeno je više od 44.000 eura. Pored donacije Kliničkom centru Crne Gore, kompanija je donirala i 13.068 eura Bolnici „Vaso Ćuković“ u Risnu za nabavku operacione lampe, čime su stvoreni uslovi za korišćenje još jedne operacione sale, što je od posebnog značaja za pacijente i lokalnu zajednicu - naveo je izvršni direktor CEDIS-a Vladimir Ivanović.

Institut za bolesti djece nabavio aparat za funkcionalno ispitivanje sluha

Institut za bolesti djece nabavio je aparat za funkcionalno ispitivanje sluha Eclipse - 25.&nbsp;
Ukupna vrijednost aparata je preko 58.000,00 eura a sredstva su obezbijeđena najevećim dijelom iz donacije.&nbsp;
CEDIS je obezbijedio 30.000,00 eura, dok je Vojska Crne Gore donirala preko devet hilhada eura, Skupština Crne Gore i Concord Invest d.o.o. Podgorica po pet hilhada, NVO Bajker blizu hiljadu eura, a preostali dio, preko osam hiljada obezbijedio je KCCG iz sopstvenih sredstava.
Izvršni direktor Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS) Vladimir Ivanović sa svojim savjetnikom, Jagošem Pupovićem, obišao je Institut za bolesti djece Kliničkog centra Crne Gore, povodom ove nabavke.
Donacija u iznosu od 30.000 eura realizovana je na osnovu ugovora o donaciji potpisanog u aprilu ove godine između CEDIS-a i Kliničkog centra Crne Gore. Ugovor o donaciji potpisali su Vladimir Ivanović, direktor Crnogorskog elektrodistributivnog sistema, i dr mr sc. Aleksandar Radović, direktor Kliničkog centra Crne Gore, čime je nastavljena dugogodišnja saradnja dvije institucije.
- Donacija Institutu za bolesti djece Kliničkog centra Crne Gore predstavlja samo još jednu u nizu potvrda, najprije društveno odgovorne orijentacije CEDIS-a, ali i snažnog partnerskog odnosa sa KCCG, kao i svim zdravstvenim ustanovama u Crnoj Gori. Posebno nam je drago što su sredstva usmjerena Institutu za bolesti djece, imajući u vidu da je ovogodišnji fokus CEDIS-a u okviru društveno odgovornog poslovanja usmjeren na podršku najmlađima. Na osnovu ugovora potpisanog u aprilu ove godine, obezbijeđena su sredstva za nabavku aparata koji se koristi u svakodnevnom radu Instituta. Ovakvim ulaganjima želimo da damo konkretan doprinos jačanju zdravstvenog sistema i unapređenju uslova liječenja djece u Crnoj Gori. Vjerujemo da će ovaj aparat značajno unaprijediti dijagnostiku, olakšati rad medicinskog osoblja i doprinijeti kvalitetnijoj zdravstvenoj zaštiti naših mališana - kazao je Ivanović.
Dr Velibor Majić, direktor Instituta za bolesti djece, ukazao je da je na ovaj način obezbjeđen jedan savremeni aparat za dijagnostiku oštećenja sluha kod djece. Uz donaciju CEDIS i uz pomoć drugih donacija u kojima su učestvovali Vojska Crne Gore, Concord Invest iz Podgorice, Skupština Crne Gore i Bajkeri dobre volje, Klinički centar je nadomjestio nedostajuća sredstva.
Dr Majić je istakao da će ovaj aparat olakšati proces dijagnostike sluha kako medicinskom kadru, tako i pacijentima.
- Za pojedine procedure koje radi ovaj aparat pacijenti su morali biti upućivani u regionalne centre. Pregled je sada kraći, ali i pouzdaniji. Ovo je veliki benefit za svu djecu koja imaju problem sa sluhom i ostalim problemima ravnoteže. Djeca su budućnost svake države, a ovaj aparat i naš kadar – doktorka Milena i doktor Danilo, će doprinijeti njihovom pravilnom razvoju i punom integrisanju u sistem školstva - istakao je on.
Dr Milena Pupović, spec. otorinolaringologije i supspec. audiologije u Institutu za bolesti djece dodatno je pojasnila kako će aparat funkcionisati i koji će biti njegovi benefiti.
- Ovaj aparat nam je značajno smanjio dužinu trajanja pregleda zato što se sada ispitivanje radi isključivo u prirodnom snu ili u opštoj anesteziji. Ranije nam je dva i po sata trebalo da odredimo prag sluha kod djece, sada ispitivanje završavamo za oko 45 minuta. Imamo veliki broj djece sa slušnim aparatima kod kojih nam je važno da odredimo prag sluha za svaku frekvenciju. Kroz ORL ambulantu je ove godine prošlo oko 9.000 pacijenata zakazanih pacijenata, kroz interventnu ambulantu 9.000, a kroz kabinet za audiološku njegu oko 900 djece. Od njih, skoro 10 posto je koji zahtijevaju ovu obradu. Ove godine je urađeno negdje oko 200 funkcionalnih ispitivanja sluha i nekih 900 audiometrija, što je veliki broj - saopštila je dr Pupović.
Ova značajna donacija Kliničkom centru samo je jedna od društveno odgovornih aktivnosti kojima CEDIS podržava zdravstvo u Crnoj Gori.
- Zdravstvo predstavlja jednu od primarnih oblasti kada je u pitanju društveno odgovornog poslovanja CEDIS-a. Tokom ove godine, za ovu oblast izdvojeno je više od 44.000 eura. Pored donacije Kliničkom centru Crne Gore, kompanija je donirala i 13.068 eura Bolnici „Vaso Ćuković“ u Risnu za nabavku operacione lampe, čime su stvoreni uslovi za korišćenje još jedne operacione sale, što je od posebnog značaja za pacijente i lokalnu zajednicu - naveo je izvršni direktor Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CDIS), Vladimir Ivanović.

Mirko Vučinić ostaje na klupi fudbalske reprezentacije Crne Gore.
To je odluka sa današnje sjednice Izvršnog odbora Fudbalskog saveza Crne Gore (FSCG).
- Vučinić je dobio povjerenje Izvršnog odbora da vodi nacionalni tim tokom naredne godine, u prijateljskim utakmicama koje će reprezentacija odigrati u martu i maju/junu, odnosno mečevima UEFA Lige nacija koji su na programu od septembra do novembra sljedeće godine - navode iz FSCG.
Podsjećamo, Vučinič je na toj poziciji nedavno zamijenio Roberta Prosinečkog.

Ima povjerenje FSCG: Vučinić ostaje selektor 'sokola'

Budžet Glavnog grada, projektovan na 164,2 miliona eura, nije kreiran u interesu građana, te ga DPS neće podržati, poručio je u Drugačijoj vezi šef Kluba odbornika te stranke Andrija Klikovac.
- Kada kažete da je budžet 164 miliona eura i da je po iznosu najveći od svih prethodnih, građani bi vjerojatno pomislili da je to odlično i da grad ima više para, ali tu su dva ključna argumenta. Prvi da će iz prethodne godine u 2006. godinu biti prenešeno gotovo 38 miliona eura sredstava građana Podgorice, koja nisu utrušena u prethodnoj godini, jer lokalna administracija nije bila sposobna da realizuje projekte koje su obećavali građanima. S druge strane, kada vidite da svi prihodi grada rastu, a da je broj poreznih obveznika koji uplaćaju isti, onda je jasna činjenica da su sve veći nameti, koje lokalna administracija zajedno sa državnom administracijom nameće građanima. Jasno je da mi nećemo podržati ovakav budžet - poručuje Klikovac.
<h2>Botun ključna stavka budžeta, rebalans neminovan ako gradnja ne počne</h2>
U budžetu je za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu opredijeljeno 17 miliona eura što, kako navodi Klikovac, jasno ukazuje na činjenicu da Glavni grad neće odustati od ovog projekta. Ipak, dodaje, da budžet ne prikazuje realne prilike koje će uslijediti naredne godine.
- Mi ćemo već u prvim mjesecima ove godine znati da li tamo ima ili nema gradnje. Ukoliko nema gradnje, mi već u februaru ili martu mjesecu moramo raditi rebalans budžeta, jer nije mala stavka da preko 10 odsto sredstava u budžetu neće biti utrošena po toj namjeni. Vjerujem da će gospodin Mujović, zajedno sa gospodinom Spajićem, uraditi sve što je moguće kako bi se došlo do gradnje postrojenja u Botunu, jer u ovom trenutku će, ukoliko ne dođe do gradnje, biti ugrožena ukupna finansijska održivost sistema Glavnog rada - ističe Klikovac.
Po ovom pitanju od DNP-a, kako kaže, ne očekuju ništa.
- Vi ste imali u prethodne tri godine gospodina Kneževića koji nema u šta se nije zakleo, a da to nije prekršio. Imate DNP koji očigledno strahuje za fotelje u lokalnoj administraciji, da bi mogli da nastave ove vrste zloupotreba prilikom partijskog zapošljavanja. I sada vidite odbornike DNP, za koje se ne zna jesu li bliži centrali partije, gospodinu Kneževiću, ili su bliži predsjednici lokalnog parlamenta, gospođi Borovinić Bojović. Tako da je pitanje za sami DNP, da li oni zaista nastupaju kao jedinstvena politička cijelina ili tamo postoje neke vrste političkih frakcija - kaže Klikovac.
<h2>Botunjani ne vjeruju Spajiću, Milatovićeva medijacija stvara kontraefekat</h2>
Osvrnuvši se na ponudu Vlade Crne Gore Botunjanima, Klikovac kaže da je ključni problem što oni ne vjeruju premijeru Spajiću.
- Oni ne vjeruju gospodinu Spajiću iz prostog razloga što je recimo obećao deset autoputeva, a ne počinje nijedan. Gospodin Spajić je obećao milijardu investicija iz Japana, a te milijarde nema. I sad se postavlja osnovno pitanje zašto gospodinu Spajiću da vjeruju mještani Botuna u vezi teme rješenja problema crvenog mulja u tom mjestu, ako recimo za pet godina, od kada je gospodin Spajić u vladama i kao ministar financija i kasnije premijer, ništa nije uradio da pokrene to pitanje za pet godina. U takvoj jednoj situaciji imate problem da nekoga ubijedite da vam zaista vjeruje i iz tih razloga mještani Botuna mislim da sve manje imaju i prostora da povjeruju ovakvim garancijama - pojašnjava sagovornik Antene M.
Komentarišući to što je predsjednik Jakov Milatović primio na razgovor mještane Botuna, Klikovac kaže da to samo stvara kontraefekat.
- Vidjećete da je u slopu svih aktivnosti koje je imao, gdje je vršio neke vrste medijacija i što nije u sladu sa Ustavom i njegovom ulogom u političkom životu, da je bio prilično neuspješan. Jedino što je uspio jeste da sruši tendu ispred budućeg KFC objekta u Podgorici. Mene samo interesuje šta može gospodin Milatović garantovati mještanima Botuna. Za gospodina Milatovića je puno bolje da se pozabavi onim temama koje su definisane Ustavom, a koje treba predsjednik adekvatno da vrši - poručuje Klikovac.
<h2>Najava ostavke gradonačelnika otvara mogućnost političke krize u Podgorici</h2>
Govoreći o najavi gradonačelnika Mujovića da će, ukoliko ne dođe do početka izgradnje postrojenja u Botunu, podnijeti ostavku, Klikovac vjeruje da će on ostati dosljedan onome što je javno poručio.
- Ali isto tako vjerujem da, ukoliko dođe do nekog prolongiranja roka, da će uvažiti činjenicu da je rok prolongiran i da teku i dalje pregovori, te da oni nijesu završeni i da u toj situaciji on neće podnijeti ostavku do 31. decembra - uvjeren je Klikovac.
Ukoliko Mujović podnese ostavku, Klikovac objašnja potencijalne scenarije.
- U tom trenutku neka nova većina može da predloži kandidata za gradonačelnika Podgorice, da se uđe u tu proceduru i da se vidi da li će taj predlog dobiti potrebnu većinu u lokalnom parlamentu. S druge strane, ukoliko se to ne desi, mi ulazimo u jednu duboku političku krizu na nivou Podgorice. Tada ćemo najvjerojatnije ići na nove lokalne izbore ili ukoliko ne dođe do zakazivanja sjednica u periodu od šest mjeseci, Vlada može da odredi prinudnu upravu na nivou Glavnog grada - pojašnjava Klikovac.
<h2>Sporno finansiranje RTV Podgorica i sumnje na partijsko zapošljavanje</h2>
Za DPS je, naglašava Klikovac, problematično i to što je 2,2 miliona eura opredijeljeno za finansiranje lokalnog javnog emitera RTV Podgorica.
- Nećemo da dozvolimo da se tamo zapošljavaju, od novca građana Podgorice, braća, sestre, kumovi, rodbina lokalnih funkcionera, da se angažuju po ugovorima o dijelu razni ljudi, da se bave montažom, snimanjem, pored zaposlenih u toj medijskoj kući. Da se razne usluge fakturišu na tu medijsku kuću bez ikakvog osnova i pravnog utemeljenja. A nećemo i da dozvolimo ni da građani Podgorice finansiraju nečiju propagandnu organizovanu grupu koja je mimo svih zakona ove države zapošljena u toj medijskoj kući - ističe šef Kluba odbornika DPS-a u Glavnom gradu.
<h2>Neusvajanje budžeta vodi privremenom finansiranju i usporavanju kapitalnih projekata</h2>
Ukoliko se, pak, budžet ne usvoji, Klikovac pojašnjava da se donosi odluka o privremenom finansiranju.
- Svaki naredni mjesec biće utrošena jedna dvanestina sredstava iz prethodnog budžeta, znači za 2025. godinu, tako da će grad nastaviti da funkcioniše u smislu isplate zarada, socijalnih davanja i svih izdataka i biće usporen u smislu realizacije nekih kapitalnih projekata u zavisnosti od dinamike realizacije tih projekata i dogovora sa izvođačem - navodi Klikovac.
Budžet za narednu godinu je test opstanka vlasti u Glavnom gradu, smatra Klikovac i zaključuje da, ukoliko ne bude usvojen u lokalnom parlamentu, to jasno pokazuje da aktuelna vlast u Podgorici ne funkcioniše i da se ulazi u period duboke političke krize.

Klikovac u DRV: Budžet za narednu godinu je test opstanka vlasti u Glavnom gradu, ukoliko se ne usvoji, Podgorica ulazi u period duboke političke krize

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, bez ijednog pogleda ili riječi, nonšalantno je prošao pored majke Slobodanke Krgović, koja štrajkuje glađu ispred zgrade parlamenta, boreći se, kako kaže, za dostojanstvo svih majki sa troje i više djece čija su primanja zamrznuta još od 2016. godine.&nbsp; Mandić se uputio ka službenom automobilu, potpuno ignorišući ženu koja stoji sa transparentom i apeluje na državni vrh. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoTE8wNc6vVQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Krgović jističe da je na ovaj vid protesta primorana, jer majke godinama bezuspješno pokušavaju da dobiju makar minimum institucionalne pažnje. – Ja sam počela štrajk glađu da bih apelovala na predstavnike vlasti da nam povećaju primanja koja su zamrznuta od 2016. godine, a u jednom periodu ih nijesmo ni primale. Donijet je zakon 2021. i od 2022. dobijamo ta fiksna obeštećenja. Tražimo da se odmrznu primanja i da se usklađuju jednom ili dvaput godišnje, kao sva ostala, u odnosu na troškove života – kazala je Krgović. Podsjeća da su majke već protestovale ispred Skupštine, ali da nije bilo reakcije institucija. Peticiju koju je potpisalo 7.500 majki parlament još nije razmotrio, iako je budžet na dnevnom redu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122211124_e723e5ab81ffbd4b5c777b30ccd9b44b8f7dc7c6d69d4973c422bcbae48aafdb.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025122211124_e723e5ab81ffbd4b5c777b30ccd9b44b8f7dc7c6d69d4973c422bcbae48aafdb" data-rendition-name="original" width="677" height="388" loading="lazy" alt="krgović"> </figure>  – Zato smo zabrinute. Ako se usvoji budžet bez razmatranja naših zahtjeva, pitanje je šta dalje. Zato sam i ponijela transparent sa iznosima primanja: 192 eura za majke sa biroa i 336 za majke iz radnog odnosa – navela je ona. Krgović poručuje da očekuje hitnu reakciju Skupštine prije izglasavanja budžeta, jer u suprotnom – protest bi mogao da se radikalizuje. – Moj štrajk glađu trajaće do petka. Ako ne bude reakcije, majke iz cijele Crne Gore će doći ovdje i radikalizovaćemo štrajk: blokade saobraćaja i druge mjere. Ali vjerujem da do toga neće doći. Očekujem da me neće pustiti da kolabiram ovdje, već da ćemo dobiti poziv. Predali smo zahtjeve Skupštini i Vladi – kazala je ona. Majke, dodaje, traže tri konkretne stvari: - &nbsp;korekciju i usklađivanje primanja, - &nbsp;isplate preko banaka i uplatu doprinosa za PIO, - sastanak sa predstavnicima vlasti – koji do sada nije zakazan. Uprkos njenom prisustvu pred samim ulazom, predsjednik Skupštine prošao je pored nje bez reakcije, sa potpunim &nbsp;odsustvom empatije prema ženi koja zbog egzistencijalne borbe rizikuje zdravlje. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FKY4h1YSluAc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

VIDEO: Mandić nonšalantno prošao pored majke koja štrajkuje glađu; Krgović: Ne tražim ništa lično već pravdu za 7.500 majki

Nećete ime i djelo Vitomira Nikolića zloupotebljavati za vaše revizionističke ciljeve, nećete praviti nove bećirovske skandale po Crnoj Gori. Ostavićete moga oca, njegovo ime i djelo na miru zauvijek - poručila je kćerka pjesnika Danica Nikolić u reagovanju povodm dodjelu nagrade koja nosi njegovo ime.&nbsp;
Kako ističe, četnici iz nikšićke vlasti opet tajno i podmuklo, kao što samo oni umiju, pokušavaju da prisvoje Vitomira Nikolića - ovog puta dodjelom nagrade koja nosi njegovo ime.&nbsp;
- Izmislili su konkurs Književne zajednice "Vladimir Mijušković", skriven od najvećeg dijela javnosti, kao što su sakrili sastav žirija i dobitnika "nagrade". Ništa vi nećete dodjeljivati sa imenom Vitomira Nikolića. Ne može - poručila je Nikolić.&nbsp;
Dodaje da su se sjetili samo zato što im ime i djelo Vitomira Nikolića trebaju da operu svoje svakodnevne fašističke i četničke ispade, te da njega prikažu kao "svoga".
- Da izlažirate njegovu biografiju kao što ste bezbroj puta pokušali i dalje pokušavate, da prećutite "Noć sa Dubrovnikom" kao da se nikad nije desila, da poništite njegov antiratni angažman i antifašističku tradiciju čitave jedne porodice, da "dokažete" da nije bio Crnogorac i crnogorski pjesnik, da ga uprljate svim onim što svakodnevno radite na razgradnji države, izazivanju međunacionalne i međuvjerske mržnje... Ne može. Prije svega ne može jer ste Vitomir Nikolić i vi, bando izdajnička, dvije galaksije koje se ni za milijardu godina neće dodirnuti. Vaši ideološki preci su od njega napravili ratno siroče i ne postoji način da njegovo ime bude u istom korpusu sa vama - ističe Nikolić.&nbsp;
Ne može, kako dodaje, zato što su opet pokušali da mimo konsultacije sa mjom kao jedinim nosiocem autorskih prava na djela Vitomira Nikolića, a samim tim i nosiocem prava na poštovanje djela i moralnih prava (Zakon o autorskom i srodnim pravima), zloupotrijebe njegovo ime i djelo za svoje prljave ideološke rabote.&nbsp;
- Niti ste me obavijestili o konkursu i o dodjeli nagrade, niti pitali za dozvolu, niti na bilo koji način pokušali (svakako ne biste uspjeli) da me uključite u rad nepoznatog žirija, komisije ili čega već. Sram vas bilo. Da je živ, prezirao bi vas jednako kao što je prezirao vašeg idola Rista Radovića i mijenjao bi program na televiziji kada se pojavite. Gonio bi vas za svaku laž i krivotvorenje njegove biografije koje ste pokušali da plasirate. Došao bi lično da vam pljune na konkurs i nagradu, taman da na nju stavite njegovu sliku u prirodnoj veličini - naglasila je Nikolić.&nbsp;
A pošto on ne može da dođe jer, kako navodi, leži mrtav dobrano zahvaljujući tome što su njihovi "ratni drugovi" razarali njegov rodni Mostar, voljeno Sarajevo i gospodin Grad Dubrovnik, doći će ona.&nbsp;
- Da vidim šta ćete da uradite. Vidimo se u petak u Nikšiću - poručila je Nikolić..

Nikolić: Nećete ime i djelo mog oca zloupotebljavati za vaše revizionističke ciljeve

Bivšem ministru poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutinu Simoviću određeno je zadržavanje do 72 sata nakon saslušanja u Specijalnom državnom tužilaštvu.
On je uhapšen jutros po nalogu SDT-a.
Njegov branilac, advokat Miroslav Adžić, za Portal ETV je kazao da se Simoviću na teret stavlja zloupotreba službenog položaja, odnosno da je u periodu od 2017. do 2020. godine kao ministar poljoprivrede zloupotrijebio pravo na reprezentaciju.
- Na teret mu se stavlja da je u roku od tri godine u desetak slučajeva zloupotrijebio pravo na reprezentaciju u ukupnom iznosu od oko 5.000 eura, te da je riječ o vise računa u iznosu od &nbsp;100 do oko 500 eura - rekao je Adžić.&nbsp;
Simović je, dodaje advokat, tokom saslusanja pred specijalnom tužiocem Sinisom Milićem iznio svoju odbranu i detaljno objasnio sve čega se mogao sjetiti iz tog perioda, a vezano za krivično djelo koje mu se stavlja na teret.&nbsp;
Advokat Adžić na kraju je dodao da za sada nije poznato da li će tužilac Milić zatražiti od Višeg suda da se Simoviću odredi pritvor.

Simoviću zadržavanje do 72 sata: SDT ga tereti za zloupotrebu "tešku" 5.000 eura

Administracija predsjednika SAD Donalda Trampa smjenjuje gotovo 30 karijernih diplomata sa ambasadorskih i drugih mjesta u ambasadama. Prema pisanju američkih medija, među njima je i američka ambasadorka u Crnoj Gori – Džudi Rajzing Rajnke.
To se događa u okviru napora za preoblikovanje američkih diplomatskih predstavništava i postavljenje osoblja za koje se smatra da potpuno podržava Trampove prioritete, oličene u poruci "Amerika na prvom mjestu", piše <a href="https://apnews.com/article/diplomacy-ambassadors-state-department-1a10058998c86e799ce4e5132a99da18" target="_blank">Associated Press</a>.
Šefovi misija u najmanje 29 zemalja obaviješteni su prošle nedjelje da se njihova postavljenja završavaju u januaru, rekla su dva zvaničnika Stejt departmenta koji nijesu željeli da im se navede ime. Oni koji su pogođeni promjenama ne gube svoj posao u spoljnoj službi i vraćaju se u Vašington na druge dužnosti ako žele da ih preuzmu, rekli su ti zvaničnici.
Svi povučeni ambasadori preuzeli su dužnost za vrijeme administrcije predsjednika Džozefa Bajdena, ali su ostali na tim mjestima poslije prvobitne čistke na početku Trampovog drugog mandata u januaru, kada su ciljani uglavnom politički postavljeni namještenici. To se promijenilo u srijedu kada su počeli da dobijaju obavještenja iz Vašingtona da treba da odu, piše Associated Press.
Stejt department nije komentrisao konkretan broj osoblja ili ambasadora kojih se to tiče, ali je saopšteno da se radi o standardnom procesu u svakoj adminsitraciji. Kako je saopšteno, ambasador je "lični predstavnik predsjednika i predsjednikovo je pravo da osigura da ima pojedince u ovim zemljama koji unapređuju njegovu agendu 'Amerika na prvom mjestu'".
Najviše pogođena smjenama je Afrika, gdje su povučeni ambasadori iz 13 zemalja - Burundi, Kamerun, Zelenortska ostrva, Gabon, Obala Slonovače, Madagaskar, Mauricijus, Niger, Nigerija, Ruanda, Senegal, Somalija i Uganda.
Na drugom mjestu je Azija sa promjenama ambasadora u šest zemalja - Fidži, Laos, Maršalska ostrva, Papua Nova Gvineja, Filipini i Vijetnam.
U Evropi smjene su se dogodile u Jermeniji, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i Slovačkoj.
Na Bliskom istoku u dvije države - Alžiru i Egiptu, koliko i u Južnoj i Centralnoj Aziji - u Nepalu i Šri Lanki) i na Zapadnoj hemisferi - u Gvatemali i Surinamu.

Tag: srbija

Vuletić: Kako se bude bližio prijem Crne Gore u EU frustracija u Srbiji će rasti

Veliki studentski protest u Novom Pazaru: „Ili oni ili mi“

Gruhonjić: Novi Zakon o demokratiji i prosperitetu predstavlja vrstu Damoklovog mača nad funkcionerima režima u Beogradu

Srpsko Ministarstvo informisanja uputilo izvinjenje nakon skandaloznih izjava ministra o Hrvatskoj i Ukrajini

Čelnici EU: Vučićeva je odluka da Srbija ne učestvuje na Samitu Zapadnog Balkana

Vučević: Očekujemo da Crna Gora poštuje Srbiju onako kako poštuje i druge države

Trampov zet odustao od gradnje hotela u Beogradu

Hrvatska izručila Srbiji visokopozicioniranog člana kavačkog klana

Energetski slom Srbije: Vučićevo oklijevanje, rezultat nula

Vujović: Vučićev proziran manevar za opstrukciju crnogorskog puta u EU

Institut za bolesti djece nabavio aparat za funkcionalno ispitivanje sluha

Institut za bolesti djece nabavio aparat za funkcionalno ispitivanje sluha

Ima povjerenje FSCG: Vučinić ostaje selektor 'sokola'

Klikovac u DRV: Budžet za narednu godinu je test opstanka vlasti u Glavnom gradu, ukoliko se ne usvoji, Podgorica ulazi u period duboke političke krize

PRATITE TVe UŽIVO