Vaterpolo U20 reprezentacija Crne Gore na Evropskom prvenstvu igraće sa reprezentacijama Španije, Njemačke i Srbije, odlučeno je danas žrijebom.
Muški turnir obuhvatiće Elite i Division I takmičenja, koja će biti odigrana u Varni (Bugarska), odnosno Oeirasu (Portugal).
Žensko prvenstvo okupiće 20 reprezentacija u Oeirasu.
Takmičenje će biti odigrano &nbsp;od 10. do 16. avgusta, a crnogorska selekcija nastupiće u Elitnoj diviziji u Varni.
U prvoj fazi takmičenja, u grupnoj fazi, igraće se po sistemu svako sa svakim, nakon čega će dvije prvoplasirane reprezentacije iz grupa A i B direktno plasirati u četvrtfinale.
Timovi koji osvoje treće i četvrto mjesto u grupama A i B, boriće se protiv reprezentacija koje u grupama C i D zauzmu jedno od prva dva mjesta za preostale pozicije u četvrtifnalu.
Grupa A: Hrvatska, Mađarska, Italija i Grčka
Grupa B: Crna Gora, Španija, Njemačka i Srbija
Grupa C: Turska, Bugarska, Francuska, Slovenija
Grupa D: Holandija, Rumunija, Malta i Češka

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Crnogorski vaterpolisti u grupi sa Španijom, Njemačkom i Srbijom

Srbija i Azerbejdžan gradiće zajednički gasnu elektranu instalirane snage 500 megavata, saopšteno je danas tokom posjete Beogradu predsjednika Azerbejdžana Ilhama Alijeva, koji je najavio ulaganje „značajnih sredstava“ u Srbiju.
- Projekat izgradnje gasne elektrane u Srbiji biće jedna od najvećih investicija Azerbejdžana u Evropi- rekao je Alijev na zajedničkoj konferenciji za medije nakon razgovora sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.
Alijev je istakao da Azerbejdžan i Srbija imaju „veoma jasne planove“ za budućnost, posebno u oblasti energetike i saobraćaja, s ciljem unapređenja saradnje u tim sektorima.
Potpisan niz bilateralnih sporazuma
Azerbejdžan je nedavno započeo isporuke prirodnog gasa Srbiji, koja je do sada bila dominantno oslonjena na ruski gas.
- Dogovorili smo povećanje količina za izvoz, a taj gas biće pretvoren u električnu energiju. Tako ćemo imati čistu energiju za domaće tržište, a u bliskoj budućnosti i mogućnost izvoza- naveo je Alijev.
Vučić je ocijenio da bi gasna elektrana, koja bi mogla biti izgrađena u okolini Niša, mogla biti otvorena 2029. godine.
Tokom sastanaka dvije delegacije potpisan je i niz bilateralnih sporazuma o daljem unapređenju ekonomske saradnje, a najavljeno je i skoro uspostavljanje direktne avio-linije između Beograda i Bakua.

Srbija i Azerbejdžan gradiće zajedno gasnu elektranu

Antivladini demonstranti, na poziv studenata, 15. februara su u Kragujevcu i Orašcu protestima obilježili Dan državnosti Srbije, ponovivši zahtjev za raspisivanjem vanrednih izbora.
Na istim mjestima vlast je organizovala ceremonije, a premijer Srbije Đuro Macut poručio je da su mladi "nosioci budućnosti" i da "ljubav prema otadžbini mora nadmašiti sve razlike".
Dan državnosti obilježava se na verski praznik Sretenje, u sjećanje na 15. februar 1835. kada je u Kragujevcu proglašen prvi moderni srpski ustav, Sretenjski ustav, te na početak Prvog srpskog ustanka 1804. u Orašcu.
Studenti su u Kragujevcu podsjetili na svoje zahtjeve, uključujući raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora i utvrđivanje odgovornosti za smrt 16 ljudi na Železničkoj stanici u Novom Sadu. Okupljenima su se obratili i bivša profesorka Jelena Kleut, kojoj je u januaru prekinut radni odnos, te profesor Miroslav Marković iz Aranđelovca, nazivajući studente "herojima" u borbi protiv društvene nepravde.
Studenti su potom formirali kolonu automobila ka Orašcu, gdje je održan drugi dio skupa.
Na državnoj ceremoniji u Orašcu, premijer Macut pozvao je mlade na jedinstvo i dijalog, a prisustvovali su i premijer Republike Srpske Savo Minić i predsjednik Skupštine RS-a Nenad Stevandić.
U Kragujevcu je upriličena i svečana akademija povodom prvog Ustava Srbije, na kojoj su bili predsjednica Skupštine Ana Brnabić i ministri. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić čestitao je praznik putem Instagrama, podsjetivši na istorijske temelje slobode i državnosti Srbije.
Dan državnosti je simbolično obilježen i u Briselu, oblačenjem statue "Maneken Pisa" u srpsku narodnu nošnju. Aktivisti srpske dijaspore organizovali su okupljanje sa transparentima, koje je osudio generalni sekretar Ministarstva spoljnih poslova Dušan Kozarev, navodeći da nisu uspjeli sabotirati proslavu.

Antivladini demonstranti i vlast obilježili Dan državnosti Srbije u Kragujevcu i Orašcu

Prijevremeno penzionisani komandant Kopnene vojske Srbije, general- potpukovnik Milosav Simović, zaključio je sporazum o priznanju produženog krivičnog djela iz Zakona o tajnosti podataka i neprovasnažno je osuđen na kaznu zatvora od šest mjeseci koju će izdržavati u prostorijama u kojima stanuje, potvrdilo je Više javno tužilaštvo u Negotinu, piše Danas.
U obajveštenju javnog tužioca Dragana Pejkića se potvrđuje da je Viši sud u Nišu u cjelosti prihvatio Sporazum o priznanju krivičnog djela, koji je predložio sam general Simović, i donio presudu kojom je on oglašen krivim zbog navedenog krivičnog dela.
Sporazumom se priznaje izvršenje produženog krivičnog dela, naveo je tužilac, bez preciziranja na koju situaciju se ono konkretno odnosi.

500x500

Bivši komandant Kopnene vojske Srbije general Simović osuđen na šest mjeseci zatvora

Bio sam na mnogo minhenskih konferencija, ovolika gužva nikada nije bila… - rekao je večeras predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, obraćajući se iz Minhena srpskim novinarima.
Vučić je kazao da nikada nije vidio više ljudi u uniformama, kao i da svi govore o ratu. Naveo je i da se govori o nuklearnoj moći.
Kako je naveo, pažljivo je slušao njemačkog kancelara, pa naglasio da se mnogo toga novog u svijetu zbiva, kao i da nije siguran da Srbija to pažljivo prati.
- Nećemo sukobe s Njemcima, ni s Amerikancima, ni s Rusima i Kinezima - rekao je.
Vučić je potom naveo da je u razgovoru sa kineskim ministrom vanjskih poslova dogovorio dalje unapređenje saradnje u svim oblastima, proizvodnji robota, kao i dobroj vojnoj saradnji, koja može biti još bolja. On je najavio da će u prvoj polovini godine posjetiti Kinu.
Predsjednik Srbije je rekao da je razgovarao sa Antonijom Koštom, predsjednikom Evropskog savjeta, pa naveo da je čuo da su zadovoljni kretanjima u energetici i reviziji biračkog spiska, ali da EU nije zadovoljna promjenama pravosudnih zakona.
– Rekao sam da, ako Venecijanska komisija kaže, mi ćemo ih promijeniti – naveo je predsjednik Srbije.
Ostalo je pitanje REM-a, dodao je, jer neki koji su u manjini hoće da budu većina pa da ukidaju pojedine televizije.
- Postavio sam pitanje u vezi sa vojnim savezom između Tirane, Zagreba i Prištine, čekam odgovor…, možda ću jednom da dobijem taj odgovor, prije nego što krenu u akciju. Najveća prijetnja Srbiji je vojni savez Zagreba, Tirane i Prištine, ali neću da vam kažem ko je to odobrio, jer čuvam Srbiju - rekao je Vučić.

Vučić: Najveća prijetnja Srbiji je vojni savez Zagreba, Tirane i Prištine - ali neću da kažem ko je to odobrio

Demokratska stranka (DS) osudila je danas prijetnje upućene studentima u Novom Sadu, ocijenivši da je potpuno jasno da je „njihov nalogodavac lično predsjednik Srbije Aleksandar Vučić“.
- U zemlji u kojoj institucije ne rade, a zastrašivanje je postalo zvanična metoda vlasti, ovakve stvari se ne dešavaju bez političke komande- saopštio je DS, ističući da je „Vučić pokrovitelj i glavni profiter kriminalnog sistema koji je okupirao državu“.
Demokrate će se odazvati pozivu na protest u Valjevu, u Šumadiji, u Novom Sadu, kao i svakom narednom protestu na koji pozivaju oni koji su probudili nadu da je u Srbiji moguće pobijediti mafijaški režim i izboriti se za normalan život, navodi se u saopštenju.
Demokratska stranka je ukazala da u Srbiji postoji samo jedna relevantna društvena tema – oslobađanje države iz čeljusti mafije – i dvije strane: „mafija koju predvodi Vučić“ i građani koje predvode studenti.
- Između toga ne postoji ništa. Zato je podrška studentskoj listi obaveza svih koji su protiv mafije. To je jedini način da dobro pobijedi zlo u Srbiji i da se ova zemlja vrati građanima- poručio je DS.
Novosadski studenti ranije su saopštili da su dobili prijeteće pozive u kojima im je sugerisano da ne organizuju protest 16. februara, kada je najavljen dolazak predsjednika Srbije Aleksandra Vučića na proslavu 200 godina Matice srpske, koja će biti održana u Srpskom narodnom pozorištu.

DS o prijetnjama novosadskim studentima: Nalogodavac je Vučić lično, zastrašivanje zvanična metoda vlasti

Komesarka za proširenje Evropske komisije, Marta Kos, u intervjuu za N1 istakla je da nedavne revizije pravosudnih zakona u Srbiji predstavljaju korak unazad i da je narušeno povjerenje EU u zemlju, te da očekuju da njihova primjena bude obustavljena. Komentarišući činjenicu da ih je predsjednik Aleksandar Vučić potpisao, Kos je rekla da „može samo da pretpostavlja koji je razlog“ i da je sa svojim timom uradila procjenu „koja nije dobra“. Na pitanje o detaljima te procjene, nije željela konkretno da odgovori.
Put Srbije ka EU
Na pitanje N1 da li je Srbija zaista na putu ka EU, Kos je odgovorila:
- Želim da vjerujem da jeste. Otkako je Srbija dobila status kandidata, postoje odgovornosti i obaveze sa obje strane. Moja je dužnost da učinim sve što je moguće da Srbija ostane na evropskom putu i da joj pomognem da postane članica EU. Ali to mora da se radi uz posvećenost i odgovornost sa obje strane- kazala je.
Ona je dodala da postoje „usponi i padovi“ i da su posljednje izmjene zakona jasan korak unazad, jer zadiru u nezavisnost sudstva i tužilaštva, što je u samom srcu procesa pristupanja EU i vladavine prava.
- Ove izmjene narušile su naše povjerenje. Sve je teže meni i drugim ljudima u Briselu koji su spremni da pomognu Srbiji. Pitanje je da li zaista vjerujemo da Srbija želi da postane članica EU, odnosno da li vjerujemo srpskoj vladi i parlamentu. Ja i dalje vjerujem i nastaviću da pokušavam dok god ima smisla- dodala je.
Revizija zakona i obustava primjene
Komentarišući usvojene zakone, Kos je naglasila da očekuje od srpske vlade da obustavi njihovu primjenu i da se izvrši revizija zakona na inkluzivan način, uz konsultacije sa Evropskom komisijom i Venecijanskom komisijom.
- Nadam se da će to biti učinjeno, jer ako ne, moraćemo da razgovaramo drugačije- rekla je Kos.
Na pitanje kako komentariše potez predsjednika Vučića da potpiše zakone, Kos je rekla:
- Ne znam razlog zašto ih je potpisao. Važno je ne samo šta se dešava, već i zašto. Ako idete protiv evropskih standarda, morate imati dobar razlog. Mogu samo da pretpostavim, a moja procjena i procjena mog tima nije dobra- istakla je Kos.
Sankcije nisu rješenje
O mogućim sankcijama, Kos je rekla:
- Protiv sam sankcija. Treba da budemo odrasli i da rješavamo stvari razgovorom. Nisam za kazne, ali jesam za stroga pravila. Obaveze postoje sa obje strane, i moja je zadaća da pomognem Srbiji da se vrati na put evropskih integracija kroz reviziju ovih izmjena- kazala je,
Optimistička poruka za Zapadni Balkan
Kos je dodala da, iako se geopolitika promijenila i neke zemlje brže napreduju (kao Crna Gora i Albanija), ona i dalje vjeruje u evropski put Srbije.
- Srbija time dovodi samu sebe u rizik. Možda mali, u smislu kašnjenja, ali ako se zakoni ne promijene, to može biti ozbiljan zastoj. Pitanje je da li je vlada spremna na takve promjene- navodi.
Govoreći o Bosni i Hercegovini, Kos je istakla da nada u evropski put i dalje postoji kod građana, te da je uloga vlasti da radi u interesu naroda. Na pitanje o Miloradu Dodiku i secesionističkim idejama, Kos je jasno rekla da EU stoji uz teritorijalni integritet BiH i da se bori protiv svakih separatističkih tendencija.
Napredak Crne Gore i Albanije
Komesarka je istakla da Crna Gora može završiti tehničke pregovore do kraja godine, a Albanija sljedeće, što predstavlja uspjeh u procesu proširenja. Naglasila je da je politička volja ključna i da pristupni proces zavisi i od država članica EU.
- Proširenje mora učiniti EU jačom, ne slabijom. To je cilj koji moramo ostvariti zajedno- zaključila je Kos.

1250x600

1084x550

Marta Kos: Brine zašto je Vučić potpisao pravosudne zakone, to je korak unazad

Krađe i malverzacije na izborima, reputacioni rizici, društvo povišenih tenzija i snažnih emocija, kao i brojne nepoznanice u vezi s tim ko će i na koji način učestvovati na izborima, samo su neki od razloga zbog kojih je objavljivanje istraživanja javnog mnjenja u Srbiji postalo rijetkost – čak i u izbornoj 2026. godini.
Predsjednika Srbije Aleksandra Vučića godinama prati priča da dan započinje pregledom istraživanja javnog mnjenja o sopstvenom rejtingu. Na vlasti je 14 godina i na izborima je ubjedljivo pobjeđivao, ali uz brojne optužbe o zloupotrebi državnih funkcija i snažnoj kontroli medija, na šta ukazuju domaći i međunarodni posmatrači društveno-političkih prilika u Srbiji.
Sagovornici Danasa navode da je rejting vlasti u padu više od godinu, od početka studentske pobune kojoj se pridružio veliki broj građana. Ipak, egzaktni podaci rijetko dospijevaju u javnost. Istraživanja uglavnom objavljuju agencije bliske vlasti, često posredstvom samog Vučića ili bez jasnog navođenja izvora. Rezultati se nerijetko saopštavaju kao reakcija na ankete koje idu u prilog studentskoj listi ili drugim protivnicima režima.
Tvrdnje da studentska lista ima prednost nad Srpskom naprednom strankom, sa opozicijom ili bez nje, iznijele su pojedine nezavisne istraživačke kuće. Kao najčešće citirano navodi se istraživanje firme „Sprint Insight“ sa kraja prošlog ljeta, prema kojem studentska lista ima oko deset odsto prednosti. Organizacija Crta je nedavno objavila da 60 odsto građana priželjkuje vanredne izbore, dok Nova srpska politička misao Đorđa Vukadinovića ocjenjuje da se režim „sabrao“ i da će ishod zavisiti od toga ko će uspjeti da motiviše, a ko da demotiviše sopstvene birače.
Vučić, s druge strane, poručuje da se „samo budale hvale istraživanjima javnog mnjenja“.
Izvršna direktorica Demostata Tamara Bajčić kaže za Danas da se istraživanja u Srbiji češće koriste u propagandne nego u naučne svrhe.
- Veoma je nezahvalno raditi istraživanja u uslovima velikih društvenih tenzija i povišenih emocija, što je u Srbiji slučaj više od godinu- navodi Bajčić. Dodaje da su objavljivanje izbornih opredjeljenja i rejtinga političara uglavnom preuzimale agencije bliske vlasti, u okviru dugogodišnje propagandne strategije.
Prema njenim riječima, istraživači koji nijesu dio propagandnog sistema suočavaju se sa stigmatizacijom i otežanim finansiranjem, dok dodatni problem predstavlja činjenica da se u uslovima neregularnih izbora svaka prognoza može koristiti u kratkoročne propagandne svrhe, što nosi reputacioni rizik.
Novinar Nedim Sejdinović ocjenjuje da vlast nesumnjivo sprovodi redovna istraživanja, ali da ih ne objavljuje jer rezultati za nju nijesu povoljni.
- Ako se stav građana ne promijeni, vlast gubi izbore. Objavljivanje takvih podataka ubrzalo bi pad, jer dio birača podržava SNS vjerujući da je nepobjediv- smatra Sejdinović. Dodaje da bi eventualne podjele i loši potezi opozicije mogli uticati na apstinenciju ili rasipanje glasova.
On ističe da dodatnu neizvjesnost unosi činjenica da još nije jasno kako će izgledati studentska lista, ko će je predvoditi, niti kako će opozicija organizovati nastup – u jednoj ili više kolona.
- Dobra vijest je da se mali broj birača koji su promijenili stav vjerovatno neće vratiti SNS-u. Loša je da pogrešni potezi opozicije mogu dio njih odvesti u apstinenciju- zaključuje Sejdinović.

Srbija: Gdje su istraživanja javnog mnjenja u izbornoj godini i da li studentska lista zaista „čisti“ Vučićeve naprednjake?

Evropska komisija (EK) smatra da hapšenje i krivično gonjenje državljanina Kosova od srpskih vlasti predstavlja još jedno kršenje obaveza Srbije prema Sporazumu o dijalogu i pravosuđu iz 2015. godine.
- Prema tom sporazumu, Srbija se obavezala da neće pokretati krivične istrage niti krivično gonjenje za navodne zločine počinjene na Kosovu, osim ako to ne zatraže kosovske vlasti. Nadležnost za navode o ratnim zločinima i drugim teškim krivičnim djelima je u nadležnosti kosovskih institucija - rekao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) portparol Evropske komisije, pozvavši Srbiju da poštuje preuzete obaveze.
U jutarnjim satima 5. februara jedan državljanin Kosova uhapšen je u Srbiji. Riječ je o bivšem pripadniku Oslobodilačke vojske Kosova (OVK).
Zamjenik predsjednika Organizacije veterana rata OVK, Gazmend Sila, rekao je za Radio Slobodna Evropa da je uhapšen na granici između Srbije i Hrvatske, te da mu je tokom kontrole u džepu pronađena članska iskaznica veterana OVK.
Policija Srbije je istog dana potvrdila da je uhapsila osobu iz Peći na Kosovu zbog sumnje da je počinila ratni zločin protiv civilnog stanovništva.
Ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić saopštio je da je M. L. (1980) uhapšen na graničnom prelazu Batrovci, između Srbije i Hrvatske, te da mu je određeno zadržavanje do 48 sati, nakon čega će, uz krivičnu prijavu, biti priveden Tužilaštvu za ratne zločine.
U saopštenju policije navodi se da se M. L. "sumnjiči da je tokom 1998. i 1999. godine, kao pripadnik Oslobodilačke vojske Kosova, prošao selektivnu obuku, a potom učestvovao u napadima na pripadnike Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije i Vojske Jugoslavije".
Srbija već duže vrijeme privodi državljane Kosova pod optužbama za ratne zločine počinjene na Kosovu tokom 1998–1999. godine, a samo tokom 2025. zabilježeno je više takvih hapšenja.
Tokom devedesetih godina Srbija je Oslobodilačku vojsku Kosova karakterisala kao terorističku organizaciju, dok je za Kosovo OVK organizacija koja je branila lokalno stanovništvo od represije jugoslovenskih oružanih snaga.

EU poručuje: Srbija krši sporazum iz 2015. hapšenjem državljana Kosova

Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da je bivši američki predsjednik Bil Klinton 1999. godine, tokom njegovog prvog mandata, tražio od Mađarske da kopneno napadne Srbiju kako bi otvorila drugi front u jeku rata na Kosovu.
Orban je tu tvrdnju iznio tokom vikenda na sastanku Fidesovih Digitalnih građanskih krugova u Sombatelju, piše Telex, prenosi Index.hr.
Prema Orbanovim riječima, Klinton je tražio da Mađarska napadne Srbiju ili da „barem puca na njih iz Mađarske preko Vojvodine sve do Beograda“.
Orbanova vlada je to, kako tvrdi, odbila, a na izričit zahtjev američkog predsjednika odgovorili su sa „Ne, gospodine!“.
&nbsp;- Da smo tada imali premijera koji je znao da kaže samo ‘Da, gospodine’, bili bismo u ratu do grla - zaključio je Orban.
Mađarski premijer kaže da je tada upitao Klintona šta bi se u tom slučaju dogodilo sa 300.000 Mađara koji žive u Vojvodini.
Tvrdi da je takođe upozorio Klintona kako se na paljbu sa jedne lokacije uzvraća vatrom te upitao: „Treba li da dozvolimo bombardovanje Segedina, je li to plan? Ili Hodmezovašarhelja i Makova?“.&nbsp;
Orban je rekao da su se dogovorili da o tome lično razgovaraju na samitu NATO-a sedam dana kasnije, ali tvrdi da Amerikanci to pitanje više nikada nisu pomenuli.
- Moguće je reći ‘ne’ kada za to imate hrabrosti - poručio je publici u Sombatelju. Dodao je da će za nekoliko godina diplomatska istorija otkriti kojim su kanalima i informacijama ubijedili američkog predsjednika da takav zahtjev više nikada ne postavi.
<h2>„Nema dokaza za takav zahtjev“</h2>
Na premijerove reči reagovao je Aron Tabor, stručnjak za SAD i predavač na Univerzitetu Eotvos Lorand. Napomenuo je da, iako su 1999. tokom rata na Kosovu postojali određeni planovi za kopnenu operaciju NATO-a, za njih nije bilo stvarne političke podrške i nema dokaza da je od Mađarske zatraženo da napadne Srbiju.
Tabor je takođe naveo da je Bil Klinton na samom početku bombardovanja Jugoslavije isključio mogućnost kopnene operacije kako bi smanjio američke i savezničke žrtve.
Iako se u Evropi tada govorilo o takvoj mogućnosti, a Vašington Post je objavljivao slične planove, čelnici NATO-a su, prema tadašnjim izvještajima, kategorički negirali da planiraju kopneni napad. Tábor podsjeća i da je u to vrijeme sam Viktor Orban izvijestio parlament da su članice NATO-a smatrale kopnenu operaciju toliko nepotrebnom da uopšte nije uvrštena na dnevni red samita.
<h2>Slične tvrdnje i ranijih godina</h2>
Ovo nije prvi put da mađarski premijer iznosi takve tvrdnje. Orban je i 2024. godine izjavio da su „oni“ hteli da uvuku Mađarsku u rat, ali on to nije dozvolio.
Njegov srpski saveznik, Aleksandar Vučić, još 2022. godine tvrdio je da je, prema njegovim saznanjima, Klinton 1999. tražio od Orbána da napadne Srbiju.

Orban tvrdi: Klinton 1999. tražio da Mađarska napadne Srbiju

Branko Danilović, a public procurement officer at the Real Estate Directorate, has been ordered into custody for up to 72 hours following questioning at the Special State Prosecutor’s Office (SDT).
Yesterday, he was arrested along with former Director of the Property Administration Blažo Šaranović and the owner of the company „Stan projekt“, Duško Radunović, in an operation carried out by the SSPO.
- By order of the Special State Prosecutor’s Office, the Special Police Department is conducting urgent evidentiary actions against several individuals in Podgorica and Budva, on the grounds of reasonable suspicion that they committed the criminal offense of abuse of official position. After the completion of the evidentiary actions being undertaken and the questioning of the detained persons in the capacity of suspects, the Special State Prosecutor’s Office will inform the public about the results and its decision regarding the further course of the proceedings - the SSPO said in a statement issued yesterday.
Šaranović is a member of the Main Board of the Democratic Party of Socialists (DPS). In the early 1990s, he served as head of the Commercial Department within the Administration for Joint Affairs of State Bodies, and in 2005 he worked as Assistant Director of that Administration.
He began managing the Property Administration in 2012 and was dismissed in early January 2021. During that period, he also headed the football club Iskra from Danilovgrad.

Danilović detained for up to 72 hours

Odbornik Evropskog saveza u Skupštini Opštine Tivat Ćazim Lisičić saopštio je da je Upravnoj inspekciji zvanično predao inicijativu protiv uprave Fudbalskog kluba „Arsenal“.
- Kada sam prošle sedmice javno poručio da je rok istekao, to nije bila prazna prijetnja već najava principijelne borbe za istinu. Kao odbornik, ali prije svega kao građanin Tivta, držim do svoje riječi. Danas sam tu riječ sproveo u djelo - naveo je on.
Novac građana Tivta nije, podvlači Lisičić, privatni džeparac da bi se njegovo trošenje skrivalo iza zatvorenih vrata.
- Od 2. februara pokušavam na civilizovan i zakonski način da dobijem uvid u analitičke kartice kluba za period od 2021. do 2025. godine. Umjesto rješenja i transparentnosti, dobio sam ignorisanje i pokušaje prebacivanja odgovornosti. Moja poruka upravi kluba je jasna: Vrijeme netransparentnosti je prošlo - ističe Lisičić.&nbsp;
Iako su, dodaje, kao korisnici budžeta obveznici Zakona o slobodnom pristupu informacijama, svjesno su prećutali sve njegove zahtjeve i urgencije.
- Čak je i opštinski Sekretarijat potvrdio da klub mora imati i dati traženu dokumentaciju - naveo je Lisičić.&nbsp;
Prema njegovim riječima, kako nijesu odgovorili u zakonskom roku od 15 radnih dana, ispunio je obećanje i pokrenuo mehanizme države.
- Tražim od Upravne inspekcije da hitno izvrši nadzor i kazni odgovorne za „ćutanje uprave“. Ovo nije samo borba za papire, ovo je borba za princip da niko, pa ni uprava sportskog kluba, nije iznad zakona i iznad prava građana da znaju kako se troši njihov novac. Papiri će izaći na vidjelo, milom ili kroz zakon. Ja odustati neću, jer Tivat zaslužuje čiste račune - zaključio je Lisičić.

Lisičić predao incijativu protiv FK „Arsenal“: Papiri će izaći na vidjelo, milom ili kroz zakon

Institucionalna stabilnost je ključ daljeg napretka ka Evropskoj uniji - ocijenio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na sastanku sa sa članovima delegacije Odbora Evropskog parlamenta za vanjske poslove, koju je predvodio predsjedavajući Dejvid Mekalister.&nbsp;
Milatović je, kako se navodi u saopštenju, posebno istakao važnost pune funkcionalnosti Skupštine, koja mora dosljedno vršiti svoju kontrolnu ulogu nad radom izvršne vlasti, čime se obezbjeđuje transparentnost i odgovornost u donošenju odluka.&nbsp;
- Ukazao je na neophodnost što hitnijeg izbora sudija Ustavnog suda i podsjetio da Skupština već godinu ne izglasava njegove prijedloge, čime se ugrožava puna funkcionalnost ove institucije i šalje zabrinjavajuća poruka u kontekstu evropskog puta zemlje - kazali su iz Kabineta predsjednika Crne Gore.
Milatović je istakao da evropska integracija Crne Gore mora biti suštinski transformativan proces, odnosno da zatvaranje pregovaračkih poglavlja ima smisla samo ukoliko ga prati stvarna reforma institucija, jačanje pravne države i obnova povjerenja građana u institucije.
Cilj posjete evropskih parlamentaraca je, kako se navodi, bilo predstavljanje nacrta Rezolucije Evropskog parlamenta o Izvještaju Evropske komisije za 2025. godinu o Crnoj Gori.&nbsp;
U dokumentu se ističe da je Crna Gora i dalje prepoznata kao najnapredniji kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, te se pruža puna podrška budućnosti naše zemlje u EU, uz ocjenu da istinski napredak zavisi od efikasne primjene usvojenih reformi i od trajnih rezultata u oblasti vladavine prava.
- Nacrt Rezolucije potvrđuje da su stavovi predsjednika Milatovića, koje kontinuirano zastupa u javnosti, u skladu sa ključnim nalazima - od naglaska da napredak u pristupnim pregovorima zavisi od konkretnih rezultata u oblasti vladavine prava, do potrebe da politički akteri ostanu fokusirani na završetak integracionog procesa i u tom kontekstu ubrzaju imenovanja u pravosuđu, uključujući Ustavni sud, a sve na osnovu zasluga i transparentnih procedura - navodi se u saopštenju.&nbsp;
U nacrtu Rezolucije se takođe ističe potreba da Crna Gora osigura da svi međuvladini sporazumi budu u potpunosti u skladu sa pravilima i principima EU.
- Sagovornici su se saglasili da jedan od prioriteta mora biti završetak izborne reforme kako bi se osigurali fer i transparentni izbori - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Milatović se osvrnuo i na potrebu daljih reformi u pravosuđu, naročito u procesima sprovođenja presuda u slučajevima organizovanog kriminala i korupcije, koji su ovih dana aktuelni u našoj zemlji.
- Konstatovano je da Crna Gora ima istorijsku priliku da ubrza svoj evropski put, te da je za ostvarenje ovog cilja potrebna snažna politička volja, stabilan institucionalni okvir i dosljedna saradnja svih grana vlasti, kako bi evropske integracije donijele stvarne i vidljive rezultate u životu svih građana - naglasili su iz Kabineta predsjednika Crne Gore.

Milatović: Institucionalna stabilnost i vladavina prava ključ ubrzanja EU puta

Obilježavanje nezavisnosti Kosova podsjetnik je na važnost istrajnosti u izgradnji demokratskog društva zasnovanog na vladavini prava, poštovanju ljudskih prava i jednakim šansama za sve građane - poručio je potpredsjednik Skupštine Crne Gore Nikola Camaj.
Crna Gora, ističe on, ostaje snažan zagovornik dobrosusjedskih odnosa i regionalne saradnje.
- Jer samo kroz partnerstvo i otvorenu komunikaciju možemo odgovoriti na izazove savremenog Balkana - naveo je Camaj.
Kosovo, dodaje on, ima značajnu ulogu u tom procesu.
- I uvjeren sam da će nastaviti da doprinosi stabilnosti i miru u regionu. Želim građanima Kosova da ovaj praznik dočekaju sa optimizmom, vjerom u svoje institucije i snagom da nastave put reformi, ekonomskog razvoja i evropske perspektive - zaključio je Camaj.

Tag: srbija