Društva Zapadnog Balkana suštinski udaljena od vrijednosti koje simbolizuje 9. maj

Društva Zapadnog Balkana danas su suštinski udaljena od vrijednosti koje simbolizuje 9. maj - Dan Evrope i Dan pobjede nad fašizmom. Zabrinjava rast revizionizma, nacionalizma i relativizacije zločina, uz sve slabiji institucionalni odgovor na takve pojave, rečeno je, uz ostalo, u emisiji ''Građanski ugao'' na TVE, čiji je domaćin bio Centar za građansko obrazovanje (CGO).  Na ovu temu Zvezdana Kovač, direktorka za strategiju i komunikacije u CGO-u, razgovarala je sa Sanjom Orlandić, saradnicom u nastavi na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost (FCJK) na Cetinju, Darkom Brkanom, izvršnim direktorom UG Zašto ne iz Sarajeva i Aidom Ćorović, građanskom aktivistkinjom iz Beograda.

 - Srbija je miljama daleko od tih vrijednosti. Mi na vlasti praktično imamo one koji su izgubili 1945. godine i ovo je njihova osveta u punoj snazi. To su ljudi koji su kreirali, finansirali ratove, koji su na sve moguće načine kroz medije, kroz škole i tako dalje to podsticali. Imamo potpunu normalizaciju narativa koji su suprotni temeljnim evropskim vrijednostima,” istakla je Aida Ćorović, izražavajući zabrinutost zbog stanja u tom zemlji. „U Srbiji je lakše da kažete da ste antihrist nego antifašista- ilustrovala je ona izraženost ovog problema.

 Sanja Orlandić cijeni da situacija u Crnoj Gori nije tako dramatična, ali upozorava na suštinski problem prepoznavanja savremenih oblika fašizma. „Fašizam nije u istoj uniformi kao što je bio 1941. godine. A mi smo, čini mi se, kao društvo naučeni da prepoznamo uniformu, a ne ideje, pa nam promiče kada on dođe zapakovan u neku drugu formu“, navela ja one, ističući da iako postoje formalni elementi očuvanja antifašističkog nasljeđa u praksi dolazi do ozbiljnih odstupanja. „Imamo te pokušaje reinterpretacije. Ali, to nije reinterpretacija, to je otvoreni revizionizam. Imali smo pokušaj podizanja spomenika Pavlu Đurišiću, imali smo dodjelu 13-julske nagrade pjesniku koji otvoreno glorifikuje četnički pokret i to je poruka institucija,“ podsjetila je ona.

 Darko Brkan je ukazao na specifičnost Bosne i Hercegovine, gdje su problemi višeslojni. „Ja dolazim iz države gdje je u Ustav ubačena diskriminacija, kršenje ljudskih prava i diskriminacija svih koji nijesu većinski narodi. Ako gledamo danas tekovine 9. maja i svega što se događalo u narodnooslobodilačkoj borbi, mi živimo u apsolutnoj suprotnosti svemu tome,“ naveo je on. „Kad dođe do BiH, sve ovo rečeno do sada, pomnožite sa tri puta i dodajte još nevjerovatnu dozu komplikovanosti i dobićete BiH,“ pojasnio je dodatno.

 - Imate situaciju da je 9. maj neradni dan, ali u isto vrijeme prolaze povorke sa četnicima i drugim simbolima, kao navodno borcima protiv fašizma. To je nivo apsurda na koji je sve dovedeno,“ ukazao je Brkan. „Kad ogolimo sve to, BiH je društvo diskriminacije na ustavnom nivou, negiranja ratnih zločina i svega što iz toga proizlazi, i to građani svakodnevno osjećaju na svojoj koži- naveo je on.

 U emisiji je posebno ukazano na važnost i nužnost otpora uprkos izazovima. „Fašizam nije uspio zbog ljudi koji su ga podržavali, nego zbog onih koji su ćutali. Mi ne smijemo da ćutimo. Možda ne možemo svi da govorimo javno, ali možemo da djelujemo na svakom nivou, u skladu sa svojim mogućnostima. Dok god možemo da napravimo pritisak pod kojim se nešto mijenja, moramo praviti taj otpor, moramo reagovati kad god možemo i na svim nivoima,“ bila je decidna Orlandić.

 Ćorović je kroz lično iskustvo ilustrovala cijenu takvog otpora. „To nije bio čin hrabrosti, nego čin očajanja. Nisam razmišljala o posljedicama, bio je to unutrašnji impuls da se ne ponese slika da su svi Beograđani na koljenima i da je ratni zločinac heroj,“ podsjetila je na svoje poznato reagovanje na mural Ratku Mladiću. „Mi smo kao pojedinci branili ustav, a država koja je donijela zakone i obavezala se međunarodno nije reagovala,“ naglasila je apsurd institucionalnog odgovora.

 Ona je skrenula pažnju i na transformaciju savremenog fašizma. „Fašizam se mimikrira, on je kao kancer. On je kroz 80 godina promijenio svoje lice, sada ga vidimo u skupim modelima, u svilenim rukavicama, u neoliberalnom kapitalizmu,“ pojasnila je Ćorović.

 - Moramo shvatiti da je to proces i da sve traži vrijeme. Kao u prirodi - ništa ne sazrijeva preko noći- ukazao je Brkan na širu perspektivu borbe za demokratske vrijednosti. „To je borba Davida protiv Golijata. Nemamo ravnopravne odnose, ali moramo slaviti male pobjede, jer upravo one pokazuju da promjena jeste moguća,“ poručio je on.

 Govoreći o globalnim trendovima, Orlandić je ukazala na specifičnost regiona. „Kada se danas poteže 1941. i revizionizam, to se ne radi zbog 1941, nego zbog 1991. godine. Ako se opravdaju četnici iz Drugog svjetskog rata, onda će se opravdati i zločini devedesetih“ rekla je Orlandić, ukazujući na vezu između istorijskih narativa i savremenih političkih ciljeva.

 Ćorović je problematizovala i koncept evropskih vrijednosti. „Evropske vrijednosti su i fašizam i nacizam, nijesu nastale na Bliskom istoku, nego ih je Evropa iznjedrila. Zato moramo biti svjesni da te antivrijednosti nijesu nestale… Ne postoji civilizacija koja je uvijek u usponu – postoje talasi, padovi i preispitivanja,“ upozorila je ona na složenosti i cikličnu prirodu društvenih procesa.

 Ključ promjena, rečeno je u emisiji, leži u dugoročnom radu i angažmanu.

 - Ne smijemo dozvoliti da se zločini prikazuju kao drugo mišljenje- naglasila je Orlandić potrebu za jasnim vrijednosnim stavovima. Brkan je ukazao i značaj razumijevanja ograničenja, ali i mogućnosti. „Nikad nas nije bilo manje, ali nikad nismo bili jači - jer sada znamo koje bitke bijemo i kako ih bijemo, “ kazao je on.

 Uloga civilnog društva prepoznata je kao ključna, ali i nedovoljno podržana. „Jedino mjesto koje je ostalo da brani antifašizam i evropske vrijednosti jeste civilno društvo,“ istakao je Brkan, ali i upozorio na kompleksnost tog pojma. „Moramo biti pažljivi šta nazivamo civilnim društvom, jer postoje i organizacije koje promovišu potpuno suprotne vrijednosti,“ upozorio je Brkan.

 Ćorović je ukazala na dodatne izazove u Srbiji. 

- Već 14 godina traje kampanja protiv organizacija civilnog društva. Kada žele da vas diskredituju, nazovu vas stranim plaćenikom i domaćim izdajnikom. Taj narativ se toliko ukorijenio da čak i dobronamjerni ljudi počinju da se ograđuju od civilnog društva- podsjetila je ona.

Uprkos ozbiljnim izazovima, postoji prostor za promjene, zaključeno je na kraju emisije, ali one zahtijevaju kontinuirani otpor, društvenu odgovornost i jasno opredjeljenje za vrijednosti antifašizma, demokratije i ljudskih prava.

 Cijela emisija je dostupna na liniku: https://www.youtube.com/watch?v=ujWSZvuvfro

 Emisija je dio projekta “Zajednički otisci različitosti”, koji je finansijski podržan od strane Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore. Sadržaj emisije je isključiva odgovornost sagovornika u emisiji.