Otpor danas nije politički hir, već pitanje ljudskosti, jedna je od ključnih poruka emisije <a href="https://www.youtube.com/watch?v=1xeqI6mJga8" target="_blank">Građanski ugao</a>, koju realizuje Centar za građansko obrazovanje (CGO) na TVE. O građanskom otporu u savremenim autoritarnim društvima, studentskim protestima u Srbiji, potestima građana u Crnoj Gori i dubokim političkim i društvenim krizama u Bosni i Hercegovini, sa Zvezdanom Kovač, direktoricom za strategiju i komunukacije u CGO-u, razgovarale su Paula Petričević, filozofkinja, publicistkinja i aktivistkinja iz Kotora, Ana Mirković, psihološkinja i izvršna direktorka Instituta za digitalne komunikacije iz Beograda, i Vildana Selimbegović glavna i odgovorna urednica Oslobođenja iz Sarajeva.
Komentarišući proteste u Srbiji, Ana Mirković je istakla da se računalo s tim da će iscrpljivanje i odugovlačenje obeshrabriti tu mlade ljude i građane i građanke Srbije koji danas u javni prostor unose druge vrijednosti i drugačiji jezik.&nbsp;
- To je nešto što pruža izvanrednu nadu u vremenu kada prostora za nadu zapravo ima malo. Što više znamo o sadašnjem momentu, sve nas više obeshrabruje, ali, istovremeno, kada vidite da se iz sredine koja je djelovala kao da je odustala od sebe desi nešto potpuno neočekivano, shvatate da se dogodila ozbiljna promjena - rekla je Mirković.
I osvrtu na proteste kroz prizmu mentalnog zdravlja i psiholoških obrazaca autoritarizma, Mirković je kazala da je otpor stvarno pitanje mentalnog zdravlja danas, mentalne higijene i da je nepristajanje na ono što nam se dešava i test ljudskosti, test ličnosti.
Posebno je izdvojila trenutak kada su studenti poručili predsjedniku Srbije „nisi nadležan“.
- To je ključno. Tada su potpuno dekultivisali njegov kult ličnosti“, pojasnila je ona. „Mi imamo čovjeka koji je jako netolerantan, pun agresije i gnjeva. To je nepodnošljiva, patološka mržnja prema svakom ko ne podržava taj toksičan režim - navela je dalje opisujući ličnost predsjednika Srbije.
Mirković je ukazala i da novi studentski pokret ne liči na prethodne i da je to generacija koja ne voli vođe. Navela je i da tokom studentskih marševa nije primijetila nijednu konfliktnu situaciju.&nbsp;
- Nijedan neprimjerni ton glasa. A toliko brige, toliko nježnosti, toliko ljubavi i empatije - opisala je atmosferu koja je pratila te marševe.
Govoreći o pokretu Kamo śutra, Paula Petričević je istakla da je jako teško da budu uspješni oni protesti koje ne podrži dovoljan broj istrajnih ljudi.&nbsp;
- Krenulo je spinovanje, krenulo je targetiranje - rekla je ona, dodavši da ima utisak da se politički život u Crnoj Gori, osim onoga što se dešava iza zatvorenih vrata, svodi na notorni PR.&nbsp;
- Oni su bili etiketirani kao podržavatelji svrgnutog režima, DPS-a, politikanti, balavci, itd. Potrebna je ozbiljna snaga i izdržljivost da se ta vrsta povlačanja po medijskom blatu izdrži, preživi - navela je Petričević.
Ona je naglasila da postoje oni koji tu priču nastavljaju.&nbsp;
- To su oni koji nijesu dovoljno vidljivi u crnogorskoj javnosti - a to su porodice, stradalih ljudi i djece, građani i građanke Cetinja - pojasnila je ona.
Petričević je kritikovala institucionalni odnos prema protestima.&nbsp;
- Umjesto da razmotrite ono što vam ljudi svojim tijelima poručuju, vi prijetite da će način njihovog otpora biti kriminalizovan. Vi ženi koja je izgubila i sina i unuka kažete - vi namjerno opstruirate turističku sezonu u Crnoj Gori. To je baš degutantno - rekla je Petričević.
Dodala je da je društvo dugo navikavano na mržnju i revizionizam.&nbsp;
- To su sve elementi klime koja kreće od relativizacije preko revizionizma do prekrajanja istorije i onda se ide uvijek korak dalje - naglasila je ona.
Petričević je posebno istakla ulogu obrazovanja.&nbsp;
- Ja radim i u školi kao profesorica filozofije. Obrazovanje nam je jako važan element. Ali, obrazovanje koje će prestati da bude autoritarno i koje će omogućiti da iz tih institucija izađu ljudi koji kritički misle - ocijenila je ona.
Govoreći o suštini autoritarnog upravljanja u regionu, Vildana Selimbegović istakla je da se iza „velikih patriotskih priča“ vrlo često kriju lični interesi i materijalna korist.&nbsp;
- Sve velike priče svih velikih patriota i velikih ljubavi prema državi uvijek su bile pare. Kad podvučamo crtu, vidimo da se te naše autoritarne vođe bore za svoju braću, za svoje jarane, one najuže, za svoju porodicu. Otkud političari koji imaju prosječne plate, kakve imaju, po Budimpeštama, po Beogradima, po Barovima, po Kotorima, po Neumima, po Makarskoj - upitala se Selimbegović.
Ona je ustvrdila da promjene ne dolaze iz političkih elita, već od građana.&nbsp;
- Naravno, promjene nema bez političke volje, ali u pitanju je volja građana, volja ovih studenta, volja te djece - kazala je ona.
Govoreći o situaciji u BiH, upozorila je da se posljednjih godina ponovo pojavljuju prijetnje koje podsjećaju na ratni period.&nbsp;
- To su secesionistički zahtjevi Milorada Dodika, njegove prijetnje evropskom putu Bosne i Hercegovine, sve ono što se nama dešavalo, što je zemlju dovodilo bukvalno na ivicu protjerivanju stranih diplomata - kazala je ona.
Podsjetila je i na slučaj protjerivanja njemačke ministrice iz Republike Srpske.&nbsp;
- Znate, za razliku od Srbije koja ima jednog Vučića, mi smo imali tri komada. Kod nas je Dodik bio specifičan i on je zaista u toj trci pokazao i dokazao, a i sudski je dobio potvrdu, da je najgori - rekla je Selimbegović.
Komentarišući pokušaje organizovanja građanskih protesta u BiH, ocijenila je da su oni nailazili na prepreke zbog složenog političkog sistema.&nbsp;
- Ti naši građanski plenumi nijesu dugo izdržali, između ostalog, zbog tog komplikovanog bosanskog uređenja, da ne kažem načina na koji se nacionalisti bore - zaključila je ona.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1xeqI6mJga8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Emisija je nastala u okviru REGIONALNOG PLENUMA 2025 - Pukotine u demokratiji: nacionalizam i klerikalizam na Zapadnom Balkanu, koji organizuju CGO, Regionalna akademija za razvoj demokratije (ADD), Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu i njemačka Fondacija Friedrich Ebert (FES). Sadržaj emisije je isključiva sagovornica u emisiji.
&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Otpor danas nije politički hir, već pitanje ljudskosti

Večeras u "Građanskom uglu" razgovaramo o HIV/AIDS-u u crnogorskom društvu, kao i servisu podrške ovoj zajednici, da li razumijemo, podržavamo i prihvatamo, o stigmi koja traje iako medicina napreduje, o ljudima čiji se životi ne vide iza statistika, o tome koliko institucije i organizacije zaista pomažu i šta znači imati podršku ako živiš sa HIV-om u Crnoj Gori. 

Marku Dragićeviću, saradniku na programima socijalne inkluzije u Juventasu na ova pitanja odgovaraju Alma Čičić, epidemiološkinja iz IJZCG-a, Boris Vuksanović, direktor Crnogorske fondacije za HIV i Marija Radović, direktorica Programa direktne podrške u Juventas.

Emisiju Građanski ugao možete pogledati večeras od 18 i 22 sati.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dzi5oITvABV8&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

U "Građanskom uglu" o HIV/AIDS-u i servisima podrške

Evropski put je dug, ali vrijedan truda, pod uslovom da postane više od političke parole. U suprotnom, bićemo najbolji među lošima - i to neće biti evropski uspjeh, već regionalni neuspjeh, zaključak je nove emisije Centra za građansko obrazovanje (CGO) Građanski ugao na TVE, u kojoj su o evropeizaciji Crne Gore i regiona, realnim dometima političke volje za reforme i iskušenjima na putu ka EU sagovornici Zvezdane Kovač, direktorice za strategiju i komunikacije u CGO-u, bili Miloš Radonjić, savjetnik za evropske poslove predsjednika Crne Gore, Vladimir Međak, ekspert za EU integracije iz Beograda i Miloš Šolaja, profesor na Fakultetu političkih nauka u Banja Luci. Na pitanje gdje region može biti za pet godina - u EU ili na marginama Evrope, sagovornici su se saglasili da bi Crna Gora i Albanija mogle prve zatvoriti poglavlja i pristupiti Uniji, dok su druge zemlje još daleko od tog cilja. - Želim da vjerujem da će makar dvije države sa zapadnog Balkana - Crna Gora i Albanija - biti članice Evropske unije do 2030. godine. Trenutna geopolitička situacija daje nam podsticaj, jer je politika proširenja ponovo dobila bezbjednosnu dimenziju. U ovom trenutku, politika proširenja i bezbjednost Evrope su povezane u istu ravan - rekao je Miloš Radonjić. Profesor Miloš Šolaja smatra da bi Crna Gora i Albanija mogle biti „blizu Unije“, ali da ostatak regiona kaska.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251115111112_4f23eaaf7d541be7a902badbdf4cfa010ef9efede27cd5be8c2f9cbd2bad4240.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251115111112_4f23eaaf7d541be7a902badbdf4cfa010ef9efede27cd5be8c2f9cbd2bad4240" data-rendition-name="original" width="1280" height="720" loading="lazy" alt="Građanski ugao"> </figure>  - BiH 2030. sigurno neće biti članica EU. Uprkos retorici, unutrašnji sistem je blokiran, reformski procesi kasne, a Evropa nas tretira birokratski, bez istinskog razumijevanja naše složene situacije - ocijenio je Šolaja. Vladimir Međak vjeruje da će se proces proširenja vjerovatno odvijati u grupama.&nbsp; - Mislim da će se praviti grupacija u kojoj će biti Crna Gora, Albanija, Moldavija i Ukrajina, dok će Bosna i Makedonija ostati u drugom krugu. Srbija može napredovati samo ako dođe do promjene režima - rekao je on. Sagovornici su saglasni da Crna Gora uživa najveću podršku EU i da je u formalnom smislu najbliža članstvu. Međutim, upozoravaju da politička nestabilnost i nedostatak institucionalne discipline ugrožavaju kredibilitet. - Istina je da nam EU sada pruža neuporedivo veću podršku nego ranije. Crna Gora će biti domaćin samita EU - zapadni Balkan, a sljedeće godine i Berlinskog procesa. To su jasni signali povjerenja. Ali, to ne znači da je posao završen. Potrebno je dosljedno sprovođenje reformi i izbjegavanje grešaka kakve smo već imali - kazao je Radonjić.&nbsp; Kao primjer takvih grešaka naveo je rezoluciju o Jasenovcu, Mauthausenu i Dahau.&nbsp; - Bio je to nepromišljen potez koji nas je usporio i udaljio od poglavlja 31, iako smo u njemu imali izuzetno naprednu fazu spremnosti - podsjetio je Radonjić. &nbsp; Dodao je da su pred Crnom Gorom „14 mjeseci odlučujućeg rada“ i da su obaveze precizno utvrđene.&nbsp; - Lista zadataka se zna. Treba ostati na kursu i ne dozvoliti skretanja - rekao je on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251115111112_c06f1f4e7e3c25d10260e08c5ebf07847644cf161d6a1f6ee4f0d5238d98cee6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251115111112_c06f1f4e7e3c25d10260e08c5ebf07847644cf161d6a1f6ee4f0d5238d98cee6" data-rendition-name="original" width="995" height="1774" loading="lazy" alt="Građanski ugao"> </figure>  I Međak je potvrdio da iz Brisela stižu signali da se priprema završni korak.&nbsp; - Evropska komisija već počinje da priprema konačni finansijski paket i priprema se ugovor o pristupanju Crne Gore, što se ne radi bez političke odluke. Dakle, vrata su otvorena, osim ako sami ne upropastite šansu - dodao je on.&nbsp; Istovremeno je upozorio da se uspjeh ne mjeri samo tehničkim poglavljima.&nbsp; - Nećete ući u EU kao 105. država po korupciji u svijetu. EU neće uvoziti probleme, posebno ne u oblasti vladavine prava i slobode medija - poručio je Međak. Kada je o Srbiji riječ, Međak smatra da je “Srbija danas država koja ne bi dobila ni status kandidata da sada aplicira. Evropska komisija je eksplicitno navela da vlasti u Srbiji moraju prestati da sprovode antievropsku propagandu i to je nezabilježeno u istoriji proširenja.“&nbsp; Prema njegovim riječima, „najveći problem Srbije nije Kosovo, već korupcija i urušene institucije“. - Kosovo je politički problem, ali korupcija blokira cijelu državu. Ne možete riješiti nijedan problem dok ne uspostavite funkcionalnu vlast i slobodne izbore. Ne poznajem dovoljno vašu situaciju, ali mogu reći da je propaganda u Srbiji previše jaka. Na medijima sa nacionalnim frekvencijama, Si Đinping ima nula sekundi negativnog izvještavanja, a EU je tretirana kao neutralna tema. To traje već 13 godina. Takva propaganda preliva se i u Crnu Goru - kazao je Međak na pitanje o tzv. “Srpskom svetu” i uticaju Beograda na region.&nbsp; Objasnio je i da ta strategija ima geopolitičku dimenziju.&nbsp; - Evropski parlament je naveo da Srbija i Mađarska sprovode ciljeve Rusije i Kine u regionu. Zato sam siguran da bez promjene vlasti Srbija ne može napredovati - zaključio je on. Profesor Šolaja je govorio o dubokim strukturnim problemima BiH.&nbsp; - Bosna i Hercegovina je kompilacija svih negativnih elemenata Zapadnog Balkana. Nema vladajuće koalicije, Savjet ministara je blokiran, reformska agenda kasni, a zemlja je izgubila 100 miliona eura iz evropskog plana rasta. Evropske integracije u BiH su više ideološka mantra nego realan proces. Kao da ponavljamo staro obećanje iz socijalizma - kad uđemo u EU, sve će biti riješeno. Ljudi u to više ne vjeruju. Na pitanje kako sebe vide u EU, svi stanu. A kad ih pitate da li bi mogli i bez toga — kažu da bi, ako može - rekao je Šolaja. Naglasio je da je ključni izazov nedostatak unutrašnje saglasnosti i odgovornosti.&nbsp; - BiH je globalni eksperiment, zemlja sa stranim guvernerom i unutrašnjim sukobima. Evropska unija to ignoriše - bavi se birokratijom, a ne suštinom - pojasnio je on, dodajući da EU u BiH ne pokazuje stvarni interes. Radonjić ocjenjuje da je pad povjerenja građana Crne Gore u EU, na što ukazuju istraživanja, ozbiljan signal.&nbsp; - To je znak da smo na granici strpljenja. Suština ovog procesa je kako i na koji način implementiramo evropski način života u Crnoj Gori. Možete u određenoj mjeri i da fingirate proevropski kurs, ali doće će vrijeme, ili već dolazi, kada treba na djelu da pokažete da li ste vi zapravo Evropejci i da li želite evropsku praksu - naveo je on. Šolaja je upozorio na potrebu za referendumom kako bi se potvrdila volja građana za pridruženje EU.&nbsp; - U EU ne ulaze ni vlade ni zakoni, nego građani. Ako oni ne razumiju o čemu glasaju, sve pada u vodu - naglasio je on. Radonjić je istakao da bi članstvo Crne Gore u EU bio pozitivan signal za region.&nbsp; - To bi bio dokaz da se proširenje nastavlja i da se reforme isplate. Pokazalo bi da je demokratija moguća i na Balkanu - kazao je on. Dodao je da se Crna Gora već ponaša kao članica u mnogim aspektima.&nbsp; - Koristimo euro, poštujemo zajedničku spoljnu i bezbjednosnu politiku, članica smo NATO-a. Ulazak u EU bio bi logičan završetak tog procesa - naveo je on. Šolaja se saglasio sa stavom Radonjića, ali je sugerisao da politika EU prema regionu mora biti manje birokratska, a više suštinska. - Evropska unija mora razumjeti specifičnosti regiona. Previše je formalnosti, a premalo političke volje. Ako se to ne promijeni, Balkan će i dalje biti zona čekanja - kazao je Šolaja. Međak je na kraju konstatovao da bi ulazak Crne Gore bio najbolja vijest za sve, osim za one koji se boje Evrope. Cijela emisija je dostupna <a href="https://www.youtube.com/watch?v=gQ1_Saa_Pqs">OVDJE</a>. Emisija je nastala u okviru REGIONALNOG PLENUMA 2025 - Pukotine u demokratiji: nacionalizam i klerikalizam na Zapadnom Balkanu, koji organizuju CGO, Regionalna akademija za razvoj demokratije (ADD), Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu i njemačka Fondacija Friedrich Ebert (FES). Sadržaj emisije je isključiva sagovornika u emisiji.

EU šalje signale, a vrijeme je da region odgovori djelima

Građansko obrazovanje je ključni mehanizam za izgradnju demokratskog društva. Ako želimo slobodne i aktivne građane, moramo ih učiti od malih nogu šta su ljudska prava, šta znači dijalog i kako se brani prostor slobode, zaključak je emisije Građanski ugao Centra za građansko obrazovanje (CGO) na TV E. &nbsp;Gosti Zvezdane Kovač, direktorice za strategiju i komunikacije u CGO-u, bili su Čedomir Čupić, politikolog i profesor na Fakultetu političkih nauka u Beogradu, Neđeljko Đurović, profesor srednje škole u Baru i građanski aktivista i Rubina Čengić, &nbsp;novinarka iz Bosne i Hercegovine.
Građansko obrazovanje je u Crnoj Gori do 2017. bilo obavezno u osnovnim i srednjim školama, kada je svedeno na izborni predmet sa manje časova. Za njegovo vraćanje u obavezni program zalaže se civilni sektor, a među njima i CGO, Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA. Neđeljko Đurović smatra da za to postoje realne šanse i jasna potreba.&nbsp;
- Ovi događaji pokazuju da društvo ima ozbiljan problem u prihvatanju različitosti. Mladi moraju učiti o ljudskim pravima, demokratiji i empatiji - ustvrdio je on. Glavni izazov, ukoliko bi građansko obrazovanje ponovo postalo obavezan predmet, Đurović vidi u „obuci nastavnog kadra koji treba da svojim primjerom pokazuje vrijednosti, a ne samo da o njima govori“.
&nbsp;U Srbiji je građansko obrazovanje uvedeno 2001/2002. kao „obavezni izborni predmet“, a učenici biraju između vjeronauke i građanskog. „Nešto ne može biti i obavezno i izborno. To su mutne konstrukcije koje obmanjuju javnost. Uz to, predmet je marginalizovan jer nema ozbiljne udžbenike i ocjenjivanje“, naglasio je Čupić.
U BiH je situacija još složenija zbog decentralizovanog sistema obrazovanja.&nbsp;
- Imamo 14 ministarstava obrazovanja, svako sa svojom politikom. Agencija jeste napravila zajedničke smjernice, ali ih malo ko primjenjuje. Umjesto građanskog obrazovanja, vjeronauka je najrasprostranjenija, što kod djece već stvara podjele - &nbsp;rekla je Čengić.
Posebno je upozorila na inicijative, poput ukidanja predmeta Demokratija u Republici Srpskoj i uvođenja predmeta Vrline.&nbsp;
- Pojavio se priručnik koji zagovara srednjovjekovne vrijednosti i antirodne stavove. Ako djecu učite takvim ‘vrlinama’, a ne građanskim pravima, dramatično sužavate prostor slobode - &nbsp;poručila je Čengić.
Profesor Čupić je podsjetio da je suština građanskog obrazovanja njegovanje univerzalnih ljudskih vrijednosti.&nbsp;
- Postoji devet univerzalnih vrijednosti - istina, pravda, dobro, ljubav, ljepota, ljudsko dostojanstvo, sloboda, solidarnost i ravnopravnost. Kada posebne vrijednosti nisu u skladu s njima, nastaje prevara i opasnost“, rekao je, naglašavajući i da religija i duhovnost nisu same po sebi problem, već njihova zloupotreba u političke svrhe. „Iskreno religiozan čovjek je zlato, jer se pridržava univerzalnih vrijednosti. Problem su oni koji koriste religiju da bi dominirali ili manipulisali ljudima - &nbsp;pojasnio j eon.
Rubina Čengić je stava da građansko obrazovanje mora obuhvatiti i prava manjinskih grupa.&nbsp;
- Moramo govoriti o pravima žena, prava LGBT zajednice, prava nacionalnih manjina. Naša društva postala su sklona isključivanju manjina po bilo kom osnovu, a upravo građansko obrazovanje može tome stati na put“, kazala je. To podržava i profesor Čupić dodajući da „razlike predstavljaju bogatstvo društva, ali da moraju biti zakonom zaštićene i utemeljene na vrijednostima.
&nbsp;Komentarišući nedavni talas ksenofobije, nakon incidenata s građanima Turske i Azerbejdžana, profesor Čupić je poručio da je to loše po društveni i politički život Crne Gore i po ono čime se Crnogorci uvijek ponose – čojstvo.&nbsp;
- Poistovjetiti djelo pojedinca sa cijelom državom ili nacijom je brutalan oblik propagande. U Crnoj Gori, gdje se tradicionalno držalo do čojstva, zapanjujuće je vidjeti mlade ljude instruisane da šire mržnju. To je očigledan proizvod političke propagande i nemoćnih elita - kazao je Čupić, ističući da građani moraju jasno poručiti da nasilje nije prihvatljivo, a institucije dosljedno sankcionisati svaki nasilni incident.
Neđeljko Đurović je ocijenio da porast nacionalizma i posljednji incidenti potvrđuju dublje društvene procese.&nbsp;
- Evropska svijest ne obitava u Crnoj Gori, naročito među onima koji kreiraju javni prostor i koji bi trebalo da promovišu evropske vrijednosti“, rekao je on, upozoravajući na površnost političkog establišmenta i relativizaciju istorijskih činjenica. „Kada relativizujete vrijednosti utvrđene kao civilizacijske, poput antifašizma, i pokušavate ih opovrgnuti, vi zapravo potkopavate svijest i otvarate prostor za isključivost i revizionizam - dodao je on.
Podatke istraživanja po kojima više od 40% građana BiH pri izboru političkih predstavnika vodi računa o vjeri i nacionalnosti kandidata, novinarka Rubina Čengić je prokomentarisala riječima:&nbsp;
- Mi na Balkanu još uvijek nismo izašli iz rata. Potrebni su nam neprijatelji, pa se svaki incident pretvara u međunacionalni sukob. Političari manipulišu strahom građana, a iza svega toga kriju se kriminal i korupcija“. Ona je naglasila i da je u osnovi problema „nedostatak građanskog obrazovanja i medijske pismenosti, zbog čega građani bez kritičkog znanja lako vjeruju manipulacijama.
Profesor Čupić osvrnuo se i na stanje u Srbiji, istučući da se precjenjuje njen značaj na Balkanu. „Srbija se miješa u unutrašnje stvari regiona - od Crne Gore do BiH i Hrvatske, kako bi prikrila sopstvene unutrašnje probleme… U Srbiji je ugrožena vladavina prava. Zakoni postoje, ali se ne poštuju, a institucije su porobljene od strane vlasti. To vodi u propast društva“, ocijenio je Čupić.
&nbsp;Sagovornici su saglasni da bez kvalitetnog obrazovanja nema razvoja, te da je građansko obrazovanje ključno za demokratsko oblikovanje društva. Profesor Čupić podsjetio je na primjer Japana.&nbsp;
- Japan nema resurse, ali je ulaganjima u obrazovanje postao treća industrijska sila svijeta... 90% građana Crne Gore živi u skladu s vrijednostima, ali manjina ekstremista muti vodu. Zato je nužno osnažiti obrazovanje, institucije i vladavinu prava - naveo je on.&nbsp;
Rubina Čengić je dodala:&nbsp;
- Ako želimo slobodne i aktivne građane, moramo ih od malih nogu učiti ljudskim pravima, dijalogu i kako se brani prostor slobode.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D5_kCoEcxPMc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Građanski ugao: Građansko obrazovanje kao brana nacionalizmu i ksenofobiji

Iako zemlje Zapadnog Balkana formalno koračaju ka evropskim integracijama, nasljeđe devedesetih i dalje oblikuje javni prostor. Bez multiperspektivne nastave koja razvija kritički način razmišljanja, nema ni istinskog suočavanja s prošlošću niti pomirenja - &nbsp;neki su od zaključaka emisije Građanski ugao Centra za građansko obrazovanje na TV E, koja se fokusira na način na koji se predaje istorija u zemljama regiona.
Gosti ove emisije ocijenili su da su projekti poput zajedničkih čitanki pokazali da je dogovor moguć, ali da je politika ta koja odlučuje koliko će daleko obrazovanje ići na putu ka pomirenju
Direktorica za strategiju i komunikacije u Centru za građansko obrazovanje Zvezdana Kovač na ovu temu je razgovarala sa profesorom istorije iz Podgorice Igorom Radulovićem, profesorom istorije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Branimirom Jankovićem, istraživačicom na Institutu za savremenu istoriju u Beogradu Anom Radaković i profesorom istorije na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Amirom Duranovićem.
Kovač je rekla da se u Crnoj Gori podižu spomenici ratnim zločincima, u Srbiji murali veličaju presuđene ratne zločince, u Hrvatskoj stotine hiljada ljudi odlazi na koncerte sa ustaškom ikonografijom, dok je u Bosni i Hercegovini negiranje genocida postalo sastavni dio političkog života.&nbsp;
- U takvom ambijentu, nastava istorije dobija ključnu ulogu. Ono što će mlade generacije misliti o prošlosti, i kakve vrijednosti će nositi u budućnost, zavisi prije svega od toga kako ih učimo istoriju. Hoće li to biti kritičko promišljanje ili reprodukovanje mitova – pitanje je od kojeg zavisi i stabilnost društava u regionu - navela je Kovač.
Radulović je kazao da i pored četvrt vijeka napora da se unaprijedi nastava istorije, rezultati nijesu zadovoljavajući.&nbsp;
- Istorija se i dalje koristi kao alat za manipulaciju mladima. Ali, čitanke i slični projekti makar su stvorili jezgro nastavnika koji razmišljaju o multiperspektivnom pristupu - istakao je Radulović, aludirajući na projekat Zajedničkih istorijskih čitanki za 13 zemalja Jugoistočne Evrope.
U okviru emisije, prikazan je petanestominutni dokumentarni film koji govori o tome kako su ove knjige nastale, ko su autori i kako je bilo moguće da se istoričai i urednici iz svih 13 zemalja usaglase u vezi sa istim sadržajem.&nbsp;
Knjige promovišu interdisciplinarni pristup i razvijanje kritičkog mišljenja đaka i studenata, pa je jedno od glavnih pitanja bilo koliko je region spreman da prihvati i promoviše ovakav jedan pristup.
Radaković je govorila o iskustvu nastavnika koji se, pokušavajući da primijene ovakav pristup, suočavaju sa velikim pritiscima okoline.&nbsp;
- Oni trpe pritiske od roditelja, kolega, pa i lokalnih medija. Pokušaj da se izvan etnocentričnog narativa izađe, često nosi rizik. Zajedničke čitanke bi trebalo da budu od velike pomoći – jer nude istorijske izvore prilagođene đacima i didaktičke smjernice - ističe Radaković.
Duranović je podsjetio da obrazovni sistem u BiH nosi posljedice mirovnih sporazuma 90-ih. Deset kantona, dva entiteta i Distrikt Brčko imaju svoje nadležnosti u obrazovanju, što je stvorilo sistem u kojem podjele postaju „normalizovane“ za mlade generacije.&nbsp;
- Za one koji su rođeni sredinom 90-ih, podijeljen obrazovni sistem nije tranzicija, nego prirodno stanje. Nažalost, političke stranke koriste istoriju u školama kako bi očuvale pozicije stečene 90-ih - rekao je Duranović, dodajući da, ipak, vidi optimizam u „energiji mladih nastavnika koji žele drugačiji pristup“.
Janković je naglasio da je hrvatski obrazovni sistem obilježen etničkom homogenizacijom nakon rata.&nbsp;
- Hrvatski narativ temelji se na pobjedi u Domovinskom ratu, ali često na trijumfalistički način koji ne uključuje druge perspektive. Iako je bilo pokušaja pluralizma, i dalje dominira nacionalni okvir, a reformski procesi zavise od političke volje - ocjenjuje on.&nbsp;
Podsjetio je i da je Hrvatska 2023. godine povukla jedan udžbenik zbog osporavanja interpretacija, što govori o oscilacijama u pristupu istoriji.
&nbsp;Učesnici su odbacili česte kritike da multiperspektivni pristup znači relativizaciju odgovornosti.&nbsp;
- Multiperspektivnost ne znači da izjednačavamo krivicu. Ona samo omogućava učenicima da sagledaju događaje iz više uglova i da prvi put čuju glasove ‘druge strane - objasnio je Janković.&nbsp;
Radulović je dodao da ovakav metod, razvijen i u zapadnoevropskim školama, „razvija kritičko mišljenje i demokratiju u učionici“.&nbsp;
U Srbiji je 2018. godine sprovedena reforma nastavnih planova, ali, prema Radaković, adekvatna primjena izostaje.&nbsp;
- Nastavnici nijesu dobili podršku. Umjesto slobode u kreiranju časova, reforma je postala dodatna obaveza. Otpor je bio toliki da je 2021. godine pokrenuta i peticija za njeno ukidanje - navodi ona.
&nbsp;Za promjenu je ključna politička volja, saglasni su bili svi učesnici emisije.
&nbsp;- Ako Japan, razvijena zemlja, želi da uči kroz naše čitanke, zašto mi ne bismo mogli? Potrebno je više hrabrosti da se suočimo sa sopstvenom prošlošću - poručio je Duranović.
&nbsp;Radulović je izrazio zabrinutost i zbog revizionizma u Crnoj Gori.&nbsp;
- Sva ova politička dešavanja vode ka tome da se polako priprema teren da se neke određene stvari rehabilituju, da kroz taj revizionizam čak i neki pokreti koji definitivno nemaju mjesto u udžbenicima, budu zastupljeni na način na koji ne bi trebalo - pojašnjava Radulović.&nbsp;
&nbsp;Radaković vjeruje da je neophodno naći zajednički interes.&nbsp;
- Predugo smo tražili razlike među svim našim narodima i kulturama, a zapravo one nijesu uopšte tolike. Nema većeg interesa od obrazovanih mladih, pametnih i kritički nastrojenih ljudi koji će željeti da rade i žive u svojoj zemlji - zaključila je ona.
&nbsp;Janković je naveo da je, za razliku od devedesetih kada su mnogi bili zatečeni svim što se događalo, sada smo za neke stvari senzibiliraniji, sada gradimo mreže i svjesni smo da moramo biti aktivni i reagovati na brojne stvari, koje ne smijemo propustiti.
Duranović je skrenuo pažnju da teškoće na političkom nivou na širem prostoru Jugoistočne Evrope, posebno &nbsp;vanjsko-političke, pokazuju, danas i na primjeru Ukrajine, kako se i na najkrupnijim pitanjima na kraju dođe do dogoovora i nekih, kako je rekao, „sinhroniziranih“ akcija.
Cijelu emisiju možete pogledati ovdje:
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DNBvGroq4JcA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Nasljeđe devedesetih i dalje oblikuje javni prostor na ZB, bez kritičkog razmišljanja nema suočavanja s prošlošću i pomirenja

U prvoj emisiji nove sezone emisije "Građanski ugao" gost je prvi premijer Crne Gore nakon tri decenije vlasti Demokratske partije socijalista Zdravko Krivokapić.&nbsp;
U emisiji, čiji je domaćin Centar za građansko obrazovanje, a voditeljka Zvezdana Kovač, biće otvorena pitanja evropskih integracija, političke stabilnosti, povezanosti Bezbjednosno-informativne agnecije (BIA) sa političkim akterima u Crnoj Gori, ulozi crkve, revizionizma i porasta nacionalnih tenzija u Crnoj Gori.&nbsp;
Krivokapić je u razgovoru “opisao“ svoje izvore koji svjedoče o tome da je BIA duboko umiješana u unutrašnjopolitčke odnose Crne Gore i kritički se osvrnuo na ulogu crkve i na nedavna dešavanja u vezi sa spomenikom Pavlu Đurišiću u selu Zaostro kod Berana.
Emisiju možete pogledati na Televiziji E u 18 sati.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DGWMsfds5sV8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Emisija "Građanski ugao": Zdravko Krivokapić "opisao" svoje izvore koji svjedoče da je BIA duboko umiješana u unutrašnjopolitčke odnose Crne Gore

U posljednjoj epizodi ove sezone emisije Građanski ugao, biće riječi o ulozi civilnog društva u zemljama regiona – njegovim dometima, izazovima i značaju u kontekstu stagnacije demokratije, slabljenja institucija i sve izraženijih polarizujućih političkih narativa.
O ovim pitanjima, sa autorkom i voditeljkom emisije Zvezdanom Kovač, direktoricom za strategiju i komunikaciju u Centru za građansko obrazovanje (CGO), razgovaraju:
<ul>
 <li>&nbsp;Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a,</li>
 <li>&nbsp;Dajana Cvjetković, menadžerica programa u Centru za promociju civilnog društva iz Bosne i Hercegovine,</li>
 <li>&nbsp;Slobodan Georgijev, direktor vijesti televizije Nova S iz Beograda, i</li>
 <li>&nbsp;Beba Zhagar, istraživačica u Institutu za evropske politike iz Skoplja.</li>
</ul>
Emisija Građanski ugao emituje se sjutra u 22 sata na TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DILBsVcQIuyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Gledajte Građanski ugao: O ulozi civilnog društva u vremenu demokratske stagnacije

U zemljama Zapadnog Balkana sekularna država sve više ustupa prostor vjerskim zajednicama, koje se iz duhovne sfere sele u političku arenu – učestvuju u izbornim kampanjama, utiču na zakonodavstvo, pa čak i kreiraju obrazovne sadržaje, rečeno je, uz ostalo, u novoj emisiji Građanskog ugla Centra za građansko obrazovanje (CGO) na TV E.&nbsp;
O ovim fenmenima na pitanja Zvezdane Kovač, direktorke za strategiju i komunikacije u CGO-u odgovarali su Boban Batrićević, istoričar i profesor na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost (FCJK), Aleksandra Jerkov, članica Izvršnog odbora Regionalne akademije za razvoj demokratije (ADD) &nbsp;iz Novog Sada, Edina Bećirović, profesorica na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu i Lucija Marković, feministkinja i aktivistkinja iz Zagreba, žrtva religijskog nasilja.
- Crna Gora je prije 20 godina bila na nivou sekularnosti skandinavskih zemalja, a sada smo, prema istraživanjima, na rangu Irana - upozorio je istoričar Boban Batrićević, ističući da je Srpska pravoslavna crkva (SPC) postala duhovni stožer političke većine.&nbsp;
Govoreći o političkom uplivu vjerskih institucija, Batričević je kazao da je „2020. godine u Crnoj Gori došlo do pravoslavne revolucije - pandan islamskoj revoluciji u Iranu“, te dodao da „vlade formirane nakon 2020. djeluju pod uticajem SPC-a, ne samo duhovno, već i ekonomski“.
Aleksandra Jerkov, iz ADD, navodi da SPC u Srbiji ima ogroman društveni i politički uticaj.&nbsp;
- To je institucija koja uživa najveće povjerenje građana, bez razlike među generacijama - rekla je Jerkov, upozorivši i na netransparentno finansiranje crkve, neplaćanje poreza, ali i povlašćen položaj u zakonodavstvu.&nbsp;
- SPC je postala jedan od najvećih investitora u Srbiji - grade se turistički kompleksi, poslovni objekti, a sve uz podršku države - rekla je ona.
Na posebnu dimenziju klerikalizacije, ukazala je Lucija Marković iz Zagreba, koja je podijelila potresno lično iskustvo koje rijetko dobija javni prostor u regionu - religijsko zlostavljanje unutar protestantske zajednice.&nbsp;
- Moje iskustvo je poprilično bolno. Sve je počelo s mojih jedanaest godina, kada me majka, zajedno sa sestrom, uvela u pentekostnu zajednicu. Isprva je to djelovalo kao toplo i prijatno okruženje, pružalo je osjećaj pripadnosti koji je djetetu jako važan. No, vremenom sam postajala sve više indoktrinirana. U tim zajednicama se od vas očekuje potpuna poslušnost duhovnom autoritetu. Za mene se molilo i kad sam željela i kad nisam. Nisam imala pravo da kažem ne. Doživjela sam i takozvana "istjerivanja demona", egzorcizme, koji su se nazivali službama oslobođenja - kazala je ona, opisujući kako je kroz godine bila podvrgnuta potpunoj kontroli, kako u svakodnevnom životu, tako i u duhovnom smislu.
Edina Bećirović, profesorica iz Sarajeva, naglasila je ulogu ruskog uticaja u retradicionalizaciji društava, povezujući ga sa sve većim uplivom crkve u političke procese.&nbsp;
- Ruski uticaj se danas koristi kao ideološka infrastruktura koja promoviše navodno tradicionalne vrijednosti, a ženska i LGBT prava su prve mete - rekla je ona.
U emisiji je komentarisana i nedavna posjeta patrijarha Porfirija Moskvi i njegovo izražavanje podrške tzv. „ruskom svijetu“. Učesnici su ocijenili da je riječ o otvorenom pristajanju na opasne ideološke projekte koji direktno prijete demokratskim vrijednostima i regionalnoj stabilnosti.
- SPC je najvažnije oruđe velikosrpskog projekta jer obezbjeđuje legitimitet pod plaštom duhovnosti - rekao je Batrićević i istakao da temeljni ugovor SPC i Crne Gore predstavlja najveću pravnu sramotu u istoriji crnogorske diplomatije.
Sa konstatacijom da se vjerske zajednice sve češće koriste kao mehanizam političke kontrole i kulturne hegemonije, uz marginalizaciju ljudskih prava, posebno prava žena, manjina i mladih, saglasna je Lucija Marković.&nbsp;
- Iz tih zajednica se teško izlazi, gubi se identitet, podrška, porodica, osjećaj pripadnosti - pojasnila je ona.
Batrićević se osvrnuo na činjenicu da je prije par godina završio na sudu za prekršaje zbog kritike veličanja četničkih zločinaca, uz prijetnju kazne od dva mjeseca zatvora zbog navodnog „širenja nacionalne, vjerske i rasne mržnje“, iako je, kako kaže, samo iznio činjenične navode bez uvreda. Kaže da je njegov slučaj bio pokazni primjer da svako ko se usudi da otvoreno i oštro govori – završava u zatvoru.
On je govorio i o manipulaciji narativa od strane tužilaštva i političkih struktura koje se, prema njegovim riječima, sve više oslanjaju na institucionalnu moć SPC-a.
Više puta je istaknuto da SPC u Crnoj Gori ne priznaje crnogorsku nezavisnost i da konstantno izbjegava suočavanje sa sopstvenom ulogom u ratovima 90-ih i periodu fašističke kolaboracije.&nbsp;
- To je jedina institucija u Crnoj Gori koja ni nakon gotovo dvije decenije nije prihvatila državnu nezavisnost. Crkva sistematski manipuliše ulogom iz Drugog svjetskog rata i ne prepoznaje vlastitu odgovornost za duhovnu pripremu genocida u BiH - dodao je on, ukazavši i na strukturalnu slabost državnih institucija koje „postupaju po nalozima crkve, iako crkva formalno ne podnosi prijave“.
Profesorica Bećirević ukazala je na fenomen bučnih, emocionalno nabijenih medijskih debata kao dio svjesne propagandne strategije.&nbsp;
- To nije slučajno. To je trening - neurolingvističko programiranje koje ima za cilj da nadvlada činjenice galamom i emocijama - kazala je Bećirović.
Ilustrujući to primjerom TV debate između „dvije strane - četničkih ideologa i racionalnih sagovornika“, ona je ocijenila da galama proizvodi osjećaj nadmoći.&nbsp;
- Zapravo, zbog društvenih mreža i degradacije standarda javnog govora, ta buka postaje dominantna. Ona djeluje pobjednički - ocijenila je ona.
Marković je upozorila je da se borba za umove mladih vodi kroz obrazovanje, gdje vjerski narativi često dominiraju nad naukom i kritičkim mišljenjem.&nbsp;
- Možda smo formalno sekularna država, ali u praksi nismo. Djeci je i dalje čudno ako ne idu na vjeronauk, a alternativa ne postoji - kazala je ona i posebno upozorila na finansiranje „antirodnih pokreta“ iz državnog budžeta i njihovu namjeru da oblikuju mlade kao nosioce konzervativnih vrijednosti.&nbsp;
- Mladi tragaju za identitetom i lako ih je izmanipulisati ako nemaju pristup pluralističkom i sekularnom obrazovanju - naglasila je Marković.
Na pitanje da li je Crna Gora spremna za članstvo u EU u kontekstu rasta nacionalizma i klerikalizacije, Batrićević je kategoričan da nije.&nbsp;
- Ako ne ugrabimo ovaj trenutak, postaćemo entitet nalik Republici Srpskoj, sa grbom i zastavom Crne Gore, ali bez suštine - pojasnio je on.
Dodao je da Crna Gora postaje strateški važna za Srbiju i ruski uticaj u regionu.&nbsp;
- Mi smo NATO članica kojom Srbija, preko SPC-a i svojih agentura, pokušava da upravlja. To je veoma opasno - ocijenio je Batrićević.
Bećirović je podsjetila na primjer Ukrajine, gdje je u godinama pred rat stvoren jak kontra-narativ kroz male kulturne i obrazovne centre.&nbsp;
- U mjestima gdje su ruske crkve bile jedina institucija, osnovani su centri sa debatama, filmovima, analizama. Ljudi su počeli da vide širu slik - kazala je ona.
Aleksandra Jerkov je zaključila da je jedini način suprostavljanja klerikalizaciji – obrazovanje, kroz razvijanje građanske svijesti i kritičkog mišljenja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DTs39lAfrF0o&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Emisija je producirana kroz projekat CGO-a “Evropeizacija kroz Građanski ugao” podržan kroz regionalni program SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan, koji sprovodi Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Centar za istraživanja i javne politike (CRPM) i Institut za demokratiju i medijaciju (IDM) a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške. Sadržaj emisije isključiva je odgovornost CGO-a i sagovornika, i ne odražava nužno stavove CPCD, CRPM, IDM i Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norveške.

Batrićević: SPC jedina institucija koja nije prihvatila državnu nezavisnost, sistematski manipuliše ulogom iz Drugog svjetskog rata

Rastući nacionalizam u regionu više nije povratna pojava već strateški alat aktuelnih politika koje politike prošlosti koriste za kontrolu sadašnjosti - kroz crvku, simbole, medije i obrazovanje. Nacionalizmi u regionu ne djeluju samostalno, oni se međusobno hrane, radikalizuju i legitimišu, dok društva ostaju zarobljena u ciklusu straha, podjela i zaboravljenih problema.
To je akcentovano u novoj emisiji Građanskog ugla Centra za građansko obrazovanje (CGO) na Televiziji E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D_fUccdbvlfY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Gosti Zvezdane Kovač, direktorke za strategiju i komunikacije u CGO-u bili su aktivistkinja NVO ANIMA iz Kotora, Ervina Dabižinović, sociolog i univerzitetksi profesor iz Sarajeva, Dino Abazović, aktivista za ljudska prava i portparol Srpskog nacionalnog vijeća iz Zagreba, Eugen Jakovčić i istoričarka Sanja Radović iz Beograda.&nbsp;
<h2>KONSTANTA</h2>
Govoreći o međusobnoj povezanosti i političkoj instrumentalizaciji nacionalizma, Ervina Dabižinović istakla je da nacionalizam nije prolazna ili povratna pojava, već konstanta čije se manifestacije u Crnoj Gori danas promovišu kao cilj politike.
- To više nije ni proizvod nečega, ni posljedica nečega, nego je prosto cilj - kazala je ona dodajući da su nacionalizmi u regionu međusobno uslovljeni i isprepleteni.
Radikalizacija jednog, kaže ona, radikalizuje drugi.
- I to je jedan splet u kojem se gotovo ne zna ko počinje, ko nastavlja ili završava - pojasnila je Dabižinović.
Dino Abazović je podsjetio na poznatu tezu Adama Michnika da su nacionalizmi u postsocijalističkim državama „posljednji pokušaj komunizma da uspostavi autoritarnu vladavinu“. Po Abazoviću, nacionalizam se ne može tumačiti van šireg političkog i kulturnog konteksta.&nbsp;
- Nijedan nacionalizam sam po sebi ne crpi snagu iz sebe, nego upravo u tom antagoniziranju sa drugim nacionalizmima oni se međusobno hrane - ocijenila je Sanja Radović.
Nacionalističke retorike nijesu samo slične - one su, kako je podvukla, gotovo neodvojive.
- Kada im se oduzme taj predznak, ne možete vidjeti razliku među njima - navela je ona.
<h2>PODRŠKA SPC</h2>
Dabižinović je na poziciji da je nacionalizam u Crnoj Gori dobio nekoliko pojavnih oblika: etnički, kulturni i vjerski.
Istakla je da projekat Srpskog sveta ima direktnu podršku Srpske pravoslavne crkve (SPC) i da je u pitanju „negacija samobitnosti crnogorskog nacionalnog identiteta“.
Dabižinović je ukazala na simbiozu politike i crkve, uz ocjenu da „taj savez između institucije crkve i politike danas oblikuje i politički ideološki diskurs u Crnoj Gori.“&nbsp;
Abazović ističe ulogu religije u formiranju političkih identiteta na Balkanu.&nbsp;
- Od devedesetih godina religija postaje čvrsta politička činjenica u cijeloj jugoistočnoj Evropi. Danas religija živi kao da smo rođeni u njoj, a ne da je biramo. Religijski simboli na ovim prostorima prošli kroz proces profanizacije i potom resakralizacije kao nacionalni simboli par excellence - kazao je on.
Istakao je da je problem što religija više ne prenosi univerzalne vrijednosti.
- Danas jedan veliki broj ljudi ne pravi razliku između nacionalnog i vjerskog identiteta - zaključuje Abazović.
<h2>POZADINA - UVIJEK POLITIKA</h2>
Eugen Jakovčić je nacionalizam u Hrvatskoj opisao kao „žilav i vrlo prilagodljiv“.
Podsjetio je na histeriju oko ćiriličnih tabli u Vukovaru i na institucionalnu šutnju crkvenih struktura u tim trenucima.
- Obratili smo se papi Franji jer biskupi i sveštenici nijesu reagovali - ispričao je on.
Revival ustaštva je, kaže, tinjao od devedesetih.
- HDZ i Franjo Tuđman su tu učinili medvjeđu uslugu Hrvatskoj - naveo je Jakovčić u osvrtu na pokušaj relativizacije ustaške prošlosti.
Upozorio je na trendove kao što su koncerti sa nacionalističkim pozdravima i tolerisanje ustaških simbola.
- U Zagrebu ćemo uskoro imati pola miliona ljudi koji će uzvikivati ustaške pozdrave. Iza toga uvijek stoji politika - kazao je on.
<h2>MURALI U BEOGRADU PLANSKI I UNIFORMNI</h2>
Sanja Radović je izričita da grafiti i murali u Beogradu nijesu spontani - nego planski i uniformni.
- To je koordinisana kampanja da se stvori osjećaj da svi misle isto - kazala je Radović opisujući stanje u Srbiji kao zabrinjavajuće, uz sistematsku proizvodnju nacionalističkog narativa kroz medije i javni prostor.
Ukazala je i na važnost lokacije simbola, poput murala Ratku Mladiću.
- Ti murali godinama nijesu bili problem dok nijesu stigli u centar grada - tada je počela borba - decidna je ona.
Radović smatra &nbsp;i da je medijski pritisak konstantan, zbog čega je teško razlučiti da li je nacionalizam došao odozgo ili odozdo.
- Da bismo znali šta ljudi stvarno misle, moralo bi proći deset godina bez dominantno nacionalističkog narativa u medijima - objašnjava ona.
<h2>NACIONALISTIČKA RETORIKA NA STADIONIMA, U KAZALIŠTIMA I U INSTITUCIJAMA</h2>
Abazović je rekao da su u jednom periodu političari pokušavali da budu pristojniji, proevropski, pa su smanjili nacionalističku retoriku, ali se ona, kako je naglasio, izmjestila na stadione, u kazališta, među navijače.
- A sad se ponovo vratila i u institucije - upozorio je on.
&nbsp;Jakovčić je na to dodao da političari posegnu za pomoći nacionalizma kad im zatreba.&nbsp;
To što predsjednik Skupštine Crne Gore nije građanima čestitao Dan nezavisnosti, Dabižinović vidi kao politički signal, a ne slučajnu grešku.
&nbsp;- To otkriva zapravo i tu namjeru tih politika i daje taj odgovor da ni danas nezavisnost Crne Gore u toj političkoj grupaciji nije nikakva izvjesnost - rekla je Dabižinović, upozorivši na način na koji se simboli koriste da „raspiruju istorijsku traumu“.
Nacionalizam, kaže Abazović, ne dolazi samo s jedne strane.
- On je komplementaran i kompetitivan. Jedan nacionalizam hrani drugi, a svi zajedno prikrivaju ključne društvene probleme - siromaštvo, korupciju i građansku obespravljenost - opomenuo je Dino Abazović.
Eugen Jakovčić je govorio i o političkim manipulacijama kolektivnim mitovima u Hrvatskoj, posebno kroz narative o „Oluji“ i Vukovaru, uz napomenu da je kao neprijatelj odmah detektovan onaj „ko ide s činjenicama kontra tih mitova“.
Istakao je da 30 godina nakon rata u Hrvatskoj još nije moguće čuti pluralne glasove u javnom prostoru kada su u pitanju ratna sjećanja.&nbsp;
- Mi ne možemo u javnom obilježavanju vidjeti različite diskurse. Uvijek se govori samo o povratku hrvatskih izbjeglica, dok se prešućuje da su neki drugi ljudi istovremeno napuštali svoje domove - naglasio je Jakovčić.&nbsp;
<h2>NOVE GENERACIJE - DEPOLITIZACIJA I NEDOSTATAK SOLIDARNOSTI</h2>
Govoreći o novima generacijama, svi su izrazili zabrinutost zbog depolitizacije mladih i nedostatka solidarnosti.
- Nacionalizam razoružava empatiju i razara društvenost. Zajednice teško komuniciraju, a to je najveći uspjeh nacionalizma - rekla je Ervina Dabižinović.
Jakovčić je dodao da je „otupio senzibilitet mladih, koji su fokusirani samo na svoje male teritorije, dok empatija prema drugima gotovo ne postoji“.
Posebno je kritikovao političke elite koje izostankom reakcije na globalne tragedije, poput one u Gazi, „uče mlade da budu indiferentni“.&nbsp;
Jedna od rijetkih svijetlih tačaka, složili su se gosti, jesu studentski protesti u Srbiji.
- Nacionalizam u Srbiji aktivno razbija svaku vrstu društvene kohezije. Ali, upravo su studenti pokazali da je moguće povezivanje - rekla je Sanja Radović, upozoravajući da su studenti, čim su podigli glas protiv korupcije i nepravde, odmah optuženi za antidržavno djelovanje. Prva reakcija vlasti bila je, kako je konstatovala, da ih proglase izdajnicima, ali oni nisu na to reagovali.
- To je njihov najveći uspjeh - poručila je Radović.&nbsp;
<h2>PRIJEM U EU BEZ SUOČAVANJA SA PROŠLOŠĆU BIO BI MEDVEĐA USLUGA</h2>
U završnom dijelu emisije otvoreno je pitanje Evropske unije kao političkog cilja i realnosti.
Jakovčić je rekao da je Hrvatska „propustila da odigra ključnu ulogu“ kao uzor regionu.
- Umjesto da smiruje nacionalizme, Hrvatska je postala zemlja s nacionalističkom, gotovo šovinističkom vladom - kazao je on.
Ervina Dabižinović je dodala da bi prijem Crne Gore u EU bez stvarnog suočavanja s prošlošću bio „medveđa usluga“, poručujući da je „važno da ne uđemo u EU dok ne riješimo bazične stvari koje ovdje ne valjaju i koje generišu kompletnu situaciju“.
Sonja Radović je upozorila da je podrška EU u Srbiji pala ispod 40 odsto, dijelom zbog nejasnog stava same Unije.
- Građani nemaju povjerenja jer EU često ćuti kada vlast prelazi crvene linije. A kad imate ekonomske probleme, autoritarni režim i nedostatak vanjske podrške - dobijete idealne uslove za bujanje nacionalizma - zaključila je ona.
&nbsp;Cijela emisija je dostupna na linku:&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D_fUccdbvlfY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Emisija je producirana kroz projekat CGO-a “Evropeizacija kroz Građanski ugao” podržan kroz regionalni program SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan, koji sprovodi Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Centar za istraživanja i javne politike (CRPM) i Institut za demokratiju i medijaciju (IDM) a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.
Sadržaj emisije isključiva je odgovornost CGO-a i sagovornika, i ne odražava nužno stavove CPCD, CRPM, IDM i Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norveške.

Porast nacionalizma u regionu: Politika prošlosti kao alat sadašnjosti

U emisiji "Građanski ugao" na Tleviziji E pogledajte:&nbsp;
Zašto se nacionalizam vraća kao centralna tema u mnogim zemljama regiona? Da li je riječ o pokušaju političke mobilizacije, otporu prema integracijama ili reakciji na ekonomske i društvene frustracije?
O fenomenu koji ponovo oblikuje političke i društvene tokove na Balkanu - o porastu nacionalizma, u večerašnjem Građanskom uglu, gosti Zvezdane Kovač, direktorice za strategiju i komunikaciju CGO-a su: Dino Abazović, sociolog i univerzitetski profesor iz Sarajeva, Ervina Dabižinović, aktivistkinja ANIME iz Kotora, Eugen Jakovčić, ljudskopravaški aktivista iz Zagreba i Sanja Radović, istoričarka iz Beograda.
Emisiju "Građanski ugao" možete pogledati večeras od 22h, na TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DU_mX74JzbG8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

"Građanski ugao" na TVE: Zašto se nacionalizam vraća kao centralna tema u mnogim zemljama regiona?

Vlada Crne Gore je 11. decembra 2025. godine, shodno članu 10 Uredbe o Vladi, bez održavanja sjednice i na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova, donijela odluke o više tačaka dnevnog reda, među kojima se izdvajaju povlačenje amandmana na Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima iz skupštinske procedure.
Ovom odlukom Vlada je povukla amandmane koje je prethodno utvrdila 30. oktobra i 12. novembra 2025. godine, čime se otvara prostor za dodatna usaglašavanja i eventualnu izradu novih rješenja u skladu sa evropskim standardima i potrebama sistema upravljanja migracijama.
Vlada je, pored toga, odlučivala i o sljedećim tačkama:
- Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama, sa izvještajem sa javne rasprave.
- Predlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje.
- Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poreskoj administraciji, sa izvještajem sa javne rasprave.
- Predlog zakona o reprogramu poreskog potraživanja jedinice lokalne samouprave, fonda, javne ustanove i privrednog društva čiji je osnivač lokalna samouprava.
- Predlog zakona o potvrđivanju Multilateralne konvencije za primjenu mjera protiv erozije poreske osnovice i premještanja dobiti (BEPS).
- Predlog zakona o sigurnosti pomorske plovidbe, sa izvještajem sa javne rasprave.
- Predlog zakona o sprečavanju zagađenja mora sa brodova.
- Predlog zakona o bezbjednosti i interoperabilnosti željeznice, sa izvještajem sa javne rasprave.
- Informacija o zaključenju Zajedničke izjave o namjeri o procedurama za razmjenu vozačkih dozvola između Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore i Saveznog ministarstva saobraćaja SR Njemačke, sa Predlogom izjave.
- Predlog amandmana na Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima.
- Predlog povlačenja amandmana na pomenuti zakon iz skupštinske procedure (30. oktobar 2025.).
- Predlog povlačenja amandmana na isti zakon (12. novembar 2025.).
- Informacija o zaključivanju Sporazuma o saradnji između Uprave za ljudske resurse i Regionalne škole za javnu upravu (ReSPA), sa predlogom sporazuma.
- Platforma za radnu posjetu predsjednika Vlade Milojka Spajića SR Njemačkoj (17–18. decembar 2025).
- Platforma za radnu posjetu predsjednika Vlade sjedištu UNESCO-a u Parizu (18–20. decembar 2025).
- Platforma za učešće potpredsjednika Vlade mr Moma Koprivice na plenarnoj sjednici Venecijanske komisije u Veneciji (12–13. decembar 2025).
Vlada je navela da će se o svim tačkama voditi dalja procedura u skladu sa zakonom i planiranom dinamikom reformskih obaveza.

Vlada povukla amandmane na Zakon o strancima iz skupštinske procedure

Edukacijom učenika o pravilnom odnosu prema životnoj sredini i ozelenjavanjem učionica nacionalna kampanja “Čuvaj da te čuva” počinje novi segment djelovanja.
Ambasador Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler, na predstavljanju novog segmenta nacionalne kampanje za zaštitu životne sredine “Čuvaj da te čuva”, rekao je da su dosadašnjim akcijama postigli vidljive promjene. 
On je kazao da prvi put postoji policija za ekološki kriminal i dodao da će se mašinom za tretman guma konačno riješiti problem guma koje su raštrkane svuda.
Satler je pozdravio odluku Vlade prema kojoj će prodavci plastičnih kesa, debljine preko 50 mikrona, plaćati naknadu od pet centi po komadu. 
On je dodao da se sljedeći korak odnosi na deblje kese. 
- Pozdravljamo ovaj korak jer će dodatno smanjiti količinu plastike. Želim samo da kažem da smo tek počeli. Stvari će se svakako nastaviti, sljedećeg proljeća ćemo koordinisano čistiti saobraćajnu mrežu Crne Gore - naveo je Satler. 
On smatra da je važno intenzivirati rad sa djecom, zato što se u mladim godinama navike brzo formiraju, a i djeca najbrže usvajaju. 
- Uz pomoć Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) i Zelenog talasa, posjetićemo deset škola u Crnoj Gori i razgovaraćemo sa učenicima na temu ekološkog kriminala. Kroz časove na ove teme razgovaraćemo i o zloupotrebi nacionalnih resursa, zloupotrebe šuma i divljih deponija - rekao je Satler. 
On je poručio da su djeca najsnažniji multiplikatori promjene.
- I mislim da se ovo uklapa u tu širu zelenu ambiciju koju su predložili naši partneri vođeni sa Vukom, i koja ključuje sadnju šuma, čišćenje, odvajanje otpada i sve ove inicijative u okviru ekološke odgovornosti i pokazuju djeci da zaštita prirode nije samo slogan, to je nešto što mogu učiniti svakodnevno tamo gdje se nalaze - rekao je Satler.
On je kazao da kroz kampanju “Čuvaj da te čuva”, djeluju na nekoliko frontova.
- Na čišćenje, uključivanje institucija, što je važno zato što su institucije i na kraju one koje će učiniti razliku. Edukacija svakako, ali bez aktivnih institucija koje rade svoj posao, to se neće desiti i to je zapravo ono o čemu se radi čitav proces evropskih integracija - građenje demokratskih institucija od povjerenja -ocijenio je Satler.
Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić Stojanović navela je da je resor na čijem je čelu usvojio strategiju reforme obrazovanja za period 2025-2035, koja je kao jedan od prioriteta prepoznala obrazovanje za održivi razvoj i unapređenje zelenih vještina odnosno “green skills” (zelene vještine) kod učenika. 
Ona je podsjetila da su realizovali projekat koji je povezan sa pričom o održivom razvoju i zaštitom životne sredine.
- To je opremanje preko 100 EdTech laboratorija u osnovnim i srednjim školama širom Crne Gore koje sadrže 3D štampače, reciklatore, laptopove, najsavrmeniju opremu i gdje učenici uz pomoć svojih nastavnika mogu razvijati ne samo digitalne vještine već i ove zelene vještine - rekla je Jakšić Stojanović.
Ona je podsjetila da je u toku realizacija projekta Ekoškole.
- Projekat koji se realizuje od 2016. godine, gdje već imamo 52 škole koje imaju tu oznaku u Crnoj Gori, a 17 škola se nalazi u fazi pilotiranja. Upravo sama ova kampanja “Čuvaj da te čuva” i priča koju sad pokrećemo se savršeno uklapa u ono što je strateški pravac djelovanja Ministarstva prosvijete nauke i inovacija - dodala je Jakšić Stojanović.
Ona je rekla da će u projektu učestvovati OŠ “Njegoš” Danilovgrad, “Ratko Žarić” Nikšić, “Mahmut Lekić” Tuzi, “Dragiša Ivanović” Podgorica, “Božidar Vuković Podgoričanin” Podgorica, “Srbija” Bar, “Maršal Tito” Ulcinj, “Radomir Mitrović” Bar, “Aleksa Bećo Đilas” Mojkovac i “Salko Aljković” Pjevlja. 
Jakšić Stojanović je kazala da će osim edukativnog dijela, koji će podrazumijevati realizaciju različitih radionica, uključivanje interaktivnih sadržaja, opremiće i deset školskih dvorišta.
- I početi sa onom predivnom pričom, a to su učionice na otvorenom, koje će omogućiti našim učenicima da usvajaju različita znanja i vještine u najljepšem ambijentu, a to je ambijent u prirodi - dodala je je Jakšić Stojanović. 
Guvernerka Centralne banke (CBCG) Irena Radović kazala je da je zadovoljstvo biti dio nacionalna kampanje “Čuvaj da te čuva”.
- Zadovoljstvo je da konačno prepoznajemo da, iako se ove tri oblasti posmatraju odvojeno, da su one duboko povezane i da zaštita životne sredine, obrazovanje najmlađih i društvena odgovornost leže u osnovi dugoročnog i kvalitetnog ekonomskog razvoja i prosperiteta - rekla je Radović.
Kako je navela, CBCG je prepoznala i utkala u svoj razvoj i strateški plan za period od ove do 2028. godine zelenu i digitalnu tranziciju.
Radović je rekla da se od šest članova njenog tima u kabinetu, tri člana bave upravo zelenom i digitalnom tranzicijom.
- Ja sam jedina guvernerka među centralnim bankama EU koja ima tim za održivost, borbu protiv klimatskih promjena i digitalnu tranziciju i transformaciju - istakla je Radović.
Ona je kazala da za naredni period imaju niz ambicioznih akcija i da očekuje da će nastaviti i u okviru drugih dodatnih projekata na nivou institucija da promovišu vrijednosti koje su nužne i koje moraju biti obrazac ponašanja ako zaista Crna Gora želi da pripada porodici razvijenih evropskih naroda i država. 
Radović je rekla da ova inicijativa i kampanja Čuvaj da te čuva ima posebnu vrijednost, jer u okviru projekta koji danas promovišu uče djecu da razmišljaju i postupaju dugoročno, odgovorno i održivo. 
- Upravo onako kako želimo da se Crna Gora razvija društveno i ekonomski - istakla je Radović.
Ona je naglasila da će kroz priču o eko školama imati djecu koja će naučiti da odgovorno razdvajaju otpad, da štede vodu i energiju, da se odgovorno odnose prema svom prostoru.
- A tu je i osnova finansijske pismenosti i ekološke svijesti i građanske odgovornosti bez kojih nema stabilnog i razvijenog društva i ekonomskog prosperitete kojim Crna Gora teži - rekla je Radović.
Ona je naglasila da za CBCG ovaj projekat nije samo ekološki, već predstavlja ulaganje u znanja, vještine i kompetencije koje imaju za cilj da Crnu Goru pomjere sa današnjeg stepena razvoja od 50 odsto konvergencije sa EU, na 90 odsto u rasponu od 15 godina.
Radović je rekla da Crna Gora, kao buduća članica EU koja želi ambiciozno da stvori preduslove, da bude potpuno usklađena sa akijem već do kraja naredne godine, te vrijednosti mora da ne samo prihvati, već da ih živi svakodnevno.
- I zato je upravo projekat rada sa najmlađima, projekat koji će omogućiti da se vrijednosti usvoje i da djeca pokažu i nama odraslima kako se te vrijednosti žive i kako i šta donosi njihova implementacija - navela je Radović.
Ona je rekla da je projekat takođe potvrda šta sve može da se uradi kada se institucije udruže.
Radović je poručila da će CBCG nastaviti da promoviše ovakve inicijative i da će promovisati svaku inicijativu koja je skopčana sa održivim razvojem, sa obrazovanjem i sa institucionalnom odgovornošću.
Direktor nevladine organizacije “Ozelenimo Crnu Goru” Vuk Vujisić je rekao da bez edukacije i obrazovanja, vizija ekološke Crna Gore ne može da zaživi. 
- Jedino kroz edukaciju naših mladih ljudi možemo da uspostavimo sistem odgovornosti i da sjutra živimo u društvu koje razumije kako se treba odnositi prema životnoj sredini - kazao je Vujisić.
On je pojasnio da će kroz novi segment kampanje imati edukacije u školama Crne Gore. 
Vujisić je rekao da će se te edukacije voditi u saradnji sa civilnom sektorom, organizacijom CZIP i Zeleni talas.
On je dodao da je drugi segment “Ozelenimo škole Crna Gore”.
- Gdje ćemo ozeleniti školska dvorišta sadnjom stabala, nabavkom mobilijara, eko-klupa kao i infrastrukturom za reciklažu. Ali i ono najvažnije, kroz ovu kampanju obezbijedićemo i učionice na otvorenom - naveo je Vujisić.
Prema njegovim riječima, na taj način će se kreirati ambijent da upravo učenici osjete šta znači odnos prema životnoj sredini.
Vujisić je rekao da će u naredne dvije godine biti uloženi maksimalni napori upravo da bi mladima predstavili viziju ekološke Crna Gora i da je bitno da mladi budu uključeni u svim procesima. 
- Za ovu prvu fazu socijalno preduzeće Ozelenimo Crnu Goru je obezbijedilo sadnice vrijedne 20 hiljada eura, ali sa našim partnerima ćemo u ovoj prvoj fazi, vjerujem, brzo doći do cifre od 100 hiljada eura za ove druge stvari, kada je u pitanju mobilijar i učionice na otvorenom“, naveo je Vujisić.

Edukacija učenika o pravilnom odnosu prema životnoj sredini u okviru kampanje Čuvaj da te čuva

Sudsko procesuiranje građana okupljenih na inicijativu neformalne grupe STEGA, koji su na miran i dostojanstven način iskoristili pravo na iskazivanje stava putem protesta zbog dodjele Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću, i njihovo označavanje kao lica koja krše javni red i mir, predstavlja ozbiljno ugrožavanje osnovnih građanskih prava, prava na mirno okupljanje i iskazivanje stavova povodom državne politike, saopštio je Ivan Jokanović iz Preokreta.
Kako je ocijenio, ovim postupkom je jasno poslat signal svim građanima koji imaju suprotna ideološka uvjerenja od vladajuće većine, da će policija, kao i čitav bezbjednosni sektor, nastaviti da bude instrument za obračun sa ideološkim neistomišljenicima, a ne servis građana i, ono što najviše brine, poslat je jasan signal u kom pravcu bi mogla da klizi Crna Gora, država kandidat za člana Evropske unije.
- Ako se uzme u obzir da su među procesuiranim i optuženim licima ugledni građani, intelektualci, univerzitetski profesori, umjetnici, novinari, inžinjeri i sveukupno građani koji su ostavili dubok trag svojim djelima u oblasti kulture, prosvjete, nauke, ljudskih prava, ukazuje na jasnu namjeru da je sadašnja vladajuća većina spremna i na kršenje osnovnih ljudskih prava, zakona Crne Gore, kako bi odbranili svoje politike, koje su u najčešće u suprotnosti sa građanskim konceptom koji promovišu u svojim narativima - smatra Jokanović.
Prema njegovim riječima, slično ponašanje bezbjednosnog sektora pokazano i u selektivnom postupanju povodom nedavnih poziva na linč građana Turske sa odobrenim stalnim i privremenim boravkom u Crnoj Gori.
- U ovom kontekstu ne možemo a da ne pomenemo i postupanje povodom postavljanja spomenika saradnicima okupatora za vrijeme Drugog svjetskog rata, anemičnu reakciju Uprave policije, opštinskih sudova, kao i otvorenu konfrontaciju sudija koji pokušavaju da odbrane i aboliraju vinovnike ovog anticivlizacijskog čina - ističe Jokanović.
Sve ovo, zaključuje, ukazuje na jako loše stanje u sektoru bezbjednosti, pravosuđu, njegovo služenje protivgrađanskim i štetnim politikama, dok se na drugoj strani svakodnevno, kroz sve dostupne medije promoviše napredak naše države u ispunjavanju poglavlja koja su uslov za prijem Crne Gore u Evropsku uniju, što doprinosi ukupnoj nestabilnosti i otvara širok manevarski prostor partitokratskom uticaju i neograničenom uticaju političkih elita na funkcionisanje državnih organa.

Preokret: Pravo na protest ne smije biti zločin

Predsjednik Bošnjačkog demokratskog pokreta (BDP) Sead Šahman objavio je da je prije par dana na Fakultetu za upravu Univerziteta u Sarajevu uspješno odbranio doktorsku disertaciju pod nazivom „Uticaj strukture odbora direktora na finansijske performanse korporacija u Crnoj Gori“.
On je doktorsku disertaciju objavio pod mentorstvom prof. dr. Aziza Šunje, emeritusa- redovnog profesora Univerziteta u Sarajevu, kao i pred komisijom u sastavu prof. dr Đevad Šašić, predsjednik &amp; prof. dr. Elvir Čizmić, član komisije.&nbsp;
- Drago mi je da sam dao lični doprinos i na polju nauke u snaženju odnosa između dvije prijateljske zemlje kakve su Crna Gora &amp; Bosna i Hercegovina - dodao je Šahman na Fejsbuk mreži.&nbsp;

Šahman odbranio doktorsku disertaciju „Uticaj strukture odbora direktora na finansijske performanse korporacija u Crnoj Gori“

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Alen Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, juče se oglasio na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.5144%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvideo-dario-u-sarajevu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Portal ETV objavio je informaciju nakon što nam se obratilo više Pljevljaka, ogorčeni Vranešovim prisustvom na svečanoj večeri, zbog njegove nacionalističke, šovinističke politike koju propagira, a dostavljen nam je i snimak sa tog druženja. - Udruženje Pljevljaka u Sarajevu postoji više od trideset godina i okuplja ljude rođene u Pljevljima koji danas žive u Sarajevu, kao i naše sugrađane koji su porijeklom iz Pljevalja. Naš cilj je isključivo njegovanje tradicije i međusobnih veza. Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9" data-rendition-name="original" width="728" height="1599" loading="lazy" alt="Objava Alena Sulejmanovića"> <figcaption>Objava Alena Sulejmanovića(Photo: Fejsbuk - stop kadar)</figcaption> </figure>  Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je Sulejmanović. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu na društvenoj mređi Instagram pohvalio se sam Vraneš objavom 6. decembra. Objavio je fotografiju i napisao da je u Sarajevu na poziv Sulejmanovića. A na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša, kako smo objavili, potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“. Vraneš je, podsjetili smo u tekstu 8. decembra, prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. kada je bio zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Aktuelni predsjednik Opštine Pljevlja nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. Podsjetili smo da Vraneš predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.&nbsp; Opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja nedavno je finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...&nbsp; Od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića. Na Instagramu je imao i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“, a u jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...

Sulejmanović: Vraneš nije pozvan lično, njegov dolazak moguća najava promjene političkih stavova

Demokratska partija socijalista (DPS) organizovala je u Herceg Novom skup za, kako su saopštili, slobodarsku, antifašističku, građansku, evropsku i modernu Crnu Goru.
Riječ je o trećem od četiri stranačka okupljanja koje je predsjednik najjače opozicione stranke Danijel Živković najavio sredinom septembra u državnom parlamentu, navodeći kako se „za građansku Crnu Goru neće boriti samo na institucionalan način“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fe-2HTB0TNCM%3Ffeature%3Dshare&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: gradanski-ugao