<p>U posljednjoj epizodi ove sezone emisije <b>Građanski ugao</b>, biće riječi o ulozi civilnog društva u zemljama regiona – njegovim dometima, izazovima i značaju u kontekstu stagnacije demokratije, slabljenja institucija i sve izraženijih polarizujućih političkih narativa.</p>
<p>O ovim pitanjima, sa autorkom i voditeljkom emisije <b>Zvezdanom Kovač</b>, direktoricom za strategiju i komunikaciju u Centru za građansko obrazovanje (CGO), razgovaraju:</p>
<ul>
  <li>&nbsp;<b>Daliborka Uljarević</b>, izvršna direktorka CGO-a,</li>
  <li>&nbsp;<b>Dajana Cvjetković</b>, menadžerica programa u Centru za promociju civilnog društva iz Bosne i Hercegovine,</li>
  <li>&nbsp;<b>Slobodan Georgijev</b>, direktor vijesti televizije Nova S iz Beograda, i</li>
  <li>&nbsp;<b>Beba Zhagar</b>, istraživačica u Institutu za evropske politike iz Skoplja.</li>
</ul>
<p>Emisija <b>Građanski ugao</b> emituje se <b>sjutra u 22 sata</b> na <b>TV E</b>.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DILBsVcQIuyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Gledajte Građanski ugao: O ulozi civilnog društva u vremenu demokratske stagnacije

<p>U zemljama Zapadnog Balkana sekularna država sve više ustupa prostor vjerskim zajednicama, koje se iz duhovne sfere sele u političku arenu – učestvuju u izbornim kampanjama, utiču na zakonodavstvo, pa čak i kreiraju obrazovne sadržaje, rečeno je, uz ostalo, u novoj emisiji Građanskog ugla Centra za građansko obrazovanje (CGO) na TV E.&nbsp;</p>
<p>O ovim fenmenima na pitanja <b>Zvezdane Kovač</b>, direktorke za strategiju i komunikacije u CGO-u odgovarali su <b>Boban Batrićević</b>, istoričar i profesor na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost (FCJK), <b>Aleksandra Jerkov</b>, članica Izvršnog odbora Regionalne akademije za razvoj demokratije (ADD) &nbsp;iz Novog Sada, <b>Edina Bećirović</b>, profesorica na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu i<b> Lucija Marković</b>, feministkinja i aktivistkinja iz Zagreba, žrtva religijskog nasilja.</p>
<p>- Crna Gora je prije 20 godina bila na nivou sekularnosti skandinavskih zemalja, a sada smo, prema istraživanjima, na rangu Irana - upozorio je istoričar Boban Batrićević, ističući da je Srpska pravoslavna crkva (SPC) postala duhovni stožer političke većine.&nbsp;</p>
<p>Govoreći o političkom uplivu vjerskih institucija, Batričević je kazao da je „2020. godine u Crnoj Gori došlo do pravoslavne revolucije - pandan islamskoj revoluciji u Iranu“, te dodao da „vlade formirane nakon 2020. djeluju pod uticajem SPC-a, ne samo duhovno, već i ekonomski“.</p>
<p>Aleksandra Jerkov, iz ADD, navodi da SPC u Srbiji ima ogroman društveni i politički uticaj.&nbsp;</p>
<p>- To je institucija koja uživa najveće povjerenje građana, bez razlike među generacijama - rekla je Jerkov, upozorivši i na netransparentno finansiranje crkve, neplaćanje poreza, ali i povlašćen položaj u zakonodavstvu.&nbsp;</p>
<p>- SPC je postala jedan od najvećih investitora u Srbiji - grade se turistički kompleksi, poslovni objekti, a sve uz podršku države - rekla je ona.</p>
<p>Na posebnu dimenziju klerikalizacije, ukazala je Lucija Marković iz Zagreba, koja je podijelila potresno lično iskustvo koje rijetko dobija javni prostor u regionu - religijsko zlostavljanje unutar protestantske zajednice.&nbsp;</p>
<p>- Moje iskustvo je poprilično bolno. Sve je počelo s mojih jedanaest godina, kada me majka, zajedno sa sestrom, uvela u pentekostnu zajednicu. Isprva je to djelovalo kao toplo i prijatno okruženje, pružalo je osjećaj pripadnosti koji je djetetu jako važan. No, vremenom sam postajala sve više indoktrinirana. U tim zajednicama se od vas očekuje potpuna poslušnost duhovnom autoritetu. Za mene se molilo i kad sam željela i kad nisam. Nisam imala pravo da kažem ne. Doživjela sam i takozvana "istjerivanja demona", egzorcizme, koji su se nazivali službama oslobođenja - kazala je ona, opisujući kako je kroz godine bila podvrgnuta potpunoj kontroli, kako u svakodnevnom životu, tako i u duhovnom smislu.</p>
<p>Edina Bećirović, profesorica iz Sarajeva, naglasila je ulogu ruskog uticaja u retradicionalizaciji društava, povezujući ga sa sve većim uplivom crkve u političke procese.&nbsp;</p>
<p>- Ruski uticaj se danas koristi kao ideološka infrastruktura koja promoviše navodno tradicionalne vrijednosti, a ženska i LGBT prava su prve mete - rekla je ona.</p>
<p>U emisiji je komentarisana i nedavna posjeta patrijarha <b>Porfirija </b>Moskvi i njegovo izražavanje podrške tzv. „ruskom svijetu“. Učesnici su ocijenili da je riječ o otvorenom pristajanju na opasne ideološke projekte koji direktno prijete demokratskim vrijednostima i regionalnoj stabilnosti.</p>
<p>- SPC je najvažnije oruđe velikosrpskog projekta jer obezbjeđuje legitimitet pod plaštom duhovnosti - rekao je Batrićević i istakao da temeljni ugovor SPC i Crne Gore predstavlja najveću pravnu sramotu u istoriji crnogorske diplomatije.</p>
<p>Sa konstatacijom da se vjerske zajednice sve češće koriste kao mehanizam političke kontrole i kulturne hegemonije, uz marginalizaciju ljudskih prava, posebno prava žena, manjina i mladih, saglasna je Lucija Marković.&nbsp;</p>
<p>- Iz tih zajednica se teško izlazi, gubi se identitet, podrška, porodica, osjećaj pripadnosti - pojasnila je ona.</p>
<p>Batrićević se osvrnuo na činjenicu da je prije par godina završio na sudu za prekršaje zbog kritike veličanja četničkih zločinaca, uz prijetnju kazne od dva mjeseca zatvora zbog navodnog „širenja nacionalne, vjerske i rasne mržnje“, iako je, kako kaže, samo iznio činjenične navode bez uvreda. Kaže da je njegov slučaj bio pokazni primjer da svako ko se usudi da otvoreno i oštro govori – završava u zatvoru.</p>
<p>On je govorio i o manipulaciji narativa od strane tužilaštva i političkih struktura koje se, prema njegovim riječima, sve više oslanjaju na institucionalnu moć SPC-a.</p>
<p>Više puta je istaknuto da SPC u Crnoj Gori ne priznaje crnogorsku nezavisnost i da konstantno izbjegava suočavanje sa sopstvenom ulogom u ratovima 90-ih i periodu fašističke kolaboracije.&nbsp;</p>
<p>- To je jedina institucija u Crnoj Gori koja ni nakon gotovo dvije decenije nije prihvatila državnu nezavisnost. Crkva sistematski manipuliše ulogom iz Drugog svjetskog rata i ne prepoznaje vlastitu odgovornost za duhovnu pripremu genocida u BiH - dodao je on, ukazavši i na strukturalnu slabost državnih institucija koje „postupaju po nalozima crkve, iako crkva formalno ne podnosi prijave“.</p>
<p>Profesorica Bećirević ukazala je na fenomen bučnih, emocionalno nabijenih medijskih debata kao dio svjesne propagandne strategije.&nbsp;</p>
<p>- To nije slučajno. To je trening - neurolingvističko programiranje koje ima za cilj da nadvlada činjenice galamom i emocijama - kazala je Bećirović.</p>
<p>Ilustrujući to primjerom TV debate između „dvije strane - četničkih ideologa i racionalnih sagovornika“, ona je ocijenila da galama proizvodi osjećaj nadmoći.&nbsp;</p>
<p>- Zapravo, zbog društvenih mreža i degradacije standarda javnog govora, ta buka postaje dominantna. Ona djeluje pobjednički - ocijenila je ona.</p>
<p>Marković je upozorila je da se borba za umove mladih vodi kroz obrazovanje, gdje vjerski narativi često dominiraju nad naukom i kritičkim mišljenjem.&nbsp;</p>
<p>- Možda smo formalno sekularna država, ali u praksi nismo. Djeci je i dalje čudno ako ne idu na vjeronauk, a alternativa ne postoji - kazala je ona i posebno upozorila na finansiranje „antirodnih pokreta“ iz državnog budžeta i njihovu namjeru da oblikuju mlade kao nosioce konzervativnih vrijednosti.&nbsp;</p>
<p>- Mladi tragaju za identitetom i lako ih je izmanipulisati ako nemaju pristup pluralističkom i sekularnom obrazovanju - naglasila je Marković.</p>
<p>Na pitanje da li je Crna Gora spremna za članstvo u EU u kontekstu rasta nacionalizma i klerikalizacije, Batrićević je kategoričan da nije.&nbsp;</p>
<p>- Ako ne ugrabimo ovaj trenutak, postaćemo entitet nalik Republici Srpskoj, sa grbom i zastavom Crne Gore, ali bez suštine - pojasnio je on.</p>
<p>Dodao je da Crna Gora postaje strateški važna za Srbiju i ruski uticaj u regionu.&nbsp;</p>
<p>- Mi smo NATO članica kojom Srbija, preko SPC-a i svojih agentura, pokušava da upravlja. To je veoma opasno - ocijenio je Batrićević.</p>
<p>Bećirović je podsjetila na primjer Ukrajine, gdje je u godinama pred rat stvoren jak kontra-narativ kroz male kulturne i obrazovne centre.&nbsp;</p>
<p>- U mjestima gdje su ruske crkve bile jedina institucija, osnovani su centri sa debatama, filmovima, analizama. Ljudi su počeli da vide širu slik - kazala je ona.</p>
<p>Aleksandra Jerkov je zaključila da je jedini način suprostavljanja klerikalizaciji – obrazovanje, kroz razvijanje građanske svijesti i kritičkog mišljenja.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DTs39lAfrF0o&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Emisija je producirana kroz projekat CGO-a “Evropeizacija kroz Građanski ugao” podržan kroz regionalni program SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan, koji sprovodi Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Centar za istraživanja i javne politike (CRPM) i Institut za demokratiju i medijaciju (IDM) a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške. Sadržaj emisije isključiva je odgovornost CGO-a i sagovornika, i ne odražava nužno stavove CPCD, CRPM, IDM i Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norveške.</p>

610x380

500x500

1250x600

1084x550

Batrićević: SPC jedina institucija koja nije prihvatila državnu nezavisnost, sistematski manipuliše ulogom iz Drugog svjetskog rata

<p>Rastući nacionalizam u regionu više nije povratna pojava već strateški alat aktuelnih politika koje politike prošlosti koriste za kontrolu sadašnjosti - kroz crvku, simbole, medije i obrazovanje. Nacionalizmi u regionu ne djeluju samostalno, oni se međusobno hrane, radikalizuju i legitimišu, dok društva ostaju zarobljena u ciklusu straha, podjela i zaboravljenih problema.</p>
<p>To je akcentovano u novoj emisiji Građanskog ugla Centra za građansko obrazovanje (CGO) na Televiziji E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D_fUccdbvlfY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>Gosti Zvezdane Kovač, direktorke za strategiju i komunikacije u CGO-u bili su aktivistkinja NVO ANIMA iz Kotora, <b>Ervina Dabižinović</b>, sociolog i univerzitetksi profesor iz Sarajeva, <b>Dino Abazović</b>, aktivista za ljudska prava i portparol Srpskog nacionalnog vijeća iz Zagreba, <b>Eugen Jakovčić</b> i istoričarka <b>Sanja Radović</b> iz Beograda.&nbsp;</p>
<h2>KONSTANTA</h2>
<p>Govoreći o međusobnoj povezanosti i političkoj instrumentalizaciji nacionalizma, Ervina Dabižinović istakla je da nacionalizam nije prolazna ili povratna pojava, već konstanta čije se manifestacije u Crnoj Gori danas promovišu kao cilj politike.</p>
<p>- To više nije ni proizvod nečega, ni posljedica nečega, nego je prosto cilj - kazala je ona dodajući da su nacionalizmi u regionu međusobno uslovljeni i isprepleteni.</p>
<p>Radikalizacija jednog, kaže ona, radikalizuje drugi.</p>
<p>- I to je jedan splet u kojem se gotovo ne zna ko počinje, ko nastavlja ili završava - pojasnila je Dabižinović.</p>
<p>Dino Abazović je podsjetio na poznatu tezu Adama Michnika da su nacionalizmi u postsocijalističkim državama „posljednji pokušaj komunizma da uspostavi autoritarnu vladavinu“. Po Abazoviću, nacionalizam se ne može tumačiti van šireg političkog i kulturnog konteksta.&nbsp;</p>
<p>- Nijedan nacionalizam sam po sebi ne crpi snagu iz sebe, nego upravo u tom antagoniziranju sa drugim nacionalizmima oni se međusobno hrane - ocijenila je Sanja Radović.</p>
<p>Nacionalističke retorike nijesu samo slične - one su, kako je podvukla, gotovo neodvojive.</p>
<p>- Kada im se oduzme taj predznak, ne možete vidjeti razliku među njima - navela je ona.</p>
<h2>PODRŠKA SPC</h2>
<p>Dabižinović je na poziciji da je nacionalizam u Crnoj Gori dobio nekoliko pojavnih oblika: etnički, kulturni i vjerski.</p>
<p>Istakla je da projekat Srpskog sveta ima direktnu podršku Srpske pravoslavne crkve (SPC) i da je u pitanju „negacija samobitnosti crnogorskog nacionalnog identiteta“.</p>
<p>Dabižinović je ukazala na simbiozu politike i crkve, uz ocjenu da „taj savez između institucije crkve i politike danas oblikuje i politički ideološki diskurs u Crnoj Gori.“&nbsp;</p>
<p>Abazović ističe ulogu religije u formiranju političkih identiteta na Balkanu.&nbsp;</p>
<p>- Od devedesetih godina religija postaje čvrsta politička činjenica u cijeloj jugoistočnoj Evropi. Danas religija živi kao da smo rođeni u njoj, a ne da je biramo. Religijski simboli na ovim prostorima prošli kroz proces profanizacije i potom resakralizacije kao nacionalni simboli par excellence - kazao je on.</p>
<p>Istakao je da je problem što religija više ne prenosi univerzalne vrijednosti.</p>
<p>- Danas jedan veliki broj ljudi ne pravi razliku između nacionalnog i vjerskog identiteta - zaključuje Abazović.</p>
<h2>POZADINA - UVIJEK POLITIKA</h2>
<p>Eugen Jakovčić je nacionalizam u Hrvatskoj opisao kao „žilav i vrlo prilagodljiv“.</p>
<p>Podsjetio je na histeriju oko ćiriličnih tabli u Vukovaru i na institucionalnu šutnju crkvenih struktura u tim trenucima.</p>
<p>- Obratili smo se papi Franji jer biskupi i sveštenici nijesu reagovali - ispričao je on.</p>
<p>Revival ustaštva je, kaže, tinjao od devedesetih.</p>
<p>- HDZ i Franjo Tuđman su tu učinili medvjeđu uslugu Hrvatskoj - naveo je Jakovčić u osvrtu na pokušaj relativizacije ustaške prošlosti.</p>
<p>Upozorio je na trendove kao što su koncerti sa nacionalističkim pozdravima i tolerisanje ustaških simbola.</p>
<p>- U Zagrebu ćemo uskoro imati pola miliona ljudi koji će uzvikivati ustaške pozdrave. Iza toga uvijek stoji politika - kazao je on.</p>
<h2>MURALI U BEOGRADU PLANSKI I UNIFORMNI</h2>
<p>Sanja Radović je izričita da grafiti i murali u Beogradu nijesu spontani - nego planski i uniformni.</p>
<p>- To je koordinisana kampanja da se stvori osjećaj da svi misle isto - kazala je Radović opisujući stanje u Srbiji kao zabrinjavajuće, uz sistematsku proizvodnju nacionalističkog narativa kroz medije i javni prostor.</p>
<p>Ukazala je i na važnost lokacije simbola, poput murala Ratku Mladiću.</p>
<p>- Ti murali godinama nijesu bili problem dok nijesu stigli u centar grada - tada je počela borba - decidna je ona.</p>
<p>Radović smatra &nbsp;i da je medijski pritisak konstantan, zbog čega je teško razlučiti da li je nacionalizam došao odozgo ili odozdo.</p>
<p>- Da bismo znali šta ljudi stvarno misle, moralo bi proći deset godina bez dominantno nacionalističkog narativa u medijima - objašnjava ona.</p>
<h2>NACIONALISTIČKA RETORIKA NA STADIONIMA, U KAZALIŠTIMA I U INSTITUCIJAMA</h2>
<p>Abazović je rekao da su u jednom periodu političari pokušavali da budu pristojniji, proevropski, pa su smanjili nacionalističku retoriku, ali se ona, kako je naglasio, izmjestila na stadione, u kazališta, među navijače.</p>
<p>- A sad se ponovo vratila i u institucije - upozorio je on.</p>
<p>&nbsp;Jakovčić je na to dodao da političari posegnu za pomoći nacionalizma kad im zatreba.&nbsp;</p>
<p>To što predsjednik Skupštine Crne Gore nije građanima čestitao Dan nezavisnosti, Dabižinović vidi kao politički signal, a ne slučajnu grešku.</p>
<p>&nbsp;- To otkriva zapravo i tu namjeru tih politika i daje taj odgovor da ni danas nezavisnost Crne Gore u toj političkoj grupaciji nije nikakva izvjesnost - rekla je Dabižinović, upozorivši na način na koji se simboli koriste da „raspiruju istorijsku traumu“.</p>
<p>Nacionalizam, kaže Abazović, ne dolazi samo s jedne strane.</p>
<p>- On je komplementaran i kompetitivan. Jedan nacionalizam hrani drugi, a svi zajedno prikrivaju ključne društvene probleme - siromaštvo, korupciju i građansku obespravljenost - opomenuo je Dino Abazović.</p>
<p>Eugen Jakovčić je govorio i o političkim manipulacijama kolektivnim mitovima u Hrvatskoj, posebno kroz narative o „Oluji“ i Vukovaru, uz napomenu da je kao neprijatelj odmah detektovan onaj „ko ide s činjenicama kontra tih mitova“.</p>
<p>Istakao je da 30 godina nakon rata u Hrvatskoj još nije moguće čuti pluralne glasove u javnom prostoru kada su u pitanju ratna sjećanja.&nbsp;</p>
<p>- Mi ne možemo u javnom obilježavanju vidjeti različite diskurse. Uvijek se govori samo o povratku hrvatskih izbjeglica, dok se prešućuje da su neki drugi ljudi istovremeno napuštali svoje domove - naglasio je Jakovčić.&nbsp;</p>
<h2>NOVE GENERACIJE - DEPOLITIZACIJA I NEDOSTATAK SOLIDARNOSTI</h2>
<p>Govoreći o novima generacijama, svi su izrazili zabrinutost zbog depolitizacije mladih i nedostatka solidarnosti.</p>
<p>- Nacionalizam razoružava empatiju i razara društvenost. Zajednice teško komuniciraju, a to je najveći uspjeh nacionalizma - rekla je Ervina Dabižinović.</p>
<p>Jakovčić je dodao da je „otupio senzibilitet mladih, koji su fokusirani samo na svoje male teritorije, dok empatija prema drugima gotovo ne postoji“.</p>
<p>Posebno je kritikovao političke elite koje izostankom reakcije na globalne tragedije, poput one u Gazi, „uče mlade da budu indiferentni“.&nbsp;</p>
<p>Jedna od rijetkih svijetlih tačaka, složili su se gosti, jesu studentski protesti u Srbiji.</p>
<p>- Nacionalizam u Srbiji aktivno razbija svaku vrstu društvene kohezije. Ali, upravo su studenti pokazali da je moguće povezivanje - rekla je Sanja Radović, upozoravajući da su studenti, čim su podigli glas protiv korupcije i nepravde, odmah optuženi za antidržavno djelovanje. Prva reakcija vlasti bila je, kako je konstatovala, da ih proglase izdajnicima, ali oni nisu na to reagovali.</p>
<p>- To je njihov najveći uspjeh - poručila je Radović.&nbsp;</p>
<h2>PRIJEM U EU BEZ SUOČAVANJA SA PROŠLOŠĆU BIO BI MEDVEĐA USLUGA</h2>
<p>U završnom dijelu emisije otvoreno je pitanje Evropske unije kao političkog cilja i realnosti.</p>
<p>Jakovčić je rekao da je Hrvatska „propustila da odigra ključnu ulogu“ kao uzor regionu.</p>
<p>- Umjesto da smiruje nacionalizme, Hrvatska je postala zemlja s nacionalističkom, gotovo šovinističkom vladom - kazao je on.</p>
<p>Ervina Dabižinović je dodala da bi prijem Crne Gore u EU bez stvarnog suočavanja s prošlošću bio „medveđa usluga“, poručujući da je „važno da ne uđemo u EU dok ne riješimo bazične stvari koje ovdje ne valjaju i koje generišu kompletnu situaciju“.</p>
<p>Sonja Radović je upozorila da je podrška EU u Srbiji pala ispod 40 odsto, dijelom zbog nejasnog stava same Unije.</p>
<p>- Građani nemaju povjerenja jer EU često ćuti kada vlast prelazi crvene linije. A kad imate ekonomske probleme, autoritarni režim i nedostatak vanjske podrške - dobijete idealne uslove za bujanje nacionalizma - zaključila je ona.</p>
<p>&nbsp;Cijela emisija je dostupna na linku:&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D_fUccdbvlfY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>Emisija je producirana kroz projekat CGO-a “Evropeizacija kroz Građanski ugao” podržan kroz regionalni program SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan, koji sprovodi Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Centar za istraživanja i javne politike (CRPM) i Institut za demokratiju i medijaciju (IDM) a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.</p>
<p>Sadržaj emisije isključiva je odgovornost CGO-a i sagovornika, i ne odražava nužno stavove CPCD, CRPM, IDM i Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norveške.</p>

Porast nacionalizma u regionu: Politika prošlosti kao alat sadašnjosti

<p>U emisiji "Građanski ugao" na Tleviziji E pogledajte:&nbsp;</p>
<p>Zašto se nacionalizam vraća kao centralna tema u mnogim zemljama regiona? Da li je riječ o pokušaju političke mobilizacije, otporu prema integracijama ili reakciji na ekonomske i društvene frustracije?</p>
<p>O fenomenu koji ponovo oblikuje političke i društvene tokove na Balkanu - o porastu nacionalizma, u večerašnjem Građanskom uglu, gosti Zvezdane Kovač, direktorice za strategiju i komunikaciju CGO-a su: Dino Abazović, sociolog i univerzitetski profesor iz Sarajeva, Ervina Dabižinović, aktivistkinja ANIME iz Kotora, Eugen Jakovčić, ljudskopravaški aktivista iz Zagreba i Sanja Radović, istoričarka iz Beograda.</p>
<p>Emisiju "Građanski ugao" možete pogledati večeras od 22h, na TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DU_mX74JzbG8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>&nbsp;</p>

"Građanski ugao" na TVE: Zašto se nacionalizam vraća kao centralna tema u mnogim zemljama regiona?

<p>U vremenu kada su identitetska pitanja sve češće oruđe političke manipulacije, nova emisija <a href="https://www.youtube.com/watch?v=Z2VUCk31X2s" target="_blank">Građanskog ugla </a>Centra za građansko obrazovanje (CGO) na TV E otvara važnu debatu: da li kultura i identitet mogu biti most, a ne zid između ljudi na Zapadnom Balkanu? <b>Zvezdana Kovač</b>, direktorka za strategiju i komunikacije u CGO-u, razgovarala je o ovoj temi sa <b>Sašom Ordanoskim</b>, političkim analitičarom iz Skoplja, <b>Dževdetom Tuzlićem</b>, novinarom iz Sarajeva, <b>Androm Martinovićem</b>, rediteljem i <b>Jasnom Tatar Anđelić</b>, profesoricom francuskoj jezika i književnosti iz Crne Gore.&nbsp;</p>
<p>Na pitanje da li se kulturne razlike među narodima u regionu namjerno zloupotrebljavaju i u koje svrhe, Sašo Ordanoski je istakao da kultura nije ni inherentno pozitivna ni negativna, već da zavisi od konteksta.</p>
<p>- Kultura je konglomerat vrijednosti, tradicija i istorije koji gradi identitet zajednice, ali ona sama po sebi nije bolja ni gora od neke druge - pojasnio je on.</p>
<p>Dodao je da se kultura često koristi kao sredstvo u političkim obračunima, te izrazio zabrinutost zbog sve većeg povratka nacionalističkim narativima, ne samo u regionu, već i globalno.</p>
<p>- Nijesam optimista. Vraćamo se na stare modele koji koriste identitet za podjele - naveo je on.</p>
<p>Jasna Tatar Anđelić je ukazala da identitet polazi od pojedinca, dok se u političkom govoru na Balkanu gotovo isključivo koristi kao kolektivna oznaka.</p>
<p>- To je zloupotreba. Identitet nije samo ono što nam piše u ličnoj karti, već i ono što nas određuje intimno. Nažalost, sistem nas stalno gura da se bavimo spoljnim slojevima - nacijom, vjerom, grupom - umjesto pojedincem - istakla je Jasna Tatar Anđelić.&nbsp;</p>
<p>To je ilustrovala primjerom aktuelnog položaja Crnogorki i Crnogoraca u Crnoj Gori, ističući da je to samo jedna od manifestacija šireg problema u cijelom regionu.</p>
<p>&nbsp;- Na sceni je teška regresija onoga što bi trebalo da bude razjašnjavanje i prepoznavanje identiteta, bilo da je riječ o pripadnosti naciji, vjeri ili jednostavno duhovnom identitetu pojedinca - ocijenio je Dževdet Tuzlić u osvrtu na situaciju u BiH.</p>
<p>Podsjetio je da su ljudi u BiH nekada prepoznavani po posebnoj duhovnoj dimenziji - bez obzira na vjeru i naciju, i često su ih zvali jednostavno „Bosanac“, što je nosilo konotaciju spontanosti, duha, empatije i otvorenosti.</p>
<p>- Danas je sve više onih koji preispituju da li je greška što se nikada nisu jasno odredili po tim kolektivnim osnovama. Mnogo je onih koji i dalje ne žele da se odrede. Ja sam jedan od njih - kazao je Tuzlić.</p>
<p><i>Kada je riječ o Crnoj Gori, Andro Martinović je ukazao da se identitet gradi i brani prvenstveno kroz kulturu.</i></p>
<p>- Identitet ne treba da se svodi na jednu dimenziju, jer svaka osoba nosi više identiteta. Ideologija pokušava da nas svede na jedno, da nas učini jednoličnima, ali kultura nas uči da budemo osobeni, a da se istovremeno ne udaljavamo jedni od drugih - rekao je Martinović, dodajući da je zadatak kulture da razvija individualnost, ali i da prepoznaje zajedničke vrijednosti koje nas povezuju u kolektiv.&nbsp;</p>
<p>Ana Martinoli se osvrnula na konkretne primjere kulturnih inicijativa koje su uspjele da povežu različite identitete, poput Deklaracije o zajedničkom jeziku iz 2017. godine, Sarajevskog filmskog festivala (SFF), Skoplje Jazz Festivala, Krokodila, itd. koji promovišu zajedničko nasljeđe. Ona je podsjetila i na nalaze istraživanja Evropske kulturne fondacije, po kojima čak 70 odsto građana Zapadnog Balkana pozitivno ocjenjuje ovakve događaje, a 65 odsto posjetilaca je navelo da im je prisustvo tim festivalima pomoglo da preispitaju prethodne stereotipe.</p>
<p>- Kultura ima potencijal da spaja, ali političke elite je često koriste za razdvajanje. U Srbiji, recimo, 65 odsto ispitanika vjeruje u superiornost srpske kulture, što podstiče isključivost - upozorila je Martinoli.</p>
<p>Ona je istakla nedavne studentske proteste i saradnju studenata iz Novog Pazara i Beograda, ocijenivši ih kao simboličan čin koji unosi novu nadu.</p>
<p>- Studenti u Srbiji sve više izražavaju sumnju u zvanične narative i pokazuju želju za povezivanjem s vršnjacima iz regiona. To je možda vjesnik promjena koje će donijeti novu generaciju oslobođenu tereta prošlosti - poručila je ona.</p>
<p>Ordanoski je, s druge strane, izrazio pesimizam u pogledu efikasnosti nevladinog sektora u procesu pomirenja.</p>
<p>- Potrošio sam 40 godina na ovakvim projektima - oni su neuspješni. Korisni su, ali marginalni bez sistemske podrške države. Kultura je društveni proizvod, a država igra ključnu ulogu u toj proizvodnji - pojasnio je on.</p>
<p>U tom kontekstu je podsjetio na poslijeratno pomirenje Francuske i Njemačke, gdje su države bile te koje su pokrenule masovne razmjene građana i reformisale obrazovne sisteme. Naglasio je da u državama bivše Jugoslavije nedostaje ta vrsta institucionalne podrške i političke volje.</p>
<p>- Naše države nijesu funkcionalne - ne možemo biti patrioti kada se nemamo čime ponositi. Većina ljudi zbog toga klizi ka nacionalizmu jer je to lak teren za manipulacije - zaključio je on.&nbsp;</p>
<p>Tuzlić se nadovezao potvrđujući važnost kulture u procesima pomirenja.&nbsp;</p>
<p>- Kada je 1998. Sarajevsko pozorište prvi put gostovalo u Beogradu, to je u Sarajevu doživljeno kao znak bolje budućnosti - kazao je on.&nbsp;</p>
<p>Istovremeno je upozorio na dramatičan pad interesovanja mladih za regionalnu kulturu i istoriju.</p>
<p>- Danas se mladi ne interesuju ni ko su članovi Predsjedništva BiH, niti ko su Dositej Obradović, Goce Delčev, Njegoš ili Meša Selimović - istakao je, dodajući da su kulturne institucije u regionu sistematski zanemarene.</p>
<p>On se zapitao kako organizovati društvo koje će biti relevantno za sve generacije - za starije koji već nose neko iskustvo i za mlađe koji treba da preuzmu odgovornost.</p>
<p>- Kultura treba da bude temelj na kojem gradimo zajedništvo, naročito u Bosni i Hercegovini, gdje su kultura i identitet posebno osjetljive teme - naglasio je Tuzlić.</p>
<p>Martinović se zadržao na opisu jednog koordinatnog sistema u čijem je središtu nekadašnja zajednička zemlja - Jugoslavija.</p>
<p>- Nije slučajno što se stalno vraćamo toj paradigmi. To je bila etapa emancipacije ovih naroda. Ne govorim o okvirima, već o formatu koji nam je svima bio potreban, jer ste mogli da iznesete svoje ideje, da ih testirate. Stoga, to vraćanje nije samo politička nostalgija - kazao je on.&nbsp;</p>
<p>Po njegovom mišljenju, rušenjem te zemlje, urušen je &nbsp;i vrijednosni sistem, pa se i zapitao - što formirane ličnosti iz tog perioda sada mogu da ponude. Fokus je stavio i na Crnu Goru.</p>
<p>- Ovdje se &nbsp;promoviše neka tradicionalna Crna Gora o kojoj se zapravo vrlo malo zna. Pozivaju se na ličnosti o kojima ne znaju dovoljno, a mnoge od njih su bile vrlo moderne i progresivne za svoje vrijeme. Nisu to bile konzervativne i zatucane figure - da jeste, ova zemlja ne bi imala prvu državnu štampariju, ne bi se orijentisala tamo gdje je jedino mogla da bi opstala - podvukao je Martinović.</p>
<p>Tatar Anđelić je stava da se nalazimo u “fazi zalaska, zapadanja u nacionalne, političko-klerikalne rovove, koje čine veliku štetu Crnoj Gori.&nbsp;</p>
<p>- Jer Crna Gora može opstati samo kao zajednička kultura – crnogorska kultura koju su kroz vijekove stvarali i pravoslavci i katolici i muslimani - rekla je ona.</p>
<p>&nbsp;Govoreći o neophodnosti uspostavljanja kulture otvorenosti, kritičkog promišljanja i samoposmatranja, ona je apelovala na promjene u obrazovnom sistemu koje bi to omogućile.&nbsp;</p>
<p>- U tome se mora početi od vrtića jer je kasno čekati srednju školu - konstatovala je.</p>
<p>Ordanoski je ustvrdio da se već 70 godina govori na ovu temu i da postoje četiri strategije kako se u multikulturnim društvima rješavaju problemi: &nbsp;asimilacija, separacija, segregacija i integracija koja je najteža, ali i najvažnija.</p>
<p>- Makedonija je razvila taj model nakon konflikta 2001. godine. Integrativni, multietnički model – skup, komplikovan, zakonski zahtjevan. Za to vam treba zrela demokratija. A ni u Holandiji i Švedskoj to ne funkcioniše kako treba, da ne govorimo o Francuskoj ili Britaniji. To je pitanje političke volje, ali i ulaganja. Koliko ćete para uložiti da obrazovni sistem funkcioniše tako da se Makedonci i Albanci međusobno uče jezike, ili da djeca u Crnoj Gori uče o kulturi svih građana? - zapitao se Ordanoski, naglašavajući da je u svakoj demokratskoj zemlji najvažnije pitanje kako se troši novac.</p>
<p>Tuzlić je dodao da se sve više udaljavamo od onoga što su integrativni procesi i dodao peti element, na prethodna četiri koja je istakao Ordanoski - partikularizam.</p>
<p>Govoreći o ulaganju u kulturu i 2.5 odsto koji se iz ukupnog budžeta Crne Gore izdvajaju za kulturu, Martinović je objasnio da je to samo na papiru.&nbsp;</p>
<p>- Radi se o cilju koji je Evropa postavila, pošto u kulturi nemate direktive, već preporuke što da radite. Faktički to nikad nije primjenjeno kod nas, a izloženi smo različitim manipulacijama. Odbije se kapitalni budžet, pa se nešto ostavi za drugu godinu kroz neke linije podrške, konkurs i tako dalje. I ta igra u kojoj političari misle da nas izigraju, na kraju se, zapravo njima obija u glavu - zaključio je Martinović.</p>
<p>Cijela emisija je dostupna na linku ispod:</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DZ2VUCk31X2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><i>Emisija je producirana kroz projekat CGO-a “Evropeizacija kroz</i> <i>Građanski ugao”</i> <i>podržan kroz regionalni program SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan, koji sprovodi Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Centar za istraživanja i javne politike (CRPM) i Institut za demokratiju i medijaciju (IDM), a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške. Sadržaj emisije isključiva je odgovornost CGO-a i sagovornika, i ne odražava nužno stavove CPCD, CRPM, IDM i Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norveške</i>.</p>

Građanski ugao na TV E: Identitet kao političko oružje i što nam kultura danas (ne) govori?

<p>U vremenu kada su identitetska pitanja sve češće oruđe političke manipulacije, nova emisija Građanskog ugla Centra za građansko obrazovanje (CGO) na TV E otvara važnu debatu: da li kultura i identitet mogu biti most, a ne zid između ljudi na Zapadnom Balkanu? <b>Zvezdana Kovač</b>, direktorka za strategiju i komunikacije u CGO-u, razgovarala je o ovoj temi sa <b>Sašom Ordanoskim</b>, političkim analitičarom iz Skoplja, <b>Dževdetom Tuzlićem</b>, novinarom iz Sarajeva, <b>Androm Martinovićem</b>, rediteljem i <b>Jasnom Tatar Anđelić</b>, profesoricom francuskoj jezika i književnosti iz Crne Gore.</p> <p>Na pitanje da li se kulturne razlike među narodima u regionu namjerno zloupotrebljavaju i u koje svrhe, Sašo Ordanoski je istakao da kultura nije ni inherentno pozitivna ni negativna, već da zavisi od konteksta.&nbsp;</p> <p>- Kultura je konglomerat vrijednosti, tradicija i istorije koji gradi identitet zajednice, ali ona sama po sebi nije bolja ni gora od neke druge - &nbsp;pojasnio je on.&nbsp;</p> <p>Dodao je da se kultura često koristi kao sredstvo u političkim obračunima, te izrazio zabrinutost zbog sve većeg povratka nacionalističkim narativima, ne samo u regionu, već i globalno.</p> <p>- Nisam optimista. Vraćamo se na stare modele koji koriste identitet za podjele - naveo je on.</p> <p>Tatar Anđelić kaže da identitet polazi od pojedinca, dok se u političkom govoru na Balkanu gotovo isključivo koristi kao kolektivna oznaka.&nbsp;</p> <p>- To je zloupotreba. Identitet nije samo ono što nam piše u ličnoj karti, već i ono što nas određuje intimno. Nažalost, sistem nas stalno gura da se bavimo spoljnim slojevima - nacijom, vjerom, grupom - umjesto pojedincem - istakla je Tatar Anđelić.&nbsp;</p> <p>To je ilustrovala primjerom aktuelnog položaja Crnogorki i Crnogoraca u Crnoj Gori, ističući da je to samo jedna od manifestacija šireg problema u cijelom regionu.</p> <p>&nbsp;- Na sceni je teška regresija onoga što bi trebalo da bude razjašnjavanje i prepoznavanje identiteta, bilo da je riječ o pripadnosti naciji, vjeri ili jednostavno duhovnom identitetu pojedinca - ocijenio je Dževdet Tuzlić u osvrtu na situaciju u BiH.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511110544_0043d5ef42c67bf9219547262e1369d7bf00fa254d1139535cc7f62025fe7cff.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511110544_0043d5ef42c67bf9219547262e1369d7bf00fa254d1139535cc7f62025fe7cff" data-rendition-name="original" width="1284" height="1049" loading="lazy" alt='Iz emisije "Građanski ugao"'> <figcaption>Iz emisije "Građanski ugao"<span>(Photo: CGO)</span></figcaption> </figure>  <p>Podsjetio je da su ljudi u BiH nekada prepoznavani po posebnoj duhovnoj dimenziji - bez obzira na vjeru i naciju, i često su ih zvali jednostavno „Bosanac“, što je nosilo konotaciju spontanosti, duha, empatije i otvorenosti.&nbsp;</p> <p>- Danas je sve više onih koji preispituju da li je greška što se nikada nisu jasno odredili po tim kolektivnim osnovama. Mnogo je onih koji i dalje ne žele da se odrede. Ja sam jedan od njih - kazao je Tuzlić.</p> <p>Kada je riječ o Crnoj Gori, Andro Martinović je ukazao da se identitet gradi i brani prvenstveno kroz kulturu.&nbsp;</p> <p>- Identitet ne treba da se svodi na jednu dimenziju, jer svaka osoba nosi više identiteta. Ideologija pokušava da nas svede na jedno, da nas učini jednoličnima, ali kultura nas uči da budemo osobeni, a da se istovremeno ne udaljavamo jedni od drugih - rekao je Martinović, dodajući da je zadatak kulture da razvija individualnost, ali i da prepoznaje zajedničke vrijednosti koje nas povezuju u kolektiv.</p> <p>Ana Martinoli se osvrnula na konkretne primjere kulturnih inicijativa koje su uspjele da povežu različite identitete, poput Deklaracije o zajedničkom jeziku iz 2017. godine, Sarajevskog filmskog festivala (SFF), Skoplje Jazz Festivala, Krokodila, itd. koji promovišu zajedničko nasljeđe. Ona je podsjetila i na nalaze istraživanja Evropske kulturne fondacije, po kojima čak 70% građana Zapadnog Balkana pozitivno ocjenjuje ovakve događaje, a 65% posjetilaca je navelo da im je prisustvo tim festivalima pomoglo da preispitaju prethodne stereotipe.</p> <p>- Kultura ima potencijal da spaja, ali političke elite je često koriste za razdvajanje. U Srbiji, recimo, 65% ispitanika vjeruje u superiornost srpske kulture, što podstiče isključivost - upozorila je Martinoli.&nbsp;</p> <p>Ona je istakla nedavne studentske proteste i saradnju studenata iz Novog Pazara i Beograda, ocijenivši ih kao simboličan čin koji unosi novu nadu.&nbsp;</p> <p>- Studenti u Srbiji sve više izražavaju sumnju u zvanične narative i pokazuju želju za povezivanjem s vršnjacima iz regiona. To je možda vjesnik promjena koje će donijeti novu generaciju oslobođenu tereta prošlosti - poručila je ona.</p> <p>Ordanoski je, s druge strane, izrazio pesimizam u pogledu efikasnosti nevladinog sektora u procesu pomirenja.&nbsp;</p> <p>- Potrošio sam 40 godina na ovakvim projektima – oni su neuspješni. Korisni su, ali marginalni bez sistemske podrške države. Kultura je društveni proizvod, a država igra ključnu ulogu u toj proizvodnji - pojasnio je on.&nbsp;</p> <p>U tom kontekstu, podsjetio na poslijeratno pomirenje Francuske i Njemačke, gdje su države bile te koje su pokrenule masovne razmjene građana i reformisale obrazovne sisteme. Naglasio je da u državama bivše Jugoslavije nedostaje ta vrsta institucionalne podrške i političke volje.&nbsp;</p> <p>- Naše države nijesu funkcionalne – ne možemo biti patrioti kada se nemamo čime ponositi. Većina ljudi zbog toga klizi ka nacionalizmu jer je to lak teren za manipulaciju - zaključio je on.</p> <p>Tuzlić se nadovezao potvrđujući važnost kulture u procesima pomirenja „kada je 1998. Sarajevsko pozorište prvi put gostovalo u Beogradu, to je u Sarajevu doživljeno kao znak bolje budućnosti". Istovremeno je upozorio na dramatičan pad interesovanja mladih za regionalnu kulturu i istoriju.&nbsp;</p> <p>- Danas se mladi ne interesuju ni ko su članovi Predsjedništva BiH, niti ko su Dositej Obradović, Goce Delčev, Njegoš ili Meša Selimović - istakao je, dodajući da su kulturne institucije u regionu sistematski zanemarene.&nbsp;</p> <p>On se zapitao kako organizovati društvo koje će biti relevantno za sve generacije – za starije koji već nose neko iskustvo i za mlađe koji treba da preuzmu odgovornost.&nbsp;</p> <p>- Kultura treba da bude temelj na kojem gradimo zajedništvo, naročito u Bosni i Hercegovini, gdje su kultura i identitet posebno osjetljive teme - naglasio je Tuzlić.</p> <p>Martinović se zadržao na opisu jednog koordinatnog sistema u čijem je središtu nekadašnja zajednička zemlja - Jugoslavija.&nbsp;</p> <p>- Nije slučajno što se stalno vraćamo toj paradigmi. To je bila etapa emancipacije ovih naroda. Ne govorim o okvirima, već o formatu koji nam je svima bio potreban, jer ste mogli da iznesete svoje ideje, da ih testirate. Stoga, to vraćanje nije samo politička nostalgija - kazao je on.&nbsp;</p> <p>Po njegovom mišljenju, rušenjem te zemlje, urušen je i vrijednosni sistem, pa se i zapitao - što formirane ličnosti iz tog perioda sada mogu da ponude. Fokus je stavio i na Crnu Gori.&nbsp;</p> <p>- Ovdje se promoviše neka tradicionalna Crna Gora o kojoj se zapravo vrlo malo zna. Pozivaju se na ličnosti o kojima ne znaju dovoljno, a mnoge od njih su bile vrlo moderne i progresivne za svoje vrijeme. Nisu to bile konzervativne i zatucane figure – da jeste, ova zemlja ne bi imala prvu državnu štampariju, ne bi se orijentisala tamo gdje je jedino mogla da bi opstala - podvukao je Martinović.</p> <p>Tatar Anđelić je stave da se nalazimo u “fazi zalaska, zapadanja u nacionalne, političko-klerikalne rovove, koje čine veliku štetu Crnoj Gori. Jer Crna Gora može opstati samo kao zajednička kultura – crnogorska kultura koju su kroz vijekove stvarali i pravoslavci i katolici i muslimani.” Govoreći o neophodnosti uspostavljanja kulture otvorenosti, kritičkog promišljanja i samoposmatranja, ona je apelovala na promjene u obrazovnom sistemu koje bi to omogućile.&nbsp;</p> <p>- U tome se mora početi od vrtića jer je kasno čekati srednju školu - konstatovala je ona.</p> <p>Ordanoski je ustvrdio da se već 70 godina govori na ovu temu i da postoje četiri strategije kako se u multikulturnim društvima rješavaju problemi: &nbsp;asimilacija, separacija, segregacija i integracija koja je najteža, ali i najvažnija.&nbsp;</p> <p>- Makedonija je razvila taj model nakon konflikta 2001. godine. Integrativni, multietnički model – skup, komplikovan, zakonski zahtjevan. Za to vam treba zrela demokratija. A ni u Holandiji i Švedskoj to ne funkcioniše kako treba, da ne govorimo o Francuskoj ili Britaniji. To je pitanje političke volje, ali i ulaganja. Koliko ćete para uložiti da obrazovni sistem funkcioniše tako da se Makedonci i Albanci međusobno uče jezike, ili da djeca u Crnoj Gori uče o kulturi svih građana - zapitao se Ordanoski, naglašavajući da je u svakoj demokratskoj zemlji najvažnije pitanje kako se troši novac.</p> <p>Tuzlić je dodao da se sve više udaljavamo od onoga što su integrativni procesi i dodao peti element, na prethodna četiri koja je istakao Ordanoski – partikularizam.</p> <p>Govoreći o ulaganju u kulturu i 2,5% koji se iz ukupnog budžeta Crne Gore izdvajaju za kulturu, Martinović je objasnio da je to samo na papiru.&nbsp;</p> <p>- Radi se o cilju koji je Evropa postavila, pošto u kulturi nemate direktive, već preporuke što da radite. Faktički to nikad nije primjenjeno kod nas, a izloženi smo različitim manipulacijama. Odbije se kapitalni budžet, pa se nešto ostavi za drugu godinu kroz neke linije podrške, konkurs i tako dalje. I ta igra u kojoj političari misle da nas izigraju, na kraju se, zapravo njima obija u glavu - zaključio je Martinović.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DZ2VUCk31X2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p><i>Emisija je producirana kroz projekat CGO-a “Evropeizacija kroz Građanski ugao” podržan kroz regionalni program SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan, koji sprovodi Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Centar za istraživanja i javne politike (CRPM) i Institut za demokratiju i medijaciju (IDM), a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške. Sadržaj emisije isključiva je odgovornost CGO-a i sagovornika, i ne odražava nužno stavove CPCD, CRPM, IDM i Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norveške.</i></p>

Identitet kao političko oružje i što nam kultura danas (ne) govori?

<p>U ovoj emisiji Građanskog ugla, između ostalih, čućete odgovore na pitanja da li se kulturne razlike među narodima Zapadnog Balkana namjerno uvećavaju kroz politički diskurs ili namjerno prenebregavaju, da li kultura spaja ili razdvaja, koliko se u kulturu ulaže i kako se ta sredstva (zlo)upotrebljavaju. <br/>
<br/>
O kulturi i identitetu kao polju spajanja ili razdvajanja direktorica za strategiju i komunikacije Centra za građansko obrazovanje <b>Zvezdana Kovač</b> razgovara sa političkim analitičarem iz Sjeverne Makedonije <b>Sašom Ordanoskim</b>, novinarom iz Bosne i Hercegovine <b>Dževdetom Tuzlićem</b>, profesoricom francuskog jezika i književnosti <b>Jasnom Tatar Anđelić</b> i Androm Martinovićem iz Crne Gore. Iz Srbije se uključila onlajn profesorica na Fakultetu dramskih umjetnosti u Beogradu<b> Ana Martinoli</b>. <br/>
<br/>
Emisiju Građanski ugao možete pogledati večeras od 22 sata.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoECNX3gIyew&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Emisija "Građanski ugao": O kulturi i identitetu kao polju spajanja ili razdvajanja

<p>Zapadni Balkan ostaje politički nestabilan, a njegovi lideri sve češće pokazuju da nijesu dorasli izazovima procesa evropske integracije. Iako trenutna geopolitička konstelacija ide u prilog proširenju EU, nedostatak istinske političke volje i odgovornosti u regionu mogao bi usporiti ili čak zaustaviti evropski put, zaključak je nove emisije Građanski ugao Centra za građansko obrazovanje (CGO) na Televiziji E.</p>
<p>Gosti <b>Zvezdane Kovač,</b> direktorke za strategiju i komunikacije u CGO-u bili su <b>Srđa Darmanović, </b>profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta Crne Gore i bivši ministar vanjskih poslova, <b>Vlado Bučkovski</b>, bivši premijer Sjeverne Makedonije, <b>Branka Latinović, </b>bivša ambasadorka Srbije pri OEBS-u i <b>Lejla Ramić-Mesihović,</b> šefica Odsjeka za međunarodne odnose i evropske studije na Internacionalnom Burch univerzitetu u Sarajevu.</p>
<p>U osvrtu na budućnost evropskih integracija u regionu, uz rast autoritarnih praksi, Branka Latinović izražava uvjerenje da će proces kao takav opstati, ali uz usporavanje. “Da li će doći do formalnog zaustavljanja, u smislu da to izjave nadležne institucije, bilo Evropska unija ili neka druga instanca — to je već stvar procjene i odlučnosti. EU danas nije dovoljno odlučna, nije jedinstvena i mnogo teže donosi odluke nego ranije,” navela je ona. Ukazala je na složenost savremenog konteksta i podsjetila na primjer Višegradske grupe.</p>
<p>- To je bio odličan model i velika je greška što EU nije primijenila isti pristup i na Zapadni Balkan. Recimo, u Slovačkoj je tokom pregovora s EU bio autoritarni režim Vladimira Mečiara i Evropska komisija je zaustavila pregovore. Nakon promjene vlasti, Slovačka je za godinu sustigla ostale zemlje iz Višegradske grupe, pa su sve četiri primljene istovremeno. Danas je Slovačka jedan od najboljih primjera koristi članstva u EU - pojasnila je Latinović.</p>
<p>Nova politička vlast u Crnoj Gori, bar deklarativno, nastupila je sa novim konceptom da je liderstvo važno, ali da će se oslanjati na demokratske metode, kompromise i staviti evropske integracije u prvi plan. Međutim, kao što vidimo, to ide prilično teško - kazao je Srđa Darmanović, odgovarajući na pitanje koliko je Crna Gora iskoristila šansu što su njeni lideri i ranije i sada imali podršku EU.</p>
<p>On je podsjetio da u Crnoj Gori vlada koalicija sedam različitih partija, i da, iako premijer i njegova partija snažno insistiraju na evropskim integracijama, dijelovi vlasti povlače poteze u suprotnom pravcu.</p>
<p>- Premijer je, rekao bih, miljenik Brisela i od njega se puno očekuje. Vlada se trudi da ispunjava standarde, ali imamo situaciju da su se odnosi sa Hrvatskom značajno pogoršali, i to ne slučajno - već svjesno - rekao je Darmanović.</p>
<p>Na konstataciju da je Makedonija bila regionalni lider u evropskim integracijama, a da je onda njen put usporen zbog spora sa Grčkom i kasnije sa Bugarskom, Vlado Bučkovski ocjenjuje da je promjena vlasti 2006. godine Makedoniju mnogo koštala. “Umjesto da sačekamo 2008. i da u Bukureštu, zajedno sa Hrvatskom i Albanijom, postanemo članica NATO-a, počeli smo da provociramo Grke, vraćajući se u antiku i izazivajući nacionalističku euforiju koja je rezultirala blokadom”, rekao je Bučkovski, dodavši da je Makedonija izgubila 10 godina u kojima EU nije bila popularna tema niti prioritet.&nbsp;</p>
<p>- Tek sa dolaskom Zorana Zaeva 2017. godine, koji je imao političku hrabrost da pregovara i potpiše Prespanski sporazum, stekli smo nadu da će konačno doći do preokreta. Ali, umjesto otvaranja pregovora, nagrađeni smo samo članstvom u NATO-u. I nedostatak liderstva u EU nas je skupo koštao. U međuvremenu, Bugarska je preuzela ulogu novog blokatora, koristeći bilateralne zahtjeve kao instrument pritiska. Iskreno se nadam da će Crna Gora iskoristiti šansu i do 2028. godine postati članica EU. Ako to ne uspije, može ostati izvan narednog kruga proširenja - &nbsp;upozorio je Bučkovski.</p>
<p>&nbsp;Lejla Ramić-Mesihović je ocijenila da u BiH postoje “dvije paralelne dinamike — politička i procesna” koje su često u konfliktu. Ukazala je i na važnost dugoročnog planiranja, navodeći primjer poglavlja 27, koje se tiče zaštite životne sredine u koju treba ulagati dosta, a rezultati postaju vidljivi tek nakon 10-ak godina. „U BiH se često očekuju brzi rezultati, što nije moguće u ovom procesu“, rekla je ona.&nbsp;</p>
<p>- Takođe, treba imati na umu da je Ustav BiH kreiran da zaustavi rat, a ne da ubrza evropske integracije. Taj ustavni okvir sada otežava političku koordinaciju i doprinosi tenzijama na svim nivoima vlasti. Zato bi bilo izuzetno važno da Crna Gora postane članica EU. To bi poslalo snažnu poruku cijelom regionu i podstaklo ostale da se pokrenu - vjeruje Ramić-Mesihović.</p>
<p>Kao neko ko snažno podržava regionalnu saradnju i drugačiji odnos prema susjedima, vjerujem da bi napredak Crne Gore bio izuzetno pozitivan za sve. Ako se ostvari projekcija da Crna Gora zatvori pregovore do 2028, a zajedno s Albanijom uđe u EU do 2030, to bi bio ogroman uspjeh. Čini mi se da je već donijeta politička odluka da Ukrajina, kao dio budućeg mirovnog rješenja, postane članica EU. Ako se to desi, može se otvoriti prostor i za Makedoniju. Ali, ako se ova šansa propusti, bojim se da ćemo mi, BiH, Kosovo, Makedonija, pa i Srbija, ostati izvan tog procesa - ocijenio je Darmanović.</p>
<p>Najveći pomaci u regionu, vezano za put ka EU, desili su se kada su u tim zemljama na vlasti bile partije ljevice, lijevog centra ili centra, jer su one imale jak kadrovski i politički potencijal - kazala je Branka Latinović, nabrajajući konkretne faze napretka u EU integracijama u vrijeme vlasti ovih partija.</p>
<p>Bugarska i Rumunija su političkom odlukom dobili kandidatski status i članstvo u Evropsku Uniju, a bili su na nivou jedan ili dva manje nego što su sve države Zapadnog Balkana - kazao je Bučkovski, na što je Darmanović dodao da bi bilo odlično da uđemo u EU u bilo kojem momentu.&nbsp;</p>
<p>- Veliki broj zemalja članica EU, osim osnivača, bile su u ne baš tako dobrom stanju kada su postale članicie EU, Unija ih je bukvalno preporodila: Grčka, Španija, Portugal, zemlje Višegradske grupe. Rumunija, Bugarska, Hrvatska - to više nijesu iste zemlje kakve su bile prije ulazka u EU - pojasnio je on, apostrofirajući da bi za Crnu Goru bilo izuzetno značajo da uđe u EU što prije, ali i izrazio bojazan da se to neće desiti uskoro.&nbsp;</p>
<p>- Mi ćemo ući u EU ako nas ona uvede tamo, prije nego što ćemo mi pokazati spektakularne rezultate - ustvrdio je on.</p>
<p>Ramić-Mesihović je podsjetila na značaj stručne zajednice u regionu.&nbsp;</p>
<p>- Ta zajednica ne mora biti vidljiva, ali bi trebalo da bude korišćena. Nažalost, kod nas su političari često politikanti, a kad ste politikant, mislite da znate sve i da vam za sve pripada mišljenje. Tako se izgubi potreba za stručnjacima, jer se sve svodi na trenutne političke poene - &nbsp;kazala je ona.</p>
<p>Slično misli i Srđa Darmanović koji ocjenjuje da se u Crnoj Gori djelimično koristi stručna javnost i da živimo u izrazito partitokratskom društvu.&nbsp;</p>
<p>- Sve se vrti oko partija, o kojima ne govorim negativno, jer bez jakih partija nema demokratije, ali je problem kada partije nemaju odgovornost i kada monopolizuju proces. Tako se stručnjaci koriste selektivno - onda kada su potrebni za izbornu kampanju i prikrivanje problema, a ne kao redovan princip - kaže on, uz opasku da ministarstava često feudalizovana - onaj ko dobije resor dovodi svoje ljude. Darmanović pojašnjava i da politika nije isto što voditi neku kompaniju ili baviti se ekonomskim, berzanskim i drugim operacijama, kao i da nije lako voditi malu zemlju i da je vrijeme značajan a potcijenjen faktor.</p>
<p>- Mi živimo u vremenu jedne krize demokratije u svijetu. &nbsp;Autoritarni populistički lideri su zauzeli toliko prostora na međunarodnoj sceni da čak i kad bi neko bio savršen u malim zemljama, to nije lako. Zatim, u regionu imamo trend autokratizacije. Naši lideri često pokušavaju da izađu suvi iz vode iz svakog pitanja, a to nije moguće - rekao je Darmanović.</p>
<p>Građani žele ulazak cijelog regiona u EU. Ako ništa drugo - zbog toga kad pogledaju brojke. Mi države Zapadnog Balkana, od 2024. do 2027. godine, međusobno treba da podijelimo 7 milijardi EUR i da ispunimo Reformsku agendu. Bugarska i Rumunija, za te tri godine, imaju na raspolaganju 41 milijardu EUR - zaključio je Bučkovski.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dz_PdWvKnuUk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/>
<i>Emisija je producirana kroz projekat CGO-a “Evropeizacija kroz Građanski ugao” podržan kroz regionalni program SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan, koji sprovodi Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Centar za istraživanja i javne politike (CRPM) i Institut za demokratiju i medijaciju (IDM) a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške. Sadržaj emisije isključiva je odgovornost CGO-a i sagovornika, i ne odražava nužno stavove CPCD, CRPM, IDM i Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norveške.</i></p>

EU integracije u sjenci populizma i partitokratije – naši lideri bi da izlaze suvi iz vode

<p>Koliko je politička nestabilnost u regionu posljedica autokratskih tendencija lidera u nekim od zemalja okruženja? Da li jedni druge podstičemo ili spotičemo na putu evropskih integracija i da li je građanima zaista stalo do toga da se pridružimo klubu evropske zajednice uprkos razočarenjima u evropske i u regionalne lidere? <br/>
<br/>
Na ova pitanja, Zvezdani Kovač, dikektorici za strategiju i komunikacije CGO-a odgovaraju: Vlado Bučkovski, bivši premijer Sjeverne Makedonije, Srđa Darmanović, profesor Fakulteta političkih nauka UCG i bivši ministar vanjskih poslova, Branka Latinović, bivša ambasadorka Srbije i Lejla Ramić-Mesihović, šefica Odsjeka za međunarodne odnose i evropske studije Univerziteta u Sarajevu.&nbsp;</p>
<p>Novu epizodu emisije Građanski ugao možete pogledati večeras od 22 sata.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D19qY5IfQW4w&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Građanski ugao večeras od 22 sata na TV E: Podstičemo li ili spotičemo jedni druge na EU putu

<p>Šta Crnoj Gori, a i regionu donose globalna geopolitička kretanja i pomijeranja? Da li je Bijela knjiga, nedavno objavljena odbrambena strategija Evrope, održiva ili se radi o još jednoj inicijativi bez realizacije? Kako evropska bezbjednosna politika utiče na region?&nbsp;</p>
<p>To su pitanja na koja u novoj emisiji Građanskog ugla direktorici za strategiju u Centru za građansko obrazovanje <b>Zvezdani Kovač </b>odgovaraju: nekadašnji načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore, admiral <b>Dragan Samardžić</b>, bivši ministar odbrane Hrvatske <b>Ante Kotromanović</b>, iz ISAC fonda iz Srbije <b>Igor Novaković </b>i profesor kriminalističke psihologije iz Bosne i Hercegovine <b>Sandi Dizdarević</b>. <br/>
<br/>
Emisiju Građanski ugao možete pogledati večeras od 22h na TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dembt7B753ZI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

"Građanski ugao": O Crnoj Gori i geopolitičkim kretanjima sa Samardžićem, Kotromanovićem, Novakovićem i Dizdarevićem

<p>U Tivtu boravi 6,99 hiljada turista, što je pet odsto manje u odnosu na isti prošlogodišnji period, pokazali su posljednji podaci.</p>
<p>To je ujedno i rast od sedam odsto u poređenju sa 2019. godinom, prenosi Radio Tivat.</p>
<p>Najveći broj gostiju je evidentiran u privatnom smještaju – 5,76 hiljada, od čega su gotovo svi strani – 5,76 hiljada. Hoteli su ugostili 1,09 hiljada turista, među kojima je bilo 84 domaća i hiljadu stranih gostiju.</p>
<p>U ostalim vrstama smještaja – odmaralištima i kampovima – zabilježeno je ukupno 135 gostiju. U odmaralištima je boravilo 100 stranih turista, dok ih je u kampovi svega 35, bez domaćih gostiju.</p>
<p>Kada je riječ o strukturi gostiju, najviše posjetilaca dolazi iz Srbije, sa ukupno 1,71 hiljada gostiju. Slijede turisti iz Rusije, njih 1,06 hiljada, Velike Britanije 344, Turske 259 i Ukrajine 247.</p>
<p>U manjem broju na tivatskoj rivijeri borave i gosti iz Bosne i Hercegovine, Azerbejdžana, Njemačke, Sjedinjenih Američkih Država i Izraela.</p>
<p>Ovi podaci ukazuju na raznolikost turističkog tržišta, ali i potvrđuju da Srbija i Rusija ostaju ključna emitivna tržišta, posebno kada je riječ o privatnom smještaju.</p>

Tivat: Manje turista u odnosu na prošlu godinu

<p>Večeras oko 21 sat došlo je do nesreće na Dunavu kod Zemuna, kad je eksplodirao gliser u kome je bilo više putnika, piše Nova.rs.</p>
<p>Povrijeđene su dvije osobe i one su hitno prevezene na odjeljenje plastične hirurgije, piše Nova.rs.</p>
<p>Na licu mjesta su policija i vatrogasci, a uzrok požara se još utvrđuje.</p>

Eksplodirao gliser na Dunavu kod Zemuna, dvije osobe povrijeđene

<p>Povodom Dana opštine Šavnik, koji se obilježava 22. jula, u pripremi je bogat i raznovrstan program, koji će tokom jula oživjeti trg, ulice i kulturne prostore ovog Kulturni segment počinje 20. jula otvaranjem izložbe radova renomiranog akademskog slikara i grafičara Dragana Karadžića, porijeklom iz Šavnika, u ambijentalnom prostoru Kuće Pekića.</p>
<p>"Izložba donosi presjek njegovog bogatog stvaralaštva koje obuhvata decenije predanog rada. Ovaj umjetnik, poznat po svom prefinjenom likovnom jeziku i simbolici inspirisanoj zavičajem, prvi put izlaže u rodnom kraju, čime ova izložba ima i duboku ličnu notu. Postavka, simboličnog naziva – Dodiri i trajanja – biće otvorena za javnost narednih neđelju dana", navodi se u saopštenju.</p>
<p>Na Trgu Matije Jakića, pod otvorenim nebom, uz posebnu zvučnu i vizuelnu postavku 21. jula, posjetioci će imati priliku da pogledaju dvije atraktivne izložbe.</p>
<p>"'Crno-bijeli Šavnik kroz vjekove' – emotivna foto-priča o duhu mjesta, ljudima i vremenu koje se pamti. Kroz pažljivo odabrane fotografije, izložba, svjedoči o istoriji, ljudima i svakodnevici ovog planinskog kraja. Riječ je o vizuelnoj hronici sjećanja koja čuva identitet i prenosi duh jednog vremena koje ne blijedi.'Bez žirija – bez granic' – gostujuća izložba radova makedonskog slikara Zorana Cardule, donosi snažan vizuelni narativ bez riječi, koji nadilazi kulturne i geografske granice. Cardula je poznat po svom autentičnom izrazu koji kombinuje tradiciju, savremeni dizajn i likovni eksperiment. Njegove slike i grafike karakteriše snažna simbolika, igra geometrijskih oblika i kolorita, dok sama izložba šalje univerzalnu poruku – umjetnost ne poznaje granice, ni žirije. Ova postavka u Šavniku predstavlja jedinstvenu priliku da se publika upozna s umjetnošću regionalnog značaja u nesvakidašnjem ambijentu na otvorenom", navode iz Opštine Šavnik.planinskog grada, saopšteno je iz te lokalne samouprave.</p>
<p>Istog dana, u večernjim satima, planirana je premijera dokumentarnog filma „Đekna, fenomen“ jednog od najautentičnijih savremenih reditelja iz Crne Gore.</p>
<p>"Film je posvećen kultnoj crnogorskoj seriji „Đekna još nije umrla, a ka’ će ne znamo“, koja je kroz tragikomičnu svakodnevicu, postala simbol vremena, mentaliteta, i jednog posebnog, „đeknovskog“ pogleda na život. „Đekna, fenomen“ nije samo omaž seriji, već i istraživanje šireg društvenog i kulturnog značenja Đekne, kao izraza duha naroda i trajne inspiracije. Film donosi arhivske snimke, svjedočenja stvaralaca i poznavaoca serije, analizu njenih poruka, ali i refleksiju o tome zašto su njeni likovipostali vječni simboli jedne epohe – i kako danas odjekuju među publikom nove generacije", stoji u saopštenju.</p>
<p>Atmosferu večeri, prema riječima organizatora, upotpuniće nastup „Tamburaša iz Pljevalja “, čime će, kako kažu, ovaj događaj biti spoj dokumenta, emocije i žive muzike – pravi kulturni događaj u srcu Šavnika.</p>
<p>"Sjajni Tamburaši, svojim zvucima će unijeti toplinu, sjećanje i radost među publiku i goste", navode oni.</p>
<p>U dijelu sportskog programa, 18. jula počinje tradicionalni turnir u malom fudbalu, koji okuplja lokalne ekipe, kao i ekipe iz različitih gradova Crne Gore. Finalna utakmica biće odigrana na Dan opštine, 22. jula, uz dodjelu prigodnih nagrada i priznanja.</p>
<p>"Poseban akcenat stavljen je na najmlađe. &nbsp;21. jula biće organizovan dječiji program sa toboganima, radionicama i „Dječijim svijetom“, koji će donijeti osmijehe i razigranost u samom srcu Šavnika. Očekuje se da će šarolik i sadržajan program okupiti brojne mještane, goste i prijatelje Šavnika, te pokazati da ova mala opština ima veliko srce – za kulturu, sport, djecu i zajedništvo", zaključuje se u saopštenju.</p>

Šavnik slavi: Dani opštine kroz umjetnost, film, sport i dječju radost

<p>Organizator koncerta Marka Perkovića Tompsona otkrio koliko je koštala organizacija ovog događaja. Stotine hiljada obožavalaca ultradesničarskog pevača ispunile su zagrebački hipodrom.</p>
<p>Reporter Domagoj Mikić je u studiju Dnevnika Nove TV razgovarao s organizatorom subotnjeg koncerta Mirkom Gudeljem, prenosi Nova.rs.</p>
<p>Gudelj je rekao da se utisci oko koncerta još nisu slegli, ali da su vrlo zadovoljni cjelim događajem.</p>
<p>- Ponosni smo na činjenicu da je sve prošlo perfektno. Znali smo da će to biti spektakl, ali moram priznati da mi je suza krenula kada sam video rekacije ljudi na cijeli sinoćnji program - &nbsp;rekao je Gudelj, a prenosi Dnevnik.hr</p>
<p>Organizatori su nakon koncerta potvrdili da je koncertu prisustvovalo 504.000 ljudi. Gudelj je rekao da se do te brojke došlo putem sigurnosnih kamera koje imaju ugrađene brojače i putem dronova koji su radili nadzor Hipodroma.</p>
<p>Osvrnuo se i na troškove organizacije koncerta.</p>
<p>- U određenom trenutku smo stali s povlačenjem crte. Naravno, kada se ovakve stvari rade uvjek postoji neki budžet i određena priprema. Kada su se te sve karte prodale, seli smo s Markom i dogovor je bio da nas ne zanima koliko će to sve koštati. Na 12 miliona eura smo stali s brojanjem. Ta brojka će biti i puno veća. Karta je bila 30 eura, ali šou koji smo mi priredili snažno nadilazi tih 30 eura - rekao je, prenosi Dnevnik.hr.</p>
<p>- Vidio sam neke poruke da smo mi kao organizatori rekli da je nešto skupo. Mi niti u jednom trenutku, ni na jednu ponudu, nismo tvrdili da je nešto skupo. Proteže se neka priča o 200 eura za kola Hitne pomoći – nije sporno tih 200 eura, nego da sve službe na terenu dostave račune shodno stanju koje je zaista na terenu - dodao je.</p>
<p>Prokomentarisao je i opaske političara o zabranjenim povicima na koncertu.</p>
<p>- Ja zaista nisam čuo zabranjeni povik, možda sam puno više bio na Hipodromu nego u gradu ili negdje dalje. Što se tiče same saradnje – htio bi se zahvaliti i Gradu i svim službama na izvanrednoj saradnji. Da svi oni nisu pružili svoju podrškuu organizaciji, ne bi sve ovo tako dobro završilo - kazao je on.</p>

Organizator otkrio koliko je koštao Tompsonov koncert u Zagrebu

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: gradanski-ugao