Šta Crnoj Gori, a i regionu donose globalna geopolitička kretanja i pomijeranja? Da li je Bijela knjiga, nedavno objavljena odbrambena strategija Evrope, održiva ili se radi o još jednoj inicijativi bez realizacije? Kako evropska bezbjednosna politika utiče na region?&nbsp;
To su pitanja na koja u novoj emisiji Građanskog ugla direktorici za strategiju u Centru za građansko obrazovanje Zvezdani Kovač odgovaraju: nekadašnji načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore, admiral Dragan Samardžić, bivši ministar odbrane Hrvatske Ante Kotromanović, iz ISAC fonda iz Srbije Igor Novaković i profesor kriminalističke psihologije iz Bosne i Hercegovine Sandi Dizdarević. 
 
Emisiju Građanski ugao možete pogledati večeras od 22h na TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dembt7B753ZI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

"Građanski ugao": O Crnoj Gori i geopolitičkim kretanjima sa Samardžićem, Kotromanovićem, Novakovićem i Dizdarevićem

U novoj epizodi emisije Građanski ugao razgovaramo o kulturnom bogatstvu, umjetnosti kao alatu za interkulturalni dijalog, očuvanju identiteta kroz umjetnost i drugim srodnim temama iz oblasti kulture. 
 
Gosti koordinatora projekta Juventasa Miloša Milačića su glumac Pavle Prelević i rediteljka Sara Stijović. 
 
Emisija/podkast IdentArt pruža platformu mladim ljudima, pripadnicima manjinskih naroda i nacionalnih zajednica u Crnoj Gori, da podijele svoja iskustva, izazove i vizije za budućnost.&nbsp;
Svaka epizoda obrađuje ključne teme vezane za interkulturu, ljudska prava, kulturno nasljeđe i umjetničko stvaralaštvo.&nbsp;
Cilj je podstaći dijalog, povećati svijest o značaju inkluzije i smanjiti etničku distancu kroz edukativan i inspirativan sadržaj.
Emisiju "Građanski ugao" možete pogledati večeras u 22h.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DVn_fvrwcyGY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Emisija "Građanski ugao": O kulturnom bogatstvu i umjetnosti sa Prelevićem i Stijović

U novoj epizodi emisije "Građanski ugao" odgovaramo na pitanja šta znači pripadati manjinskoj zajednici u Crnoj Gori, kako uskladiti etničku pripadnost i nacionalni identitet, kako očuvati svoj jezik, tradiciju i kulturu u savremenom društvu.&nbsp;
Gosti Miloša Milačića, koordinatora projekta Juventasa, su Elvis Beriša, direktor NVO Phiren Amenca i Andrea Popović, izvršna direktorica MASTER-a. 
 
Emisija/podkast IdentArt pruža platformu mladim ljudima, pripadnicima manjinskih naroda i nacionalnih zajednica u Crnoj Gori da podijele svoja iskustva, izazove i vizije za budućnost. Svaka epizoda obrađuje ključne teme vezane za interkulturu, ljudska prava, kulturno nasljeđe i umjetničko stvaralaštvo. Cilj je podstaći dijalog, povećati svijest o značaju inkluzije i smanjiti etničku distancu kroz edukativan i inspirativan sadržaj.
Emisiju "Građanski ugao” možete pogledati večeras u 22 sati na Televiziji E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DE8-jjsKiu-0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

U "Građanskom uglu" o pripadnosti manjinskoj zajednici, usklađivanju etničke pripadnosti i nacionalnog identiteta...

Ove godine se navršava 80 godina od završetka Drugog svjetskog rata, a sve češće svjedočimo brojnim primjerima reinterpretacije događaja i omalovažavanja tekovina NOB-a, dok energičnija i sistematičnija reakcija institucija na pojave nenaučnog revizionizma izostaje, zaključak je razgovora koji je u novoj emisiji Građanski ugao Centra za građansko obrazovanje (CGO) na TV E vodila Zvezdana Kovač, direktorka za strategiju i komunikacije u CGO-u, sa rediteljem Brankom Baletićem, istoričarem Milanom Šćekićem, politikološkinjom iz Akcije za ljudska prava (HRA) Elizabetom Mrnjačević i analitičarem Stefanom Đukićem.
Milan Šćekić vjeruje da se radi o stanju koje traje, i to još od svjetske ekonomske krize 1979. 
- S produbljivanjem ekonomske krize, ide i politička koja je pogodno tlo za manipulaciju - kaže on i tvrdi da je revizionizam eskalirao 90i-h godina i da se ne može zaustaviti. 
Naprotiv, dodaje Šćekić, “čini se da ga određeni centri moći forsiraju, protežiraju ga mediji i u takvom društvu kakvo je crnogorsko, mi nemamo mehanizme da to zaustavimo.”
Stefan Đukić smatra da se radi o akutnom stanju, “zato što ljudi kada kažu revizionizam pomisle na Drugi svjetski rat, na određenu vrstu abolicije saradnika okupatora”, ali naglašava da nije samo to revizionizam, navodeći primjere “prelamanja” istine o nečemu čemu svjedočimo svi i koji ukazuju kako je tek lako revidirati stavove mnogo godina unazad.
Branko Baletić tvrdi da svjedočimo “puzajućem revizionizmu i to ne onom kojim se želi promjena odnosa prema nekom događaju ili nekom periodu, nego se radi o sitnim podmetanjima, nekim gotovo nevažnim detaljima ili ličnom iskustvu pojedinca kojim oni žele da promijene generalni stav naučno utvrđen.” Taj puzajući revizionizam na uzburkanoj političkoj sceni prepoznaje čak i kroz pojedine namjere da se učini nešto pozitivno, kao npr. inicijativu da se ispravi istorijska nepravda prema Golom otoku i utvrdi istina. 
- Svako normalan bi rekao da za sve iza kojih ne stoji sudska presuda i koji su mučeni, tu stvar treba raščistii do kraja, ali o tome možete govoriti samo ako znate sve istorisjke činjenice o čitavom fenomenu Inforbiroa - pojašnjava on.
Elizabeta Mrnjačević je skrenula pažnju na razliku između naučnog i nenaučnog revizionizma koji počiva na falsifikovanju. 
- Negativni istorijski revizionizam je u Crnoj Gori unificiran. Imali smo tri decenije revizionizma o ulozi Crne Gore u ratovima 90-ih. Gradili smo državni narativ da Crna Gora nije učestvovala u ratovima 90-ih. Nakon promjene vlasti, od 2020. imamo neki novi istorijski revizionizam koji je uvezen iz Srbije - kazala je ona.
Na pitanje da li primjeri revizionizma imaju isti rukopis i da li se on prepoznaje, Šćekić kaže da ga jasno prepoznaje, čak i kada se sofisticarno plasira, jer je istoričar, ukazujući i da se revizionistički sadržaju sada mnogo više plasiraju preko društvenih mreža i to sa značajnim uticajem, a da je obrazovni sistem nemoćan da to zaustavi. 
- Ako vam npr. TikTok objavi sliku ratnog zločinca, recimo četnika s muslimanima iz Bosne, treba da donesete zaključak da je četnička politika bila afirmativna prema muslimanskom stanovništvu, dok s druge strane, kada ih prikažete s njemačkim oficirama i okupacionima organima vlasti, onda je to udbaška podmetačina - navodi on.
Baletić je mišljenja da nije uvijek lako prepoznati revizionizam i njegove „finese“ primijetiti. Navodi primjer istoričara koji je govoreći o bici za Beograd rekao da su partizani „zauzeli“ Beograd. 
- Ta riječ – zauzeli - ukazuje na jedan potpuno drugačiji kontekst - objašnjava on.
Stefan Đukić pojašnjava da se neka priča lako “zakotrlja” i odvede do suprotnog smjera. 
- Na primjer, priča počne od toga da su partizani počinili neki zločin, a dođe do toga da su kolaboracionisti bili dobri momci. Počinje se od nečega o čemu se nije dovoljno govorilo i dođete do onoga što je zapravo Vaš cilj - precizira on.
Elizabera Mrnjačević cijeni da je revizionizam politički motivisan sa namjerom da se sruše postulati na kojima počiva crnogorski identitet - antifašizam i antiratni pokret. 
- Potkopavaju se temelji sekularne antifašističke tradicije kako bi se stvorio prostor za ideološke konstrukcije koje bi bile temelj te nove Crne Gore - kaže ona.
Baletić dodaje da društvo koje iza sebe ima iskustvo 1918. ne smije sebi da dozvoli današnju političku situaciju.
- Ovdje je vrlo pogodno tlo za plasiranje poluistine i neshvatljivih konstrukcija bez analitičkih promišljanja. Mi nikada nijesmo razjasnili neke stvari, pa su nam se svi logori 90-ih ponovo dešavali, samo su se narodi mijenjali, s ove i one granice. Kao da ne postoji jedan diskurs koji je zasnovan na istorijskim podacima - objašnjava on.
O tezi da postoje dva nacionalizma u Crnoj Gori - efemerni crnogorski i sveprisutni srpski, Šćekić kaže: „Ako prihvatimo tezu da postoji crnogorski nacionalizam, onda je njega porodio velikosrpski nacionalizam, ... jer u Crnoj Gori nemate elemenata koji definišu nacionalizam... Crna Gora bi dan danas bila srpska Sparta da nije bilo 1918. godine”. 
Podsjeća i da je te godine 95 odsto stanovništva bilo raspoloženo da se ujedini sa Srbijom, a pet odsto je samo htjelo da razgovara o modalitetima, tj. da Crna Goram ima neko ime u toj Jugoslaviji, i da to ne može da se definiše kao nacionalizam, ali i da je ta nepravda rodila percepciju o crnogorskom nacionalimu. Podvlači da se „zanemaraje činjenica da smo mi narod s državotvornim iskustvom, s državotvornom sviješću i državotvornom tradicijom. Ne možete takav narod smatrati nacionalistima i separatistima“.
Podsjećajući na događaje koji se definišu kao „događanje naroda“ (Kosovo, dubrovačka „avantura“ i litije), Baletić kaže da je „tačno da su ti nacionalistički i histerični pokreti došli spolja, ali to smo uradili mi - Crnogorci. Bez obzira što je to bio dio velikosrpskog ncionalizma, mi smo izvođači radova. Kad god je Crna Gora, kao braneći sebe, izlazila u raznim periodima izvan teritorije, to se uvijek završavalo katastrofom. To se isto može tumačiti, naročito iz ugla ugroženih, kao dio crnogorskog nacionalizma“. 
Šćekić, međutim, tvrdi da mi nijesmo na Dubrovnik otišli kao crnogorski nacionalisti i kaže da su ti isti nacioanalisti klicali „sa Lovćena vila kliče, oprosti nam Dubrovniče“. 
Baletić je pojasnio da je govorio o tome kako spoljni svijet vidi nas i kako taj spoljni svijet može da govori i o crnogorskom nacionalističkom pokretu.
Šćekić i Đukić su na poziciji da se ne mogu porediti crnogorski i srpski nacionalizam, kao ni jedan nacionalizam na svijetu, kako podvlači Đukić podsjećajući na vrijeme kada se pojavila ta teza u crnogorskm društvu. 
- To se dogodilo 2019 – 2020. godine kada su predsjednik države, a i njegova partija bila definisana kao suštinski nacionaistička partija. Mi nacionalizam percipiramo kao nešto suštinski loše, pa ljudi izbjegavaju da priznaju da su nacionalisti ili da nose neke nacionalističke tendencije, jer imamo problem s nedefinisanjem građanskog - ukazuje Đukić.
On tvrdi i da „građanski identitet ne može sebe da definiše onim što jeste, već više onim što nije i to je neuspjeh društva u cjelini“.
Na pitanje šta radi građansko društvo i kako institucije reaguju na brojne reakcije povodom primjera istorijskog revizionizma, Mrnjačević je ocijenila da su institucije zakazale u izgradnji svijest građana o načelima i svemu onome na čemu se zasniva naš identitet. 
- Instuticije nijesu stvorile ni odbrambeni mehanizam protiv anomalija kao što je istorijski revizionizam - rekla je ona.
Podsjetila je na primjer obraćanja HRA i partnerskih NVO Ministarstvu kulture i medija zbog nezakonitog preimenovanja ulica u Pljevljima koje dobijaju imena učesnika ratova 90ih, a što bi trebalo da prati prethodna saglasnost Ministarstva. 
- Opština Pljevlja smatra da ta saglasnost nije potrebna, a od Ministarstva kulture i medija još nema odgovora. Takođe, mi već pet mjeseci ne možemo dobiti dokumentaciju o spomeniku Amfilohiju - pojasnila je ona.
Baletić tvrdi da nacionalizam u Crnoj Gori kreće s vrha, iz političkih struktura i kvazinaučnih nastupa koje promovišu mediji koji ga podržavaju. On ukazuje i na činjenicu da na „liniji opština sa sjevera“, građani kao da ne znaju u kojoj državi žive, jer tamo stoji zastava druge države, a nema intervencije Vlade da to suspenduje.
O promjenama udžbenika istorije kao posljedici političkih pritisaka, Šćekić kaže da svaka vlast želi udžbenike istorije po svojoj mjeri, pa će vjerovatno i nova vlast željeti da uradi isto. Ipak, izražava skepticizam da obrazovni sistem može da nametne obrazac da svi jednako mislimo. 
- Naša djeca ne uče o ratovima 90-ih i raspadu Jugoslavije - rekla je Mrnjačević.
Sa time se Šćekić nije saglasio. 
- Uče, rekla je ona, ali ne uče o ulozi Crne Gore u tim ratovima. Bitno je da uče o činjenicama, a u našim udžbenicima npr. ne piše da je bio genocid u Srebrenici, i tu imamo problem s djecom, jer političari relativizuju taj događaj - naglasila je ona.
Đukić misli da nam je obrazovanju potreban „način kako da se upotrebljavaju dostupne informacije, a sve drugo je sekundarno.“
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4M78KOJ3zec&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

1250x600

1084x550

Politički motivisan revizionizam ugrožava antifašističke tekovine Crne Gore

U susert obilježavanju 80 godina od završetka Drugog svjetskog rata, u večerašnjoj emisiji Građanskog ugla, gosti Zvezdane Kovač su istoričar Milan Šćekić, reditelj Branko Baletić, politikološkinja iz Akcije za ljudska prava Elizabeta Mrnjačević i politički analitičar Stefan Đukić.
Da li se u Crnoj Gori reinterpretiraju događaji i omalovažavaju tekovine NOB-a, da li je nenaučni istorijski revizionizam trenutna pojava ili stanje koje traje, kako mu se oduprijeti i šta i kako na te izazove odgovaraju mediji, obrazovne institucije i sama država, pitanja su na koja odgovaramo u Građanskom uglu čiji je domaćin Centar za građansko obrazovanje.
Emisiju Građanski ugao možete pogledati večeras od 22 sata.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D_xlUXsGZqZQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Građanski ugao na TV E: 80 godina od završetka Drugog svjetskog rata

U novoj epizodi emisije Građanski ugao razgovaramo o multikulturalizmu u Crnoj Gori, o tome koliko se zapravo poznajemo, da li mladi zaista razumiju jedni druge i koliko su otvoreni za dijalog. 
Podaci pokazuju da među mladima i dalje postoji etnička distanca, a obrazovni sistem ne nudi dovoljno prostora za učenje o drugim kulturama. 
O stvarnom stanju na terenu, načinima za poboljšanje međusobnog razumijevanja i koracima ka zajedništvu projektni koordinator iz Juventasa Miloš Milačić razgovara sa vršnjačkom edukatorkom Katarinom Radović i građanskom aktivistkinjom Almedinom Dodić. 

Gledamo i dvije reportaže iz Cetinja i Plava, snimljene kroz projekat Libela II, koji doprinosi očuvanju multietničkog sklada među mladima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D5XYlBy3Ivuo&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Emisija "Građanski ugao": O multikulturalizmu, tome koliko se poznajemo i razumijevanju među mladima

U najnovijem izdanju emisije "Građanski ugao" razgovarali smo o stanju ljudskih prava u Crnoj Gori i svijetu, s posebnim naglaskom na prava LGBTIQ osoba.&nbsp;
Gošća Danijela Kalezića, koordinatora Montenegro prajda, doc. dr Nikoleta Đukanović, docentkinja na UDG analizirala je aktuelne izazove u zaštiti osnovnih sloboda, posebno u kontekstu sve izraženijeg jačanja konzervativnih, desničarskih i autoritativnih režima širom svijeta i regiona.&nbsp;
Kako globalni trendovi preuzimanja moći od strane populističkih, konzervativnih, desničarskih i autoritativnih režima utiču na položaj marginalizovanih zajednica? Na koji način se građansko društvo može suprotstaviti sužavanju prostora za ljudska prava? I gdje se Crna Gora nalazi u ovom globalnom procesu?&nbsp;
Ne propustite emisiju Građanski ugao u 22 sati na TV E, u kojoj otvaramo važne društvene teme i pružamo platformu za kritički dijalog o budućnosti ljudskih prava,
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DtrYYYg1cnpk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Đukanović u "Građanskom uglu" o stanju ljudskih prava

U novoj sezoni emisije "Građanski ugao" odgovaramo na pitanja da li je Crna Gora zaista građanska država, koliko se ovaj koncept zaista primjenjuje u praksi i šta to znači za mlade, za njihova prava i mogućnosti, ali i za naše društvo u cjelini? 

Gosti Jovana Bojovića, programskog direktora u Juventas su Ivana Vujović, izvršna direktorica Juventasa, Andrijana Radović, građanska aktivistkinja i Irina Stamatović - građanska aktivistkinja. 

Emisiju možete pogledati večeras na Televiziji E u 22 sata.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D8N1Mf8JDMlI&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

U "Građanskom uglu" odgovaramo na pitanje da li je Crna Gora zaista građanska država

U novoj epizodi emisije Građanski ugao razgovaramo o tome da li možemo govoriti o zdravoj upotrebi medija bez štetnih posljedica po mentalno zdravlje sa dr Aleksandarom Popovićem, psihijatrom i psihoterapeutom, prof dr Mariom Hibertom, vanrednim profesorom u Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, Svetlanom Jovetić Koprivica, profesoricom medijske pismenosti i Jelenom Nelević Martinović, urednicom u Pobjedi.
Emisiju Građanski ugao možete pratiti večeras od 22h.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1_kWWX9EKqw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

U emisiji "Građanski ugao" večeras na TV E o upotrebi medija i posljedicama po mentalno zdravlje

U novoj epizodi emisije Građanski ugao osvrnuli smo se na neke od najvažnijih tema i izazova u 2024. godini.
Danijel Kalezić, koordinator Montenegro Prajda razgovara sa Stašom Baštricom, direktoricom Kvira i Jovanom Džoli Ulićević, izvršnim direktorom asocijacije Spektra o aktuelnom slučaju seksualnog uznemiravanja od strane profesora podgoričke Gimnazije “Slobodan Škerović”, kao i o položaju i pravima LGBTIQ osoba u Crnoj Gori tokom 2024. godine.&nbsp;
Emisiju Građanski ugao možete pogledati večeras u 22 sata.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DRn0XpBi8r18&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Građanski ugao na TV E: Danijel Kalezić, Staša Baštrica i Jovan Džoli Ulićević o seksualnom uznemiravanju bivše učenice podgoričke Gimnazija

Neurohirurzi Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) uspješno su izveli operativni zahvat na tumoru mozga uz upotrebu sistema za neuronavigaciju.
Kako je saopšteno iz te zdravstvene ustanove, ovu operativnu proceduru, koja ujedno predstavlja prvi ovakav operativni zahvat u crnogorkom zdravstvenom sistemu, uspješno je izveo sturčni tim neurohirurga Klinike za neurohirurgiju KCCG, dr Arsenije Radunović, dr Ivana Jovanović i dr Luka Borovinić, dok je anesteziju vodila dr Ljubica Radunović.
- Anestetičar je bio Dejan Mikulić a instrumentarke Dajana Koprivica i Tatjana Kasalica. Tehničku podršku našim ljekarima za primjenu navedenog aparata pružio je Aleksandar Alurović iz Beograda - navode iz KCCG.
Ističu da se pacijent, kod koga je ranije postavljena dijagnoza malignog tumora mozga, odlično oporavlja, bez postoperativnog neurološkog deficita.
- Ova zahtjevna neurohirurška operativna procedura uspješno je realizovana zahvaljujući nedavno nabavljenom vrijednom medicinskom aparatu za neuronavigaciju koji je predviđen da se koristi pri neurohirurškim operacijama, prevashodno na mozgu, ali i ortopedskim operacijama na kičmenom stubu - dodaju u saopštenju.
Iz Kliničkog objašnjavaju da se radi o aparatu koji pruža mogućnost veoma preciznog lociranja tumora u mozgu, prije i za vrijeme operacije, što hirurgu koji izvodi intervenciju značajno pomaže pri orjentaciji i omogućava da se operacija uradi bezbjednije.
- Na ovaj način se smanjuje mogućnost negativnog postoperativnog rezultata u vidu nastanka neurološkog deficita ili ostalih komplikacija - ističu.
Takođe, uz pomoć ovog aparata, operacija se može unaprijed veoma precizno isplanirati, tako da se izvodi mnogo tačnije uz precizan i manje invazivan pristup, što se tokom same intervencije kontinuirano može provjeravati.
- Ovo naročito važi pri operacijama dubokih promjena u mozgu, koje inače predstavljaju poseban izazov u neurohirurgiji. Aparat omogućava i precizno izvođenje ciljanih biopsija promjena u mozgu, što obezbeđuje naknadno dobijanje Ph verifikacije bolesti i postavljanje tačne dijagnoze, nakon čega je dalje moguće sprovesti onkološko liječenje kod malignih tumora mozga, ili napraviti plan za druge vrste daljeg liječenja - kazali su u saopštenju.
Kako dalje navode, važno je naglasiti da smo godinama unazad, u ovakvim ili sličnim situacijama, bili prinuđeni da pacijente sa ovim problemima upućujemo na liječenje u inostranstvo, tako da je sada, uz pomoć ove opreme, otvorena mogućnost da se ti pacijenti uspješno i bezbjedno zbrinjavaju u Klinici za neurohirurgiju KCCG.
- Sve navedeno jasno govori da benefite imaju i pacijenti i crnogorski zdravstveni sistem - zaključuju iz KCCG-a.

KCCG: Urađena neurohirurška operacija tumora na mozgu uz upotrebu sistema za neuronavigaciju

Protiv službenika Uprave za gazdovanje šumama i lovištima R.N. (58) iz Berana je, u okviru akcije "Čekić", podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je zboupotrebom službenog položaja oštetio budžet Uprave za najmanje 7.700 eura.
U postupku do podnošenja prijave utvrđeno je da je R.N, kao čuvar šuma – lugar, zaposlen u Upravi za gazdovanje šumama i lovištima, PJ Berane, nevršenjem svoje službene dužnosti omogućio drugim osobama da izvrše bespravnu sječu velikog obima na lugarskom Rejonu – GJ Jelovica, u periodu od 9. do 22. jula. Tom prilikom nije evidentirao bespravnu sječu u količini od oko 64 metara kubnih četinara.
- Službenici Sektora za borbu protiv kriminala nastavljaju sa intenzivnim aktivnostima u okviru akcije “Čekić’’ na identifikovanju i procesuiranju svih fizičkih i pravnih lica, koja u cilju sticanja protivpravne imovinske koristi zloupotrebom službenog položaja omogućavaju drugim licima vršenje bespravnih sječa šumskih sortimenata - poručuju iz Uprave policije.

Berane: Lugar osumnjičen da je dozvolio bespravnu sječu i pričinio štetu od 7.700 eura

Predsjednik Sindikata vatrogasaca spasilaca Podgorica Dušan Knežević uputio je pismo gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću u kom ga obavještava o stanju u Službi zaštite i spašavanja i što je doveli do formiranja sindikalne organizacije na čijem je čelu, navodeći pored ostalog da je rad i duh zajedništva u službi doveden u pitanje postupanjem odgovornih donosioca odluka, time što se, prema njegovim riječima, sav njihov rad zasniva na remećenju međuljudskih odnosa u kolektivu i javnom reklamiranju.
Njegovo obraćanje dajemo u cjelosti:
"Osjećamo obavezu da Vas informiešmo o određenim dešavanjima u Službi zaštite i spašavanja Podgorica prvenstveno na bazi informacije, gdje je zbog opšteg stanja i nezadovoljstva u našoj službi formirana nova sindikalna organizacija - Sindikat vatrogasaca spasilaca Podgorica.
U smislu hronologije stanja u našoj Službi, sa kojom nadamo se da ste upoznati, ipak ćemo Vam ovim putem malo detaljnije obrazložiti situaciju.
Poznata je bila borba zaposlenih vatrogasaca spasilaca Podgorice protiv pojedinaca iz bivših rukovodećih struktura, kao i njihovih djela, gdje smo, nadajući se da će se nešto u ovom novijem vremenu promijeniti, doživjeli totalno razočarenje i revolt, prvenstveno jer se nastavilo istim načinom upravljanja Službom i njenom prvenstveno funkcionalnom i stručnom degradiranju, možda i prema gorem stanju nego u prošlosti.
Naša borba u prošlosti se zasnivala preko rada postojeće sindikalne organizacije, koja je formirana i funkcionisala bez uticaja rukovodstva više od dvije decenije. Dolazkom na prvu rukovodeću poziciju Službe zaštite i spašavanja, ističemo na veoma sumnjiv način poznat javnosti, vršila dužnosti načelnika Zdravko Blečić je prihvatio, a možemo slobodno reći i usavršio rad i postupanje svojih prethodnika, koji idu protiv interesa vatrogasaca i Službe, odnosno opštih interesa građana Podgorice.
Jedna vanserijska ambicioznost pomenutog, gaženje preko svih ljudskih normi i principa, nastavljena je i u sadašnjosti, samo ovaj put kako bi opstao na čelu ove veoma važne Službe. Raznim ucjenama, pritiscima, prijetnjama, selektivnim pristupima, totalnim svjesnim urušavnjem međuljudskih odnosa u kolektivu, nezakonitim i nezasluženim postavljenima svojih poslušnika itd, u opticaju je princip zavadi pa vladaj.
Persona koja je promijenila sve moguće dresove, nažalost javno ističući sada koristi crkvu i svoje diskutabilno vjerovanje bazirano na ličnim interesima, kako bi došao i u budućnosti opstao na sadašnjoj poziciji.
Pritiscima i ucjenama je poklopio postojeći sindikat, pozicionirao na mjesto predsjednika svog odanog vojnika, svjestan da samo sindikat može da mu pomrsi planove. Iz tog razloga je i formiran novi sindikat, kako bi istakli upravo njegova djela i nedjela, kao što je nezvanično pozicioniranje lojalog predsjednika sindikata za svog zamjenika. Njegov nezvanični, ali formalni zamjenik, koji nije radio na poslovima vatrogasca spasioca, već poslove servisera i dispečera, organizuje i rukovodi radom naše Službe na potpuno nestručan način, koji je kroz određene primjere velikih intervencija direktno ugrozio bezbjednost dobara i građana Podgorice.
Njegov sindikalni aktivizam vođen jedino i samo ličnim interesom kako bi sebi obezbjedio, što isti i ne krije, stambeni prostor, bezuslovno insistirajući da on i njegova lična stambena problematika imaju prioritet u odnosu na sve ostale, pa čak i mnogo starije kolege.
Zbog važnosti ističemo još jednom, nestručnost i ljudsku neprincipijelnost kod navedenih persona, gdje je u konačnom jedino što je važno, ugrožen interes dobara i građana našeg grada. Rizik za opstanak ovog dvojca na ovim pozicijama je sada i na Vašoj poziciji prvog čovjeka Glavnog grada, jer se suštinski rad VD načelnika Blečića zasniva samo na medijskoj promociji i ličnom isticanju, kako bi sebi obezbjedio dugoročnu poziciju.
Nezadovoljstvo zaposlenih kulnimira svakim danom, insistiramo da na ovaj dvojac rukovodioca obratite posebnu pažnju, kako se ne bi ugrozio opstak službe, jer je mali broj iskusnih i znavenih vatrogasaca izgubio volju za radom, gdje isti treba da obuče mlade i neznavene kolege.
Rad i duh zajedništva koji je obavezan kako bi ova Služba kvalitetno odgovorila svojim zadacima, sada je doveden u pitanje postupanjem odgovornih donosioca odluka, time što se izgleda sav njihov rad zasniva na remećenju međuljudskih odnosa u kolektivu i javnom reklamiranju.
Prije nego smo formirali novi sindikat, članovi su se obraćali za dostavljanje finasijskih izvješataja i odluka, koje nam ni sada nije htio dostaviti novi predsjednik, a nezvanični zamjenik načelnika, gdje osnovano sumnjamo na uništavanje sindikalne dokumentacije, a što će sve dobiti i procesni epilog.
Imali bi još mnogo listova da potrošima na pisanje prema Vama oko ovih problematika, ali se nadamo da ćemo imati prilike lično, jer takođe ovim putem tražimo urgentan prijem kod Vas kako bi Vas i direktno, odnosno detaljno o svemu obavijestili. Želimo takođe da Vas upoznamo sa našim budućim aktivnostima u vidu informisanja sa ovom situacijom i svih građana Glavnog grada, odnosno Crne Gore.
U svemu ovome mi nemamo nikakav lični interes osim da Službu zaštite i spašavanja vratimo na nivo dobrih kolegijalnih odnosa, pravičnog i stručnog kadriranja i neophodnog operativnog kvaliteta funkcionisanja."

Knežević uputio pismu Mujoviću: Blečić usavršio rad svojih prethodnika, koji idu protiv interesa vatrogasaca

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;,,Razmišljam da nekome dijete kisjelinom polijem...“ Takvu, užasavajuće prijeteću, poruku poslao je preko Skaj aplikacije 22. septembra 2020. godine, samo tri sedmice nakon ,,avgustovske revolucije“, nepoznati pripadnik kavačkog klana Radoju Zviceru, jednom od vođa kriminalne ekipe. Iz te komunikacije jasno se uočava žestoki animozitet prema tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i zamjeniku specijalnog tužioca Saši Čađenoviću, kao i tadašnjem pomoćniku direktora Uprave policiej Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7" data-rendition-name="original" width="2130" height="1022" loading="lazy" alt="KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske "> <figcaption>KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEVA SELEKCIJA SKAJ PORUKA Citirane poruke članova kavačkog klana dio su obimne dokumentacije koja sadrži, prema izvorima Portala ETV, oko 300 hiljada priloga sa kriptovanih telefona. Ali ni jedna od ovih poruka, kao i desetina drugih u kojima se direktno prijeti likvidacijom Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću, Saši Čađenoviću – koje SDT tereti da su bili dio kavačkog klana Radoja Zvicera – nijesu sadržane u 300 strana obimnoj ispravljenoj optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića! A sve te poruke sa kriptovanih telefona, kojima raspolaže Portal ETV, bile su dostupne, ne samo tužiocu Šoškiću, već i čelniku Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Zašto onda te poruke nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića podignutoj protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, kao ni u optužnici protiv Saše Čađenovića? Na pitanja naše medijske kuće – nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović"> <figcaption>POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  O KATNIĆU, LAZOVIĆIMA, ČAĐENOVIĆU... Na osnovu ispravljene optužnice od 3. februara izvjesno je da tužilac Miloš Šoškić imao pred sobom ključni zadatak – naći u Skaj prepiskama optužujuće detalje protiv Katnića i Lazovića. I tu se specijalni tužilac suočio sa velikim problemom: u više od 1.200.000 poruka nema ni jedne koju su poslali Lazović, Katnić ili Čađenović jer oni nijesu imali kriptovane telefone. Zato se tužilaštvo potrudilo da slučaj, između ostalog, izgradi na činjenici da bivše ,,Katnićevo tužilaštvo“ nije odmah procesuiralo Duška Roganovića, uticajnog člana kavačke grupe. Prije svega, na osnovu jedne (?!) karakteristične Skaj poruke u kojoj infiltrirani policijski agent Petar Lazović - sin Zorana Lazovića - daje informaciju kako nakon saslušanja svjedoka Milana Kankaraša ipak neće hapsiti Duška Roganovića. ,,Duška je tata od Kate tražio da se izostavi, svaka ga je muka ubila iz kolica“, navodno je Petar Lazović poslao poruku Radoju Zviceru. Teško je povjerovati da su ova ili neke druge, slične, poruke Petra Lazovića zaista mogle da budu inkriminišuće ili validan dokaz da je Specijalno državno tužilaštvo za vrijeme Milivoja Katnića i Saše Čađenovića ,,pomilovalo“ Duška Roganovića i sačuvalo ga od tužilačkog progona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e" data-rendition-name="original" width="2268" height="1626" loading="lazy" alt="TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV"> <figcaption>TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naprotiv: upravo je tužilac Saša Čađenović, nakon podataka koje mu je prezentirao tadašnji načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić, a po nalogu Milivoja Katnića – sredinom 2021. godine - procesuirao za stvaranje kriminalne organizacije vezano za otmicu i ubistvo Milete Radulovića zvanog ,,Kapetan“. OPASNE PORUKE Nasuprot tužilačkoj konstrukciji o navodnoj krivici Katnića, Lazovića, Čađenovića, analiza dijela autentičnih Skaj poruka koje posjeduje Portal ETV pokazuje sasvim suprotno: da su pojedini članovi kavačkog kriminalnog klana posmatrali i policijskog funkcionera Lazovića, kao i specijalne tužioce Katnića i Čađenovića, kao svoje progonitelje koji upotrebljavaju državnu moć za represiju protiv kavačkog klana. ,,Onaj Čađenović je lud kad se nakači“, piše Duško Roganović 1. novembra 2020. godine Radoju Zviceru, uz nadu da će, nakon što ,,avgustovska vlast“ napravi svoju vladu i Čađenoviću - ,,padati optuznice polako“. Navodni vođa kavačkog klana Zvicer je, u decembru 2020. godine u razgovoru sa nekadašnjim kotosrkim policajcem Ljubom Milovićem, ali i Duškom Roganovićem targetirao i načelnika SPO Dragana Radonjića. Tako je Roganović i shvatio da je Radonjić vrlo važan u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. ,,A to vas je onaj kume prodavao Radonjic od katnica covjek? On je najjaci covjek, desna ruka Katnica... Nema sta ne moze taj da sredi i sazna. Kordinirao je svime...“ U Skaj porukama Ljuba Milovića i Radoja Zvicera ponovo se, dan pred novu 2021. godinu, razgovara o glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i načelniku SPO Draganu Radonjiću, ali i funkcioneru ANB-a Bulatoviću. ,,Radonjić ima 10 jakih murijasa snimljenih svaki razgovor je snimao sa bulatovicem i jos 4-5 ljudi...Radonjic mu sve spija i zato ga drzi... Ovaj kaze katnic je drvina nema mozga grama radonjic veliki uticaj ima jer mu je on dao ono za fabriku cigara“ PLANOVI ZA ,,ODSTRIJEL“ Istovremeno, izražava se nada da će ,,oslobodioci“ brzo posmjenjivati čelne ljde policije i tužilaštva. ,,Sad se sve mijenja, makli su veljovica, onda onog sefa ANB perunicica, polako ih sve skidaju“ – tako piše Roganović 30. decembra 2020. godine. Istog dana Ljubo Milović u razgovoru sa Radojem Zvicerom tvrdi da je Milivoje Katnić na stalnoj vezi sa Jovicom Vukotićem, kojeg naziva ,,šklempo“, tvrdeći da su njih dvojica u dobrim odnosima - jer su obojica porijeklom Čevljani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9" data-rendition-name="original" width="670" height="447" loading="lazy" alt="LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan "> <figcaption>LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tezu o dobrim odnosima Katića sa vođom ,,škaljaraca“ Vukotićem objašnjava i Ljubo Milović, uz napomenu da su i Petra Lazovića, kojeg zove ,,Junior“, direktno ,,testirali“ da im otkrije Katnićevo ponašanje. ,,Sinoć smo dobro juniora napali za katnica...Da je na vezi i pomaze jovici... Nije progovarao. Nije imao argumrnata da ga brani...“ – piše odbjegli policajac, član kavačkog klana Milović. O ulozi Dragana Radonjića razgovarali su i dvojica vođa kavačkog klana Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. ,,Pa jeli moguce da je dragan radonjic radio za skaljarce, sef specijalnog tima“, pita Kašćelan i odah dobija odgovor od Zvicera: ,,Da da kako ne...Mene je on namjestio...“ Potom Zvicer ,,eksluzivno“ obavještava Kašćelana da su Katnić i Radonjić u rodbinskim vezama, da je ,,radonjic brat od tetke katnicu milivoju“, ali da to Ljubo Milović nije znao i da je mislio kako Radonjić i Katnić rade za – škaljarski kriminalni klan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597" data-rendition-name="original" width="1028" height="493" loading="lazy" alt="TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije"> <figcaption>TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim Katnića i Radonjića, očito je da su vođe kavčana jedva čekale da se sa pozicije visokog policijskog funkcionera ukloni Zoran Lazović. ,,Vidjećemo sto ce lazovic uraditi dok je jos u mandat, koji ce nam k.... posle“ – ocjenjuje Zvicer. ODBRANA vs TUŽILAŠTVO Odbrana Milivoja Katnića pronašla je više od 90 poruka vođa i članova škaljarskog klana - usmjerenih protiv bivšeg glavnog tužioca, specijalnog tužioca i nekadašnjeg policijskog funkcionera – u velikoj mjeri urušavaju suštinu optužnice Specijalnog državnog tužilaštva. Ali i otvaraju pitanje političkih motiva kreatora optužnice, specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića i njemu nadređenog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. Veliki dio transkripata pristigao je od Europola iz Francuske, shodno instrukcijama zvanične Podgorice, direktno na adresu načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Međutim, u ispravljenoj optužnici protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, objavljene su kopije Skaj prepiski, navodno između Ljuba Milovića, Slobodana Kašćelana, Petra Lazovića, Duška Roganovića, kao i Darka Šarića, ali i više članova kavačkog klana. Kriminalne organizacije kojoj su, po navodima optužnice, pripadali uticajni državni službenici policije i tužilaštva - Lazović i Katniić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić"> <figcaption>MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na ukupno 78 strana objavljeni su transkripti poruka, a uz brojna pojašnjenja specijalnog tužioca o sadržaju poruka, u optužnici koja je ispisana na punih 300 stranica, gotovo je trećina stranica posvećena prepiski putem zaštićene aplikacije do 2021. godine. Podaci koje objavljuje Poral ETV u potpunosti razobličavaju, ne samo brojne manjkavosti i kontradiktornosti optužnice, nego političku pozadinu postupaka Specijalnog državnog tužilaštva koja ozbiljno navodi na sumnju da je riječ o politički montiranom procesu. &nbsp; &nbsp;

Tag: gradanski-ugao

"Građanski ugao": O Crnoj Gori i geopolitičkim kretanjima sa Samardžićem, Kotromanovićem, Novakovićem i Dizdarevićem

Emisija "Građanski ugao": O kulturnom bogatstvu i umjetnosti sa Prelevićem i Stijović

U "Građanskom uglu" o pripadnosti manjinskoj zajednici, usklađivanju etničke pripadnosti i nacionalnog identiteta...

Politički motivisan revizionizam ugrožava antifašističke tekovine Crne Gore

Građanski ugao na TV E: 80 godina od završetka Drugog svjetskog rata

Emisija "Građanski ugao": O multikulturalizmu, tome koliko se poznajemo i razumijevanju među mladima

Đukanović u "Građanskom uglu" o stanju ljudskih prava

U "Građanskom uglu" odgovaramo na pitanje da li je Crna Gora zaista građanska država

U emisiji "Građanski ugao" večeras na TV E o upotrebi medija i posljedicama po mentalno zdravlje

Građanski ugao na TV E: Danijel Kalezić, Staša Baštrica i Jovan Džoli Ulićević o seksualnom uznemiravanju bivše učenice podgoričke Gimnazija

"Građanski ugao": O Crnoj Gori i geopolitičkim kretanjima sa Samardžićem, Kotromanovićem, Novakovićem i Dizdarevićem

KCCG: Urađena neurohirurška operacija tumora na mozgu uz upotrebu sistema za neuronavigaciju

Berane: Lugar osumnjičen da je dozvolio bespravnu sječu i pričinio štetu od 7.700 eura

Knežević uputio pismu Mujoviću: Blečić usavršio rad svojih prethodnika, koji idu protiv interesa vatrogasaca

PRATITE TVe UŽIVO