U vremenu kada su identitetska pitanja sve češće oruđe političke manipulacije, nova emisija <a href="https://www.youtube.com/watch?v=Z2VUCk31X2s" target="_blank">Građanskog ugla </a>Centra za građansko obrazovanje (CGO) na TV E otvara važnu debatu: da li kultura i identitet mogu biti most, a ne zid između ljudi na Zapadnom Balkanu? Zvezdana Kovač, direktorka za strategiju i komunikacije u CGO-u, razgovarala je o ovoj temi sa Sašom Ordanoskim, političkim analitičarom iz Skoplja, Dževdetom Tuzlićem, novinarom iz Sarajeva, Androm Martinovićem, rediteljem i Jasnom Tatar Anđelić, profesoricom francuskoj jezika i književnosti iz Crne Gore.&nbsp;
Na pitanje da li se kulturne razlike među narodima u regionu namjerno zloupotrebljavaju i u koje svrhe, Sašo Ordanoski je istakao da kultura nije ni inherentno pozitivna ni negativna, već da zavisi od konteksta.
- Kultura je konglomerat vrijednosti, tradicija i istorije koji gradi identitet zajednice, ali ona sama po sebi nije bolja ni gora od neke druge - pojasnio je on.
Dodao je da se kultura često koristi kao sredstvo u političkim obračunima, te izrazio zabrinutost zbog sve većeg povratka nacionalističkim narativima, ne samo u regionu, već i globalno.
- Nijesam optimista. Vraćamo se na stare modele koji koriste identitet za podjele - naveo je on.
Jasna Tatar Anđelić je ukazala da identitet polazi od pojedinca, dok se u političkom govoru na Balkanu gotovo isključivo koristi kao kolektivna oznaka.
- To je zloupotreba. Identitet nije samo ono što nam piše u ličnoj karti, već i ono što nas određuje intimno. Nažalost, sistem nas stalno gura da se bavimo spoljnim slojevima - nacijom, vjerom, grupom - umjesto pojedincem - istakla je Jasna Tatar Anđelić.&nbsp;
To je ilustrovala primjerom aktuelnog položaja Crnogorki i Crnogoraca u Crnoj Gori, ističući da je to samo jedna od manifestacija šireg problema u cijelom regionu.
&nbsp;- Na sceni je teška regresija onoga što bi trebalo da bude razjašnjavanje i prepoznavanje identiteta, bilo da je riječ o pripadnosti naciji, vjeri ili jednostavno duhovnom identitetu pojedinca - ocijenio je Dževdet Tuzlić u osvrtu na situaciju u BiH.
Podsjetio je da su ljudi u BiH nekada prepoznavani po posebnoj duhovnoj dimenziji - bez obzira na vjeru i naciju, i često su ih zvali jednostavno „Bosanac“, što je nosilo konotaciju spontanosti, duha, empatije i otvorenosti.
- Danas je sve više onih koji preispituju da li je greška što se nikada nisu jasno odredili po tim kolektivnim osnovama. Mnogo je onih koji i dalje ne žele da se odrede. Ja sam jedan od njih - kazao je Tuzlić.
Kada je riječ o Crnoj Gori, Andro Martinović je ukazao da se identitet gradi i brani prvenstveno kroz kulturu.
- Identitet ne treba da se svodi na jednu dimenziju, jer svaka osoba nosi više identiteta. Ideologija pokušava da nas svede na jedno, da nas učini jednoličnima, ali kultura nas uči da budemo osobeni, a da se istovremeno ne udaljavamo jedni od drugih - rekao je Martinović, dodajući da je zadatak kulture da razvija individualnost, ali i da prepoznaje zajedničke vrijednosti koje nas povezuju u kolektiv.&nbsp;
Ana Martinoli se osvrnula na konkretne primjere kulturnih inicijativa koje su uspjele da povežu različite identitete, poput Deklaracije o zajedničkom jeziku iz 2017. godine, Sarajevskog filmskog festivala (SFF), Skoplje Jazz Festivala, Krokodila, itd. koji promovišu zajedničko nasljeđe. Ona je podsjetila i na nalaze istraživanja Evropske kulturne fondacije, po kojima čak 70 odsto građana Zapadnog Balkana pozitivno ocjenjuje ovakve događaje, a 65 odsto posjetilaca je navelo da im je prisustvo tim festivalima pomoglo da preispitaju prethodne stereotipe.
- Kultura ima potencijal da spaja, ali političke elite je često koriste za razdvajanje. U Srbiji, recimo, 65 odsto ispitanika vjeruje u superiornost srpske kulture, što podstiče isključivost - upozorila je Martinoli.
Ona je istakla nedavne studentske proteste i saradnju studenata iz Novog Pazara i Beograda, ocijenivši ih kao simboličan čin koji unosi novu nadu.
- Studenti u Srbiji sve više izražavaju sumnju u zvanične narative i pokazuju želju za povezivanjem s vršnjacima iz regiona. To je možda vjesnik promjena koje će donijeti novu generaciju oslobođenu tereta prošlosti - poručila je ona.
Ordanoski je, s druge strane, izrazio pesimizam u pogledu efikasnosti nevladinog sektora u procesu pomirenja.
- Potrošio sam 40 godina na ovakvim projektima - oni su neuspješni. Korisni su, ali marginalni bez sistemske podrške države. Kultura je društveni proizvod, a država igra ključnu ulogu u toj proizvodnji - pojasnio je on.
U tom kontekstu je podsjetio na poslijeratno pomirenje Francuske i Njemačke, gdje su države bile te koje su pokrenule masovne razmjene građana i reformisale obrazovne sisteme. Naglasio je da u državama bivše Jugoslavije nedostaje ta vrsta institucionalne podrške i političke volje.
- Naše države nijesu funkcionalne - ne možemo biti patrioti kada se nemamo čime ponositi. Većina ljudi zbog toga klizi ka nacionalizmu jer je to lak teren za manipulacije - zaključio je on.&nbsp;
Tuzlić se nadovezao potvrđujući važnost kulture u procesima pomirenja.&nbsp;
- Kada je 1998. Sarajevsko pozorište prvi put gostovalo u Beogradu, to je u Sarajevu doživljeno kao znak bolje budućnosti - kazao je on.&nbsp;
Istovremeno je upozorio na dramatičan pad interesovanja mladih za regionalnu kulturu i istoriju.
- Danas se mladi ne interesuju ni ko su članovi Predsjedništva BiH, niti ko su Dositej Obradović, Goce Delčev, Njegoš ili Meša Selimović - istakao je, dodajući da su kulturne institucije u regionu sistematski zanemarene.
On se zapitao kako organizovati društvo koje će biti relevantno za sve generacije - za starije koji već nose neko iskustvo i za mlađe koji treba da preuzmu odgovornost.
- Kultura treba da bude temelj na kojem gradimo zajedništvo, naročito u Bosni i Hercegovini, gdje su kultura i identitet posebno osjetljive teme - naglasio je Tuzlić.
Martinović se zadržao na opisu jednog koordinatnog sistema u čijem je središtu nekadašnja zajednička zemlja - Jugoslavija.
- Nije slučajno što se stalno vraćamo toj paradigmi. To je bila etapa emancipacije ovih naroda. Ne govorim o okvirima, već o formatu koji nam je svima bio potreban, jer ste mogli da iznesete svoje ideje, da ih testirate. Stoga, to vraćanje nije samo politička nostalgija - kazao je on.&nbsp;
Po njegovom mišljenju, rušenjem te zemlje, urušen je &nbsp;i vrijednosni sistem, pa se i zapitao - što formirane ličnosti iz tog perioda sada mogu da ponude. Fokus je stavio i na Crnu Goru.
- Ovdje se &nbsp;promoviše neka tradicionalna Crna Gora o kojoj se zapravo vrlo malo zna. Pozivaju se na ličnosti o kojima ne znaju dovoljno, a mnoge od njih su bile vrlo moderne i progresivne za svoje vrijeme. Nisu to bile konzervativne i zatucane figure - da jeste, ova zemlja ne bi imala prvu državnu štampariju, ne bi se orijentisala tamo gdje je jedino mogla da bi opstala - podvukao je Martinović.
Tatar Anđelić je stava da se nalazimo u “fazi zalaska, zapadanja u nacionalne, političko-klerikalne rovove, koje čine veliku štetu Crnoj Gori.&nbsp;
- Jer Crna Gora može opstati samo kao zajednička kultura – crnogorska kultura koju su kroz vijekove stvarali i pravoslavci i katolici i muslimani - rekla je ona.
&nbsp;Govoreći o neophodnosti uspostavljanja kulture otvorenosti, kritičkog promišljanja i samoposmatranja, ona je apelovala na promjene u obrazovnom sistemu koje bi to omogućile.&nbsp;
- U tome se mora početi od vrtića jer je kasno čekati srednju školu - konstatovala je.
Ordanoski je ustvrdio da se već 70 godina govori na ovu temu i da postoje četiri strategije kako se u multikulturnim društvima rješavaju problemi: &nbsp;asimilacija, separacija, segregacija i integracija koja je najteža, ali i najvažnija.
- Makedonija je razvila taj model nakon konflikta 2001. godine. Integrativni, multietnički model – skup, komplikovan, zakonski zahtjevan. Za to vam treba zrela demokratija. A ni u Holandiji i Švedskoj to ne funkcioniše kako treba, da ne govorimo o Francuskoj ili Britaniji. To je pitanje političke volje, ali i ulaganja. Koliko ćete para uložiti da obrazovni sistem funkcioniše tako da se Makedonci i Albanci međusobno uče jezike, ili da djeca u Crnoj Gori uče o kulturi svih građana? - zapitao se Ordanoski, naglašavajući da je u svakoj demokratskoj zemlji najvažnije pitanje kako se troši novac.
Tuzlić je dodao da se sve više udaljavamo od onoga što su integrativni procesi i dodao peti element, na prethodna četiri koja je istakao Ordanoski - partikularizam.
Govoreći o ulaganju u kulturu i 2.5 odsto koji se iz ukupnog budžeta Crne Gore izdvajaju za kulturu, Martinović je objasnio da je to samo na papiru.&nbsp;
- Radi se o cilju koji je Evropa postavila, pošto u kulturi nemate direktive, već preporuke što da radite. Faktički to nikad nije primjenjeno kod nas, a izloženi smo različitim manipulacijama. Odbije se kapitalni budžet, pa se nešto ostavi za drugu godinu kroz neke linije podrške, konkurs i tako dalje. I ta igra u kojoj političari misle da nas izigraju, na kraju se, zapravo njima obija u glavu - zaključio je Martinović.
Cijela emisija je dostupna na linku ispod:
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DZ2VUCk31X2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Emisija je producirana kroz projekat CGO-a “Evropeizacija kroz Građanski ugao” podržan kroz regionalni program SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan, koji sprovodi Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Centar za istraživanja i javne politike (CRPM) i Institut za demokratiju i medijaciju (IDM), a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške. Sadržaj emisije isključiva je odgovornost CGO-a i sagovornika, i ne odražava nužno stavove CPCD, CRPM, IDM i Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norveške.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Građanski ugao na TV E: Identitet kao političko oružje i što nam kultura danas (ne) govori?

U vremenu kada su identitetska pitanja sve češće oruđe političke manipulacije, nova emisija Građanskog ugla Centra za građansko obrazovanje (CGO) na TV E otvara važnu debatu: da li kultura i identitet mogu biti most, a ne zid između ljudi na Zapadnom Balkanu? Zvezdana Kovač, direktorka za strategiju i komunikacije u CGO-u, razgovarala je o ovoj temi sa Sašom Ordanoskim, političkim analitičarom iz Skoplja, Dževdetom Tuzlićem, novinarom iz Sarajeva, Androm Martinovićem, rediteljem i Jasnom Tatar Anđelić, profesoricom francuskoj jezika i književnosti iz Crne Gore. Na pitanje da li se kulturne razlike među narodima u regionu namjerno zloupotrebljavaju i u koje svrhe, Sašo Ordanoski je istakao da kultura nije ni inherentno pozitivna ni negativna, već da zavisi od konteksta.&nbsp; - Kultura je konglomerat vrijednosti, tradicija i istorije koji gradi identitet zajednice, ali ona sama po sebi nije bolja ni gora od neke druge - &nbsp;pojasnio je on.&nbsp; Dodao je da se kultura često koristi kao sredstvo u političkim obračunima, te izrazio zabrinutost zbog sve većeg povratka nacionalističkim narativima, ne samo u regionu, već i globalno. - Nisam optimista. Vraćamo se na stare modele koji koriste identitet za podjele - naveo je on. Tatar Anđelić kaže da identitet polazi od pojedinca, dok se u političkom govoru na Balkanu gotovo isključivo koristi kao kolektivna oznaka.&nbsp; - To je zloupotreba. Identitet nije samo ono što nam piše u ličnoj karti, već i ono što nas određuje intimno. Nažalost, sistem nas stalno gura da se bavimo spoljnim slojevima - nacijom, vjerom, grupom - umjesto pojedincem - istakla je Tatar Anđelić.&nbsp; To je ilustrovala primjerom aktuelnog položaja Crnogorki i Crnogoraca u Crnoj Gori, ističući da je to samo jedna od manifestacija šireg problema u cijelom regionu. &nbsp;- Na sceni je teška regresija onoga što bi trebalo da bude razjašnjavanje i prepoznavanje identiteta, bilo da je riječ o pripadnosti naciji, vjeri ili jednostavno duhovnom identitetu pojedinca - ocijenio je Dževdet Tuzlić u osvrtu na situaciju u BiH.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511110544_0043d5ef42c67bf9219547262e1369d7bf00fa254d1139535cc7f62025fe7cff.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511110544_0043d5ef42c67bf9219547262e1369d7bf00fa254d1139535cc7f62025fe7cff" data-rendition-name="original" width="1284" height="1049" loading="lazy" alt='Iz emisije "Građanski ugao"'> <figcaption>Iz emisije "Građanski ugao"(Photo: CGO)</figcaption> </figure>  Podsjetio je da su ljudi u BiH nekada prepoznavani po posebnoj duhovnoj dimenziji - bez obzira na vjeru i naciju, i često su ih zvali jednostavno „Bosanac“, što je nosilo konotaciju spontanosti, duha, empatije i otvorenosti.&nbsp; - Danas je sve više onih koji preispituju da li je greška što se nikada nisu jasno odredili po tim kolektivnim osnovama. Mnogo je onih koji i dalje ne žele da se odrede. Ja sam jedan od njih - kazao je Tuzlić. Kada je riječ o Crnoj Gori, Andro Martinović je ukazao da se identitet gradi i brani prvenstveno kroz kulturu.&nbsp; - Identitet ne treba da se svodi na jednu dimenziju, jer svaka osoba nosi više identiteta. Ideologija pokušava da nas svede na jedno, da nas učini jednoličnima, ali kultura nas uči da budemo osobeni, a da se istovremeno ne udaljavamo jedni od drugih - rekao je Martinović, dodajući da je zadatak kulture da razvija individualnost, ali i da prepoznaje zajedničke vrijednosti koje nas povezuju u kolektiv. Ana Martinoli se osvrnula na konkretne primjere kulturnih inicijativa koje su uspjele da povežu različite identitete, poput Deklaracije o zajedničkom jeziku iz 2017. godine, Sarajevskog filmskog festivala (SFF), Skoplje Jazz Festivala, Krokodila, itd. koji promovišu zajedničko nasljeđe. Ona je podsjetila i na nalaze istraživanja Evropske kulturne fondacije, po kojima čak 70% građana Zapadnog Balkana pozitivno ocjenjuje ovakve događaje, a 65% posjetilaca je navelo da im je prisustvo tim festivalima pomoglo da preispitaju prethodne stereotipe. - Kultura ima potencijal da spaja, ali političke elite je često koriste za razdvajanje. U Srbiji, recimo, 65% ispitanika vjeruje u superiornost srpske kulture, što podstiče isključivost - upozorila je Martinoli.&nbsp; Ona je istakla nedavne studentske proteste i saradnju studenata iz Novog Pazara i Beograda, ocijenivši ih kao simboličan čin koji unosi novu nadu.&nbsp; - Studenti u Srbiji sve više izražavaju sumnju u zvanične narative i pokazuju želju za povezivanjem s vršnjacima iz regiona. To je možda vjesnik promjena koje će donijeti novu generaciju oslobođenu tereta prošlosti - poručila je ona. Ordanoski je, s druge strane, izrazio pesimizam u pogledu efikasnosti nevladinog sektora u procesu pomirenja.&nbsp; - Potrošio sam 40 godina na ovakvim projektima – oni su neuspješni. Korisni su, ali marginalni bez sistemske podrške države. Kultura je društveni proizvod, a država igra ključnu ulogu u toj proizvodnji - pojasnio je on.&nbsp; U tom kontekstu, podsjetio na poslijeratno pomirenje Francuske i Njemačke, gdje su države bile te koje su pokrenule masovne razmjene građana i reformisale obrazovne sisteme. Naglasio je da u državama bivše Jugoslavije nedostaje ta vrsta institucionalne podrške i političke volje.&nbsp; - Naše države nijesu funkcionalne – ne možemo biti patrioti kada se nemamo čime ponositi. Većina ljudi zbog toga klizi ka nacionalizmu jer je to lak teren za manipulaciju - zaključio je on. Tuzlić se nadovezao potvrđujući važnost kulture u procesima pomirenja „kada je 1998. Sarajevsko pozorište prvi put gostovalo u Beogradu, to je u Sarajevu doživljeno kao znak bolje budućnosti". Istovremeno je upozorio na dramatičan pad interesovanja mladih za regionalnu kulturu i istoriju.&nbsp; - Danas se mladi ne interesuju ni ko su članovi Predsjedništva BiH, niti ko su Dositej Obradović, Goce Delčev, Njegoš ili Meša Selimović - istakao je, dodajući da su kulturne institucije u regionu sistematski zanemarene.&nbsp; On se zapitao kako organizovati društvo koje će biti relevantno za sve generacije – za starije koji već nose neko iskustvo i za mlađe koji treba da preuzmu odgovornost.&nbsp; - Kultura treba da bude temelj na kojem gradimo zajedništvo, naročito u Bosni i Hercegovini, gdje su kultura i identitet posebno osjetljive teme - naglasio je Tuzlić. Martinović se zadržao na opisu jednog koordinatnog sistema u čijem je središtu nekadašnja zajednička zemlja - Jugoslavija.&nbsp; - Nije slučajno što se stalno vraćamo toj paradigmi. To je bila etapa emancipacije ovih naroda. Ne govorim o okvirima, već o formatu koji nam je svima bio potreban, jer ste mogli da iznesete svoje ideje, da ih testirate. Stoga, to vraćanje nije samo politička nostalgija - kazao je on.&nbsp; Po njegovom mišljenju, rušenjem te zemlje, urušen je i vrijednosni sistem, pa se i zapitao - što formirane ličnosti iz tog perioda sada mogu da ponude. Fokus je stavio i na Crnu Gori.&nbsp; - Ovdje se promoviše neka tradicionalna Crna Gora o kojoj se zapravo vrlo malo zna. Pozivaju se na ličnosti o kojima ne znaju dovoljno, a mnoge od njih su bile vrlo moderne i progresivne za svoje vrijeme. Nisu to bile konzervativne i zatucane figure – da jeste, ova zemlja ne bi imala prvu državnu štampariju, ne bi se orijentisala tamo gdje je jedino mogla da bi opstala - podvukao je Martinović. Tatar Anđelić je stave da se nalazimo u “fazi zalaska, zapadanja u nacionalne, političko-klerikalne rovove, koje čine veliku štetu Crnoj Gori. Jer Crna Gora može opstati samo kao zajednička kultura – crnogorska kultura koju su kroz vijekove stvarali i pravoslavci i katolici i muslimani.” Govoreći o neophodnosti uspostavljanja kulture otvorenosti, kritičkog promišljanja i samoposmatranja, ona je apelovala na promjene u obrazovnom sistemu koje bi to omogućile.&nbsp; - U tome se mora početi od vrtića jer je kasno čekati srednju školu - konstatovala je ona. Ordanoski je ustvrdio da se već 70 godina govori na ovu temu i da postoje četiri strategije kako se u multikulturnim društvima rješavaju problemi: &nbsp;asimilacija, separacija, segregacija i integracija koja je najteža, ali i najvažnija.&nbsp; - Makedonija je razvila taj model nakon konflikta 2001. godine. Integrativni, multietnički model – skup, komplikovan, zakonski zahtjevan. Za to vam treba zrela demokratija. A ni u Holandiji i Švedskoj to ne funkcioniše kako treba, da ne govorimo o Francuskoj ili Britaniji. To je pitanje političke volje, ali i ulaganja. Koliko ćete para uložiti da obrazovni sistem funkcioniše tako da se Makedonci i Albanci međusobno uče jezike, ili da djeca u Crnoj Gori uče o kulturi svih građana - zapitao se Ordanoski, naglašavajući da je u svakoj demokratskoj zemlji najvažnije pitanje kako se troši novac. Tuzlić je dodao da se sve više udaljavamo od onoga što su integrativni procesi i dodao peti element, na prethodna četiri koja je istakao Ordanoski – partikularizam. Govoreći o ulaganju u kulturu i 2,5% koji se iz ukupnog budžeta Crne Gore izdvajaju za kulturu, Martinović je objasnio da je to samo na papiru.&nbsp; - Radi se o cilju koji je Evropa postavila, pošto u kulturi nemate direktive, već preporuke što da radite. Faktički to nikad nije primjenjeno kod nas, a izloženi smo različitim manipulacijama. Odbije se kapitalni budžet, pa se nešto ostavi za drugu godinu kroz neke linije podrške, konkurs i tako dalje. I ta igra u kojoj političari misle da nas izigraju, na kraju se, zapravo njima obija u glavu - zaključio je Martinović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DZ2VUCk31X2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Emisija je producirana kroz projekat CGO-a “Evropeizacija kroz Građanski ugao” podržan kroz regionalni program SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan, koji sprovodi Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Centar za istraživanja i javne politike (CRPM) i Institut za demokratiju i medijaciju (IDM), a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške. Sadržaj emisije isključiva je odgovornost CGO-a i sagovornika, i ne odražava nužno stavove CPCD, CRPM, IDM i Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norveške.

Identitet kao političko oružje i što nam kultura danas (ne) govori?

U ovoj emisiji Građanskog ugla, između ostalih, čućete odgovore na pitanja da li se kulturne razlike među narodima Zapadnog Balkana namjerno uvećavaju kroz politički diskurs ili namjerno prenebregavaju, da li kultura spaja ili razdvaja, koliko se u kulturu ulaže i kako se ta sredstva (zlo)upotrebljavaju. 
 
O kulturi i identitetu kao polju spajanja ili razdvajanja direktorica za strategiju i komunikacije Centra za građansko obrazovanje Zvezdana Kovač razgovara sa političkim analitičarem iz Sjeverne Makedonije Sašom Ordanoskim, novinarom iz Bosne i Hercegovine Dževdetom Tuzlićem, profesoricom francuskog jezika i književnosti Jasnom Tatar Anđelić i Androm Martinovićem iz Crne Gore. Iz Srbije se uključila onlajn profesorica na Fakultetu dramskih umjetnosti u Beogradu Ana Martinoli. 
 
Emisiju Građanski ugao možete pogledati večeras od 22 sata.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoECNX3gIyew&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Emisija "Građanski ugao": O kulturi i identitetu kao polju spajanja ili razdvajanja

Zapadni Balkan ostaje politički nestabilan, a njegovi lideri sve češće pokazuju da nijesu dorasli izazovima procesa evropske integracije. Iako trenutna geopolitička konstelacija ide u prilog proširenju EU, nedostatak istinske političke volje i odgovornosti u regionu mogao bi usporiti ili čak zaustaviti evropski put, zaključak je nove emisije Građanski ugao Centra za građansko obrazovanje (CGO) na Televiziji E.
Gosti Zvezdane Kovač, direktorke za strategiju i komunikacije u CGO-u bili su Srđa Darmanović, profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta Crne Gore i bivši ministar vanjskih poslova, Vlado Bučkovski, bivši premijer Sjeverne Makedonije, Branka Latinović, bivša ambasadorka Srbije pri OEBS-u i Lejla Ramić-Mesihović, šefica Odsjeka za međunarodne odnose i evropske studije na Internacionalnom Burch univerzitetu u Sarajevu.
U osvrtu na budućnost evropskih integracija u regionu, uz rast autoritarnih praksi, Branka Latinović izražava uvjerenje da će proces kao takav opstati, ali uz usporavanje. “Da li će doći do formalnog zaustavljanja, u smislu da to izjave nadležne institucije, bilo Evropska unija ili neka druga instanca — to je već stvar procjene i odlučnosti. EU danas nije dovoljno odlučna, nije jedinstvena i mnogo teže donosi odluke nego ranije,” navela je ona. Ukazala je na složenost savremenog konteksta i podsjetila na primjer Višegradske grupe.
- To je bio odličan model i velika je greška što EU nije primijenila isti pristup i na Zapadni Balkan. Recimo, u Slovačkoj je tokom pregovora s EU bio autoritarni režim Vladimira Mečiara i Evropska komisija je zaustavila pregovore. Nakon promjene vlasti, Slovačka je za godinu sustigla ostale zemlje iz Višegradske grupe, pa su sve četiri primljene istovremeno. Danas je Slovačka jedan od najboljih primjera koristi članstva u EU - pojasnila je Latinović.
Nova politička vlast u Crnoj Gori, bar deklarativno, nastupila je sa novim konceptom da je liderstvo važno, ali da će se oslanjati na demokratske metode, kompromise i staviti evropske integracije u prvi plan. Međutim, kao što vidimo, to ide prilično teško - kazao je Srđa Darmanović, odgovarajući na pitanje koliko je Crna Gora iskoristila šansu što su njeni lideri i ranije i sada imali podršku EU.
On je podsjetio da u Crnoj Gori vlada koalicija sedam različitih partija, i da, iako premijer i njegova partija snažno insistiraju na evropskim integracijama, dijelovi vlasti povlače poteze u suprotnom pravcu.
- Premijer je, rekao bih, miljenik Brisela i od njega se puno očekuje. Vlada se trudi da ispunjava standarde, ali imamo situaciju da su se odnosi sa Hrvatskom značajno pogoršali, i to ne slučajno - već svjesno - rekao je Darmanović.
Na konstataciju da je Makedonija bila regionalni lider u evropskim integracijama, a da je onda njen put usporen zbog spora sa Grčkom i kasnije sa Bugarskom, Vlado Bučkovski ocjenjuje da je promjena vlasti 2006. godine Makedoniju mnogo koštala. “Umjesto da sačekamo 2008. i da u Bukureštu, zajedno sa Hrvatskom i Albanijom, postanemo članica NATO-a, počeli smo da provociramo Grke, vraćajući se u antiku i izazivajući nacionalističku euforiju koja je rezultirala blokadom”, rekao je Bučkovski, dodavši da je Makedonija izgubila 10 godina u kojima EU nije bila popularna tema niti prioritet.&nbsp;
- Tek sa dolaskom Zorana Zaeva 2017. godine, koji je imao političku hrabrost da pregovara i potpiše Prespanski sporazum, stekli smo nadu da će konačno doći do preokreta. Ali, umjesto otvaranja pregovora, nagrađeni smo samo članstvom u NATO-u. I nedostatak liderstva u EU nas je skupo koštao. U međuvremenu, Bugarska je preuzela ulogu novog blokatora, koristeći bilateralne zahtjeve kao instrument pritiska. Iskreno se nadam da će Crna Gora iskoristiti šansu i do 2028. godine postati članica EU. Ako to ne uspije, može ostati izvan narednog kruga proširenja - &nbsp;upozorio je Bučkovski.
&nbsp;Lejla Ramić-Mesihović je ocijenila da u BiH postoje “dvije paralelne dinamike — politička i procesna” koje su često u konfliktu. Ukazala je i na važnost dugoročnog planiranja, navodeći primjer poglavlja 27, koje se tiče zaštite životne sredine u koju treba ulagati dosta, a rezultati postaju vidljivi tek nakon 10-ak godina. „U BiH se često očekuju brzi rezultati, što nije moguće u ovom procesu“, rekla je ona.&nbsp;
- Takođe, treba imati na umu da je Ustav BiH kreiran da zaustavi rat, a ne da ubrza evropske integracije. Taj ustavni okvir sada otežava političku koordinaciju i doprinosi tenzijama na svim nivoima vlasti. Zato bi bilo izuzetno važno da Crna Gora postane članica EU. To bi poslalo snažnu poruku cijelom regionu i podstaklo ostale da se pokrenu - vjeruje Ramić-Mesihović.
Kao neko ko snažno podržava regionalnu saradnju i drugačiji odnos prema susjedima, vjerujem da bi napredak Crne Gore bio izuzetno pozitivan za sve. Ako se ostvari projekcija da Crna Gora zatvori pregovore do 2028, a zajedno s Albanijom uđe u EU do 2030, to bi bio ogroman uspjeh. Čini mi se da je već donijeta politička odluka da Ukrajina, kao dio budućeg mirovnog rješenja, postane članica EU. Ako se to desi, može se otvoriti prostor i za Makedoniju. Ali, ako se ova šansa propusti, bojim se da ćemo mi, BiH, Kosovo, Makedonija, pa i Srbija, ostati izvan tog procesa - ocijenio je Darmanović.
Najveći pomaci u regionu, vezano za put ka EU, desili su se kada su u tim zemljama na vlasti bile partije ljevice, lijevog centra ili centra, jer su one imale jak kadrovski i politički potencijal - kazala je Branka Latinović, nabrajajući konkretne faze napretka u EU integracijama u vrijeme vlasti ovih partija.
Bugarska i Rumunija su političkom odlukom dobili kandidatski status i članstvo u Evropsku Uniju, a bili su na nivou jedan ili dva manje nego što su sve države Zapadnog Balkana - kazao je Bučkovski, na što je Darmanović dodao da bi bilo odlično da uđemo u EU u bilo kojem momentu.&nbsp;
- Veliki broj zemalja članica EU, osim osnivača, bile su u ne baš tako dobrom stanju kada su postale članicie EU, Unija ih je bukvalno preporodila: Grčka, Španija, Portugal, zemlje Višegradske grupe. Rumunija, Bugarska, Hrvatska - to više nijesu iste zemlje kakve su bile prije ulazka u EU - pojasnio je on, apostrofirajući da bi za Crnu Goru bilo izuzetno značajo da uđe u EU što prije, ali i izrazio bojazan da se to neće desiti uskoro.&nbsp;
- Mi ćemo ući u EU ako nas ona uvede tamo, prije nego što ćemo mi pokazati spektakularne rezultate - ustvrdio je on.
Ramić-Mesihović je podsjetila na značaj stručne zajednice u regionu.&nbsp;
- Ta zajednica ne mora biti vidljiva, ali bi trebalo da bude korišćena. Nažalost, kod nas su političari često politikanti, a kad ste politikant, mislite da znate sve i da vam za sve pripada mišljenje. Tako se izgubi potreba za stručnjacima, jer se sve svodi na trenutne političke poene - &nbsp;kazala je ona.
Slično misli i Srđa Darmanović koji ocjenjuje da se u Crnoj Gori djelimično koristi stručna javnost i da živimo u izrazito partitokratskom društvu.&nbsp;
- Sve se vrti oko partija, o kojima ne govorim negativno, jer bez jakih partija nema demokratije, ali je problem kada partije nemaju odgovornost i kada monopolizuju proces. Tako se stručnjaci koriste selektivno - onda kada su potrebni za izbornu kampanju i prikrivanje problema, a ne kao redovan princip - kaže on, uz opasku da ministarstava često feudalizovana - onaj ko dobije resor dovodi svoje ljude. Darmanović pojašnjava i da politika nije isto što voditi neku kompaniju ili baviti se ekonomskim, berzanskim i drugim operacijama, kao i da nije lako voditi malu zemlju i da je vrijeme značajan a potcijenjen faktor.
- Mi živimo u vremenu jedne krize demokratije u svijetu. &nbsp;Autoritarni populistički lideri su zauzeli toliko prostora na međunarodnoj sceni da čak i kad bi neko bio savršen u malim zemljama, to nije lako. Zatim, u regionu imamo trend autokratizacije. Naši lideri često pokušavaju da izađu suvi iz vode iz svakog pitanja, a to nije moguće - rekao je Darmanović.
Građani žele ulazak cijelog regiona u EU. Ako ništa drugo - zbog toga kad pogledaju brojke. Mi države Zapadnog Balkana, od 2024. do 2027. godine, međusobno treba da podijelimo 7 milijardi EUR i da ispunimo Reformsku agendu. Bugarska i Rumunija, za te tri godine, imaju na raspolaganju 41 milijardu EUR - zaključio je Bučkovski.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dz_PdWvKnuUk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Emisija je producirana kroz projekat CGO-a “Evropeizacija kroz Građanski ugao” podržan kroz regionalni program SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan, koji sprovodi Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Centar za istraživanja i javne politike (CRPM) i Institut za demokratiju i medijaciju (IDM) a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške. Sadržaj emisije isključiva je odgovornost CGO-a i sagovornika, i ne odražava nužno stavove CPCD, CRPM, IDM i Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norveške.

EU integracije u sjenci populizma i partitokratije – naši lideri bi da izlaze suvi iz vode

Koliko je politička nestabilnost u regionu posljedica autokratskih tendencija lidera u nekim od zemalja okruženja? Da li jedni druge podstičemo ili spotičemo na putu evropskih integracija i da li je građanima zaista stalo do toga da se pridružimo klubu evropske zajednice uprkos razočarenjima u evropske i u regionalne lidere? 
 
Na ova pitanja, Zvezdani Kovač, dikektorici za strategiju i komunikacije CGO-a odgovaraju: Vlado Bučkovski, bivši premijer Sjeverne Makedonije, Srđa Darmanović, profesor Fakulteta političkih nauka UCG i bivši ministar vanjskih poslova, Branka Latinović, bivša ambasadorka Srbije i Lejla Ramić-Mesihović, šefica Odsjeka za međunarodne odnose i evropske studije Univerziteta u Sarajevu.&nbsp;
Novu epizodu emisije Građanski ugao možete pogledati večeras od 22 sata.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D19qY5IfQW4w&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Građanski ugao večeras od 22 sata na TV E: Podstičemo li ili spotičemo jedni druge na EU putu

Šta Crnoj Gori, a i regionu donose globalna geopolitička kretanja i pomijeranja? Da li je Bijela knjiga, nedavno objavljena odbrambena strategija Evrope, održiva ili se radi o još jednoj inicijativi bez realizacije? Kako evropska bezbjednosna politika utiče na region?&nbsp;
To su pitanja na koja u novoj emisiji Građanskog ugla direktorici za strategiju u Centru za građansko obrazovanje Zvezdani Kovač odgovaraju: nekadašnji načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore, admiral Dragan Samardžić, bivši ministar odbrane Hrvatske Ante Kotromanović, iz ISAC fonda iz Srbije Igor Novaković i profesor kriminalističke psihologije iz Bosne i Hercegovine Sandi Dizdarević. 
 
Emisiju Građanski ugao možete pogledati večeras od 22h na TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dembt7B753ZI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

"Građanski ugao": O Crnoj Gori i geopolitičkim kretanjima sa Samardžićem, Kotromanovićem, Novakovićem i Dizdarevićem

U novoj epizodi emisije Građanski ugao razgovaramo o kulturnom bogatstvu, umjetnosti kao alatu za interkulturalni dijalog, očuvanju identiteta kroz umjetnost i drugim srodnim temama iz oblasti kulture. 
 
Gosti koordinatora projekta Juventasa Miloša Milačića su glumac Pavle Prelević i rediteljka Sara Stijović. 
 
Emisija/podkast IdentArt pruža platformu mladim ljudima, pripadnicima manjinskih naroda i nacionalnih zajednica u Crnoj Gori, da podijele svoja iskustva, izazove i vizije za budućnost.&nbsp;
Svaka epizoda obrađuje ključne teme vezane za interkulturu, ljudska prava, kulturno nasljeđe i umjetničko stvaralaštvo.&nbsp;
Cilj je podstaći dijalog, povećati svijest o značaju inkluzije i smanjiti etničku distancu kroz edukativan i inspirativan sadržaj.
Emisiju "Građanski ugao" možete pogledati večeras u 22h.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DVn_fvrwcyGY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Emisija "Građanski ugao": O kulturnom bogatstvu i umjetnosti sa Prelevićem i Stijović

U novoj epizodi emisije "Građanski ugao" odgovaramo na pitanja šta znači pripadati manjinskoj zajednici u Crnoj Gori, kako uskladiti etničku pripadnost i nacionalni identitet, kako očuvati svoj jezik, tradiciju i kulturu u savremenom društvu.&nbsp;
Gosti Miloša Milačića, koordinatora projekta Juventasa, su Elvis Beriša, direktor NVO Phiren Amenca i Andrea Popović, izvršna direktorica MASTER-a. 
 
Emisija/podkast IdentArt pruža platformu mladim ljudima, pripadnicima manjinskih naroda i nacionalnih zajednica u Crnoj Gori da podijele svoja iskustva, izazove i vizije za budućnost. Svaka epizoda obrađuje ključne teme vezane za interkulturu, ljudska prava, kulturno nasljeđe i umjetničko stvaralaštvo. Cilj je podstaći dijalog, povećati svijest o značaju inkluzije i smanjiti etničku distancu kroz edukativan i inspirativan sadržaj.
Emisiju "Građanski ugao” možete pogledati večeras u 22 sati na Televiziji E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DE8-jjsKiu-0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

U "Građanskom uglu" o pripadnosti manjinskoj zajednici, usklađivanju etničke pripadnosti i nacionalnog identiteta...

Ove godine se navršava 80 godina od završetka Drugog svjetskog rata, a sve češće svjedočimo brojnim primjerima reinterpretacije događaja i omalovažavanja tekovina NOB-a, dok energičnija i sistematičnija reakcija institucija na pojave nenaučnog revizionizma izostaje, zaključak je razgovora koji je u novoj emisiji Građanski ugao Centra za građansko obrazovanje (CGO) na TV E vodila Zvezdana Kovač, direktorka za strategiju i komunikacije u CGO-u, sa rediteljem Brankom Baletićem, istoričarem Milanom Šćekićem, politikološkinjom iz Akcije za ljudska prava (HRA) Elizabetom Mrnjačević i analitičarem Stefanom Đukićem.
Milan Šćekić vjeruje da se radi o stanju koje traje, i to još od svjetske ekonomske krize 1979. 
- S produbljivanjem ekonomske krize, ide i politička koja je pogodno tlo za manipulaciju - kaže on i tvrdi da je revizionizam eskalirao 90i-h godina i da se ne može zaustaviti. 
Naprotiv, dodaje Šćekić, “čini se da ga određeni centri moći forsiraju, protežiraju ga mediji i u takvom društvu kakvo je crnogorsko, mi nemamo mehanizme da to zaustavimo.”
Stefan Đukić smatra da se radi o akutnom stanju, “zato što ljudi kada kažu revizionizam pomisle na Drugi svjetski rat, na određenu vrstu abolicije saradnika okupatora”, ali naglašava da nije samo to revizionizam, navodeći primjere “prelamanja” istine o nečemu čemu svjedočimo svi i koji ukazuju kako je tek lako revidirati stavove mnogo godina unazad.
Branko Baletić tvrdi da svjedočimo “puzajućem revizionizmu i to ne onom kojim se želi promjena odnosa prema nekom događaju ili nekom periodu, nego se radi o sitnim podmetanjima, nekim gotovo nevažnim detaljima ili ličnom iskustvu pojedinca kojim oni žele da promijene generalni stav naučno utvrđen.” Taj puzajući revizionizam na uzburkanoj političkoj sceni prepoznaje čak i kroz pojedine namjere da se učini nešto pozitivno, kao npr. inicijativu da se ispravi istorijska nepravda prema Golom otoku i utvrdi istina. 
- Svako normalan bi rekao da za sve iza kojih ne stoji sudska presuda i koji su mučeni, tu stvar treba raščistii do kraja, ali o tome možete govoriti samo ako znate sve istorisjke činjenice o čitavom fenomenu Inforbiroa - pojašnjava on.
Elizabeta Mrnjačević je skrenula pažnju na razliku između naučnog i nenaučnog revizionizma koji počiva na falsifikovanju. 
- Negativni istorijski revizionizam je u Crnoj Gori unificiran. Imali smo tri decenije revizionizma o ulozi Crne Gore u ratovima 90-ih. Gradili smo državni narativ da Crna Gora nije učestvovala u ratovima 90-ih. Nakon promjene vlasti, od 2020. imamo neki novi istorijski revizionizam koji je uvezen iz Srbije - kazala je ona.
Na pitanje da li primjeri revizionizma imaju isti rukopis i da li se on prepoznaje, Šćekić kaže da ga jasno prepoznaje, čak i kada se sofisticarno plasira, jer je istoričar, ukazujući i da se revizionistički sadržaju sada mnogo više plasiraju preko društvenih mreža i to sa značajnim uticajem, a da je obrazovni sistem nemoćan da to zaustavi. 
- Ako vam npr. TikTok objavi sliku ratnog zločinca, recimo četnika s muslimanima iz Bosne, treba da donesete zaključak da je četnička politika bila afirmativna prema muslimanskom stanovništvu, dok s druge strane, kada ih prikažete s njemačkim oficirama i okupacionima organima vlasti, onda je to udbaška podmetačina - navodi on.
Baletić je mišljenja da nije uvijek lako prepoznati revizionizam i njegove „finese“ primijetiti. Navodi primjer istoričara koji je govoreći o bici za Beograd rekao da su partizani „zauzeli“ Beograd. 
- Ta riječ – zauzeli - ukazuje na jedan potpuno drugačiji kontekst - objašnjava on.
Stefan Đukić pojašnjava da se neka priča lako “zakotrlja” i odvede do suprotnog smjera. 
- Na primjer, priča počne od toga da su partizani počinili neki zločin, a dođe do toga da su kolaboracionisti bili dobri momci. Počinje se od nečega o čemu se nije dovoljno govorilo i dođete do onoga što je zapravo Vaš cilj - precizira on.
Elizabera Mrnjačević cijeni da je revizionizam politički motivisan sa namjerom da se sruše postulati na kojima počiva crnogorski identitet - antifašizam i antiratni pokret. 
- Potkopavaju se temelji sekularne antifašističke tradicije kako bi se stvorio prostor za ideološke konstrukcije koje bi bile temelj te nove Crne Gore - kaže ona.
Baletić dodaje da društvo koje iza sebe ima iskustvo 1918. ne smije sebi da dozvoli današnju političku situaciju.
- Ovdje je vrlo pogodno tlo za plasiranje poluistine i neshvatljivih konstrukcija bez analitičkih promišljanja. Mi nikada nijesmo razjasnili neke stvari, pa su nam se svi logori 90-ih ponovo dešavali, samo su se narodi mijenjali, s ove i one granice. Kao da ne postoji jedan diskurs koji je zasnovan na istorijskim podacima - objašnjava on.
O tezi da postoje dva nacionalizma u Crnoj Gori - efemerni crnogorski i sveprisutni srpski, Šćekić kaže: „Ako prihvatimo tezu da postoji crnogorski nacionalizam, onda je njega porodio velikosrpski nacionalizam, ... jer u Crnoj Gori nemate elemenata koji definišu nacionalizam... Crna Gora bi dan danas bila srpska Sparta da nije bilo 1918. godine”. 
Podsjeća i da je te godine 95 odsto stanovništva bilo raspoloženo da se ujedini sa Srbijom, a pet odsto je samo htjelo da razgovara o modalitetima, tj. da Crna Goram ima neko ime u toj Jugoslaviji, i da to ne može da se definiše kao nacionalizam, ali i da je ta nepravda rodila percepciju o crnogorskom nacionalimu. Podvlači da se „zanemaraje činjenica da smo mi narod s državotvornim iskustvom, s državotvornom sviješću i državotvornom tradicijom. Ne možete takav narod smatrati nacionalistima i separatistima“.
Podsjećajući na događaje koji se definišu kao „događanje naroda“ (Kosovo, dubrovačka „avantura“ i litije), Baletić kaže da je „tačno da su ti nacionalistički i histerični pokreti došli spolja, ali to smo uradili mi - Crnogorci. Bez obzira što je to bio dio velikosrpskog ncionalizma, mi smo izvođači radova. Kad god je Crna Gora, kao braneći sebe, izlazila u raznim periodima izvan teritorije, to se uvijek završavalo katastrofom. To se isto može tumačiti, naročito iz ugla ugroženih, kao dio crnogorskog nacionalizma“. 
Šćekić, međutim, tvrdi da mi nijesmo na Dubrovnik otišli kao crnogorski nacionalisti i kaže da su ti isti nacioanalisti klicali „sa Lovćena vila kliče, oprosti nam Dubrovniče“. 
Baletić je pojasnio da je govorio o tome kako spoljni svijet vidi nas i kako taj spoljni svijet može da govori i o crnogorskom nacionalističkom pokretu.
Šćekić i Đukić su na poziciji da se ne mogu porediti crnogorski i srpski nacionalizam, kao ni jedan nacionalizam na svijetu, kako podvlači Đukić podsjećajući na vrijeme kada se pojavila ta teza u crnogorskm društvu. 
- To se dogodilo 2019 – 2020. godine kada su predsjednik države, a i njegova partija bila definisana kao suštinski nacionaistička partija. Mi nacionalizam percipiramo kao nešto suštinski loše, pa ljudi izbjegavaju da priznaju da su nacionalisti ili da nose neke nacionalističke tendencije, jer imamo problem s nedefinisanjem građanskog - ukazuje Đukić.
On tvrdi i da „građanski identitet ne može sebe da definiše onim što jeste, već više onim što nije i to je neuspjeh društva u cjelini“.
Na pitanje šta radi građansko društvo i kako institucije reaguju na brojne reakcije povodom primjera istorijskog revizionizma, Mrnjačević je ocijenila da su institucije zakazale u izgradnji svijest građana o načelima i svemu onome na čemu se zasniva naš identitet. 
- Instuticije nijesu stvorile ni odbrambeni mehanizam protiv anomalija kao što je istorijski revizionizam - rekla je ona.
Podsjetila je na primjer obraćanja HRA i partnerskih NVO Ministarstvu kulture i medija zbog nezakonitog preimenovanja ulica u Pljevljima koje dobijaju imena učesnika ratova 90ih, a što bi trebalo da prati prethodna saglasnost Ministarstva. 
- Opština Pljevlja smatra da ta saglasnost nije potrebna, a od Ministarstva kulture i medija još nema odgovora. Takođe, mi već pet mjeseci ne možemo dobiti dokumentaciju o spomeniku Amfilohiju - pojasnila je ona.
Baletić tvrdi da nacionalizam u Crnoj Gori kreće s vrha, iz političkih struktura i kvazinaučnih nastupa koje promovišu mediji koji ga podržavaju. On ukazuje i na činjenicu da na „liniji opština sa sjevera“, građani kao da ne znaju u kojoj državi žive, jer tamo stoji zastava druge države, a nema intervencije Vlade da to suspenduje.
O promjenama udžbenika istorije kao posljedici političkih pritisaka, Šćekić kaže da svaka vlast želi udžbenike istorije po svojoj mjeri, pa će vjerovatno i nova vlast željeti da uradi isto. Ipak, izražava skepticizam da obrazovni sistem može da nametne obrazac da svi jednako mislimo. 
- Naša djeca ne uče o ratovima 90-ih i raspadu Jugoslavije - rekla je Mrnjačević.
Sa time se Šćekić nije saglasio. 
- Uče, rekla je ona, ali ne uče o ulozi Crne Gore u tim ratovima. Bitno je da uče o činjenicama, a u našim udžbenicima npr. ne piše da je bio genocid u Srebrenici, i tu imamo problem s djecom, jer političari relativizuju taj događaj - naglasila je ona.
Đukić misli da nam je obrazovanju potreban „način kako da se upotrebljavaju dostupne informacije, a sve drugo je sekundarno.“
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4M78KOJ3zec&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Politički motivisan revizionizam ugrožava antifašističke tekovine Crne Gore

U susert obilježavanju 80 godina od završetka Drugog svjetskog rata, u večerašnjoj emisiji Građanskog ugla, gosti Zvezdane Kovač su istoričar Milan Šćekić, reditelj Branko Baletić, politikološkinja iz Akcije za ljudska prava Elizabeta Mrnjačević i politički analitičar Stefan Đukić.
Da li se u Crnoj Gori reinterpretiraju događaji i omalovažavaju tekovine NOB-a, da li je nenaučni istorijski revizionizam trenutna pojava ili stanje koje traje, kako mu se oduprijeti i šta i kako na te izazove odgovaraju mediji, obrazovne institucije i sama država, pitanja su na koja odgovaramo u Građanskom uglu čiji je domaćin Centar za građansko obrazovanje.
Emisiju Građanski ugao možete pogledati večeras od 22 sata.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D_xlUXsGZqZQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Građanski ugao na TV E: 80 godina od završetka Drugog svjetskog rata

Protest "Batinaši nijesu junaci, ne damo studente" najavljen je za danas u Novom Sadu.
- Zbog šokantne izjave predsjednika da batinaši iz SNS-a koji su pretukli studentkinju bejzbol palicom treba da budu pušteni i slavljeni kao junaci, pozivamo sve slobodne građane i građanke da dignu glas - navodi se na Instagram stranici akademske mreže Slobodan univerzitet.
„Batinaši nijesu junaci. Oni koji tuku studente – nijesu heroji. Oni koji opravdavaju nasilje – ugrožavaju budućnost ove zemlje“, stoji u pozivu na protest.
Najavljeno je da je okupljanje ispred prostorija SNS-a na Bulevaru oslobođenja, a da protest počinje u 17 časova.
Planirana je protestna šetnja koja će od prostorija SNS-a ići Bulevarom oslobođenja, Ulicom Novosadskog sajma, Bore Prodanovića, zatim u Ćirpanovu, pa Bulevarom oslobođenja, Ulicom Maksima Gorkog i Sutjeskom.
Građani su pozvani da ponesu transparente, zviždaljke, bubnjeve, energiju i solidarnost. 
 - Jer danas branimo ne samo studente – već pravo svih nas da se ne bojimo na ulici - kažu organizatori.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fvucic-sns-batinase-koji-su-studentkinji-polomili-vilicu-nazvao-junacima-i-pozvao-na-njihovo-oslobadanje&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Danas protest „Batinaši nijesu junaci“ u Novom Sadu

Hitne službe na grčkom ostrvu Krit u visokom su stepenu pripravnosti nakon što je zemljotres jačine 6,1 stepen pogodio područje u blizini ostrva Krit, izazvavši potrese koji su se osjetili i u Turskoj i Izraelu.
Vatrogasna služba je saopštila da do sada nije primila nijedan poziv za pomoć niti ima prijava o ozbiljnijoj materijalnoj šteti.
Zemljotres, koji se dogodio 79 kilometara sjeverno od grada Irakliona u 6:19 ujutro po lokalnom vremenu, uznemirio je lokalno stanovništvo i turiste koji su na početku ljetnje sezone boravili na ostrvu, prema izvještajima objavljenim na platformi X.
Grčka je jedna od seizmički najaktivnijih zemalja Evrope, a ranije ove godine ostrvo Santorini, popularna turistička destinacija, bilo je pogođeno neuobičajeno intenzivnom serijom zemljotresa tokom nekoliko sedmica, zbog čega su hiljade ljudi bile evakuisane, a škole zatvorene.

Grčki spasioci u pripravnosti nakon zemljotresa od 6,1 stepena po Rihteru kod Krita

Dijalog Srbije i Kosova neophodan je za napredak, poručila je na početku zvanične posjete Srbiji visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas.
- 'Ponovo na Zapadnom Balkanu. Posjetiću Srbiju, Kosovo i Sjevernu Makedoniju u naredna dva dana i sa vladama i civilnim društvima tih zemalja, angažovati se u okviru njihovog puta ka Evropskoj uniji. Dijalog Beograda i Prištine obavezan je kada gledamo unaprijed. Sada je trenutak za ponovno angažovanje' - napisala je Kallas na svom nalogu na društvenoj mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fkajakallas%2Fstatus%2F1925287158320861571&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Kalas je u Beograd doputovala sinoć, a potom se odmah sastala sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem. On je poručio da Srbija "ostaje pouzdan partner svima koji iskreno teže saradnji, napretku i zajedničkoj evropskoj budućnosti".
U objavi na Instagramu, Vučić je rekao da je sa Kallas razgovarao o ključnim geopolitičkim temama, bezbjednosnoj situaciji u regionu, evropskom putu Srbije i o dijalogu sa Kosovom.
- 'Naglasio sam da je Srbija posvećena konstruktivnom dijalogu pod pokroviteljstvom EU, kao načinu za rješavanje otvorenih pitanja, a da je zaštita srpskog naroda na Kosovu i Metohiji naš apsolutni prioritet. Podsjetio sam da je formiranje Zajednice srpskih opština ne samo dogovorena obaveza već i preduslov za dalje napredovanje dijaloga i bilo kakvu normalizaciju odnosa' - napisao je Vučić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Fp%2FDJ7jTRNsLT-%2F%3Futm_source%3Dig_web_copy_link&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ovo je druga posjeta Kaje Kalas Zapadnom Balkanu, u okviru koje će do 23. maja posjetiti i Kosovo i Sjevernu Makedoniju.
Tokom posjete Srbiji, Kallas će u četvrtak razgovarati sa premijerom Srbije Đurom Macutom, a u Skupštini Srbije sa predsjednicom parlamenta Anom Brnabić i predstavnicima opozicionih stranaka.
Nakon Beograda, ona odlazi na Kosovo. Ranije je najavljeno da će u Prištini razgovarati sa predstavnicima političkih stranaka i civilnog društva, kao i sa predstavnicima EULEX-a i KFOR-a.
U Skoplju se u petak Kallas sastaje sa premijerom Sjeverne Makedonije Hristijanom Mickoskim.
Sa ministrom spoljnih poslova i trgovine Timčom Mucunskim ona će otvoriti prvi Bezbjednosni i odbrambeni dijalog EU–Sjeverna Makedonija, dok će sa ministrom odbrane Vladom Misajlovskim posjetiti Balkanske medicinske snage (BMTF). Najavljen je i sastanak sa predstavnicima mladih i studenata.
Tokom prve posjete regionu Zapadnog Balkana, početkom aprila, Kaja Kalas je bila u Crnoj Gori, Albaniji i Bosni i Hercegovini.

Kalas u Beogradu započela posjetu Zapadnom Balkanu

Dvoje zaposlenih u izraelskoj ambasadi ubijeni su u pucnjavi tokom događaja u Jevrejskom muzeju (Capital Jewish Museum) u Vašingtonu, u srijedu uveče, a osumnjičeni je uhapšen, saopštili su zvaničnici.
Muškarac i žena pogođeni su hicima iz vatrenog oružja i preminuli u blizini raskrsnice u sjeverozapadnom dijelu grada, koja se nalazi u blizini muzeja, terenske kancelarije FBI-ja i kancelarije američkog tužioca. Prema riječima izraelskog ambasadora, riječ je o mladom paru koji je trebalo uskoro da se vjeri.
Šefica Metropolitanske policije Vašingtona, Pamela Smit, izjavila je da je jedan osumnjičeni, koji je viđen kako šeta ispred muzeja prije početka događaja, uhapšen. Osumnjičeni, preliminarno identifikovan kao 30-godišnji Elias Rodrigez, uzvikivao je „Sloboda za Palestinu, sloboda za Palestinu“ tokom privođenja, navela je ona.
Dodala je da osumnjičeni ranije nije imao kontakte sa policijom.
Predsjednik Donald Tramp osudio je pucnjavu.&nbsp;
- Ova užasna ubistva u Vašingtonu, očigledno motivisana antisemitizmom, moraju odmah prestati! Mržnji i radikalizmu nije mjesto u SAD-u - poručio je putem društvene mreže Truth Social.
Predsjednik Izraela Isak Hercog i američki državni sekretar Marko Rubio takođe su osudili napad.
Tal Najim Koen, portparolka izraelske ambasade u Vašingtonu, izjavila je da su dvoje zaposlenih ambasade pogođeni „iz blizine“ dok su prisustvovali jevrejskom događaju u muzeju.
Sekretarka za unutrašnju bezbjednost Kristi Noem napisala je na mreži X da će „izopačenog počinioca“ privesti pravdi.
Direktor FBI-ja Kaš Patel saopštio je da su on i njegov tim obaviješteni o pucnjavi.
- Dok radimo sa Metropolitanskom policijom na reakciji i prikupljanju više informacija, molimo vas da se u međuvremenu pomolite za žrtve i njihove porodice - poručio je na X-u.
Izraelski ambasador pri Ujedinjenim nacijama, Dani Danon, nazvao je napad „izopačenim činom antisemitskog terorizma“.
- Napad na diplomate i jevrejsku zajednicu prelazi crvenu liniju. Uvjereni smo da će američke vlasti preduzeti odlučne mjere protiv odgovornih za ovaj zločin - rekao je Danon na mreži X.
Državna tužiteljka Pam Bondi i američka tužiteljka za okrug Kolumbija, Žanin Piro, bile su na licu mjesta nakon pucnjave.

Dvoje zaposlenih u izraelskoj ambasadi ubijeni u pucnjavi u Vašingtonu, osumnjičeni uhapšen

Uznemirujuće informacije koje decenijama zataškavaju Crkva Srbije i pravosudni organi u Srbiji i Bosni i Hercegovini o užasavajućim slučajevima pedofilije u ovoj vjerskoj zajednici mogle bi konačno da budu potpuno rasvijetljene zahvaljujući Interpolu, koji se, sudeći prema riječima bivšeg đakona Bojana Jovanovića, zainteresovao za slučaj ubistva bogoslova Milića Blažanovića u Manastiru Papraća kod Zvornika (BiH) u maju 1999. godine. Jovanović duže od decenije svjedoči da je Blažanović brutalno ubijen. - Interpol istražuje Kačavendin zločin – kazao je on Portalu ETV, ističući da je 12. maja, na zahtjev ove organizacije, dao novu izjavu beogradskoj policiji o saznanjima koja ima o ovom zločinu. Prema zvaničnoj verziji, tada 19-ogodišnji Blažanović ubio se u svojoj sobi u Manastiru Papraća improvizovanom bombom. Nezvanično – njegovo svirepo ubistvo organizovao je tadašnji vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda, kako bi prikrio zločin višestrukog silovanja kojem je izložio ovog bogoslova, u svome dvoru u Doboju, u periodu od 1997. do 1999. godine. U to vrijeme Jovanović je služio upravo kod Kačavende, a nekoliko godina nakon zločina pred srpskim i BiH pravosuđem pokrenuo je više postupaka, ali uzalud. Uzaludni su ostali i pokušaji da privoli velikodostojnike ove vjerske zajednice da reaguju na pedofiliju. U izjavi koju je 12. maja dao inspektorima beogradske policije ispričao je da je poznavao Blažanovića koji je bio bogoslov i koji je, kako je kazao, još kao dječak došao u manastir. Kazao je da je Kačavenda seksualno zlostavljao Blažanovića, najčešće „u svom dvoru u Doboju“. Na dan zločina, kako je rekao, on je sa Kačavendom bio prvo na krštenju, a onda su pošli u Doboj, a sjutradan, kada su prolazili pored Manastira Papraća, Kačavenda nije želio da svrati.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3" data-rendition-name="original" width="512" height="512" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"><figcaption>NE ODUSTAJE: Bojan Jovanović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Svjedočio je i da mu je svještenik koji je služio u tom manastiru ispričao kako su on i Blažanović poslije liturgije, kobnog dana, pošli u svoje sobe da odmore. Nedugo potom, kako je ispričao Jovanoviću, začuo je zvono na vratima, onda i korake, a ubrzo potom odjeknula je i eksplozija... I Jovanović i ovaj svještenik napuštili su Manastir Papraća ubrzo poslije ovog zločina, jer su znali da zvanična verzija nije tačna i da se Blažanović nije ubio, kako je glasila službena verzija, već je ubijen. Duže od decenije traje Jovanovićeva borba da Kačavenda i njegovi pomagači odgovaraju za ovaj zločin. Kada je 2012. Crkvi Srbije dostavljen video snimak na kojem se vidi kako Kačavenda seksualno opšti sa jednim dječakom, on je podnio ostavku, ali se ubrzo predomislio, pa ga je Crkva penzionisala tek 2013. kada su u javnost izašli i drugi njegovi snimci. U junu prošle godine Kačavendu je episkop šumadijski Jovan odlikovao u Kragujevcu ordenom šumaričkih mučenika?! Jovanović je kategoričan da su Kačavendine seksualne zločine prikrivali i velikodostojnici Crkve Srbije u Crnoj Gori - pokojni poglavar ove vjerske zajednice u našoj zemlji Amfilohije Radović i aktuelni mitropolit Joanikije Mićović. - ...godinama prikrivaju episkope i sveštenike ove crkve – pedofile koji su uništili život desetinama dječaka i djevojčica koji su, listom, spas od ličnih, porodičnih tragedija potražili u crkvi, a umjesto toga postali žrtve brutalnih zločina – kazao je Jovanović u razgovoru za Pobjedu u maju 2021. godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="Joanikije"><figcaption>PRIKRIVAO PEDOFILE: Joanikije Mićović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Te godine iz štampe je izašla njegova knjiga „Ispovest kako smo ubili Boga“, u kojoj piše o ovim zločinima. Dokaze o slučajevima pedofilije i prikrivanju pedofilije u manastirima i crkvama u Crnoj Gori kojima upravlja Crkva Srbije Jovanović je dostavio i crnogorskom tužilaštvu. Kategoričan je da je Joanikije Mićović učestvovao sa episkopima u zataškavanju seksualnog zlostavljanja i navodnih slučajeva podvođenja maloljetnika u Cetinjskom i Manastiru Dajbabe. - Decenijama se u SPC svako malo osnivaju komisije da istražuju slučajeve pedofilije, ali oni ih formiraju ne da bi procesuirali te predmete, nego da bi sakupili što više dokaza koje treba sakriti, da bi se na žrtve potom pravio pritisak da promijene iskaze. Bave se ucjenama, prijetnjama, podmićivanjem – kazao je ranije Jovanović. Svoju bitku protiv seksualnih predatora u Crkvi Srbije i onih koji ih prikrivaju Bojan Jovanović uspio je da internacionalizuje – pa je imao izlaganja u Ujedinjenim nacijama, Evropskom parlamentu, brojnim međunarodnim konferencijama.

Jovanović: Interpol istražuje Kačavendin zločin

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.

Tag: gradanski-ugao