Sud tvrdi da pritvor nije postao pravilo dok brojke CeMI-ja pokazuju suprotno, problem i izostanak stvarne kontrole

Iako Sud tvrdi da pritvor nije kazna i da se njegovo produženje svaki put preispituje, predstavnici civilnog sektora i pravnici ocjenjuju da praksa pokazuje suprotno - da je ta mjera u specijalnim predmetima postala pravilo, da se alternativne mjere rijetko primjenjuju, te da obrazloženja za produženje često ne donose stvarnu kontrolu razloga za lišavanje slobode.

Specijalno izdanje emisije "Građanski ugao" na Televiziji E bavilo se pitanjem da li je sistem pritvora u Crnoj Gori dovoljno pravičan, obrazložen i podložan kontroli, kao i da li se pri svakom zahtjevu za produžetak pritvora iznova provjeravaju činjenice ili je produženje postalo rutinska praksa?

Sudija specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici Amir Đokaj kazao je da se ne može smatrati da je pritvor u specijalnim predmetima pretvoren u kaznu, te da se time ne može prejudicirati krivica. On je napomenuo da se pritvor ne može tretirati nikako drugačije nego kao mjera obezbjeđenja prisustva okrivljenog i nesmetano vođenje krivičnog postupka. Ističe da sud pojedinačno, na osnovu spisa predmeta i svih činjenica, odlučuje da li je pritvor u određenom predmetu neophodan.

- U predmetima u kojima sam ja predsjednik Vijeća, za četiri lica smo ukinuli pritvor u prethodnih godinu dana i odredili mjeru zabrane napuštanja stana uz elektronski nadzor. Imamo i predmete u kojima su lica više godina u pritvoru, ali Sud u tim slučajevima cijeni da li su pritvorski osnovi oslabili ili da li se ta mjera može zamijeniti alternativnom, a da svrha ostane obezbjeđenja prisustva okrivljenog za nesmetano vođenje krivičnog postupka - rekao je Đokaj.

Napominje da u tim predmetima Sud cijeni sve okolnosti, posebno gdje postoji sumnja da je okrivljeni počinio teška krivična djela kao što je stvaranje kriminalne organizacije, teško ubistvo, zloupotreba i krijumčarenje droga.

- Posebno se cijeni da li postoji mogućnost bjekstva okrivljenog, za koga se sumnja da je član OKG i da je učinio više krivičnih djela, a ostali organizatori i članovi su u bjekstvu - naveo je on.

Na pitanje zašto se više ne koriste alternativne mjere, Đokaj kaže da se odluke suda ne baziraju na to što će javnost misliti, ili kako će ih mediji i političari cijeniti.

- Mi gledamo ono što je u spisima predmeta. Nezavisno, samostalno odlučujemo u tom dijelu i gledamo da li je, na primjer, jemstvo dovoljno da obeshrabri okrivljenog da ne pobjegne i da li ćemo na taj način obezbijediti njegovo prisustvo u postupku - istakao je Đokaj.

On je saopštio podatak da je u 2025. godini u specijalnim preedmeteima KRIS određen pritvor za 30 osoba. U četiri slučaja određena je mjera nadzora, u sedam je usvojeno jemstvo, dok je u dva slučaja odbijen prijedlog za pritvor. Godinu radnije određeno je 18 pritvora, jedna mjera nadzora, dva jemstva i odbijen jedan prijedlog za određivanje pritvora.

- Kad se ovo sabere u dosta slučajeva Sud je prihvatio alternativne mjere - naglasio je Đokaj.

Mitrović: Brojke govore da se pritvor pretvorio u pravilo, a ne izuzetak

Doktorka pravnih nauka i monitorka suđenja u Centru za monitoring i istraživanje (CeMI) Gordana Mitrović podsjetila je da je CeMI kritičan prema mjeri pritvora budući da ograničenje slobode predstavlja ograničenja jednog od elemtarnih i osnovnih ljudskih prava - prava na slobodu.

- Zato ističemo u izvještajima da pritvor mora biti krajnja mjera i samo kada je nije moguće zamijeniti nekom blažom. Ponekad se kod nas pritvor često pretvara u pravilo, a ne izuzetak kakav bi morao biti - kazala je ona.

Ona je saopštila da prema posljednjem izvještaju SPACE-a, penalnoj statistici Savjeta Evrope, Crna Gora spada među evropske zemlje sa najvišom stopom zatvorenika – 20 odsto iznad evropskog prosjeka, kada se broj zatvorenika posmatra u odnosu na 100.000 stanovnika.

- Nalazimo se u grupi zemalja kao što su Turska, Azerbejdžan, Moldavija, Gruzija... Što se tiče onih u kazneno-popravnim ustanovama, a da nijesu pravosnažno osuđeni, nalazimo se takođe u grupi zemalja sa najvišim skorom kao što su Albanija, Monako, Jermenija, ali i Švajcarska, Malta i Slovenija - kazala je Mitrović.

Prema njenim riječima, brojke govore da se pritvor pretvorio u pravilo, a ne izuzetak, iako ima i dobrih primjera u praksu.

- Iz UIKS-a smo dobili informaciju da je krajem marta ove godine u Istražnom zatvoru bilo 577 pritvorenih, a u Bijelom Polju 101. Svih 188 pritvorenih, protiv kojih se vodio postupak pred Specijalnim odjeljenjem Višeg suda u Podgorici, nalazili su se u Istražnom zatvoru u Podgorici i oni su činili 32,58 odsto ukupnog broja pritvorenih u toj ustanovi, odnosno skoro trećinu. U odnosu na ukupnu pritvorsku populaciju taj procenat je bio 27 odsto, odnosno četvrtina - saopštila je Mitrović.

Prema njenim riječima, granica između vladavine prava i pritvora koji poprima karakter kazne jeste u restriktivnoj primjeni pritvora, posebno kada se ista svrha može postići blažom mjerom.

- Formalno granica je u obrazloženju rješenja o određenju i produženju pritvora. Svako obrazloženje koje sud da mora se zasnivati na konkretnim, individualizovanim i relevantnim razlozima - naglasila je Mitrović.

Ona napominje da se sud, prilikom produženja pritvora, ne može pozivati na iste razloge koji su postojali u početku kada donijeli takvu odluku. Mora se, napominje ona, saopštili zašto su razlozi za određivanje pritvora relevantni i nakon protoka vremena.

- Da bi obrazloženje rješenja o produženju pritvora bilo adekvatno, a ne paušalno, razlozi bi morali biti ponovo aktuelni, odnosno još konkretniji i jasniji - pojasnila je Mitrović.

Jovanović: Pritvor postao svakodnevica, alternative izgubile smisao

Advokat Stefan Jovanović, koji branilac u više specijalnih predmeta, kazao je da je pritvor postao sastavni dio postupka i pravilo nasuprot prirodi te mjere koju je zakonodavac propisao kroz Zakon o krivičnom postupku.

- Pritvor je izuzetak, a ne pravilo i to je krajnja mjera koja se primjenjuje tek kad propisane mjere ne mogu dati rezultate. Ali, sada se zamijenio redosljed u smislu mjesta i prirode mjere. Pritvor se primjenjuje onda kada se drugim mjerama ne može obezbijediti svrha postupka, a to je da okrivljeni bude prisutan na suđenju. Definitivno je pritvor postao svakodnevica i pravilo. Stičem utisak da je neko propagirao princip "što više lica lišenih slobode, što više određenih pritvora i produžavanih" i obavezno da se to medijski proprati. Alternativne mjere su izgubile smisao - ocijenio je Jovanović.

Prenoseći svoja iskustva iz sudnice, Jovanović kaže da vrlo rijetko prijedlozi odbrane nađu put do odluka koja znače blažu mjeru. 

- Tačno je - postoje momenti kada se odbije prijedlog za određivanje pritvora, ali su to izuzetno rijetki slučajevi ako se uzmu u obzir cjelokupni predmeti. Evo, u jednom predmetu u kom ja postupam, nedavno je određen pritvor po tačkama 1 (opasnost od bjekstva) i 3 (ponavljanje djela). Nadležno tužilaštvo se poziva na stav Vrhovnog suda iz 2008. godine. Nikada se pritvor po tački 3 nije određivao, niti produžao osim u slučaju da je lice ranije pravosnažno osuđeno za isto krivično djelo. Nasuprot tome, imate stav Vrhovnog suda iz 2013. godine koji opet kaže da tačka 3 ne može važiti za lica koja ranije nisu pravosnažno osuđena za to krivično djelo. I opet se taj pritvor određuje. Tako dolazimo u situaciju da se po tom osnovu jednoj osobi odredi pritvor, drugoj ne i onda više ne možemo da govorimo o pravnoj sigurnosti - naglasio je Jovanović.

Kao problem ističe to što ne postoji stvarna kontrola pritvora. Često su, navodi on, rješenja o produženju pritvora istog sadržaja samo se mijenjaju datumi.

- Jedno je odrediti pritvor, ali to samo za sebe nije dovoljno. Produženje pritvora se ogleda u iscrpljivanju istih onih razloga koji su dati na početku, a stvarna kontrola bi trebalo da podrazumijeva provjeru u smislu da se spisi predmeta provjere od početka do kraja kako bi se utvrdilo da li su se okolnosti promijenile, da li su se pojavile neke nove, kakvog su karaktera i sl. - kazao je Jovanović.

On je napomenuo da je, u tom smislu, problem i što nema dovoljno savjetnika u sudovima, što postoji ogromna optrerećenos predmetima...

S druge strane, sudija Đokaj odbacio je ocjenu da izostaje stvarna kontrola pritvora, navodeći da se prilikom svakog njegovog produžavanja ponovo preispituje postojanje razloga za tu odluku.

- Članovi Vijeća uz pomoć savjetnika vrše kontrolu. Detaljnu kontrolu radi i Sudeće vijeće. Sigurno bi bilo dragocjeno da imamo više savjetnika, jer toliki je broj predmeta i složenost da to zahtijeva pomoć više osoba da bi se moglo detaljno sagledati. Vanpretresno i pretresno vijeće ocjenjuje da li stoje razlozi za produženje pritvora. Međutim, ne možemo mijenjati određene razloge ako oni i dalje stoje. Pogotovo ako se određenom licu na teret stavlja više krivičnih djela, a ti razlozi stoje i nakon isteka od godinu dana - pojasnio je Đokaj.

T.K.