Crnogorsko predsjedavanje Berlinskim procesom: Rezultati postoje, prepreke ostaju

Berlinski proces donio je Zapadnom Balkanu opipljive rezultate - od ukidanja rominga i uspostavljanja zelenih koridora do pristupa SEPA sistemu i razvoju zajedničkog regionalnog tržišta. Ipak, ostaje zarobljen nerazriješenim bilateralnim sporovima, političkim blokadama i nedostatkom spremnosti da se preuzete obaveze dosljedno sprovode. To je zaključak nove emisije Građanski ugao Centra za građansko obrazovanje (CGO) na TVE, u kojoj su o dvanaest godina Berlinskog procesa, ulozi Crne Gore kao ovogodišnje predsjedavajuće zemlje i izgledima za evropske integracije Zapadnog Balkana, sa Zvezdanom Kovač, direktorkom za strategiju i komunikacije u CGO-u, razgovarali Ivan Ivanišević, v.d generalni direktor Generalnog direktorata za EU u Ministarstvu vanjskih poslova Crne Gore i zamjenik nacionalne koordinatorke za Berlinski proces, Jelica Minić, nekadašnja zamjenica generalnog sekretara Savjeta za regionalnu saradnju (RSS), i Emir Đikić, nekadašnji direktor CEFTA.

Crna Gora ove godine predsjedava Berlinskim procesom, a Ivanišević ocjenjuje da je to bilo izuzetno zahtjevno, ali i plodonosno iskustvo.

- Nakon izuzetnog uspjeha samita EU-Zapadni Balkan, imali smo mogućnost da tokom čitave godine osiguravamo domaćinstvo Berlinskom procesu kao jednoj izvanredno važnoj regionalnoj inicijativi u okviru koje države Zapadnog Balkana imaju mogućnost neposredne saradnje sa članicama Evropske unije - pojašnjava on.

Kako je naveo, crnogorsko predsjedavanje u fokus je stavilo „potrebu regiona da ostane u pokretu, da ne ostane vezan raznim sidrima koja su tokom prethodnih decenija usporavala napredak“.

Đikić je naglasio da je Berlinski proces evoluirao od političkih deklaracija do konkretnih koristi za građane i privredu.

- Ono što nam je ovaj proces donio, od početka gdje smo imali samo političke deklaracije, do toga da danas imamo prvu komponentu Plana rasta koji je na osnovu zelenih koridora nastao, a tiče se pristupa jedinstvenom tržištu. Tako da vi danas u Crnoj Gori imate SEPA, koju prije deset godina, na samim počecima, nijesmo mogli ni zamisliti - ukazao je on.

Minić je podsjetila da najveće zasluge za praktične rezultate pripadaju regionalnim organizacijama.

- Te organizacije su zaslužne za one zelene koridore dok smo imali kovid. One su zaslužne i za ovo da mi sad ne plaćamo roming u regionu i da se otvara isti aranžman sa Evropskom unijom - navela je ona.

Jedan od najvećih neuspjeha Berlinskog procesa ostaje nemogućnost prevazilaženja bilateralnih sporova, posebno onih povezanih sa nasljeđem ratova devedesetih. Minić je podsjetila da je na više samita, uprkos naporima predsjedavajućih država, izostala saglasnost svih zemalja regiona o REKOM-u, regionalnoj komisiji koja bi doprinijela utvrđivanju činjenica o ratnim zločinima i pomirenju.

- To potvrđuje da je suočavanje sa prošlošću i dalje otvoreno pitanje, a odnosi među zemljama kandidatima su gori nego u nekom periodu nakon što je rat bio završen - ocijenila je Minić.

Komentarišući odluku Bosne i Hercegovine da ne potpiše zajedničku deklaraciju o dobrosusjedskim odnosima i regionalnoj saradnji, zbog načina na koji je Srbija “ispratila” Ratka Mladića, Ivanišević je istakao jasan stav predsjedavajuće zemlje.

- Izostanak osude bilo kakve glorifikacije ratnog zločinca je neprihvatljivo prvo u 21. vijeku, onda u Evropi, a onda među normalnim narodom koji srećete na ulici, u kafani, u društvu - decidan je on.

Uprkos političkim tenzijama, tehnička i ekonomska saradnja u regionu pokazuje znatno veću otpornost. Objašnjavajući funkcionisanje CEFTA, Đikić je ukazao da trgovinska saradnja postoji čak i između strana koje se međusobno ne priznaju.

- Neke stvari moraju funkcionisati. Vi morate nabaviti robu koja vam treba. Znači, trgovina mora funkcionisati - ilustrovao je Đukić.

Minić navodi da je ogromna jrazlika između ekspertskog i političkog nivoa - na ekspertskom nivou ljudi se razumiju, imaju identične probleme, i tu je dogovor moguć.

- On nije lak, zato što su blokade upravo na političkom nivou - dodala je Minić.

Govoreći o tome koliko građani prepoznaju koristi regionalne saradnje, Minić je ocijenila da je Berlinski proces u komunikaciji konkretnih rezultata bio uspješniji od same Evropske unije.

- Na neki način je Berlinski proces neke stvari bolje iskomunicirao nego što je to radila Evropska unija sa njene strane. Kad je počeo Berlinski proces, bilo je sve u vezi sa povezivanjem i to je ljudima bilo razumljivo. Avioni, kamioni… svi su rekli - divno. Isto tako kad je došao roming. Isto tako kad su došli zeleni koridori. Ljudi to razumiju - kazala je ona.

Đikić je podsjetio i da je na početku pandemije region, zahvaljujući brzo uspostavljenoj saradnji, imao „bolji, uređeniji sistem i brži prelazak kamiona nego što su države članice Evropske unije između sebe“, što je postignuto za svega mjesec dana zajedničkog rada.

Učešće civilnog društva u Berlinskom procesu dobilo je dodatni prostor tokom crnogorskog predsjedavanja, ali pitanje stvarnog uticaja njegovih preporuka ostaje otvoreno.

Ivanišević je naveo da je Crna Gora uvela novinu da predstavnici civilnog društva, organizovani po tematskim grupama, dobiju riječ pred ministarski sastanak i ukažu na ono što ne funkcioniše.

Minić je, međutim, upozorila da se preporuke civilnog društva rijetko neposredno usvajaju, iako njihov uticaj ne treba potcjenjivati.

- Možda će se ignorisati civilno društvo na samitu. Međutim, većina tih stvari koja bude u preporukama naći će svoj način da dođe opet do država sa druge strane, ili će doći kroz izvještaje o napretku - poručila je ona.

Đikić se osvrnuo i na nekadašnji strah da bi Berlinski proces mogao postati zamjena za članstvo u EU, zadržavajući Zapadni Balkan u okvirima regionalne saradnje.

- Ono što je bio veliki strah u regiji za vrijeme Junkerove komisije, da će nas zatvoriti u regiju, vezati nas ovdje i sve zajedno ostaviti, jednostavno se pokazao neopravdanim, kao i da iz toga može proizaći nešto što daje prednosti onima koji ispunjavaju određene reforme - ocijenio je on.

Istovremeno, upozorio je na praksu država da olako prihvataju obaveze bez stvarne političke namjere da ih sprovedu: „Daj da ovo potpišemo, pa će se zaboraviti što smo potpisali i niko neće gledati koje smo obaveze preuzeli.“

Govoreći o budućnosti Berlinskog procesa i njegovom sve izraženijem bezbjednosnom aspektu, na koji ukazuje i jedna studija Fondacije Friedrich Ebert (FES), Ivanišević je ocijenio da će „ta dimenzija bezbjednosti biti sve više i više povezana sa konceptom ekonomske konvergencije, ekonomske solidarnosti na evropskom kontinentu generalno, ali i u samoj regiji“.

Đikić je izrazio optimizam da bi napredak pojedinačnih država ka članstvu u EU mogao podstaći regionalnu saradnju i reforme.

- Ono što nas može ponukati rješenjima je to da počnemo polako jedan po jedan preći sa druge strane, u EU. Nadamo se da će Crna Gora tu biti 2028 - naveo je on.

- Nažalost, Srbija upravo predstavlja ta kola koja su se ne samo zaustavila, nego počela su da idu unazad umjesto unaprijed - bila je, s druge strane, Minić kritična prema aktuelnom pravcu Srbije.

Građanski ugao je zajednička produkcija CGO-a i Fondacije Friedrich Ebert (FES). Sadržaj emisije predstavlja isključivu odgovornost sagovornika.