Radni tim za koordinaciju aktivnosti u okviru Berlinskog procesa održao je sastanak na kojem su započete pripreme za jedan od najznačajnijih spoljnopolitičkih angažmana Crne Gore u narednoj godini – predsjedavanje Berlinskim procesom 2026. godine.
Crna Gora će prvi put u istoriji biti domaćin ovog formata, koji okuplja vlade država Zapadnog Balkana, devet država članica EU, kao i UK, te koji već duže od deceniju oblikuje političke, ekonomske i bezbjednosne tokove regiona, uz snažnu podršku regionalnih organizacija, te SR Njemačke kao začetnika ove Inicijative.&nbsp;
Iz Radnog tima za koordinaciju aktivnosti u okviru Berlinskog procesa kazali da će predsjedavanje Crne Gore važan trenutak za našu državu, ali i za cijeli Zapadni Balkan, posebno u kontekstu politike proširenja, bezbjednosnih izazova i potrebe za dubljom regionalnom saradnjom.
Procesom politički rukovodi Kabinet predsjednika Vlade, uz podršku Kabineta potpredsjednika Vlade za evropske i vanjske poslove i Ministarstva vanjskih poslova, a pored njihovih predstavnika/ca, na sastanku su bili zastupljeni resori i organi uprave, čiji su predstavnici/e stalni članovi/ce Radnog tima za Berlinski proces.&nbsp;
- Njihova koordinacija biće presudna za uspješno vođenje procesa koji podrazumijeva organizaciju brojnih sastanaka na visokom i ministarskom nivou tokom cijele 2026. godine, te ostalih pratećih događaja pod okriljem Procesa - naglašeno je u saopštenju.
Tokom sastanka razmotrene su prioritetne tematske oblasti u fokusu predsjedavanja Crne Gore, okvir predstojećih događaja, modeli saradnje sa evropskim i regionalnim partnerima, kao i potreba formiranja snažnog operativnog i medijskog tima.
Predsjedavanje Berlinskim procesom dolazi u godini kada će Crna Gora predsjedavati nizom međunarodnih događaja i inicijativa (Samit EU - Zapadni Balkan, Komitet ministara Savjeta Evrope, Fond za Zapadni Balkan) što, kako su rekli u Radnom timu, ukupno daje jasnu sliku ambicije da se pozicionira kao pouzdan regionalni lider i kredibilan partner Evropske unije.&nbsp;
- Ovaj proces predstavlja šansu da Crna Gora potvrdi svoju diplomatsku zrelost, sposobnost regionalnog povezivanja i spremnost da doprinese novoj fazi evropske integracije Zapadnog Balkana - poručeno je u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Započete intenzivne međuresorne pripreme za predsjedavanje Crne Gore Berlinskom procesom

Predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić učestvovaće danas na Samitu Berlinskog procesa u Londonu, na poziv britanskog premijera Kira Starmera.
Iz Vlade su kazali da Samit predstavlja priliku da se ponovo potvrdi zajednička posvećenost bezbjednosti, stabilnosti i prosperitetu širom Zapadnog Balkana i širom Evrope, vođeni utvrđenim principima Berlinskog procesa.
- Ove godine, Ujedino Kraljevstvo će predvoditi diskusije usmjerene na jačanje regionalne bezbjednosti, rješavanje izazova i mogućnosti migracija i podsticanje ekonomskog rasta - rekli su iz Vlade.
Kako se navodi u platformi za učešće Spajića na Samitu, sudjelovanje na tom događaju biće prilika da se sumiraju ostvareni rezultati Crne Gore na evropskom putu, analiziraju tekuće aktivnosti i dogovore dalje obaveze i modeli saradnje u regionu.
- Pored produbljivanja regionalne saradnje i dobrosusjedskih odnosa, fokus će biti na unapređenju mobilnosti i povezanosti regiona, kao i zajedničkim naporima ka prevazilaženju svih izazova na bezbjednosnom, ekonomskom i socijalnom planu - piše u platformi.
Ističe se da je učešće Spajića na Samitu značajno u kontekstu dodatne afirmacije Crne Gore kao aktivne učesnice Berlinskog procesa, snažnog zagovornika regionalne saradnje i lidera u procesu pridruživanja Evropskoj uniji.
U delegaciji, osim Spajića, su i ministarka javnih radova Majda Adžović, otpravnica poslova u Ambasadi Crne Gore u Ujedinjenom Kraljevstvu Nataša Popović Jovović, glavni savjetnik premijera Branko Krvavac i savjetnica predsjednika Vlade za vanjsku politiku Milica Perišić.
Berlinski proces je diplomatska inicijativa koju je 2014. godin pokrenula Njemačka, na inicijativu tadašnje kancelarke Angele Merkel, sa ciljem pružanja podrške zemljama zapadnog Balkana na planu evropske integracije, ekonomskog i infrastrukturnog razvoja, te unapređenja regionalne saradnje.
Samit u Londonu je 12. samit Berlinskog procesa. Balkanski lideri sastajali su se do sada četiri puta u Berlinu, a po jednom u Londonu, Beču, Parizu, Trstu, Poznanju, Sofiji i Tirani.

Spajić učestvuje na samitu Berlinskog procesa u Londonu

Ekonomski osnažena Crna Gora će biti zemlja u koju se dolazi a ne iz koje se odlazi. Zato činimo sve da ubrzano unapređujemo standard naših gradana, vodeći pri tom računa da sve reforme daju zamajac ekonomskom rastu, budu podsticajne za privredu i održive kada su u pitanju javne finansije - poručio je premijer Milojko Spajić na međunarodnoj konferenciji o ekonomiji „Montenegro 2024“, u organizaciji Privredne komore Crne Gore koja se danas održava u hotelu Splendid u Budvi.
Tema jednog od najvažnijih ekonomskih događaja u regionu koji već 13. godinu okuplja donosioce odluka, renomirane privrednike, ekonomske eksperte, predstavnike civilnog društva je „Decenija Berlinskog procesa”, a suorganizator je Istočni odbor njemačke privrede koji predstavlja glavnu sponu poslovne zajednice te države sa partnerima u jugoistočnoj Evropi.
Konferenciju je otvorio Spajić, a uvodne rijeći dali su predsjednica PKCG Nina Drakić, zamjenik predsjedavajućeg Istočnog odbora njemačke privrede Philipp Haußmann, predsjednik Asocijacije privrednih komora Evrope (Eurochambres) Vladimir Dlouhy i državni sekretar Saveznog ministarstva za ekonomiju i klimatske akcije Sven Giegold.
Spajić je istakao apsolutnu posvecenost Vlade stvaranju preduslova za jačanje konkurentnosti crnogorske privrede, kroz smanjenje barijera biznis i unapređenje poslovnog ambijenta kako bi naša privreda bila spremna da iskoristi sve benefite kako regionalnog tako i Jedinstvenog tržišta EU.
- Zato su ekonomske reforme koje sprovodimo usmjerene na stvaranje: predvidljive, transparentne i podsticajne poreske politike koja neće biti prepreka već podrška privredi za razvoj, investiranje i podsticanje zaposlenosti. Vladavina prava, ispunjavanje zahtjeva iz evropske agende i razvoj infrastrukture oblasti su koje zahtijevaju poseban napredak kako bi Crna Gora u narednim godinama iskoristila svoj ekonomski potencijal i kako bi Crna Gora bila privlačno mjesto za bavljenje biznisom i za ulaganje.
Prema njegovim riječima, Berlinski proces biće uspješan onda kada narativ o njegovoj budućnosti bude zamijenjen narativom o našem djelovanju unutar Evropske unije.
- Drugim riječima, kada mi svi ovdje okupljeni, preduzetnici i privrednici, budemo govorili o izazovima i trendovima unutar Jedinstvenog tržišta, čiji ćemo u međuvremenu postati punopravni dio - rekao je Spajić, izražavajući nadu da će Konferencija PKCG biti korak bliže tom zacrtanom cilju.
<h2>Most Zapadnog Balkana i EU</h2>
Predsjednica Nina Drakić istakla je važnost Berlinskog procesa za ekonomsko, infrastrukturno i političko povezivanje zemalja Zapadnog Balkana s Evropskom unijom.
- Berlinski proces predstavlja platformu koja nam omogućava da sinergijom radimo na stvaranju stabilnijeg, povezanijeg i prosperitetnijeg Zapadnog Balkana. Zajedničkim naporima možemo obezbijediti da naši građani imaju bolju budućnost, da naše ekonomije budu otpornije na globalne izazove i da region bude bliži Evropskoj uniji - kazala je Drakić.
Ona naglašava ključnu ulogu Berlinskog procesa u jačanju regionalne saradnje, stvaranju povoljnijeg poslovnog ambijenta, unapređenju infrastrukture i povećanju mobilnosti radne snage. Berlinski proces se ističe kao most između Zapadnog Balkana i Evropske unije, koji čini članstvo u EU ponovno realnim ciljem za zemlje regiona.
Naglasila je i značaj zajedničkog regionalnog tržišta pokrenutog 2020. godine kao dio ovog procesa, te njegov doprinos mladima, kroz programe mobilnosti i zapošljavanja.
- Samo zahvaljujući slobodnom kretanju radne snage unutar regiona BDP (regiona) bi se mogao povećati za 1,3% već do 2025. godine. Projekcije ukazuju da bi povoljno i konkurentno okruženje doprinijelo godišnjem povećanju rasta od 2%, te da bi moglo privući do 6,5% više investicija i povećati stopu rasta radnih mjesta do 1% godišnje, uz povećanje produktivnosti malih i srednjih preduzeća 5% do 10 % - rekla je Drakić.
Zaključuje da ni jedna zemlja Zapadnog Balkana nema rezerve prema Berlinskom procesu.
- To, po mom sudu, jedino i može obezbijediti uspješnost u trajanju ove inicijative sve dok i posljednju zapadnobalkansku članicu ne dovede do cilja - kazala je ona.
<h2>Zakoni nijesu korisni ako se ne primjenjuju na pravi način</h2>
Philipp Haußmann, izvršni direktor kompanije Ernst Klett AD i zamjenik predsjedavajućeg Istočnog odbora njemačke privrede ukazao je na važnost Berlinskog procesa za zemlje Zapadnog Balkana.
- Naša asocijacija podržava ovaj proces od samog početka. Nužno je nastaviti konstruktivan dijalog sa svim društevnim, ekonomskim i političkim akterima regiona. Duboko smo uvjereni da regionalna saradnja ima ključnu ulogu za ekonomski prosperitet Zapadnog Balkana. Vladavina prava je ključna za preduzeća u regionu, kao i transparentni upravni procesi. Važna je implementacija - zakoni nisu korisni ako se ne primjenjuju na pravi način. Takođe, važno je ostati na putu EU integracija i evropske saradnje - naveo je Haußmann .
On je napomenuo da na svim nivoima kao veliki problem ostaje nedostatka kvalifikovane radne snage.
- Da bismo spriječili odliv kadrova moramo imati dobre obrazovne i zdravstvene sisteme i dobre ekološke uslove kako bi građani ostali u zemlji - dodao je Haußmann.
<h2>Potrebno ispuniti brojne uslove</h2>
Vladimir Dlouhy izrazio je u ime Eurochambresa posebno zadovoljstvo što se ova konferencija održava tokom obilježavanja decenije Berlinskog procesa.
- Berlinski proces predstavlja najvažniji institucionalni okvir koji okuplja zemlje Zapadnog Balkana i otvara vrata vašem pristupanju EU, i drago mi je što vaša Komora snažno podržava te procese - istakao je on.
Prema njegovim riječima, ekonomski rast Crne Gore u proteklih 20 godina bio je izuzetan, međutim, smatra on, još treba mnogo toga da se uradi, ali ističe da je Eurochambers tu da pruži snažnu podršku.
- Uvijek smo cijenili novo liderstvo koje u proširenju EU vidi jedan od najvažnijih ciljeva. Komesarka za proširenje koja dolazi iz Slovenije biće još jedan dodatni način da se otvore vrata EU za ovaj Region. Ali, prije toga, potrebno je ispuniti brojne uslove, kao što su vladavina prava, borba protiv korupcije, konkurentnost - poručio je on.
Naglasio je da je od velike važnosti iskoristititi sve prilike koje dolaze iz EU podrške digitalizaciji i Zelenom planu, te da su kvalifikacije i vještine danas od ključnog značaja, posebno u svijetlu nedostajuće kvalifikovane radne snage u EU.
– Zemlje Zapadnog Balkana trebaju da daju dodatni impuls našim aktivnostima. Eurochambers je predvodnik u procesu proširenja EU i mi vam možemo pomoći na tom putu, ali molimo i vas da nas podržite pred Briselom u borbi protiv prekomjerne regulacije. Iskreno se nadam da ćete prije ili kasnije postati snažna članica Evropske unije – zaključio je Doulhy.
<h2>Napredak regiona u evropskom procesu</h2>
Sven Giegold u ime Savezne njemačke vlade kazao je da Konferencija omogućava platformu za diskusiju o brojnim ključnim pitanjima važnim za budućnost Zapadnog Balkana i bez sumnje će doprinijeti napretku regiona u evropskom procesu.
- Teme koje konferencija pokriva, kao što su radna snaga, razvoj, zelena i digitalna transformacija, perspektive Zapadnog Balkana ključne su za oblikovanje budućnosti regiona i EU i pomoći će u njihovom pozicioniranju kao konkurentijeg „igrača“ u globalnoj ekonomiji - rekao je Giegold.
Prema njegovim riječima, investicije - posebno u obnovljivu energiju, digitalizacija i obrazovanje su ključni faktori jačanja ekonomije i povećanja konkurentnosti.
- Tranzicija ka zelenoj, klimatski neutralnoj ekonomiji nije samo izazov već i velika prilika za region da pospješi inovacije i održivi rast. Napredak u ovim oblastima je takođe neophodan preduslov za budućnost regiona u EU - kazao je on.
Naglašava krucijalnim da zaživi institut zajedničkog tržišta, te da se inicijative poput CEFTE dosljedno primjenjuju.
- Ne možemo dozvoliti bilateralnim konfliktima da sputavaju napredak regionalnog napretka ka EU - kazao je on.

Spajić: Crna Gora će biti zemlja u koju se dolazi a ne odlazi

Ukoliko bi se zakon poput zakona o civilnom sektoru i medijima pretvorio u neki zakon o stranim agenturama, kada govorimo o evropskim standardima, mislim da bi poglavlje 10 definitivno bilo problematično za zatvaranje, i da se decembarski plan koji ima Crna Gora onda ne bi ostvario, kazala je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, predsjednica Crnogorske panevropske unije prof.dr. Gordana Đurović.
&nbsp;- S obzirom da je to više bilo neko testiranje javnosti, nego stvarno otvaranje procedure, izmjene i uvođenje nekog novog prijedloga zakona, sa odomaćenom praksom da poslanici predlažu zakone, bez skrininga da li se slažu s evropskim standardima i bez mišljenja Vlade, nadam se da će ta praksa biti značajno, značajno smanjena - kazala je Đurović
Između Otvorenog Balkana i Berlinskog procesa, nije se bilo teško odlučiti za Berlinski proces, podsjetila je ona, prvenstveno zbog, kako kaže, njegove inkluzivnosti i jačanja &nbsp;političkog dijaloga.
&nbsp;- Moramo se složiti da smo dobili nekoliko vrijednih projekata, svaka zemlja, u oblasti infrastrukture, energetike, životne sredine, komunalnog sektora, da smo dobili zelene koridore u pandemiji, slobodan roaming u regionu, da je bilo stvari koje su mogli da osjete obični građani, a ne samo visoke političke sastanke - rekla je Đurović.
&nbsp;Dosta toga je, prema njenom mišljenju, ostvareno Berlinskim procesom, i on se, kako dodaje, pokazao kao dobra međuvladina platforma, u kojoj se čuo glas mladih, glas biznisa, nauke, obrazovanja, civilnog društva, ali I da su se umrežile privredne komore.
&nbsp;- Njemačka diplomatija je uradila dobar posao zadnjih dana. To se pokazalo i nedavno deblokiranjem odluka u okviru zajedničkog komiteta CEFTA (Central European Free Trade Association), to je bilo veliko ograničenje saradnje. Našao se kompromis oko potpisivanja na relaciji Beograd - Priština, i tih važnih deset odluka su donijete, i time je CEFTA nastavila da bude ono što treba da bude, a to je međunarodni ugovor, kojim se reguliše ekonomska saradnja i trgovina, a Regionalni savjet za saradnju bi trebalo da bude neka važna karika u izvještavanju - istakla je Đurović.
Zapadni Balkan je složen unutrašnje-evropski region, smatra Đurović. Pored skepticizma, koji se osjećao prije mjesec ili dva, da se neće postići ono što se usaglasilo, smatra da se u mjeri mogućeg dosta toga postiglo.
Monitoring Evropske komisije u odnosu na Crnu Goru je konstantan, podsjeća ona i dodaje da će Crna Gora za dva dana dobiti zvaničnu potvrdu reformske agende, kao i izvještaj Evropske komisije.
Izvještaj Evropske komisije je, objašnjava Đurović, javan i transparentan, u momentu kad se objavi. Vjerovatno su ta očekivanja da Crna Gora zatvori četiri poglavlja, kako kaže provjerena i da Hrvatska u ovom momentu ne želi više “stavljati refleksije” na rezoluciju o genocide u jasenovcu koju je usvojio crnogorski parlament.
&nbsp;- Svi mi, pojedinačno, treba da razmišljamo kako da unaprijedimo ono što je napravljeno kao problem i kao šteta, što se nije trebalo usvajati, kako da unaprjeđujemo odnose sa Hrvatskom filigranski, svakodnevno, na različitim frontovima, u različitim formatima, i onda ukoliko ne bi bilo problema sa nijednom državom članicom, taj korpus zatvarajućih mjerila je ostvarljiv, posebno za poglavlja &nbsp;31 i 20, kao i 7, osjetljivost ostaje malo, meni lično kod poglavlja 10, vezano za slobodu medija, koja se naslanja na neke druge vrijednosti, koje se sad opet ovdje testiraju na našoj javnoj sceni. Bilo bi to veoma podsticajno za Crnu Goru, da ostvarimo taj cilj, i da po toj nekoj mapi puta same Evropske komisije krenemo dinamično u zatvaranje poglavlja - rekla je &nbsp;Đurović.
Crna Gora ima veliku Vladu, koja, prema njenom mišljenju, ima izazov sa koordinacijom, sa upravljanjem budžetom i javnim finansijama, ali i sa, kako kaže, koordinacijom platforme putovanja.
&nbsp;- U pregovaračkoj strukturi, sa ovako ambicioznom agendom, koordinacija predstavlja stvarno evropski izazov za našu Vladu i odmah i čitav korpus institucija, koje treba da sprovode propise i dokazuju da ne usvajamo samo zakone, nego ih i sprovodimo. S jedne strane, imamo veliko zapošljavanje, onda imamo izazov koordinacije, a sa druge strane imamo &nbsp;zahtjeve za pomoć i podršku od strane, posebno, sudstva i tužilaštva, da se predmeti gomilaju, da nema dovoljno izabranih sudija, i da će se to uskoro prikazati kroz mjerila, koja su vrlo konkretna - naglasila je Đurović.
Izmjene Zakona o sudskom savjetu i sudijama su nedavno izvršene, radi, kako podsjeća, deblokiranja procesa koji dugo stagnira, te postoji nada da će se taj proces konačno uspješno okončati.
- Nije neophodno da bude samo jedan kandidat za predsjednika Vrhovnog suda, i da on kao takav često &nbsp;bude neprihvatljiv za dovoljan broj u daljoj proceduri. Nadam se da ćemo to ispuniti, nijesam baš sigurna da li ćemo možda do decembra, ali nadam se da je to pitanje konačno rješivo, jer su se promijenila pravila i procedure - istakla je Đurović.
Neke reforme ne mogu da idu brzo, objašnjava ona, jer moraju da budu temeljitije, za razliku od nekih koje zahtjevaju, kako kaže, mnogo manje društvenih napora.
&nbsp;- Stvari su mjerljive, stvari se kvantifikuju, i sve ćemo manje moći govoriti o nekim ogromnim progresima, koji nijesu mjerljivi kroz Reformsku agendu u ključnim oblastima - zaključila je Đurović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DDPRBqQ_MjSw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Đurović: Između Otvorenog Balkana i Berlinskog procesa nije se bilo teško odlučiti

Njemački kancelar Olaf Šolc je danas poslije samita Berlinskog procesa u glavnom gradu svoje zemlje istakao važnost saradnje u regionu Zapadnog Balkana, koji je i dalje, kako je naveo, opterećen problemima iz prošlosti.
- Berlinski proces pomaže da se prevaziđu granice između zemalja. To je važno jer konflikti iz prošlosti i danas, nažalost, utiču na saradnju i o tome smo razgovarali. Dijalog o normalizaciji odnosa Srbije i Kosova ne ide u zadovoljavajućem smjeru - rekao je on novinarima.
Pozvao je vlasti Srbije i Kosova da ispune preuzete obaveze jer je istakao da je to važno za građane i njihovu budućnost u EU.
Šolc je istakao da još ima nacionalističke retorike koja izaziva podjele i predstavlja opasnost po rast i zajednički život u miru i prosperitetu.
Dodao je da je jasno da će države Zapadnog Balkana samo zajedno moći da uđu u Evropsku uniju što čini još važnijom regionalnu inicijativu za dobrosusjedske odnose.
Pohvalio je Kosovo jer su administrativni prelazi otvoreni za robu iz Srbije.
Šolc je istakao da bilateralni problemi država-kandidata treba da ostanu bilateralni i da ne utiču na evrointegracije koje su zasnovane na zaslugama.
Rekao je i da je dogovoren i akcioni plan za borbu protiv plastičnog otpada, brže sprovođenje zelene agende za Zapadni Balkan do 2030, što Njemačka podržava i u tom smislu planiranih 1,5 milijardi eura biće isplaćeno do kraja godine.
Lideri Zapadnog Balkana danas su na samitu Berlinskog procesa potpisali novu fazu Akcionog plana za zajedničko regionalno tržište od 2025. do 2028. godine.
Na samitu je obilježena 10. godišnjica Berlinskog procesa.
Lideri su potpisali i Sporazum o pristupu visokom obrazovanju i prijemu na studije na Zapadnom Balkanu, te usvojili Deklaraciju o pristupu i saradnji u okviru infrastrukture za istraživanja i inovacije i Deklaraciju o regionalnim standardima za proveru direktnih stranih ulaganja.
Lideri Berlinskog procesa su istakli rezultate ostvarene u okviru Zajedničkog regionalnog tržišta 2021-2024, uključujući slobodu kretanja sa ličnom kartom, uzajamno priznavanje visokoškolskih i stručnih kvalifikacija u regionu, u potpunosti funkcionalan režim rominga kao kod kuće na Zapadnom Balkanu, smanjivanje cijena prenosa podataka u romingu između EU i šestorke Zapadnog Balkana, napredak ka članstvu u Jedinstvenom području platnog prometa u eurima (SEPA), uspostavljanje zelenih koridora i smanjivanje vremena čekanja, te su pozdravili napore uložene u jačanje regionalne saradnje.
Istakli su potrebu za pojačanom regionalnom saradnjom tokom druge faze Zajedničkog regionalnog tržišta.
Sporazum o pristupu visokom obrazovanju i prijemu na studije na Zapadnom Balkanu koji je potpisan danas novi je sporazum o mobilnosti čiji je cilj da se poveća mobilnost studenata i obezbijedi im se pravo studiranja na akreditovanim visokoškolskim ustanovama u regionu.
Zajedno sa sporazumima o mobilnosti potpisanim na samitima Berlinskog procesa 2022. i 2023. godine ovim sporazumom će se dodatno povećati mogućnosti slobodnog kretanja na Zapadnom Balkanu.
Cilj deklaracija o pristupu i saradnji u okviru infrastrukture za istraživanja i inovacije i o regionalnim standardima za provjeru direktnih stranih ulaganja za šestoruku Zapadnog Balkana, usvojenih danas, je promocija partnerstava u oblastima istraživanja i inovacija te podsticanje dinamičnog regionalnog inovacionog ekosistema, kao i usklađivanje investicione politike sa normama Evropske unije i međunarodnim dobrim praksama.

Šolc na Berlinskom procesu: Saradnja na Zapadnom Balkanu važna jer samo zajedno mogu u EU

Došlo je vrijeme da integracija Zapadnog Balkana u EU postane realnost - ocijenio je specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak nakon Samita Berlinskog procesa u glavnom gradu Njemačke.
On je, u objavi na društvenoj mreži Iks (X), kazao da je u okviru Berlinskog procesa "urađeno mnogo korisnih stvari za ljude u regionu".
- Na 10. godišnjicu poruke su bile vrlo jasne: Mnogo je postignuto za ljude u regionu, ali je došlo vrijeme da se integracija Zapadnog Balkana u EU pretvori u stvarnost - istakao je Lajčak, dodajući da je učestvovao na današnjem samitu na poziv njemačkog kancelara Olafa Šolca.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMiroslavLajcak%2Fstatus%2F1845824180341662146&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Lajčak: Došlo je vrijeme za integraciju Zapadnog Balkana u EU

Poslije ispunjavanja svih preduslova Vlade i Skupštine od prošle sedmice očekujemo IGC i zatvaranje četiri poglavlja do kraja ove godine - kazao je premijer Milojko Spajić.
On je u objavi na društvenoj mreži Iks (X) naveo da je Crna Gora dobila pohvale od predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen i premijera Mađarske, čija zemlja sada predsjedava Savjetom Evropske unije.
- Čule su se sjajne poruke, ne samo što se tiče Berlinskog procesa nego generalno što se tiče evropskih integracija. Imali smo premijera Mađarske koji je danas rekao da očekuje do kraja godine organizacijemo IGC za Crnu Goru i da Crna Gora krene u ubrzano zatvaranje poglavlja. Istu poruku smo čuli od predsjednice fon der Lajen i mnogih drugih evropskih najviših zvaničnika i mislim da je to jedna jako dobra poruka koju je Crna Gora dobila - naveo je Spajić u video objavi na Iksu.
Druga stvar, kako dodaje, to je da su danas potpisali dva sporazuma i jedan akcioni plan oko zajedničkog regionalnog tržišta koje je, prema njegovim riječima, jako bitno zbog prevelikog čekanja naših građana i robe koja treba da se transportuje iz jednu u drugu državu.&nbsp;
- Mislimo da će to ići mnogo brže nego što je do sada bio slučaj i stvarno se radujemo jednom novom momentu u tom smislu. Druga stvar je mobilnost studenata, koja će biti mnogo bolja, kroz usvajanje petog paketa mobilnosti koji nadam se da ćemo ratifikovati u parlamentu brže nego ostali, kao što smo uvijek radili - naveo je Spajić.
Dobrosusjedski odnosi su, prema njegovim riječima, baza od koje se kreće u evropske integracije.
- Mislim da je jako bitno da Crna Gora nastavi da daje svoj maksimum u pravljenju dugoročno održivih i sjajnih odnosa sa svim zemljama regiona i zemljama Evropske unije. Istrajaćemo u tome - poručio je Spajić.
Govoreći o zajedničkom regionalnom tržištu naveo je da su ova inicijativa i Berlinski proces paralelni sa Planom rasta i sa uključivanjem Crne Gore u jedinstveno tržište Evropske unije.
- To su dva procesa, ali vrlo komplementarna, tako da neće biti nikakvih problema i nikakvih sukoba - kazao je Spajić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1845837423973970206%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1845837423973970206%7Ctwgr%5E71de4c24be867da67b9dba4af368a5b332adc84a%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Spajić: Očekujemo zatvaranje četiri poglavlja do kraja godine

Zapadni Balkan kroz Plan rasta i novi Akcioni plan o razvoju zajedničkog regionalnog tržišta 2025-2028, dobija šansu za ubrzani ekonomski razvoj, koji će omogućiti građanima mnogo bolji životni standard - poruka je sa Samita posvećenog desetogodišnjici Berlinskog procesa.
Crnogorski premijer Milojko Spajić i lideri ostalih država Zapadnog Balkana, u saradnji sa članicama EU, poslali su poruku posvećenosti regionalnoj saradnji i afirmisali dalje napore na putu integracije regiona u EU.
Tokom sastanka u Berlinu, čiji je domaćin njemački kancelar Olaf Šolc, a učestvuje i predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, usvojena je Deklaracija o zajedničkom regionalnom tržištu.
Na ovaj način su stvoreni uslovi za razvoj ekonomija zemalja regiona, jer će se skratiti vrijeme čekanja na granicama, kroz znatno brži tranzit roba, usluga, ljudi i kapitala među zemljama regiona, što je, kako je istakao predsjednik Vlade Crne Gore, predugo bila velika barijera da Zapadni Balkan bude konkurentno tržište.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.flickr.com%2Fphotos%2Fvladacg%2F54065975256%2Fin%2Falbum-72177720321207594&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Očekujemo da posvećenost iskazana na ovakav način predstavlja vodič za našu regionalnu saradnju i bude ključni pokretač ubrzane evropske integracije Zapadnog Balkana. Vjerujemo da će novi Akcioni plan o zajedničkom regionalnom tržištu, kao važan dio Plana rasta, biti odličan katalizator za smanjenje socio-ekonomskog jaza između regiona i Evropske unije, jer će doprinijeti razvoju regionalne ekonomije i pomoći ekonomsku integraciju - poručio je Spajić.
Samit je bio prilika da se i od visokih zvaničnika institucija Evropske unije i država članica, čuje spremnost za još veću podršku i podsticaj za predstojeću, u slučaju Crne Gore, završnu fazu pristupanja.
- Planiramo da tokom našeg predsjedavanja EU, dakle do kraja godine, zatvorimo nekoliko poglavlja u pregovorima sa Crnom Gorom - kazao je premijer Mađarske, Viktor Orban.
Kako je saopšteno iz Vlade, Crna Gora je lider po pitanju ispunjenja zahtjeva iz Berlinskog procesa, pošto je ratifikovala četiri sporazuma o mobilnosti, a očekuje se da u najskorijem roku bude ratifikovan i peti - Sporazum o pristupu visokom obrazovanju i upisu na studije Zapadnog Balkana, usvojen tokom Samita u Berlinu.&nbsp;
<h2>Zelena tranzicija i infrastrukturna povezanost šansa za ZB</h2>
Regionalna saradnja i povezanost za Crnu Goru ostaju od esencijalne važnosti, dok god su u okviru evropskih principa, i u domenu infrastrukturne povezanosti, zelene tranzicije i smanjenja zavisnosti od fosilnih goriva, apostrofirao je Spajić.
Zato je u tom kontekstu izuzetno važna posvećenost Berlinskog procesa reafirmaciji Hamburške deklaracije o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan, koju su podržali lideri zemalja regiona, devet članica procesa: Njemačka, Austrija, Francuska, Bugarska, Hrvatska, Grčka, Italija, Poljska i Slovenija, institucije Evropske unije i Ujedinjeno Kraljevstvo.
- Svaki put ka afirmisanju ovih tema, bez regionalnog konteksta bio bi slijepi put i traćenje dragocjenih resursa. Samo kroz perspektivu rastuće potražnje za boljom povezanošću, čistom i sigurnom energijom i zelenom ekonomijom, možemo da ponudimo profitabilne i održive projekte kredibilnim investitorima. Zato moramo da poboljšamo saobraćajnu povezanost, uklonimo barijere za mobilnost, ohrabrimo regionalnu trgovinu i tako stvorimo preduslove za političku, ekonomsku i društvenu konvergenciju regiona, sa ostatkom kontinenta - istakao je Spajić.
Sastanku najviših zvaničnika, prethodili su brojni sastanci na ministarskom nivou, a šefovi država podržali su njihove odluke i o usvajanju Regionalne deklaracije o korišćenju infrastrukture za istraživanje i inovacije i Regionalnih standarda za skrining stranih direktnih investicija, kao i Deklaraciju o potvrđivanju dobrosusjedskih odnosa.
Premijer Spajić je u razgovoru tokom Samita naglasio da integrisanje Centra za sajber kapacitete na Zapadnom Balkanu (WB3C) u Berlinski proces, bilo od posebnog značaja za rad i aktivnosti ovog Centra sa sjedištem u Podgorici, njegovu promociju i pozicioniranje na regionalnom i međunarodnom planu. WB3C kao dio Berlinskog procesa predstavljaće polaznu osnovu za intenziviranje saradnje i regionalne otpornosti na sajber prijetnje.
Na Samitu u Berlinu učestvovali su i evropski komesar za proširenje, Oliver Varhelji, specijalni predstavnik Evropske unije za Zapadni Balkan, Miroslav Lajčak, premijer Hrvatske, Andrej Plenković, predsjednica Slovenije, Nataša Pirc Musar, potpredsjednik Vlade Italije Antonio Tajani, delegirani ministar Francuske za evropske poslove, Benžaman Adad, ministarka vanjskih poslova Njemačke, Analena Berbok, izaslanik Savezne Vlade Njemačke za Zapadni Balkan, Manuel Zaracin, specijalni izaslanik britanskog premijera za Zapadni Balkan, lord Stjuart Pič, predsjednica EBRD-a Odile Reno-Baso, generalna sekretarka Regionalnog savjeta za saradnju, Majlinda Bregu, vd direktorica CEFTA Sekretarijata, Danijela Gačević…

Spajić: Zajedničko regionalno tržište približava građane Zapadnog Balkana standardu EU

Crna Gora je u prethodnom periodu kroz saradnju sa državama regiona, ali i sa EUROPOL-om i drugim evropskim i međunarodnim bezbjednosnim organizacijama pokazala da je kredibilan partner u realizaciji ciljeva pokrenutih u okviru incijativa Berlinskog procesa, te da će nastaviti sa usklađivanjem normativnog i institucionalnog okvira sa standardima EU, poruliča je vršiteljka dužnosti generalne direktorice Direktorata za međunarodnu saradnju, evropske integracije i prijekte Tijana Šuković na 10. jubilarnom sastanku ministara unutrašnjih poslova u okviru Berlinskog procesa u organizaciji Saveznog ministarstva unutrašnjih poslova Njemačke.&nbsp;
Ministarski sastanak je bio prilika da se sagleda dosadašnji učinak Berlinskog procesa kroz primjere produbljivanja saradnje država Zapadnog Balkana i članica Evropske unije u borbi protiv neregularnih migracija, borbi protiv organizovanog kriminala, efikasnijoj razmjeni policijskih podataka kao i praćenju finansijskih tokova koji služe kriminalnim ciljevima.&nbsp;
Učesnici su imali priliku da predstave rezultate koje su postigli u prethodnom periodu u odnosu na suzbijanju navedenih pojava.&nbsp;
- Tom prilikom v.d. generalne direktorice Šuković istakla da je međunarodna i regionalna saradnja, temeljena na razmjeni informacija i koordinisanim akcijama, ključna za uspješnu borbu protiv svih oblika kriminala - navedeno je u saopštenju Ministarstva unutrašnjih poslova.
Na marginama sastanka održani su bilateralni susreti sa predstavnicima država regiona, Ujedinjenog Kraljevstva o daljim oblicima i načinima saradnje u suzbijanju pojava koje su bile predmet ovog ministarskog sastanka, dok je sa predstavnicima EU razgovarano o daljim koracima u procesu evropskih integracija.

Šuković: Crna Gora kredibilan partner u realizaciji ciljeva pokrenutih u okviru incijativa Berlinskog procesa

Predsjednik Libana, Žozef Aun, osudio je izraelske zračne napade u regijama Sidon i Beka, rekavši da napadi ometaju napore za stabilizaciju zemlje te je pozvao međunarodnu zajednicu da reaguje.
- Nastavak napada predstavlja neprijateljski čin i osujetiti će napore i diplomatske poduhvate koje Liban ulaže sa svojim bratskim i prijateljskim zemljama, predvođenim Sjedinjenim Američkim Državama, kako bi stabilizovao stanje i zaustavio izraelska neprijateljstva protiv Libana - rekao je Aun.
Dodao je da ovi napadi predstavljaju novo kršenje suvereniteta Libana i jasno kršenje međunarodnih obaveza.
Takođe, odražavaju negiranje volje međunarodne zajednice, posebno rezolucija Ujedinjenih nacija koje pozivaju na potpuno poštivanje Rezolucije 1701 i njenu provedbu u svim aspektima.
Aun poziva međunarodnu zajednicu da "preuzme svoju odgovornost i odmah zaustavi napade, te da izvrši pritisak za poštivanje međunarodnih rezolucija, očuvanje suvereniteta, sigurnosti i teritorijalnog integriteta Libana i izbjegavanje daljnje eskalacije i napetosti u regiji".

Predsjednik Libana pozvao međunarodnu zajednicu da reaguje na izraelske napade

Plavljanka R.Đ. (26) uhapšena je jer je sedamdesetogodišnjaku u tom gradu ukarala novac u iznosu od 70.000 eura, saopšteno je iz Uprave policije (UP).&nbsp;
Kako je navedeno u saopštenju, policija je u roku od jednog dana od prijave rasvijetlila tešku krađu.
- Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“ – Odjeljenja bezbjednosti Plav su u roku jednog dana rasvijetlili krivično djelo teška krađa u kojoj je oštećenom licu otuđeno 70.000 eura, 1.100 dolara i 300 švajcarskih franaka, a što je oštećeni ovom Odjeljenju bezbjednosti prijavio 19.02.2026. godine. Policijski službenici su u najkraćem roku, u toku jednog dana, identifikovali osumnjičenu, lišili je slobode i u šteku u njenom stanu pronašli i oduzeli više od polovine otuđenog novca, a pronađeno je i oduzeto i vozilo kupljeno novcem koji je otuđila. Ona je krivično djelo, sumnja se, počinila skoro mjesec dana prije nego je oštećeni tešku krađu prijavio Policiji - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Ona je, kako se sumnja, 24. januara ove godine oko 19.00 sati, koristeći prethodno stečeno povjerenje oštećenog sedamdesetogodišnjaka, ušla u njegovu porodičnu kuću čija su vrata bila nezaključana.&nbsp;
- Ona se potom stepenicama popela na sprat kuće i iz spavaće sobe, sa više mjesta – iz džepova sakoa, otuđila nekoliko koverti u kojima se nalazilo ukupno 15.000 eura, 1.100 dolara i 300 švajcarskih franaka. Zatim je, sumnja se, znajući gdje se sef nalazi, otuđila i sef koji je, kada se udaljila sa lica mjesta sa navedenim novcem i sefom, uz upotrebu podesnog sredstva i fizičke snage obila u svojoj kući i iz sefa otuđila još oko 55.000 eura - dodaje se u saopštenju.
Osumnjičena R.Đ. je potom, sumnja se, sav otuđeni novac smjestila u plastičnu kutiju i sakrila ga u šteku u svom stanu – šupljini zida ispod stepenica koja se nalazi iza kuhinjskih elemenata.&nbsp;
- Novac, koji je krila na navedenom mjestu koje nije bilo vidljivo i koje je bilo dobro zamaskirano, je potom počela da troši na putovanja, luksuznu garderobu, nakit i poklone, dok je dio novca – 11.000 eura dala svom emotivnom partneru. Njen emotivni partner je za taj novac kupio vozilo „VW Golf“ VII na auto placu u Tuzima - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Policijski službenici su, kako ističu, postupajući po prijavi oštećenog, vrlo brzo, za manje od jednog dana, došli do identiteta osumnjičene, kod koje su u kući pronašli sakriven novac u šteku u iznosu od 36.850 eura.&nbsp;
- Novac je oduzet i biće vraćen oštećenom vlasniku, a takođe je i oduzeto i navedeno vozilo koje je kupljeno otuđenim novcem koje će takođe, nakon kriminalističke obrade i procedura, biti predato vlasniku otuđenog novca. Osumnjičena će, uz krivičnu prijavu, biti privedena državnom tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu u Plavu, zbog sumnje da je počinila navedeno krivično djelo - naglasili su u saopštenju.&nbsp;
Policijski službenici nastavljaju sa preduzimanjem mjera i radnji iz svoje nadležnosti, radi rasvjetljavanja svih krivičnih djela među kojima i djela iz oblasti imovinskog kriminala, a u cilju zaštite građana i njihove imovine.

Plav: Uhapšena osumnjičena za krađu novca u iznosu od 70.000 eura

Mithat Kuč, kandidat koji se prijavio na konkurs za direktora Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), obratio se Savjetu ASK nakon što je to tijelo najavilo da će od Višeg suda za prekršaje zatražiti informaciju o kazni – sudskoj opomeni – koja mu je izrečena.
U dopisu Savjetu ASK, u koji je Portal ETV imao uvid, Kuč, koji je nekadašnji vršilac dužnosti sekretara Sekretarijata Tužilačkog ssvjeta, detaljno informiše Savjet o pravosnažnosti rješenja, razlozima zbog kojih nije izjavio žalbu, kao i o svim izvještajima o prihodima i imovini koje je podnosio tokom vršenja funkcije i nakon njenog prestanka. Takođe, on obrazlaže okolnosti koje su dovele do pokretanja prekršajnog postupka.
Kuč u dopisu navodi:
„Ovim putem želim da Vas obavijestim, u vezi samom kandidaturom za direktora, da je rješenje Suda za prekršaje kojim mi je izrečena sudska opomena postalo pravosnažno. Takođe Vas obavještavam da na navedeno rješenje nijesam ulagao žalbu.“
Prema njegovim riječima, on je od dana imenovanja redovno i blagovremeno podnosio izvještaje o prihodima i imovini, u skladu sa zakonskim obavezama, te cijeni da je potrebno da ib i detaljnije upoznam u ss tim.&nbsp;
„Dana 15.12.2022. godine, od strane Tužilačkog savjeta, određen sam za VD Sekretara Sekretarijata Tužilačkog savjeta. U skladu sa Zakonom o sprečavanju korupcije, uredno i blagovremeno sam, u roku od 30 dana od stupanja na navedenu funkciju, podnio Agenciji izvještaj o prihodima i imovini.“
On ističe i redovne godišnje izvještaje.&nbsp;
„Takođe, do 30. marta 2023. godine, uredno i blagovremeno sam Agenciji podnio redovni godišnji izvještaj o prihodima i imovini za 2022. godinu, te za 2023. godinu do 30. marta 2024. godine.“
Kuč u dopisu navodi da je, nakon prestanka funkcije, uredno podnio izvještaj.
„Nakon što mi je 6. juna 2024. godine prestala funkcija VD Sekretara Sekretarijata Tužilačkog savjeta, u skladu sa Zakonom o sprečavanju korupcije, u roku od 30 dana od prestanka funkcije, podnio sam Agenciji izvještaj o prihodima i imovini.“
On dalje ističe vanredne izvještaje podnesene nakon prestanka funkcije.
„Dana 3. decembra 2024. godine, nakon što mi je prestala funkcija, kada je moja supruga refinansirala potrošački kredit, podnio sam blagovremeno i uredno Agenciji vanredni izvještaj, koji u prilogu dostavljam.“
„Dana 30. decembra 2024. godine, dakle nakon što mi je prestala funkcija, a kada sam refinansirao potrošački kredit, podnio sam vanredni izvještaj Agenciji, koji u prilogu dostavljam.“
„Takođe, 2. jula 2025. godine, nakon što sam ponovo refinansirao navedeni kredit, te nakon što je moja supruga takođe refinansirala potrošački kredit, podnio sam blagovremeno i uredno Agenciji vanredni izvještaj, koji u prilogu dostavljam.“
Kuč u dopisu podvlači:
„Dakle, iz naprijed navedenog jasno proizilazi da sam Agenciji, nakon što mi je prestala funkcija, podnio četiri izvještaja o prihodima i imovini, a tokom vršenja funkcije tri.“
Kako je kazao, nakon prestanka funkcije konsultovao je Zakon o sprečavanju korupcije.&nbsp;
„Nakon što mi je prestala funkcija, konsultovao sam Zakon o sprečavanju korupcije, kako bih video koje su mi obaveze po prestanku funkcije, te utvrdio da je odredbom člana 25 stav 4 Zakona o sprečavanju korupcije, koji je bio važeći u trenutku kada mi je prestala funkcija, propisano da je javni funkcioner dužan da, u roku od 30 dana od dana prestanka funkcije, obavijesti Agenciju i podnese izvještaj, što sam i učinio, dok je stavom 5 istog člana propisano da javni funkcioner kome je prestala funkcija dužan da jednom godišnje u naredne dvije godine po prestanku funkcije podnese izvještaj Agenciji, sa stanjem na dan podnošenja izvještaja. Dakle, nije bilo propisano ograničenje da se izvještaj po prestanku funkcije u naredne dvije godine podnosi do 30. marta tekuće godine za prethodnu, te iz tog razloga izvještaj za 2024. godinu nijesam podnio do 30. marta 2025. godine, cijeneći da je navedena odredba važeća.“
On navodi razloge kašnjenja.&nbsp;
„Međutim, nakon što je protiv mene pokrenut prekršajni postupak da izvještaj o prihodima i imovini za 2024. godinu nijesam dostavio do 30. marta 2025. godine, utvrdio sam, a što mi do tada zaista nije bilo poznato, da se nakon prestanka funkcije (funkcija prestala dana 05. juna 2024. godine) izmijenila odredba člana 25 stav 5 Zakona o sprečavanju korupcije (‘Službeni list CG’, br. 54/2024 od 11.6.2024. godine, a stupio je na snagu 12.6.2024), kojom je propisano da javni funkcioner kome je prestala funkcija dužan je da jednom godišnje u naredne dvije godine po prestanku funkcije, do kraja marta tekuće godine za prethodnu godinu, podnese izvještaj Agenciji.“
Prema njegovim riječima, &nbsp;Izvještaj o prihodima i imovini za 2024. godinu nije &nbsp;dostavio blagovremeno (do 30. marta 2025. godine), zato što mu je promakla izmjena člana 25 stav 5 Zakona o sprečavanju korupcije (koja izmjena je stupila na snagu nakon prestanka funkcije), a zbog čega je i pokrenut prekršajni postupak protiv njega, u kom postupku je pred sudom detaljno naveo razloge propuštanja, te tokom postupka, odnosno dana 5. novembra 2025. godine, otklonio nepravilnost, odnosno Agenciji dostavio izvještaj za 2024. godinu (koji u prilogu dostavljam), te o tome obavijestio sud, nakon čega mu je izrečena sudska opomena.
„Dakle, imajući u vidu prednje, moja kandidatura ni na koji način ne može biti sporna, jer sam u konkretnom slučaju otklonio nepravilnost, prijavio imovinu, izrečena mi je najblaža sankcija i nema elemenata prikrivanja ili sticanja koristi, a što pokazuje da nema trajne povrede integriteta, nema teškog oblika kršenja zakona i radi se formalnom izricanju sankcije.“
On dalje ističe:
„Smatram da kao Savjet, prilikom daljeg odlučivanja o mojoj kandidaturi trebate imati u vidu da li je bilo namjere da izvještaj za 2024. godinu ne podnesem blagovremeno – a iz svega naprijed navedenog jasno je da nije, da li je bilo prikrivanja – a nije, jer sam izvještaj naknadno podnio, te da li postoji kontinuitet povreda – a ne postoji, jer sam za nepune tri godine (tokom vršenja funkcije te nakon prestanka funkcije), u periodu kada sam bio u obavezi da dostavljam redovne i vanredne izvještaje o prihodima i imovini, dostavio Agenciji blagovremeno i uredno šest (6) izvještaja, koji se nalaze na zvaničnom sajtu Agencije, što sam provjerio.“
Na kraju, Kuč u dopisu navodi:
„Ukoliko Savjet ocijeni da nijesam prošao test integriteta (što po mom dubokom uvjerenju ne može biti) zbog izrečene sudske opomene, koja mi je izrečena zbog propuštanja roka za podnošenje izvještaja o prihodima i imovini za 2024. godinu, koju nepravilnost sam otklonio, zanemarujući naprijed navedene činjenice, ukazujem na odredbu člana 88 stav 2 Zakona o sprečavanju korupcije, koja se primjenjuje i na izbor direktora Agencije, a koja propisuje da se ne može birati lice koje je pravosnažno osuđeno za krivična djela iz oblasti korupcije i koje nije prošlo provjeru integriteta u skladu sa ovim zakonom. Dakle, prostim jezičkim tumačenjem formulacija je kumulativna, te zbog toga obje smetnje moraju postojati da bi kandidat bio eliminisan.“

Kuč pisao Savjetu ASK: Sudska opomena ne može biti prepreka kandidaturi za direktora – riječ je o formalnom propuštanju roka

Nekadašnjoj ministarki prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesni Bratić juče je ukinut pritvor, a već u ponedjeljak biće joj ukinuta mjera zabrane napuštanja stana i skinuta nanogica ukoliko se tog dana prema planu Specijalnog tužilaštva saslušaju sva tri svjedoka u okviru ove istrage, kazao je za <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/vesni-bratic-vec-u-ponedjeljak-skidaju-nanogicu">Pobjedu </a>advokat Mitar Šušić.
- U istrazi su predviđena saslušanja tri svjedoka – Milice Kadović, Dejana Dašića i Jovane Mijović – nakon čega će, praktično, prestati razlozi za trajanje mjere zabrane napuštanja stana – precizirao je advokat Šušić.
Slučaj Vesne Bratić dobio je novi obrt nakon što joj je Viši sud u Podgorici u petak ukinuo pritvor i odredio blaže mjere nadzora: zabranu napuštanja stana uz elektronski nadzor i zabranu kontakta sa svjedocima na udaljenosti manjoj od 50 metara.
Odluka je uslijedila nakon što je vanraspravno vijeće Višeg suda uvažilo žalbe odbrane advokata Mitra Šušića, Aleksandra Rmuša i Aleksandra Delevića i preinačilo rješenje sutkinje za istragu Suzane Mugoše od 17. februara, odbijajući prijedlog Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) za određivanje pritvora.
Vanraspravno vijeće Višeg suda je konstatovalo da u ovom trenutku postoji osnovana sumnja da je Bratić izvršila produženo krivično djelo zloupotrebe službenog položaja.
Ključna pravna dilema u ovoj fazi postupka nije bila da li postoji osnovana sumnja, već da li su ispunjeni uslovi za pritvor.
Za razliku od sutkinje Mugoše, vanraspravno vijeće Višeg suda ocijenilo je da, kad je u pitanju Bratić, ne postoji opasnost da će pobjeći, dok je eventualni rizik od uticaja na svjedoke moguće u potpunosti neutralisati blažim mjerama nadzora.
Bratić je tako, umjesto pritvora, dobila nanogicu i kućni nadzor, uz upozorenje da bi kršenje mjera moglo rezultirati ponovnim određivanjem pritvora.
- Mjere će trajati dok za to postoji potreba, a najduže do pravosnažnog okončanja postupka – precizirali su iz Višeg suda i dodali da će nadzor nad sprovođenjem ovih mjera izvršavati Uprava policije – Centar bezbjednosti Podgorica.
Advokat Šušić je za Pobjedu kazao da je odbrana zadovoljna odlukom vijeća da ukine pritvor Bratić, barem kada su u pitanju pritvorski razlozi, odnosno samo postojanje pritvora.
Time su, kako navodi, potvrđene teze koje je odbrana iznosila od samog početka postupka i u žalbama – da ne postoje razlozi za pritvor, niti opasnost od bjekstva, niti opasnost od uticaja na svjedoke.
- Opasnost od bjekstva je u potpunosti odbačena kao osnov za određivanje mjere. Mjera zabrane napuštanja stana izrečena je isključivo kao mjera obezbjeđenja u odnosu na navodnu opasnost od uticaja na svjedoke, a ne zbog bjekstva – precizirao je Šušić.
On je kazao da, iako je zadovoljan ukidanjem pritvora, nije saglasan sa ocjenom da postoji osnovana sumnja da je Bratić izvršila krivično djelo.
- Smatram da, čak i kada bi se dokazalo da je tačno ono što joj se stavlja na teret, u tim radnjama nema elemenata krivičnog djela. Samim tim, ne može postojati ni osnovana sumnja u bilo kojoj fazi postupka - naveo je on.
<h2>Hapšenje</h2>
Bivša ministarka prosvjete Vesna Bratić uhapšena je u ponedjeljak po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva u okviru istrage koja se odnosi na način na koji su tokom 2021. godine vršena razrješenja i imenovanja direktora obrazovnih ustanova.
Prema navodima iz istrage, Bratić se sumnjiči za selektivnu primjenu zakonskih ovlašćenja: razriješila je osam direktora za koje su sudovi kasnije utvrdili da su nezakonito smijenjeni, dok istovremeno nije razriješila oko četrdeset direktora koji, prema dokumentaciji tužilaštva, nijesu ispunjavali zakonske uslove za ostanak na funkciji.
Zanimljivo je da fokus SDT-a nije primarno na nezakonitim smjenama osam direktora, koje su već dobile sudski epilog u parničnim postupcima, već na navodnom nepostupanju, odnosno propuštanju da se razriješi veći broj direktora. Upravo ta razlika između građanskopravne odgovornosti (naknade štete zbog nezakonite smjene) i eventualne krivične odgovornosti zbog nečinjenja otvorila je brojna pitanja o osnovu ove istrage Specijalnog tužilaštva.
Slučaj tako ima dvostruki karakter: parnični, u kojem su pojedini direktori dobili sporove protiv države i dosuđene su im odštete, i krivični, koji tek ulazi u fazu ispitivanja osnovanosti optužbi.
Hapšenje bivše ministarke izazvalo je snažne političke reakcije.
Dio političkih subjekata ocijenio je hapšenje kao politički progon, dok su drugi tvrdili da je riječ o zakasnjelom, ali nužnom procesuiranju.
U javnu raspravu uključio se i predsjednik države Jakov Milatović, koji je, nakon apela sestre Vesne Bratić, Slavice, zatražio izjašnjenje Ministarstva pravde u vezi s mogućim pomilovanjem.
Ministar pravde Bojan Božović saopštio je da neće preporučiti pomilovanje.
Milatović je potom naglasio da je postupao isključivo u skladu sa Ustavom i zakonom, ističući da ne može niti želi da utiče na stav Ministarstva, te poručio da „selektivna pravda može biti gora od najveće nepravde“.
Paralelno sa raspravom Milatovića i Božovića, iz Demokratske Crne Gore poručeno je da je mjera kućnog nadzora u slučaju Bratić pokazala da se ista takva mjera mogla primijeniti i u drugim predmetima, konkretno u slučaju Miloša Medenice.
Poslanik Momčilo Leković problematizovao je različit pristup u određivanju pritvora i mjera nadzora, otvarajući pitanje dosljednosti pravosudne prakse.
On je podsjetio da se ni nakon više od 20 dana od zahtjeva tužilaštva, Vesni Medenici ne određuje pritvor, već joj je izrečena mjera zabrane napuštanja mjesta prebivališta.
„Pobijedila je pravda, slava i hvala Gospodu na svemu!“
Bivša ministarka Vesna Bratić nakon ukidanja pritvora zahvalila je na podršci koju je dobila. Prokomentarisala je i oslobađajuću presudu protiv optuženih u slučaju „državni udar“ riječima da je pravda povrijedila.
- Slava i hvala Gospodu na svemu! Volim vas i hvala vam do neba! - poručila je Bratić na društvenoj mreži X.
Na objavi iznad postavljene fotografije predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića napisala je:,, Pobijedila je pravda“.
Bratić se juče nakon izlaska iz Istražnog zatvora u Spužu javila u Centar bezbjednosti Podgorica, a zatim otišla kući gdje joj je određena mjera nadzora.
Joanikije: Nadam se da će nastavak postupka biti pravičan
Mitropolit crnogorsko-primorski Srpske pravoslavne crkve Joanikije izrazio je zabrinutost zbog načina pritvaranja bivše ministarke Vesne Bratić, ocjenjujući da takvo postupanje ne doprinosi jačanju povjerenja u vladavinu prava, saopšteno je iz Mitropolije crnogorsko-primorske.
On je, nakon što je Bratić ukinut pritvor i određena mjera zabrane napuštanja stana, posjetio bivšu ministarku i istakao da, kao i dio javnosti, dijeli zabrinutost zbog načina na koji je sprovedena mjera lišenja slobode i ukupne atmosfere koja je pratila taj slučaj.
Iz Mitropolije su naveli da nije dobra poruka ako se univerzitetska profesorka, koju nadležni organi ne terete za pribavljanje lične koristi na štetu države ili naroda, tretira na način koji ostavlja utisak nesrazmjernosti. Naglašeno je i da takav pristup može dovesti do „osude prije presude“, što ne bi smjelo biti cilj društva koje nastoji da jača institucije i pravnu sigurnost.
Mitropolit Joanikije izrazio je nadu da će nastavak postupka biti pravičan, te da će se kroz dostojanstven i zakonit proces u najkraćem roku utvrditi istina. Bratić je, kako se navodi, zahvalila na posjeti i poručila da su za svakog čovjeka najvažniji čista savjest, strpljenje i dostojanstvo pred Bogom i ljudima.

Tag: berlinski-proces