Radni tim za koordinaciju aktivnosti u okviru Berlinskog procesa održao je sastanak na kojem su započete pripreme za jedan od najznačajnijih spoljnopolitičkih angažmana Crne Gore u narednoj godini – predsjedavanje Berlinskim procesom 2026. godine.
Crna Gora će prvi put u istoriji biti domaćin ovog formata, koji okuplja vlade država Zapadnog Balkana, devet država članica EU, kao i UK, te koji već duže od deceniju oblikuje političke, ekonomske i bezbjednosne tokove regiona, uz snažnu podršku regionalnih organizacija, te SR Njemačke kao začetnika ove Inicijative.&nbsp;
Iz Radnog tima za koordinaciju aktivnosti u okviru Berlinskog procesa kazali da će predsjedavanje Crne Gore važan trenutak za našu državu, ali i za cijeli Zapadni Balkan, posebno u kontekstu politike proširenja, bezbjednosnih izazova i potrebe za dubljom regionalnom saradnjom.
Procesom politički rukovodi Kabinet predsjednika Vlade, uz podršku Kabineta potpredsjednika Vlade za evropske i vanjske poslove i Ministarstva vanjskih poslova, a pored njihovih predstavnika/ca, na sastanku su bili zastupljeni resori i organi uprave, čiji su predstavnici/e stalni članovi/ce Radnog tima za Berlinski proces.&nbsp;
- Njihova koordinacija biće presudna za uspješno vođenje procesa koji podrazumijeva organizaciju brojnih sastanaka na visokom i ministarskom nivou tokom cijele 2026. godine, te ostalih pratećih događaja pod okriljem Procesa - naglašeno je u saopštenju.
Tokom sastanka razmotrene su prioritetne tematske oblasti u fokusu predsjedavanja Crne Gore, okvir predstojećih događaja, modeli saradnje sa evropskim i regionalnim partnerima, kao i potreba formiranja snažnog operativnog i medijskog tima.
Predsjedavanje Berlinskim procesom dolazi u godini kada će Crna Gora predsjedavati nizom međunarodnih događaja i inicijativa (Samit EU - Zapadni Balkan, Komitet ministara Savjeta Evrope, Fond za Zapadni Balkan) što, kako su rekli u Radnom timu, ukupno daje jasnu sliku ambicije da se pozicionira kao pouzdan regionalni lider i kredibilan partner Evropske unije.&nbsp;
- Ovaj proces predstavlja šansu da Crna Gora potvrdi svoju diplomatsku zrelost, sposobnost regionalnog povezivanja i spremnost da doprinese novoj fazi evropske integracije Zapadnog Balkana - poručeno je u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Započete intenzivne međuresorne pripreme za predsjedavanje Crne Gore Berlinskom procesom

Predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić učestvovaće danas na Samitu Berlinskog procesa u Londonu, na poziv britanskog premijera Kira Starmera.
Iz Vlade su kazali da Samit predstavlja priliku da se ponovo potvrdi zajednička posvećenost bezbjednosti, stabilnosti i prosperitetu širom Zapadnog Balkana i širom Evrope, vođeni utvrđenim principima Berlinskog procesa.
- Ove godine, Ujedino Kraljevstvo će predvoditi diskusije usmjerene na jačanje regionalne bezbjednosti, rješavanje izazova i mogućnosti migracija i podsticanje ekonomskog rasta - rekli su iz Vlade.
Kako se navodi u platformi za učešće Spajića na Samitu, sudjelovanje na tom događaju biće prilika da se sumiraju ostvareni rezultati Crne Gore na evropskom putu, analiziraju tekuće aktivnosti i dogovore dalje obaveze i modeli saradnje u regionu.
- Pored produbljivanja regionalne saradnje i dobrosusjedskih odnosa, fokus će biti na unapređenju mobilnosti i povezanosti regiona, kao i zajedničkim naporima ka prevazilaženju svih izazova na bezbjednosnom, ekonomskom i socijalnom planu - piše u platformi.
Ističe se da je učešće Spajića na Samitu značajno u kontekstu dodatne afirmacije Crne Gore kao aktivne učesnice Berlinskog procesa, snažnog zagovornika regionalne saradnje i lidera u procesu pridruživanja Evropskoj uniji.
U delegaciji, osim Spajića, su i ministarka javnih radova Majda Adžović, otpravnica poslova u Ambasadi Crne Gore u Ujedinjenom Kraljevstvu Nataša Popović Jovović, glavni savjetnik premijera Branko Krvavac i savjetnica predsjednika Vlade za vanjsku politiku Milica Perišić.
Berlinski proces je diplomatska inicijativa koju je 2014. godin pokrenula Njemačka, na inicijativu tadašnje kancelarke Angele Merkel, sa ciljem pružanja podrške zemljama zapadnog Balkana na planu evropske integracije, ekonomskog i infrastrukturnog razvoja, te unapređenja regionalne saradnje.
Samit u Londonu je 12. samit Berlinskog procesa. Balkanski lideri sastajali su se do sada četiri puta u Berlinu, a po jednom u Londonu, Beču, Parizu, Trstu, Poznanju, Sofiji i Tirani.

Spajić učestvuje na samitu Berlinskog procesa u Londonu

Ekonomski osnažena Crna Gora će biti zemlja u koju se dolazi a ne iz koje se odlazi. Zato činimo sve da ubrzano unapređujemo standard naših gradana, vodeći pri tom računa da sve reforme daju zamajac ekonomskom rastu, budu podsticajne za privredu i održive kada su u pitanju javne finansije - poručio je premijer Milojko Spajić na međunarodnoj konferenciji o ekonomiji „Montenegro 2024“, u organizaciji Privredne komore Crne Gore koja se danas održava u hotelu Splendid u Budvi.
Tema jednog od najvažnijih ekonomskih događaja u regionu koji već 13. godinu okuplja donosioce odluka, renomirane privrednike, ekonomske eksperte, predstavnike civilnog društva je „Decenija Berlinskog procesa”, a suorganizator je Istočni odbor njemačke privrede koji predstavlja glavnu sponu poslovne zajednice te države sa partnerima u jugoistočnoj Evropi.
Konferenciju je otvorio Spajić, a uvodne rijeći dali su predsjednica PKCG Nina Drakić, zamjenik predsjedavajućeg Istočnog odbora njemačke privrede Philipp Haußmann, predsjednik Asocijacije privrednih komora Evrope (Eurochambres) Vladimir Dlouhy i državni sekretar Saveznog ministarstva za ekonomiju i klimatske akcije Sven Giegold.
Spajić je istakao apsolutnu posvecenost Vlade stvaranju preduslova za jačanje konkurentnosti crnogorske privrede, kroz smanjenje barijera biznis i unapređenje poslovnog ambijenta kako bi naša privreda bila spremna da iskoristi sve benefite kako regionalnog tako i Jedinstvenog tržišta EU.
- Zato su ekonomske reforme koje sprovodimo usmjerene na stvaranje: predvidljive, transparentne i podsticajne poreske politike koja neće biti prepreka već podrška privredi za razvoj, investiranje i podsticanje zaposlenosti. Vladavina prava, ispunjavanje zahtjeva iz evropske agende i razvoj infrastrukture oblasti su koje zahtijevaju poseban napredak kako bi Crna Gora u narednim godinama iskoristila svoj ekonomski potencijal i kako bi Crna Gora bila privlačno mjesto za bavljenje biznisom i za ulaganje.
Prema njegovim riječima, Berlinski proces biće uspješan onda kada narativ o njegovoj budućnosti bude zamijenjen narativom o našem djelovanju unutar Evropske unije.
- Drugim riječima, kada mi svi ovdje okupljeni, preduzetnici i privrednici, budemo govorili o izazovima i trendovima unutar Jedinstvenog tržišta, čiji ćemo u međuvremenu postati punopravni dio - rekao je Spajić, izražavajući nadu da će Konferencija PKCG biti korak bliže tom zacrtanom cilju.
<h2>Most Zapadnog Balkana i EU</h2>
Predsjednica Nina Drakić istakla je važnost Berlinskog procesa za ekonomsko, infrastrukturno i političko povezivanje zemalja Zapadnog Balkana s Evropskom unijom.
- Berlinski proces predstavlja platformu koja nam omogućava da sinergijom radimo na stvaranju stabilnijeg, povezanijeg i prosperitetnijeg Zapadnog Balkana. Zajedničkim naporima možemo obezbijediti da naši građani imaju bolju budućnost, da naše ekonomije budu otpornije na globalne izazove i da region bude bliži Evropskoj uniji - kazala je Drakić.
Ona naglašava ključnu ulogu Berlinskog procesa u jačanju regionalne saradnje, stvaranju povoljnijeg poslovnog ambijenta, unapređenju infrastrukture i povećanju mobilnosti radne snage. Berlinski proces se ističe kao most između Zapadnog Balkana i Evropske unije, koji čini članstvo u EU ponovno realnim ciljem za zemlje regiona.
Naglasila je i značaj zajedničkog regionalnog tržišta pokrenutog 2020. godine kao dio ovog procesa, te njegov doprinos mladima, kroz programe mobilnosti i zapošljavanja.
- Samo zahvaljujući slobodnom kretanju radne snage unutar regiona BDP (regiona) bi se mogao povećati za 1,3% već do 2025. godine. Projekcije ukazuju da bi povoljno i konkurentno okruženje doprinijelo godišnjem povećanju rasta od 2%, te da bi moglo privući do 6,5% više investicija i povećati stopu rasta radnih mjesta do 1% godišnje, uz povećanje produktivnosti malih i srednjih preduzeća 5% do 10 % - rekla je Drakić.
Zaključuje da ni jedna zemlja Zapadnog Balkana nema rezerve prema Berlinskom procesu.
- To, po mom sudu, jedino i može obezbijediti uspješnost u trajanju ove inicijative sve dok i posljednju zapadnobalkansku članicu ne dovede do cilja - kazala je ona.
<h2>Zakoni nijesu korisni ako se ne primjenjuju na pravi način</h2>
Philipp Haußmann, izvršni direktor kompanije Ernst Klett AD i zamjenik predsjedavajućeg Istočnog odbora njemačke privrede ukazao je na važnost Berlinskog procesa za zemlje Zapadnog Balkana.
- Naša asocijacija podržava ovaj proces od samog početka. Nužno je nastaviti konstruktivan dijalog sa svim društevnim, ekonomskim i političkim akterima regiona. Duboko smo uvjereni da regionalna saradnja ima ključnu ulogu za ekonomski prosperitet Zapadnog Balkana. Vladavina prava je ključna za preduzeća u regionu, kao i transparentni upravni procesi. Važna je implementacija - zakoni nisu korisni ako se ne primjenjuju na pravi način. Takođe, važno je ostati na putu EU integracija i evropske saradnje - naveo je Haußmann .
On je napomenuo da na svim nivoima kao veliki problem ostaje nedostatka kvalifikovane radne snage.
- Da bismo spriječili odliv kadrova moramo imati dobre obrazovne i zdravstvene sisteme i dobre ekološke uslove kako bi građani ostali u zemlji - dodao je Haußmann.
<h2>Potrebno ispuniti brojne uslove</h2>
Vladimir Dlouhy izrazio je u ime Eurochambresa posebno zadovoljstvo što se ova konferencija održava tokom obilježavanja decenije Berlinskog procesa.
- Berlinski proces predstavlja najvažniji institucionalni okvir koji okuplja zemlje Zapadnog Balkana i otvara vrata vašem pristupanju EU, i drago mi je što vaša Komora snažno podržava te procese - istakao je on.
Prema njegovim riječima, ekonomski rast Crne Gore u proteklih 20 godina bio je izuzetan, međutim, smatra on, još treba mnogo toga da se uradi, ali ističe da je Eurochambers tu da pruži snažnu podršku.
- Uvijek smo cijenili novo liderstvo koje u proširenju EU vidi jedan od najvažnijih ciljeva. Komesarka za proširenje koja dolazi iz Slovenije biće još jedan dodatni način da se otvore vrata EU za ovaj Region. Ali, prije toga, potrebno je ispuniti brojne uslove, kao što su vladavina prava, borba protiv korupcije, konkurentnost - poručio je on.
Naglasio je da je od velike važnosti iskoristititi sve prilike koje dolaze iz EU podrške digitalizaciji i Zelenom planu, te da su kvalifikacije i vještine danas od ključnog značaja, posebno u svijetlu nedostajuće kvalifikovane radne snage u EU.
– Zemlje Zapadnog Balkana trebaju da daju dodatni impuls našim aktivnostima. Eurochambers je predvodnik u procesu proširenja EU i mi vam možemo pomoći na tom putu, ali molimo i vas da nas podržite pred Briselom u borbi protiv prekomjerne regulacije. Iskreno se nadam da ćete prije ili kasnije postati snažna članica Evropske unije – zaključio je Doulhy.
<h2>Napredak regiona u evropskom procesu</h2>
Sven Giegold u ime Savezne njemačke vlade kazao je da Konferencija omogućava platformu za diskusiju o brojnim ključnim pitanjima važnim za budućnost Zapadnog Balkana i bez sumnje će doprinijeti napretku regiona u evropskom procesu.
- Teme koje konferencija pokriva, kao što su radna snaga, razvoj, zelena i digitalna transformacija, perspektive Zapadnog Balkana ključne su za oblikovanje budućnosti regiona i EU i pomoći će u njihovom pozicioniranju kao konkurentijeg „igrača“ u globalnoj ekonomiji - rekao je Giegold.
Prema njegovim riječima, investicije - posebno u obnovljivu energiju, digitalizacija i obrazovanje su ključni faktori jačanja ekonomije i povećanja konkurentnosti.
- Tranzicija ka zelenoj, klimatski neutralnoj ekonomiji nije samo izazov već i velika prilika za region da pospješi inovacije i održivi rast. Napredak u ovim oblastima je takođe neophodan preduslov za budućnost regiona u EU - kazao je on.
Naglašava krucijalnim da zaživi institut zajedničkog tržišta, te da se inicijative poput CEFTE dosljedno primjenjuju.
- Ne možemo dozvoliti bilateralnim konfliktima da sputavaju napredak regionalnog napretka ka EU - kazao je on.

Spajić: Crna Gora će biti zemlja u koju se dolazi a ne odlazi

Ukoliko bi se zakon poput zakona o civilnom sektoru i medijima pretvorio u neki zakon o stranim agenturama, kada govorimo o evropskim standardima, mislim da bi poglavlje 10 definitivno bilo problematično za zatvaranje, i da se decembarski plan koji ima Crna Gora onda ne bi ostvario, kazala je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, predsjednica Crnogorske panevropske unije prof.dr. Gordana Đurović.
&nbsp;- S obzirom da je to više bilo neko testiranje javnosti, nego stvarno otvaranje procedure, izmjene i uvođenje nekog novog prijedloga zakona, sa odomaćenom praksom da poslanici predlažu zakone, bez skrininga da li se slažu s evropskim standardima i bez mišljenja Vlade, nadam se da će ta praksa biti značajno, značajno smanjena - kazala je Đurović
Između Otvorenog Balkana i Berlinskog procesa, nije se bilo teško odlučiti za Berlinski proces, podsjetila je ona, prvenstveno zbog, kako kaže, njegove inkluzivnosti i jačanja &nbsp;političkog dijaloga.
&nbsp;- Moramo se složiti da smo dobili nekoliko vrijednih projekata, svaka zemlja, u oblasti infrastrukture, energetike, životne sredine, komunalnog sektora, da smo dobili zelene koridore u pandemiji, slobodan roaming u regionu, da je bilo stvari koje su mogli da osjete obični građani, a ne samo visoke političke sastanke - rekla je Đurović.
&nbsp;Dosta toga je, prema njenom mišljenju, ostvareno Berlinskim procesom, i on se, kako dodaje, pokazao kao dobra međuvladina platforma, u kojoj se čuo glas mladih, glas biznisa, nauke, obrazovanja, civilnog društva, ali I da su se umrežile privredne komore.
&nbsp;- Njemačka diplomatija je uradila dobar posao zadnjih dana. To se pokazalo i nedavno deblokiranjem odluka u okviru zajedničkog komiteta CEFTA (Central European Free Trade Association), to je bilo veliko ograničenje saradnje. Našao se kompromis oko potpisivanja na relaciji Beograd - Priština, i tih važnih deset odluka su donijete, i time je CEFTA nastavila da bude ono što treba da bude, a to je međunarodni ugovor, kojim se reguliše ekonomska saradnja i trgovina, a Regionalni savjet za saradnju bi trebalo da bude neka važna karika u izvještavanju - istakla je Đurović.
Zapadni Balkan je složen unutrašnje-evropski region, smatra Đurović. Pored skepticizma, koji se osjećao prije mjesec ili dva, da se neće postići ono što se usaglasilo, smatra da se u mjeri mogućeg dosta toga postiglo.
Monitoring Evropske komisije u odnosu na Crnu Goru je konstantan, podsjeća ona i dodaje da će Crna Gora za dva dana dobiti zvaničnu potvrdu reformske agende, kao i izvještaj Evropske komisije.
Izvještaj Evropske komisije je, objašnjava Đurović, javan i transparentan, u momentu kad se objavi. Vjerovatno su ta očekivanja da Crna Gora zatvori četiri poglavlja, kako kaže provjerena i da Hrvatska u ovom momentu ne želi više “stavljati refleksije” na rezoluciju o genocide u jasenovcu koju je usvojio crnogorski parlament.
&nbsp;- Svi mi, pojedinačno, treba da razmišljamo kako da unaprijedimo ono što je napravljeno kao problem i kao šteta, što se nije trebalo usvajati, kako da unaprjeđujemo odnose sa Hrvatskom filigranski, svakodnevno, na različitim frontovima, u različitim formatima, i onda ukoliko ne bi bilo problema sa nijednom državom članicom, taj korpus zatvarajućih mjerila je ostvarljiv, posebno za poglavlja &nbsp;31 i 20, kao i 7, osjetljivost ostaje malo, meni lično kod poglavlja 10, vezano za slobodu medija, koja se naslanja na neke druge vrijednosti, koje se sad opet ovdje testiraju na našoj javnoj sceni. Bilo bi to veoma podsticajno za Crnu Goru, da ostvarimo taj cilj, i da po toj nekoj mapi puta same Evropske komisije krenemo dinamično u zatvaranje poglavlja - rekla je &nbsp;Đurović.
Crna Gora ima veliku Vladu, koja, prema njenom mišljenju, ima izazov sa koordinacijom, sa upravljanjem budžetom i javnim finansijama, ali i sa, kako kaže, koordinacijom platforme putovanja.
&nbsp;- U pregovaračkoj strukturi, sa ovako ambicioznom agendom, koordinacija predstavlja stvarno evropski izazov za našu Vladu i odmah i čitav korpus institucija, koje treba da sprovode propise i dokazuju da ne usvajamo samo zakone, nego ih i sprovodimo. S jedne strane, imamo veliko zapošljavanje, onda imamo izazov koordinacije, a sa druge strane imamo &nbsp;zahtjeve za pomoć i podršku od strane, posebno, sudstva i tužilaštva, da se predmeti gomilaju, da nema dovoljno izabranih sudija, i da će se to uskoro prikazati kroz mjerila, koja su vrlo konkretna - naglasila je Đurović.
Izmjene Zakona o sudskom savjetu i sudijama su nedavno izvršene, radi, kako podsjeća, deblokiranja procesa koji dugo stagnira, te postoji nada da će se taj proces konačno uspješno okončati.
- Nije neophodno da bude samo jedan kandidat za predsjednika Vrhovnog suda, i da on kao takav često &nbsp;bude neprihvatljiv za dovoljan broj u daljoj proceduri. Nadam se da ćemo to ispuniti, nijesam baš sigurna da li ćemo možda do decembra, ali nadam se da je to pitanje konačno rješivo, jer su se promijenila pravila i procedure - istakla je Đurović.
Neke reforme ne mogu da idu brzo, objašnjava ona, jer moraju da budu temeljitije, za razliku od nekih koje zahtjevaju, kako kaže, mnogo manje društvenih napora.
&nbsp;- Stvari su mjerljive, stvari se kvantifikuju, i sve ćemo manje moći govoriti o nekim ogromnim progresima, koji nijesu mjerljivi kroz Reformsku agendu u ključnim oblastima - zaključila je Đurović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DDPRBqQ_MjSw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Đurović: Između Otvorenog Balkana i Berlinskog procesa nije se bilo teško odlučiti

Njemački kancelar Olaf Šolc je danas poslije samita Berlinskog procesa u glavnom gradu svoje zemlje istakao važnost saradnje u regionu Zapadnog Balkana, koji je i dalje, kako je naveo, opterećen problemima iz prošlosti.
- Berlinski proces pomaže da se prevaziđu granice između zemalja. To je važno jer konflikti iz prošlosti i danas, nažalost, utiču na saradnju i o tome smo razgovarali. Dijalog o normalizaciji odnosa Srbije i Kosova ne ide u zadovoljavajućem smjeru - rekao je on novinarima.
Pozvao je vlasti Srbije i Kosova da ispune preuzete obaveze jer je istakao da je to važno za građane i njihovu budućnost u EU.
Šolc je istakao da još ima nacionalističke retorike koja izaziva podjele i predstavlja opasnost po rast i zajednički život u miru i prosperitetu.
Dodao je da je jasno da će države Zapadnog Balkana samo zajedno moći da uđu u Evropsku uniju što čini još važnijom regionalnu inicijativu za dobrosusjedske odnose.
Pohvalio je Kosovo jer su administrativni prelazi otvoreni za robu iz Srbije.
Šolc je istakao da bilateralni problemi država-kandidata treba da ostanu bilateralni i da ne utiču na evrointegracije koje su zasnovane na zaslugama.
Rekao je i da je dogovoren i akcioni plan za borbu protiv plastičnog otpada, brže sprovođenje zelene agende za Zapadni Balkan do 2030, što Njemačka podržava i u tom smislu planiranih 1,5 milijardi eura biće isplaćeno do kraja godine.
Lideri Zapadnog Balkana danas su na samitu Berlinskog procesa potpisali novu fazu Akcionog plana za zajedničko regionalno tržište od 2025. do 2028. godine.
Na samitu je obilježena 10. godišnjica Berlinskog procesa.
Lideri su potpisali i Sporazum o pristupu visokom obrazovanju i prijemu na studije na Zapadnom Balkanu, te usvojili Deklaraciju o pristupu i saradnji u okviru infrastrukture za istraživanja i inovacije i Deklaraciju o regionalnim standardima za proveru direktnih stranih ulaganja.
Lideri Berlinskog procesa su istakli rezultate ostvarene u okviru Zajedničkog regionalnog tržišta 2021-2024, uključujući slobodu kretanja sa ličnom kartom, uzajamno priznavanje visokoškolskih i stručnih kvalifikacija u regionu, u potpunosti funkcionalan režim rominga kao kod kuće na Zapadnom Balkanu, smanjivanje cijena prenosa podataka u romingu između EU i šestorke Zapadnog Balkana, napredak ka članstvu u Jedinstvenom području platnog prometa u eurima (SEPA), uspostavljanje zelenih koridora i smanjivanje vremena čekanja, te su pozdravili napore uložene u jačanje regionalne saradnje.
Istakli su potrebu za pojačanom regionalnom saradnjom tokom druge faze Zajedničkog regionalnog tržišta.
Sporazum o pristupu visokom obrazovanju i prijemu na studije na Zapadnom Balkanu koji je potpisan danas novi je sporazum o mobilnosti čiji je cilj da se poveća mobilnost studenata i obezbijedi im se pravo studiranja na akreditovanim visokoškolskim ustanovama u regionu.
Zajedno sa sporazumima o mobilnosti potpisanim na samitima Berlinskog procesa 2022. i 2023. godine ovim sporazumom će se dodatno povećati mogućnosti slobodnog kretanja na Zapadnom Balkanu.
Cilj deklaracija o pristupu i saradnji u okviru infrastrukture za istraživanja i inovacije i o regionalnim standardima za provjeru direktnih stranih ulaganja za šestoruku Zapadnog Balkana, usvojenih danas, je promocija partnerstava u oblastima istraživanja i inovacija te podsticanje dinamičnog regionalnog inovacionog ekosistema, kao i usklađivanje investicione politike sa normama Evropske unije i međunarodnim dobrim praksama.

Šolc na Berlinskom procesu: Saradnja na Zapadnom Balkanu važna jer samo zajedno mogu u EU

Došlo je vrijeme da integracija Zapadnog Balkana u EU postane realnost - ocijenio je specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak nakon Samita Berlinskog procesa u glavnom gradu Njemačke.
On je, u objavi na društvenoj mreži Iks (X), kazao da je u okviru Berlinskog procesa "urađeno mnogo korisnih stvari za ljude u regionu".
- Na 10. godišnjicu poruke su bile vrlo jasne: Mnogo je postignuto za ljude u regionu, ali je došlo vrijeme da se integracija Zapadnog Balkana u EU pretvori u stvarnost - istakao je Lajčak, dodajući da je učestvovao na današnjem samitu na poziv njemačkog kancelara Olafa Šolca.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMiroslavLajcak%2Fstatus%2F1845824180341662146&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Lajčak: Došlo je vrijeme za integraciju Zapadnog Balkana u EU

Poslije ispunjavanja svih preduslova Vlade i Skupštine od prošle sedmice očekujemo IGC i zatvaranje četiri poglavlja do kraja ove godine - kazao je premijer Milojko Spajić.
On je u objavi na društvenoj mreži Iks (X) naveo da je Crna Gora dobila pohvale od predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen i premijera Mađarske, čija zemlja sada predsjedava Savjetom Evropske unije.
- Čule su se sjajne poruke, ne samo što se tiče Berlinskog procesa nego generalno što se tiče evropskih integracija. Imali smo premijera Mađarske koji je danas rekao da očekuje do kraja godine organizacijemo IGC za Crnu Goru i da Crna Gora krene u ubrzano zatvaranje poglavlja. Istu poruku smo čuli od predsjednice fon der Lajen i mnogih drugih evropskih najviših zvaničnika i mislim da je to jedna jako dobra poruka koju je Crna Gora dobila - naveo je Spajić u video objavi na Iksu.
Druga stvar, kako dodaje, to je da su danas potpisali dva sporazuma i jedan akcioni plan oko zajedničkog regionalnog tržišta koje je, prema njegovim riječima, jako bitno zbog prevelikog čekanja naših građana i robe koja treba da se transportuje iz jednu u drugu državu.&nbsp;
- Mislimo da će to ići mnogo brže nego što je do sada bio slučaj i stvarno se radujemo jednom novom momentu u tom smislu. Druga stvar je mobilnost studenata, koja će biti mnogo bolja, kroz usvajanje petog paketa mobilnosti koji nadam se da ćemo ratifikovati u parlamentu brže nego ostali, kao što smo uvijek radili - naveo je Spajić.
Dobrosusjedski odnosi su, prema njegovim riječima, baza od koje se kreće u evropske integracije.
- Mislim da je jako bitno da Crna Gora nastavi da daje svoj maksimum u pravljenju dugoročno održivih i sjajnih odnosa sa svim zemljama regiona i zemljama Evropske unije. Istrajaćemo u tome - poručio je Spajić.
Govoreći o zajedničkom regionalnom tržištu naveo je da su ova inicijativa i Berlinski proces paralelni sa Planom rasta i sa uključivanjem Crne Gore u jedinstveno tržište Evropske unije.
- To su dva procesa, ali vrlo komplementarna, tako da neće biti nikakvih problema i nikakvih sukoba - kazao je Spajić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1845837423973970206%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1845837423973970206%7Ctwgr%5E71de4c24be867da67b9dba4af368a5b332adc84a%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Spajić: Očekujemo zatvaranje četiri poglavlja do kraja godine

Zapadni Balkan kroz Plan rasta i novi Akcioni plan o razvoju zajedničkog regionalnog tržišta 2025-2028, dobija šansu za ubrzani ekonomski razvoj, koji će omogućiti građanima mnogo bolji životni standard - poruka je sa Samita posvećenog desetogodišnjici Berlinskog procesa.
Crnogorski premijer Milojko Spajić i lideri ostalih država Zapadnog Balkana, u saradnji sa članicama EU, poslali su poruku posvećenosti regionalnoj saradnji i afirmisali dalje napore na putu integracije regiona u EU.
Tokom sastanka u Berlinu, čiji je domaćin njemački kancelar Olaf Šolc, a učestvuje i predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, usvojena je Deklaracija o zajedničkom regionalnom tržištu.
Na ovaj način su stvoreni uslovi za razvoj ekonomija zemalja regiona, jer će se skratiti vrijeme čekanja na granicama, kroz znatno brži tranzit roba, usluga, ljudi i kapitala među zemljama regiona, što je, kako je istakao predsjednik Vlade Crne Gore, predugo bila velika barijera da Zapadni Balkan bude konkurentno tržište.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.flickr.com%2Fphotos%2Fvladacg%2F54065975256%2Fin%2Falbum-72177720321207594&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Očekujemo da posvećenost iskazana na ovakav način predstavlja vodič za našu regionalnu saradnju i bude ključni pokretač ubrzane evropske integracije Zapadnog Balkana. Vjerujemo da će novi Akcioni plan o zajedničkom regionalnom tržištu, kao važan dio Plana rasta, biti odličan katalizator za smanjenje socio-ekonomskog jaza između regiona i Evropske unije, jer će doprinijeti razvoju regionalne ekonomije i pomoći ekonomsku integraciju - poručio je Spajić.
Samit je bio prilika da se i od visokih zvaničnika institucija Evropske unije i država članica, čuje spremnost za još veću podršku i podsticaj za predstojeću, u slučaju Crne Gore, završnu fazu pristupanja.
- Planiramo da tokom našeg predsjedavanja EU, dakle do kraja godine, zatvorimo nekoliko poglavlja u pregovorima sa Crnom Gorom - kazao je premijer Mađarske, Viktor Orban.
Kako je saopšteno iz Vlade, Crna Gora je lider po pitanju ispunjenja zahtjeva iz Berlinskog procesa, pošto je ratifikovala četiri sporazuma o mobilnosti, a očekuje se da u najskorijem roku bude ratifikovan i peti - Sporazum o pristupu visokom obrazovanju i upisu na studije Zapadnog Balkana, usvojen tokom Samita u Berlinu.&nbsp;
<h2>Zelena tranzicija i infrastrukturna povezanost šansa za ZB</h2>
Regionalna saradnja i povezanost za Crnu Goru ostaju od esencijalne važnosti, dok god su u okviru evropskih principa, i u domenu infrastrukturne povezanosti, zelene tranzicije i smanjenja zavisnosti od fosilnih goriva, apostrofirao je Spajić.
Zato je u tom kontekstu izuzetno važna posvećenost Berlinskog procesa reafirmaciji Hamburške deklaracije o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan, koju su podržali lideri zemalja regiona, devet članica procesa: Njemačka, Austrija, Francuska, Bugarska, Hrvatska, Grčka, Italija, Poljska i Slovenija, institucije Evropske unije i Ujedinjeno Kraljevstvo.
- Svaki put ka afirmisanju ovih tema, bez regionalnog konteksta bio bi slijepi put i traćenje dragocjenih resursa. Samo kroz perspektivu rastuće potražnje za boljom povezanošću, čistom i sigurnom energijom i zelenom ekonomijom, možemo da ponudimo profitabilne i održive projekte kredibilnim investitorima. Zato moramo da poboljšamo saobraćajnu povezanost, uklonimo barijere za mobilnost, ohrabrimo regionalnu trgovinu i tako stvorimo preduslove za političku, ekonomsku i društvenu konvergenciju regiona, sa ostatkom kontinenta - istakao je Spajić.
Sastanku najviših zvaničnika, prethodili su brojni sastanci na ministarskom nivou, a šefovi država podržali su njihove odluke i o usvajanju Regionalne deklaracije o korišćenju infrastrukture za istraživanje i inovacije i Regionalnih standarda za skrining stranih direktnih investicija, kao i Deklaraciju o potvrđivanju dobrosusjedskih odnosa.
Premijer Spajić je u razgovoru tokom Samita naglasio da integrisanje Centra za sajber kapacitete na Zapadnom Balkanu (WB3C) u Berlinski proces, bilo od posebnog značaja za rad i aktivnosti ovog Centra sa sjedištem u Podgorici, njegovu promociju i pozicioniranje na regionalnom i međunarodnom planu. WB3C kao dio Berlinskog procesa predstavljaće polaznu osnovu za intenziviranje saradnje i regionalne otpornosti na sajber prijetnje.
Na Samitu u Berlinu učestvovali su i evropski komesar za proširenje, Oliver Varhelji, specijalni predstavnik Evropske unije za Zapadni Balkan, Miroslav Lajčak, premijer Hrvatske, Andrej Plenković, predsjednica Slovenije, Nataša Pirc Musar, potpredsjednik Vlade Italije Antonio Tajani, delegirani ministar Francuske za evropske poslove, Benžaman Adad, ministarka vanjskih poslova Njemačke, Analena Berbok, izaslanik Savezne Vlade Njemačke za Zapadni Balkan, Manuel Zaracin, specijalni izaslanik britanskog premijera za Zapadni Balkan, lord Stjuart Pič, predsjednica EBRD-a Odile Reno-Baso, generalna sekretarka Regionalnog savjeta za saradnju, Majlinda Bregu, vd direktorica CEFTA Sekretarijata, Danijela Gačević…

Spajić: Zajedničko regionalno tržište približava građane Zapadnog Balkana standardu EU

Crna Gora je u prethodnom periodu kroz saradnju sa državama regiona, ali i sa EUROPOL-om i drugim evropskim i međunarodnim bezbjednosnim organizacijama pokazala da je kredibilan partner u realizaciji ciljeva pokrenutih u okviru incijativa Berlinskog procesa, te da će nastaviti sa usklađivanjem normativnog i institucionalnog okvira sa standardima EU, poruliča je vršiteljka dužnosti generalne direktorice Direktorata za međunarodnu saradnju, evropske integracije i prijekte Tijana Šuković na 10. jubilarnom sastanku ministara unutrašnjih poslova u okviru Berlinskog procesa u organizaciji Saveznog ministarstva unutrašnjih poslova Njemačke.&nbsp;
Ministarski sastanak je bio prilika da se sagleda dosadašnji učinak Berlinskog procesa kroz primjere produbljivanja saradnje država Zapadnog Balkana i članica Evropske unije u borbi protiv neregularnih migracija, borbi protiv organizovanog kriminala, efikasnijoj razmjeni policijskih podataka kao i praćenju finansijskih tokova koji služe kriminalnim ciljevima.&nbsp;
Učesnici su imali priliku da predstave rezultate koje su postigli u prethodnom periodu u odnosu na suzbijanju navedenih pojava.&nbsp;
- Tom prilikom v.d. generalne direktorice Šuković istakla da je međunarodna i regionalna saradnja, temeljena na razmjeni informacija i koordinisanim akcijama, ključna za uspješnu borbu protiv svih oblika kriminala - navedeno je u saopštenju Ministarstva unutrašnjih poslova.
Na marginama sastanka održani su bilateralni susreti sa predstavnicima država regiona, Ujedinjenog Kraljevstva o daljim oblicima i načinima saradnje u suzbijanju pojava koje su bile predmet ovog ministarskog sastanka, dok je sa predstavnicima EU razgovarano o daljim koracima u procesu evropskih integracija.

Šuković: Crna Gora kredibilan partner u realizaciji ciljeva pokrenutih u okviru incijativa Berlinskog procesa

Saobraćaj na putevima Crne Gore se, i pored poboljšanja vremenskih uslova, i dalje odvija usporeno i otežano uz kraće ili duže prekide zbog sniježnog pokrivača, odrona na kolovozu i izlijevanja rijeka iz vodotoka, kazali su iz Uprave policije.&nbsp;
Sve ovo, kako ističu, uz prisustvo magle na pojedinim dionicama puteva, povećava rizik od nastanka saobraćajnih nezgoda, zbog čega savjetuju da se na put ne kreće bez izuzetne potrebe, uz pojačani oprez.
- Podsjećamo vozače na obaveznu upotrebu pneumatika za zimsku upotrebu, na vozilima koja učestvuju u saobraćaju na putu na kojem ima snijega, leda ili poledice, ili koji je obuhvaćen Naredbom o vremenskom periodu i putu, odnosno djelovima puta na kojima je obavezna upotreba pneumatika za zimsku upotrebu za sva motorna vozila a čija je primjena počela 15. novembra 2025. godine - precizirali su u saopštenju.
Apeluju na vozače da strpljivom vožnjom prilagođenom uslovima na putu doprinesu svojoj i bezbjednosti ostalih učesnika u saobraćaju.

Saobraćajna policija vozačima savjetuje oprez zbog vremenskih uslova

U Crnoj Gori jutros je najviše snijega u Beranama, 35 centimetara (cm), pokazuju podaci objavljeni na sajtu Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.
Kako se navodi, na Žabljaku je jutros u sedam sati izmjereno 24 cm snijega, a u Pljevljima 19.
Visina sniježnog pokrivača u Kolašinu i Šavniku iznosi 13 cm, Rožajama 12, Gusinju osam i Plužinama šest.

Najviše snijega u Beranama i na Žabljaku

U Kičevu je poplavljeno nekoliko stambenih objekata i evakuisano je oko 100 osoba, saopštio je danas Centar za upravljanje krizama Sjeverne Makedonije.
Kako se navodi u saopštenju, ti ljudi iz poplavnjenih stambenih objekata u Prilepskoj ulici sada su smješteni u sportskoj dvorani „Hristo Uzunov“ i obezbijeđeni su im hrana, voda, kreveti, dušeci i ćebad.
Na terenu su intervenisale ekipe Crvenog krsta, Direkcije za spasavanje, Regionalnog centra za upravljanje krizama, lokalne vatrogasne jedinice, ekipe Javnog preduzeća Komunalec i Opštine Kičevo.
Registrovana su i izlivanja rijeke Zajaške u području iznad stadiona „Vlazrimi“ i nove škole „Sande Šterjoski“, kao i izlivanja rijeke Treske na poljoprivrednom zemljištu u područjima sela Bigor Dolenci, Vranešti i okoline.
Jake kiše pogodile su i ostale djelove Sjeverne Makedonije, pa je došlo do rasta vodostaja i izlivanja rijeka u Tetovskom, Gostivarskom, Bitoljskom, Prespanskom, Ohridskom i Kičevskom regionu.
Kiša, koja je juče padala cijeli dan, poplavila je pojedine stambene zgrade, poljoprivredno zemljište, podrume, a zabilježena su klizišta i odroni kamenja na nekim putevima.

Poplave u Sjevernoj Makedoniji: Evakuisano oko 100 osoba

Kada se 2025. godina bude analizirala u kontekstu političkih kretanja, moći će se izvući samo jedan zaključak: Ovo je bila godina za desničare, odnosno za populiste koji dolaze s ove strane političkog spektra, piše <a href="https://www.klix.ba/vijesti/svijet/populisti-ce-slaviti-2025-godinu-cijeli-svijet-skrenuo-udesno-trump-ih-poveo-u-velike-pobjede/251226095">Klix.ba</a>.
Od Evrope, preko sve tri Amerike pa do Japana, desničari su redom osvajali izbore ili utvrđivali svoju vlast, dok se lijeve i centrističke stranke još ne mogu pronaći u novoj političkoj realnosti.
<h2>Evropa krenula u desno, s jednim značajnim izuzetkom</h2>
U 2025. godini nije održano previše izbornih procesa u Evropi, ali tamo gdje jeste može se reći da su desničari odnijeli ogromne pobjede.
Na birališta su tako, između ostalih, izašli i građani Njemačke, zemlje koja je po svim važnijim parametrima najveća država u Evropskoj uniji. Iako je Fridrih Merc, aktuelni kancelar ove zemlje, uspio sastaviti vladu, njegov CDU definitivno nije pobjednik, već ta titula pripada radikalima iz AfD-a.
Pod vodstvom Alis Vajdel, koja je predstavila AfD kao znatno manje radikalnu stranku (iako to baš i nije u potpunosti tačno), njemački desničari su osvojili čak 69 mjesta više u Bundestagu nego što je to bio slučaj na prethodnim izborima.
AfD je učvrstio svoju poziciju glavnog političkog odabira na istoku Njemačke, suvereno osvajajući najviše glasova u Tiringiji, Saksoniji, Saksoniji-Anhalt, Meklenburgu i Brandenburgu.
Ove regije su ranije dijelile svoje glasove između radikalne ljevice (Die Linke) i SPD-a, ali te pokrajine sada, politički, pripadaju desnim radikalima.
Zemlja s kojom Njemačka dijeli najdužu kopnenu granicu, Češka Republika, takođe je u 2025. godini održala parlamentarne izbore, te dobila i novu vlast.
Umjesto dosadašnje koalicije okupljene oko centrista iz SPOLU-a, na vlast se vratio Andrej Babiš, čija je stranka ANO 2011 dobila 80 mandata u parlamentu i s radikalima iz SPD-a te strankom Motorista došao do potrebne većine za formiranje vlade koju će sam predvoditi.
Još jedna zemlja koja dijeli ogromnu granicu s Njemačkom je i Poljska, koja je u godini iza nas imala predsjedničke izbore. Pobjedu je, u drugom krugu i dosta tijesno, odnio Karol Navrocki iz desničarske stranke PiS.
Pobjeda Navrockog došla je kao znak uzbune za aktualnu vladu koju predvodi premijer Donald Tusk, koji ima naredne dvije godine da vrati povjerenje Poljaka u svoju liberalno-centrističku većinu.
Na kraju se kao izuzetak ističe Nizozemska, gdje je zabilježen jedini značajan poraz desničara u Evropi. Na vanrednim izborima organizovanim jer su radikali iz PVV-a napustili ionako krhku većinu u parlamentu pobjedu je, pomalo iznenađujuće, odnijela stranka D66, a koju predvodi Rob Jeten.
Lider PVV-a Hert Vajlders se, računajući na talas populizma koji je zapljusnuo cijeli svijet, odlučio srušiti vlast i nadati se da će u naredne pregovore ući stabilniji, ali je na kraju samo izbacio svoju stranku iz bilo kakve kombinacije za formiranje vlasti.
Iako su izbori održani u oktobru, pregovori o formiranju vlasti još nisu završeni, ali je jasno da će predvodnik biti D66 i da sada biraju između lijevo-liberalne i centrističke koalicije.
<h2>Južna i Centralna Amerika, pod Trampovim pritiskom, sve više padaju u populističke ruke</h2>
U Južnoj i Centralnoj Americi je održano nekoliko važnih izbornih procesa u 2025. godini, a ističu se Argentina, Honduras i Čile, gdje su desni populisti ili konsolidovali vlast, ili došli do nje.
U Argentini, potpomognut finansijskom inekcijom od 40 milijardi dolara koja mu je stigla od Donalda Trampa prije izbora, predsjednik Havier Milei je konsolidovao svoju vlast većinom u parlamentu.
Time mu je otvoren put za još radikalnije politike, koje su već rezultirale u hiljadama izgubljenih radnih mjesta, ali koje očigledno imaju podršku stanovništva.
Iako je Tramp imao svoj uticaj i na izborni proces u Argentini, nigdje ga nije imao tako otvoreno i poprilično nadmeno kao u Hondurasu.
Prije predsjedničkih izbora, Tramp je otvoreno prijetio Hondurasu sankcijama ako novi predsjednik ne bude Nasri Asfura, što se na kraju i desilo, uz pomalo nevjerovatan scenarij.
Zbog brojnih neregularnosti, veliki broj glasova je ručno izbrojan te je tek krajem decembra Asfura i službeno proglašen za pobjednika, čime se Honduras "spasio" američkih sankcija, ali i Tramp, pored Najiba Bukelea u El Salvadoru, dobio još jednog saveznika u tradicionalno nepredvidljivoj Centralnoj Americi.
Na kraju vrijedi spomenuti i Čile, gdje je po prvi put na predsjedničkim izborima pobijedio kandidat koji je otvoreno podržavao Augusta Pinošeta, desničarskog diktatora koji je 16 godina suvereno vladao ovom zemljom, a iza sebe ostavio hiljade ubijenih osoba.
Hose Antonio Kast je porazio kandidatkinju Komunističke stranke Žanet Žara, a očekuje se da će njegovom pobjedom ova zemlja ponovo krenuti putem Pinošeta i njegove radikalno desne ideologije.
<h2>Japan dobio izrazito radikalnu premijerku</h2>
Na dalekom istoku vrijedi istaći Japan, koji je održao parlamentarne izbore u 2025. godini iz kojih je kao pobjednica izašla Sanae Takaiči, koja je postala prva žena na čelu vlade ove zemlje u istoriji.
Takaiči je na mjesto premijerke došla nakon što je prvo preuzela liderstvo u stranci LDP, porazivši dosta umjerenijeg kandidata Šinjira Koizumija.
Radi se o osobi koja se ponosi svojim nacionalizmom i konzervatizmom, a dovoljno govori i što kao uzora navodi bivšu premijerku Velike Britanije Margaret Tačer.
Iako još nije imala priliku da pokaže kako će voditi Japan, sve što je Takaiči najavila i sugerisala svojim izjavama pokazuje da i ova zemlja nije preživjela nalet populista koji je definitivno obilježio 2025. godinu.
<h2>Tramp kao figura s kojom populisti "žive i umiru"</h2>
Zanimljivo je da je populizam širom svijeta ponovo u porastu po povratku Donalda Trampa u Bijelu kuću.
U tom kontekstu, 2025. godina je dosta slična 2016., kada su se populisti širom svijeta ohrabrili Trampovom pobjedom i "progurali" se među stranke koje se decenijama nalaze na samom vrhu političke scene u svojim zemljama.
Ipak, loše vijesti za populiste su što njihove vlade generalno kratko traju i taj nalet bi mogao biti već na izmaku.
Već sljedeće godine su populističke vlasti u Mađarskoj i SAD-u na ozbiljnim testovima, a sve ankete sugerišu da ih čeka poraz. Vođeni tim sve izvjesnijim rezultatima, može se desiti i da ideja desničarskog populizma doživi svoj drugi krah tokom naredne godine.
Međutim, to je pitanje za budućnost, a populisti od Japana do Argentine mogu 2025. godinu apsolutno smatrati svojim ogromnim uspjehom.

Tag: berlinski-proces