(FOTO) Hataj: Grad koji je iz ruševina postao simbol obnove

U Hataju, na jugu Turske, ubrzano niču novi domovi, škole, bolnice i putevi. Teško je povjerovati da je upravo ovaj grad prije samo tri godine bio gotovo potpuno sravnjen sa zemljom.

U razornom zemljotresu koji je u februaru 2023. pogodio jug Turske poginulo je skoro 60 hiljada ljudi, više od dva i po miliona je raseljeno, a šteta procijenjena na čak 104 milijarde eura. Najteže je stradao upravo Hataj, gdje građani i danas oplakuju gotovo 25 hiljada poginulih sugrađana. Ipak, paralelno sa tugom traje i obnova života.

Prema podacima turskog Ministarstva zaštite životne sredine, urbanizacije i klimatskih promjena, širom pogođenih provincija izgrađeno je oko pola miliona objekata. Samo u Hataju podignute su 193 hiljade stambenih jedinica, a desetine hiljada porodica već su dobile ključeve novih domova.

- Već je oko 80 hiljada ljudi uselilo u nove stanove, a očekujemo da se ostali vrate tokom ljeta - kazao je Fatih Turan, generalni direktor za upravljanje životnom sredinom u Ministarstvu zaštite životne sredine, urbanizacije i klimatskih promjena Turske.

Hataj danas podsjeća na veliko gradilište. Kranovi i radnici nalaze se gotovo na svakom koraku, ali se među zvukovima građevinskih mašina ponovo čuje i život. Na trgovima svira muzika, pijace su pune, a male porodične radnje ponovo otvaraju vrata kupcima.

Obnova nije zaobišla ni kulturno nasljeđe. Istorijska zgrada parlamenta države Hataj, nekadašnje kino iz francuskog perioda, danas ponovo postaje pozorište i kulturni centar. Restauratori, arhitekte i stručnjaci za kulturnu baštinu ručno su pregledali i vratili svaki sačuvani dio građevine kako bi objekat bio obnovljen što vjernije originalu.

Poseban fokus tokom obnove stavljen je i na održivost i zaštitu životne sredine. Veliki dio ruševina nije završio na deponijama, već je recikliran i iskorišten u infrastrukturnim projektima.

- Približno 90 miliona tona otpada je reciklirano i ponovo iskorišteno. Oko 30 miliona tona činila je plastika, dok je deset miliona tona bilo staklo i metal - naveo je Turan.

Turske vlasti ističu da cilj nije samo obnova porušenih objekata, već stvaranje gradova otpornijih na klimatske promjene i buduće prirodne katastrofe. Ministar za životnu sredinu i urbanističko planiranje Murat Kurum obnovu opisuje kao model „Anadolskog platana“.

- To je model koji čovjeka ne ostavlja samog nakon katastrofe. Više od 200 hiljada arhitekata, inženjera i radnika bilo je istovremeno na terenu - rekao je Kurum.

Predsjednik provincije Hataj Mehmet Onturk tvrdi da grad danas postaje primjer savremenog urbanizma.

- Izgrađena je snažna infrastruktura, a razvijamo i energetski sistem sa solarnim panelima snage 80 megavata koji će pokretati pitku vodu, postrojenja za prečišćavanje i kanalizaciju. Uz zelene parkove i zaštitu istorijskih zona, Hatay postaje primjer za cio svijet - kazao je Onturk.

Ipak, Hataj nije poznat samo po tragediji i obnovi. Antakijski kunefe, tradicionalni desert ovog kraja, proglašen je najboljim prema desetinama hiljada recenzija širom svijeta. Grad Antakija, jedan od najstarijih kontinuirano naseljenih gradova na svijetu, vijekovima je bio mjesto susreta rimskih, vizantijskih, osmanskih, arapskih i turskih kultura, kao i jedno od najvažnijih središta ranog hrišćanstva.

Danas, tri godine nakon katastrofe vijeka, Hataj pokušava da sačuva upravo ono što ga je oduvijek činilo posebnim — život, kulturu i duh grada.