Turske vlasti privele su u Ankari dugogodišnjeg dopisnika njemačke međunarodne televizije Dojče Vele (DW) Alikana Uludaga, optužujući ga za "širenje obmanjujućih informacija" i "vrijeđanje predsjednika", objavio je danas Rojters.
Kako je saopštila Kancelarija glavnog javnog tužioca u Istanbulu, Uludag je priveden na osnovu nekih njegovih objava na društvenoj mreži iks (X), a istraga je pokrenuta po službenoj dužnosti. On je prebačen u Istanbul, gdje bi danas trebalo biti saslušan pred tužiocem.
Televizija Dojče Vele je potvrdila da je njihov dopisnik, koji radi za njih više godina i poznat je kao istraživački novinar, uhapšen u Ankari pred članovima porodice. Oko 30 policajaca izvršilo je hapšenje, pretres stana i oduzimanje IT opreme.
Optužbe se, prema Dojče veleu, odnose na objavu na mreži Iks (X) od prije oko godinu i po u kojoj je kritikovao mjere turske vlade koje su, prema njegovom mišljenju, dovele do oslobađanja osumnjičenih pripadnika Islamske države, uz optužbe za korupciju.
Direktorica Dojče velea Barbara Masing nazvala je optužbe neutemeljenim i zatražila hitno oslobađanje kolege, ističući da je hapšenje "namjerni akt zastrašivanja", koji pokazuje stepen pritiska na slobodu štampe u Turskoj.
Međunarodne organizacije za slobodu medija, poput Reportera bez granica (RSF), osudile su hapšenje, navodeći da je riječ o dijelu šireg procesa sudskog uznemiravanja ozbiljnih novinara u Turskoj.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Turske vlasti privele dopisnika Dojče velea: Optužuju ga za širenje obmanjujućih informacija i vrijeđanje predsjednika

Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan i premijer Grčke Kirijakos Micotakis otkazali su posjete Ujedinjenim Arapski Emiratima, dok kruže glasine o zdravlju lidera UAE Mohameda bin Zajeda Al Nahjana.
Kako prenosi <a href="https://www.newarab.com/news/erdogan-postpones-uae-visit-saying-leader-has-health-problem?amp">portal "The New Arab"</a>, Erdogan je u nedjelju saopštio da odgađa posjetu Abu Dabiju jer Al Nahjan ima „zdravstveni problem“, a potom je tu poruku obrisao.
U objavi, koju je na mreži Iks (X) postavio Erdoganov tim, navedeno je da je telefonom razgovarao sa Al Nahjanom.
- Tokom razgovora, predsjednik Erdogan je izrazio žaljenje zbog zdravstvenog problema predsjednika Al Nahjana i poželio mu brz oporavak - navodi se u poruci od tri pasusa.
Dodaje se da će Erdogan u Ujedinjene Arapske Emirate otputovati naknadno, u terminu koji će biti naknadno određen.
Iako je poruka - o kojoj AFP posjeduje snimak ekrana - brzo obrisana sa naloga, već su je prenijeli zvanični turski mediji.
Turski državni emiter takođe je uklonio svoj tekst o Erdoganu u kojem se pominje zdravstveni problem lidera Emirata.
Zvanična novinska agencija Emirata, WAM, izvijestila je o telefonskom razgovoru dvojice lidera, ali nije pomenula da je Erdoganova posjeta odgođena.
Na upit AFP-a, ni tursko predsjedništvo ni vlasti Emirata - koje se same nijesu oglašavale o zdravstvenom stanju svog predsjednika - još nijesu odgovorile.
Tim lidera Emirata u subotu veče objavio je fotografije snimljene istog dana na kojima se Al Nahjan, poznat kao MBZ, vidi nasmijan i naizgled dobrog zdravstvenog stanja, u društvu šeika Tamima bin Hamada Al Tanija, emira Katara.
Grčka je, kako prenosi<a href="https://www.turkiyetoday.com/region/greece-follows-turkiye-in-cancelling-uae-trip-as-al-nahyan-health-rumors-swirl-3214651?s=1"> portal Turkiye Today</a>, u ponedjeljak postala druga zemlja u roku od dva dana koja je otkazala planiranu posjetu na najvišem nivou Ujedinjenim Arapskim Emiratima, nakon što je premijer Kirijakos Micotakis otkazao put u Abu Dabi zakazan za utorak.
Ova odluka uslijedila je manje od 24 sata nakon što je Erdogan odgodio svoju posjetu Emiratima, što je podstaklo neprovjerene spekulacije na društvenim mrežama o zdravstvenom stanju predsjednika UAE.
Direkcija za komunikacije Turske saopštila je u nedjelju da je predsjednik telefonom obavijestio Al Nahjana da odgađa put, koji je prvobitno bio planiran kao prva etapa dvodnevne diplomatske turneje koja je uključivala i Etiopiju. Zvanični razlog nije naveden, iako je direktor za komunikacije Burhanetin Duran ranije istog dana na društvenim mrežama potvrdio planove putovanja.
Grčka je otkazivanje saopštila u ponedjeljak. Umjesto odlaska u Abu Dabi, Micotakis je telefonom razgovarao sa Al Nahjanom, pri čemu su dvojica lidera razgovarala o bilateralnim odnosima i dogovorila susret u naknadno utvrđenom terminu, saopšteno je iz kabineta premijera.
Nijedna vlada nije ponudila javno objašnjenje za iznenadne promjene u rasporedu.
<h2>Neprovjerene spekulacije kruže internetom</h2>
Ubrzo nakon što su uzastopna otkazivanja postala javna, na društvenim mrežama počele su da kruže neprovjerene tvrdnje da se Al Nahjan suočava sa ozbiljnim zdravstvenim problemima, uključujući navode da je možda doživio ozbiljan zdravstveni incident. Nijedna od tih tvrdnji nije potvrđena od strane vlasti UAE niti bilo kojeg zvaničnog izvora, a Abu Dabi se nije oglašavao tim povodom.
Državna novinska agencija UAE, WAM, u svom izvještaju o razgovoru sa Micotakisom nije pomenula bilo kakve zdravstvene probleme, navodeći da je razgovor bio fokusiran na jačanje bilateralnih odnosa i razmatranje regionalnih pitanja.
<h2>Snažne ekonomske i strateške veze</h2>
Uzastopna odgađanja dolaze u trenutku kada Abu Dabi intenzivira saradnju sa obje zemlje. Grčka i UAE izgradile su, kako navode, sveobuhvatno strateško partnerstvo, koje uključuje investicioni program Emirata vrijedan četiri milijarde eura, usmjeren kroz državni fond u oblasti poput odbrane, obnovljivih izvora energije i zelene tranzicije. Oko 1.500 Grka trenutno živi i radi u Emiratima, uglavnom u Abu Dabiju i Dubaiju.
Odnosi Turske i Abu Dabija imaju drugačiju, ali jednako upečatljivu dinamiku. Dvije zemlje su tokom kasnih 2010-ih bile u suprotnim taborima zbog regionalnih rivalstava, ali su od 2021. godine ubrzano normalizovale odnose, potpisujući niz sporazuma o trgovini, investicijama i odbrani. Očekivalo se da će Erdoganova posjeta dodatno osnažiti tu saradnju, sa razgovorima fokusiranim na bilateralnu saradnju i regionalna dešavanja.
Sa grčke strane, Micotakis i Al Nahjan su tokom telefonskog razgovora razmatrali regionalna i međunarodna pitanja, pri čemu su obojica naglasili značaj dijaloga i diplomatije u očuvanju mira i bezbjednosti na Bliskom istoku, navode izvori iz grčke vlade. Dvojica lidera potvrdila su partnerstvo i dogovorila skori susret uživo.

Erdogan i Micotakis odložili posjete UAE dok kruže glasine o zdravlju Al Nahjana

Delegacija Ministarstva zdravlja Crne Gore, predvođena ministrom dr Vojislavom Šimunom, boravila je u zvaničnoj posjeti Turskoj, gdje je održala niz radnih sastanaka sa ključnim institucijama turskog zdravstvenog sistema, s ciljem jačanja sistemske saradnje i razmjene iskustava.
Tokom susreta sa generalnim direktorom Direktorata za međunarodnu saradnju dr Azizom Alperom Bitenom, predstavljena je organizacija i funkcionisanje turskog zdravstvenog sistema, sa posebnim akcentom na upravljanje resursima, organizaciju usluga i digitalna rješenja. Razgovarano je o prepoznavanju konkretnih oblasti u kojima bi dva sistema mogla unaprijediti saradnju.
Posebna pažnja posvećena je sastanku sa rukovodstvom Turske agencije za ljekove i medicinska sredstva (TITCK), gdje su razmatrane mogućnosti uspostavljanja savremenog sistema praćenja ljekova i medicinskih sredstava u Crnoj Gori. Predstavljeno je da će Crna Gora uskoro započeti implementaciju tog sistema, uz interesovanje da se iskoristi tursko iskustvo u ovoj oblasti.
Otvorena su i pitanja unapređenja procedura registracije medicinskih sredstava, kao i mogućnost stručne podrške i razmjene regulatornih praksi. Razgovarano je i o potencijalnim investicijama turskih farmaceutskih kompanija u proizvodne kapacitete u Crnoj Gori, što bi doprinijelo jačanju domaće industrije ljekova i sigurnosti snabdijevanja.
U nastavku posjete, delegacija se sastala sa predstavnicima Agencije za međunarodne zdravstvene usluge (USHAŞ), gdje je naglašena namjera da se saradnja podigne na viši, strateški nivo — kroz razmjenu znanja, edukaciju zdravstvenog kadra, dolazak turskih stručnjaka u Crnu Goru i realizaciju zajedničkih projekata u oblasti savremenih medicinskih usluga. Turska strana je informisala crnogorsku delegaciju o pripremi novih podzakonskih akata koji će dodatno precizirati oblike međunarodne saradnje sa javnim i privatnim zdravstvenim ustanovama.
Delegacija je obišla i najveću državnu bolnicu u Ankari, koja djeluje u okviru Ministarstva zdravlja Turske, gdje je menadžment predstavio organizaciju rada, kliničke kapacitete i modele upravljanja. Poseban fokus bio je na mogućnostima stručnog usavršavanja crnogorskih ljekara, razmjeni stručnjaka i uvođenju novih dijagnostičkih i terapijskih procedura u crnogorski zdravstveni sistem.
Iz Ministarstva zdravlja poručeno je da posjeta potvrđuje opredijeljenost obje zemlje da saradnju u oblasti zdravstva razvijaju dugoročno i sistemski, sa ciljem unapređenja kvaliteta zdravstvene zaštite i jačanja kapaciteta zdravstvenih sistema.

Šimun u Ankari: Sistem praćenja ljekova, ulaganja i edukacija u fokusu saradnje sa Turskom

Turska privredna komora u Crnoj Gori (TurkCham Montenegro) saopštila je da je, na osnovu preliminarnih podataka Centralne banke Crne Gore, ta država od 1. januara do 30. novembra 2025. godine postala najveći pojedinačni strani investitor u Crnoj Gori, sa uloženih 127,1 milion eura.&nbsp;
Turska je, naglašavaju oni, time preuzela lidersku poziciju ispred Srbije, Njemačke i Sjedinjenih Američkih Država (SAD), potvrđujući snažan rast ekonomskih veza i dugoročni interes turskog kapitala za crnogorsko tržište.
- Prema preliminarnim podacima Centralne banke Crne Gore, ukupan priliv stranih investicija u Crnu Goru, u periodu od 01. januara do 30. novembra 2025. godine iznosi867 miliona eura, što potvrđuje da zemlja i dalje ostaje atraktivna destinacija za strani kapital. U tom okviru,Turska se pozicionirala kao najveći pojedinačni investitor, sa ukupnim ulaganjima od127,1 milion eura, odnosno oko15 odsto ukupnog priliva. Time je Turska ispred Srbije, Njemačke i Sjedinjenih Američkih Država, koje tradicionalno važe za najznačajnije ekonomske partnere Crne Gore - naveli su u Turskoj privrednoj komori u Crnoj Gori.
Struktura turskih ulaganja pokazuje, ističu oni, da je fokus dominantno na razvojnim projektima.
- Najveći dio kapitala, čak75,3 miliona eura, realizovan je krozinterkompanijsko finansiranje, odnosno kroz pozajmice i projektne aranžmane između povezanih kompanija. To ukazuje na dugoročnu strategiju turskih investitora, koji ne nastupaju kratkoročno, već grade poslovno prisustvo kroz finansiranje i razvoj projekata u Crnoj Gori - naglasili su u saopštenju.
Značajan iznos od 46,6 miliona eura odnosi se, prema njihovim riječima, na kupovinu nekretnina, što potvrđuje da Crna Gora ostaje izuzetno interesantna za turski kapital u oblastima turizma, hotelijerstva i stanogradnje.
- Direktna ulaganja u domaća preduzeća i banke iznose 5,1 milion eura, što govori da postoji dodatni prostor da se saradnja u narednom periodu proširi i kroz strateška partnerstva, zajednička preduzeća i veći ulazak turskog kapitala u realni sektor. Važno je naglasiti da iz Turske gotovo da nema povlačenja kapitala iz Crne Gore, što predstavlja signalstabilnosti i povjerenja u crnogorski poslovni ambijent - naveli su u Turskoj privrednoj komori u Crnoj Gori.
Ekonomski odnosi Crne Gore i Turske posljednjih godina bilježe, kažu oni, snažan uzlazni trend, kako kroz investicije, tako i kroz trgovinu i turizam.
- Sve veći broj turskih kompanija prisutan je u građevinarstvu, saobraćaju, energetici i uslugama, dok Crna Gora postaje prepoznata kao sigurna i perspektivna destinacija za dugoročna ulaganja. Zaključno, podaci CBCG potvrđuju da je Turska trenutnoključni investicioni partner Crne Gore, sa rastućim uticajem na razvojne projekte i tržište nekretnina, što može imati značajan efekat na ukupni ekonomski rast zemlje u narednom periodu - naveli su u saopštenju.

Turska vodeći investitor u Crnoj Gori

Crna Gora i Republika Turska dijele zajednički interes da kroz snažnu institucionalnu saradnju odgovore na savremene bezbjednosne izazove, te da će nastaviti rad na jačanju konkretnih oblika saradnje u oblastima bezbjednosti i zaštite i spašavanja - ocijenjeno je na sastanku ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića sa novoimenovanom ambasadorkom Republike Turske u Crnoj Gori Ajdom Unlu.
Sagovornici su, kako se navodi u saopštenju, izrazili zadovoljstvo dosadašnjim nivoom saradnje u oblasti unutrašnjih poslova i bezbjednosti, ističući da će bilateralni odnosi u narednom periodu biti dodatno osnaženi kroz unapređenje operativne saradnje, razmjenu informacija i realizaciju zajedničkih inicijativa.
Šaranović je naglasio značaj partnerskih odnosa sa Republikom Turskom, posebno u oblastima zaštite i spašavanja, kao i u borbi protiv svih oblika kriminala, uključujući organizovani i transnacionalni kriminal.&nbsp;
Posebno je istakao fokus na jačanje materijalno-tehničkih kapaciteta i unapređenje profesionalnih standarda u sistemu bezbjednosti.
- Naša predanost modernizaciji i jačanju kapaciteta Ministarstva unutrašnjih poslova nije samo ulaganje u opremu i tehnologiju, već i u profesionalizam već u i spremnost da odgovorno i efikasno odgovorimo na sve bezbjednosne izazove. Saradnja sa partnerima poput Republike Turske omogućava nam da te ambicije pretvorimo u konkretne rezultate - naveo je Šaranović.
Unlu je izrazila spremnost Turske da nastavi i dodatno unaprijedi saradnju sa Ministarstvom unutrašnjih poslova.
- Republika Turska snažno podržava sve korake koje Crna Gora preduzima na svom evropskom putu. Spremni smo da kroz konkretne oblike saradnje dodatno osnažimo partnerski odnos između naših zemalja, jer nas povezuje ne samo strateško partnerstvo, već i veliko prijateljstvo koje inspiriše zajedničke vizije za stabilnu i prosperitetnu budućnost - kazala je Unlu.

Šaranović - Unlu: Zajednički napori za sigurniju i stabilniju budućnost

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović primio je na Cetinju akreditivna pisma novoimenovanih ambasadora Turske Ajde Unlu, Irske Kevina Kolgana, Brazila Marije Klare de Abreu Rade i Bangladeša Abu Tahera Muhameda Rokebula Hakua.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026012913018_10ced95bbf7d45b8149693c3f99b6d02d06028d50b89290f1250349f55a5f1a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026012913018_10ced95bbf7d45b8149693c3f99b6d02d06028d50b89290f1250349f55a5f1a3" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="Milatović i ambasador Irske"><figcaption>Milatović i ambasador Irske(Photo: Kabinet predsjednika)</figcaption></figure>  Tokom odvojenih razgovora, Milatović poručio je da Crna Gora ostaje pouzdan međunarodni partner i da aktivno radi na jačanju političkog dijaloga, ekonomskih odnosa i institucionalne saradnje sa državama prijateljima, u okviru jasnog evropskog kursa zemlje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026012913018_8476ab9bb4aa072f6e58fb33184b1dedbf395e4c8a62854536d4cd45b5368d99.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2026012913018_8476ab9bb4aa072f6e58fb33184b1dedbf395e4c8a62854536d4cd45b5368d99" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="Milatović i ambasadorka Brazila"><figcaption>Milatović i ambasadorka Brazila(Photo: Kabinet predsjednika)</figcaption></figure>  - Sagovornici su izrazili spremnost za unapređenje saradnje u oblastima od zajedničkog interesa, sa fokusom na investicije, obrazovanje i nauku, kulturu, turizam, kao i multilateralnu saradnju - naveli su u Milatovićevom kabinetu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026012913018_4f1140d628d22122da53109d2d0c58518890923c1b3ad8b8e638e73e0cb5052a.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2026012913018_4f1140d628d22122da53109d2d0c58518890923c1b3ad8b8e638e73e0cb5052a" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="Milatović i ambasadorka Turske"><figcaption>Milatović i ambasadorka Turske(Photo: Kabinet predsjednika)</figcaption></figure>  Svečanost na Cetinju ocijenjena je, dodaju oni, kao još jedan korak ka jačanju međunarodnih partnerstava Crne Gore i ostvarenju strateškog cilja - članstva u Evropskoj uniji do 2028. godine.

Milatović primio akreditivna pisma ambasadora Turske, Irske, Brazila i Bangladeša: Ostajemo pouzdan međunarodni partner

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani granice u slučaju najgoreg scenarija, odnosno potpunog kolapsa vlasti u Teheranu, objavio je Middle East Eye (MEE).
Prema navodima MEE-a, visoki zvaničnici turskog Ministarstva vanjskih poslova su u četvrtak, na zatvorenom sastanku u parlamentu, informisali poslanike da Ankara priprema više mogućih scenarija u vezi s Iranom. Te informacije su ovom portalu prenijela dvojica učesnika sastanka.
<h2>„Tampon-zona“</h2>
Jedan od izvora naveo je da su turski zvaničnici koristili termin „tampon-zona“ kako bi opisali namjeru Ankare da učini sve što je moguće da spriječi novi talas izbjeglica da uđe u zemlju.
Drugi učesnik sastanka, međutim, istakao je da taj izraz nije eksplicitno korišćen, iako je izražena spremnost da se preduzmu mjere izvan uobičajenih procedura.
– U suštini, kazali su da smatraju kako sve moguće mjere na iranskoj strani granice treba preduzeti kako bi oni koji bi eventualno krenuli tokom migracija tamo i ostali – rekao je drugi izvor.
Tursko Ministarstvo odbrane je ranije ovog mjeseca saopštilo da je Ankara dodatno ojačala bezbjednost duž granice s Iranom, duge 560 kilometara, kroz tehnološki unaprijeđen sistem fizičkih barijera.
Mjere uključuju 203 elektrooptičke kule, 43 kule s liftovima, modularni betonski zid u dužini od 380 kilometara, kao i 553 kilometra odbrambenih kanala.
Ministarstvo je navelo i da su pogranična područja pod stalnim nadzorom izviđačkih i nadzornih sistema, uključujući dronove i avione.
Jedan turski medij objavio je da su tokom istog sastanka zvaničnici obavijestili poslanike da je tokom nedavnih krvavih protesta protiv vlasti u Iranu poginulo oko 4.000 ljudi, dok je više od 20.000 ranjeno.
Protesti su izbili zbog naglog rasta inflacije i snažnog pada vrijednosti iranske valute, a zatim su se brzo proširili širom zemlje. Iako je bilo nasilnih incidenata od strane dijela demonstranata, više istraga i snimaka ukazuje na to da su vlasti u Teheranu koristile nesrazmjernu silu kako bi ugušile proteste. Istovremeno je uvedena i blokada interneta.
<h2>Američko vojno jačanje u regionu</h2>
Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan izjavio je u petak za televiziju da se Ankara protivi bilo kakvoj stranoj intervenciji u Iranu i pozvao američku administraciju da krizu rješava diplomatskim putem.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp u početku je zaprijetio Teheranu zbog nasilnog gušenja protesta, ali je kasnije poručio da je otvoren za razgovore s iranskim rukovodstvom.
Ipak, Vašington razmatra mogućnost preciznih udara na „visokorangirane“ iranske zvaničnike i vojne komandante koje smatra odgovornima za smrt demonstranata, rekao je za MEE jedan zvaničnik iz Zaliva upoznat s internim razgovorima.
Tokom posljednjih dana Sjedinjene Američke Države rasporedile su borbene avione, sisteme protivvazdušne odbrane i ratne brodove u regionu Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, čime je Donaldu Trampu data opcija napada na visoke iranske zvaničnike.
Jačanje vojne prisutnosti, kako se čini, dostiže vrhunac. U ponedjeljak je nosač aviona USS Abraham Lincoln uplovio u vode Bliskog istoka.
<h2>Moguće posljedice</h2>
Turske vlasti su svjesne posljedica operacija promjene režima i ratova, imajući u vidu destabilizujuće efekte američke invazije na Irak 2003. godine, kao i, u novije vrijeme, građanskog rata u Siriji od 2011. do 2024. godine.
Ti sukobi doveli su do dolaska stotina hiljada izbjeglica u Tursku, što je dodatno opteretilo ključne sektore poput energetike i trgovine.
Tursko društvo ostaje izrazito osjetljivo na prisustvo izbjeglica, naročito oko 2,7 miliona Sirijaca, od kojih se mnogi sada vraćaju u Siriju nakon pada režima Bašara al-Asada.
Middle East Eye je u junu izvijestio da turski zvaničnici procjenjuju kako bi potpuni rat između Izraela i Irana mogao gurnuti i do milion iranskih izbjeglica ka turskoj granici.
Izvori su tada naveli da je malo vjerovatno da bi Ankara prihvatila bilo kakve izbjeglice, osim onih kojima je neophodna hitna humanitarna pomoć.
MEE je takođe objavio da Turska više neće primjenjivati politiku „otvorenih vrata“ prema susjednim državama u slučaju novih izbjegličkih talasa. Iranski državljani trenutno mogu ulaziti u Tursku bez vize.
Dodatni problem koji komplikuje ove planove jeste prisustvo azerbejdžanskih Turaka u Iranu, kojih prema procjenama ima najmanje 12 miliona.
Još nije jasno kako bi Ankara reagovala u slučaju masovnog dolaska pripadnika ove zajednice na granicu, što bi moglo izazvati snažan unutrašnji pritisak da im se omogući ulazak u zemlju.

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani

During the summer flight season a direct air route between Podgorica and Antalya will be established, the ETV Portal has learned.
This important air connection will operate three times a week and, according to information obtained by the ETV Portal, the route will be served by SunExpress Airlines.
SunExpress is a Turkish-German airline based in Antalya, founded in October 1989 as a joint venture between Turkish Airlines and Lufthansa. The company operates scheduled and charter passenger flights to 90 destinations in 30 countries.
During the summer flight season, Montenegro will be connected to more than 130 destinations through its two airports. It is expected that during this period Podgorica will have air connections to more than 70 destinations, while Tivat will be connected to more than 60.

Miraš Dušević

ETV Portal learns: Direct flights Podgorica - Antalya coming soon

Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan izjavio je da američki predsjednik Donald Tramp posjeduje jedinstven kapacitet da izvrši pritisak na Izrael i zaustavi sukobe u Pojasu Gaze.
Gostujući u emisiji "On the Record" Fidan je naglasio da Tramp može djelovati nezavisno od uticaja različitih lobija, što mu daje slobodu da povuče konkretne poteze.
Fidan je istakao da je Izrael do sada više puta kršio sporazume o prekidu vatre, ali vjeruje da bi se situacija mogla promijeniti dolaskom nove administracije u Bijelu kuću.
- Vjerujemo da je predsjednik Tramp jedina osoba koja zaista može izvršiti pritisak na Izrael. On je nezavisan od ciljeva različitih lobija, može razmišljati i djelovati samostalno. Ako on to želi, on ima kapacitet da zaustavi pogrešno ponašanje Izraela - poručio je šef turske diplomatije.
Na pitanje o eventualnom slanju turskih trupa u Gazu, Fidan je podsjetio na stav predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana da je Ankara spremna učiniti sve u svojoj moći za postizanje mira. On je potvrdio da bi Turska bila voljna učestvovati u međunarodnim stabilizacijskim snagama, ali je naglasio da bi takav korak zavisio od šireg međunarodnog konsenzusa.
Govoreći o potencijalnoj američkoj intervenciji u Iranu, Fidan je uputio direktan savjet "američkim prijateljima" da ne ponavljaju greške iz prošlosti.
- Savjetovao bih svojim američkim prijateljima: Ne radite to. Nemojte od Irana napraviti novu Venecuelu - poručio je Fidan.
Istakao je da je Teheran otvoren za pregovore, ali da se mora pronaći način koji bi im omogućio da "sačuvaju obraz".
Priznao je da sankcije teško pogađaju iransku ekonomiju, što izaziva nezadovoljstvo naroda, ali je upozorio da će se Iran, ako se osjeti satjeranim u ćošak, pripremiti za najgori mogući scenario.
Fidan je podcrtao da je Iran ogroman susjed Turske i da se dešavanja u toj zemlji direktno odražavaju na cijelu regiju. Prema njegovim riječima, Ankara vjeruje da je dijalog, a ne sila, jedini put za rješavanje sporova.
Iako smatra da su iranske vlasti primile poruku naroda kroz proteste, Fidan je napomenuo da vlada u Teheranu, zbog finansijskih blokada u međunarodnom sistemu, teško može osigurati ekonomski boljitak svom stanovništvu. Ipak, zaključio je kako ne vjeruje da će trenutni pritisci dovesti do promjene vlasti.

Fidan upozorio Amerikance: Ne pravite od Irana novu Venecuelu, spremni su pregovarati ako "sačuvaju obraz"

Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan upozorio je u petak da postoje znakovi da Izrael traži priliku za napad na Iran, te je kazao da je tokom nedavne posjete Teheranu iranskom rukovodstvu prenio zabrinutost Ankare zbog mogućeg napada i opće destabilizacije regije.
Fidan je u intervjuu za tursku televiziju NTV istakao da postoje pokazatelji da Izrael "posebno traži priliku da udari na Iran". Na dodatno pitanje da li se ova procjena odnosi i na Sjedinjene Američke Države, naglasio je da se posebno Izrael smatra akterom koji traži takvu priliku.
Šef turske diplomatije naveo je da je zabrinutost zbog mogućeg napada direktno prenio iranskim zvaničnicima tokom nedavne posjete Teheranu.
- Kada sam ovih dana išao u Teheran, kao njihov prijatelj rekao sam im sve o ovom procesu. A znate, prijatelj govori gorke istine - rekao je Fidan.
Fidanova upozorenja uslijedila su nakon što je turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan u telefonskom razgovoru s iranskim kolegom Masudom Pezeškijanom u četvrtak poručio da je Turska protiv bilo kakvih stranih intervencija u Iranu te da cijeni mir i stabilnost svog susjeda.
S druge strane, u petak je visoki iranski zvaničnik za agenciju Rojters izjavio da će Teheran svaki napad svojih neprijatelja tretirati "kao totalni rat" protiv njih. Time je dodatno zaoštrena retorika u sve napetijem ratu riječi između Vašingtona i iranskog rukovodstva.

Fidan: Upozorio sam Teheran da Izrael traži priliku da napadne Iran

Sunčan dan, navijanje na plaži Raffaello, balun u vazduhu i aplauzi publike za atraktivne poteze u moru od 14 stepeni – u Herceg Novom se i ovog februara igrao picigin.
Već tradicionalno, deveti put, Praznik mimoze ponudio je jedan od najatraktivnijih sportsko-zabavnih programa u kojem je učestvovalo 11 ekipa, među kojima je prvi put bio i ženski tim – Galiotice. Turnir je imao i humanitarni karakter, kojem su se pridružili i osvajači prva tri mjesta i u cjelosti donirali svoje nagrade, navode u saopštenju iz Opštine Herceg Novi.
U poretku na vrhu tabele nije bilo promjena – četvrtu godinu zaredom pobjednik je ekipa Zeleničke tihe vale: Ivan Matović, Milan Kostić, Lazar Vuksanović, Dušan Vujinović i Vladimir Pavlović.
- Ove godine se, za razliku od prošlih, nismo nešto naročito spremali, ali opet smo pokazali da smo najbolji i da se picigin još igra u Zelenici. Imali smo dobru konkurenciju, posebno ističem ekipu iz Hrvatske koja igra drugačije picigin, ali ipak se, izgleda, sudijama i publici više sviđa naš stil igre - kazao je Matović.
Drugoplasirana ekipa Udruga Makarski picigin igrala je u sastavu: Roko Saničić, Mario Pihler, Nino Ravlić, Milan Grubišić, Mihovil Marinović i Marino Popović.
Došao sam čak iz Švedske samo radi ovoga, kao pojačanje ekipi, zato što sam čuo utiske od prošle godine i rekao sam da moram doći. I stvarno, nisam se razočarao, već oduševio ljudima, vremenom, provodom. Svaka čast na organizaciji, na gostoprimstvu, na svemu", kazao je Saničić i najavio da sljedeći put stižu sa još dvije ekipe i „ciljaju zlato, srebro i bronzu".
Treće mjesto osvojila je ekipa Blavori – Nemanja Mandić, Luka Ljubisavljević, Ivan Samardžić, Marko Božović i Rade Đukić.
- Ušli smo sa nula stresa i sto posto samopouzdanja, a ako nastavimo ovako, mislim da sljedeće godine možemo da osvojimo turnir - istakao je Mandić.
Pehar za najatraktivniji potez dodijeljen je Lazaru Vuksanoviću iz ekipe Zeleničke tihe vale, a priznanje za najmlađeg učesnika ponio je Aleksandar Dabović, član ekipe Got.
- Drugi put sam na takmičenju u piciginu i drugi put osvajam ovo priznanje, mada sam prošle godine preskočio jer mi je ruka bila povrijeđena. Mnogo sam uzbuđen. More je bilo hladno, ali je sunčan dan pa je lakše. Svaka čast svim učesnicima - kazao je Dabović.
Članica ženske ekipe Galiotice i najstarija učesnica turnira, Rada Đaković, kaže da je ideja o formiranju prve ženske postave u piciginu došla „sasvim spontano, slučajno i u zadnji vakat".
- Da je bilo malo više vremena, da se malo bolje konkuriše ovim muškima, bilo bi bolje, ali mi smo se odlično snašle. Ono što je najbitnije, htjele smo da pokrenemo malo prave novske ženske energije na, po meni, jednom od najatraktivnijih programa Praznika mimoze. Nadam se da će zaživjeti ženski picigin - kazala je Đaković.
Deveti turnir u piciginu nastupom su otvorili Gradska muzika, prvi i mlađi ansambl mažoretki i trombonjeri, što je jedan od noviteta, ističe organizator Vuksan Stamenković.
- Uz pehare pobjednicima, statue učesnicima, novitet je i to što su svi dobili članske karte kao uspomenu na ovogodišnji turnir. Bilo je izuzetno dobro, svi su se odazvali, i nebo i sunce su dali svoj doprinos. Ovogodišnje iznenađenje bila je ženska ekipa, Rada je napravila performans i doprinijela da turnir bude još bolji nego inače - kazao je Stamenković.
Naredna godina biće jubilarna, pa je organizacijski tim već počeo da razmatra kako da deseti turnir u piciginu bude još bolji, i kada je riječ o promociji i organizaciji. Vjeruju da će imati podršku da naprave još jedan februarski spektakl i iz Herceg Novog pošalju najljepše priče.

Kad balun poleti, zima prestaje: Na Prazniku mimoze održan deveti turnir u piciginu

Bivši ministar spoljnih poslova Savezne Republike Jugoslavije i nekadašnji ambasador pri Ujedinjenim nacijama (UN) Vladislav Jovanović preminuo je sinoć u 93. godini života, saopštila je njegova porodica.
Diplomatsku karijeru je započeo 1957. godine u ministarstvu inostranih poslova Jugoslavije.
Bio je šef diplomatije u dva mandata, ambasador pri UN, Turskoj, službovao u Briselu, Londonu.
Četiri godine je proveo na položaju referenta ambasade u Briselu (1960-1964), zatim je bio drugi sekretar ambasade u Ankari (1967-1971), savjetnik ambasade u Londonu (1975-1979).
Bio je ambasador SFRJ u Turskoj od 1985. do 1989. godine.
Vodio je nekoliko delegacija Jugoslavije na mirovnim i drugim pregovorima tokom devedesetih godina prošlog vijeka.

Preminuo Vladislav Jovanović, bivši ministar spoljnih poslova SRJ

Sljedeća runda razgovora između zvaničnika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Irana biće održana u četvrtak u Ženevi.
To je, kako prenose mediji, izjavio ministar spoljnih poslova Omana, ubrzo nakon što je šef iranskog diplomatskog tima rekao da očekuje da će se tada sastati sa američkim izaslanikom Stivom Vitkofom.
Ministar spoljnih poslova Omana, Badr el Busaidi rekao je na društvenim mrežama da je zadovoljan što može da potvrdi sastanak "sa pozitivnim naporima da se učini dodatni korak ka finalizaciji sporazuma".
Oman je ranije bio domaćin indirektnih razgovora o nuklearnom programu Irana i posredovao je u posljednjoj rundi u Ženevi prošle sedmice.
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči je u intervjuu emitovanom danas rekao za američku televizijsku mrežu Si Bi Es (CBS) da postoji "dobra šansa" za diplomatsko rešenje nuklearnog pitanja, dodajući da je to jedino pitanje o kojem se razgovara.
Američka administracija insistira na ustupcima od svog dugogodišnjeg protivnika i izgradila je najveće američko vojno prisustvo na Bliskom istoku u posljednjih nekoliko decenija.
Predsjednik SAD Donald Tramp upozorio je u petak da su mogući ograničeni napadi na Iran, čak i nakon što je Arakči u to vrijeme rekao da Teheran očekuje da će predlog sporazuma biti spreman u narednih nekoliko dana.
Arakči je rekao da Iran još uvijek radi na nacrtu predloga. Dodao je da Iran ima pravo da obogaćuje uranijum. U petak je rekao da njegove američke kolege nisu tražile nulto obogaćivanje kao dio posljednje runde razgovora, što američki zvaničnici nisu javno rekli.
I Iran i SAD su signalizirali da su spremni za rat ako razgovori o nuklearnom programu Teherana propadnu.

Sljedeća runda razgovora između SAD i Irana biće održana u četvrtak

Evropska komisija zatražila je “punu jasnoću” od Sjedinjenih Američkih Država i pozvala svog trgovinskog partnera da ispuni preuzete obaveze nakon što je Vrhovni sud SAD-a poništio dio najširih carina koje je uveo predsjednik Donald Tramp.
Trump je oštro reagovao na odluku suda i u subotu poručio da želi globalne carine od 15 posto, što je povećanje u odnosu na 10 posto koje je najavio dan ranije.
Evropska komisija je saopštila da trenutna situacija ne pogoduje ostvarivanju "pravedne, uravnotežene i obostrano korisne" transatlantske trgovine i ulaganja, kako je dogovoreno i precizirano u Zajedničkoj izjavi EU-SAD iz augusta 2025. godine.
Američki i evropski zvaničnici prošle godine su postigli trgovinski sporazum kojim se uvodi uvozna carina od 15 posto na 70 posto evropske robe koja se izvozi u Sjedinjene Države. Evropska komisija vodi trgovinsku politiku za svih 27 država članica EU.
Visoki zastupnik u EU je u nedjelju najavio da će predložiti pregovaračkom timu Evropskog parlamenta da se proces ratifikacije sporazuma stavi na pauzu, prenose mediji.
- Čisti carinski haos od strane američke administracije. Više niko ne može da se snađe u svemu ovome. Samo otvorena pitanja i rastuća neizvjesnost za EU i ostale trgovinske partnere SAD-a - napisao je na društvenim mrežama Bernd Lange, predsjedavajući odbora Parlamenta za međunarodnu trgovinu.
Vrijednost trgovine robom i uslugama između EU i SAD-a iznosila je 1,7 biliona eura u 2024. godini, odnosno u prosjeku 4,6 milijardi eura dnevno, prema podacima statističkog ureda Eurostat.
- Dogovor je dogovor. Kao najveći trgovinski partner Sjedinjenih Američkih Država, EU očekuje da SAD ispune svoje obaveze iz Zajedničke izjave – baš kao što EU stoji iza svojih obaveza. Proizvodi iz EU moraju nastaviti imati najpovoljniji mogući tretman, bez povećanja carina iznad jasno definisanog i sveobuhvatnog plafona koji je ranije dogovoren - poručila je Evropska komisija.
Najveći evropski izvozni proizvodi u SAD su farmaceutski proizvodi, automobili, avioni, hemikalije, medicinski instrumenti te vino i žestoka pića. Među najvećim američkim izvoznim proizvodima u EU su profesionalne i naučne usluge poput platnih sistema i cloud infrastrukture, nafta i gas, farmaceutski proizvodi, medicinska oprema, aeronautički proizvodi i automobili.
- Kada se primjenjuju nepredvidivo, carine su po svojoj prirodi disruptivne, potkopavaju povjerenje i stabilnost na globalnim tržištima i stvaraju dodatnu neizvjesnost u međunarodnim lancima snabdijevanja - dodala je komisija.
Kao primarno trgovinski blok, EU ima snažan instrument za mogući odgovor, takozvani Instrument protiv prisile. On uključuje niz mjera za blokiranje ili ograničavanje trgovine i ulaganja iz zemalja za koje se utvrdi da vrše neprimjeren pritisak na države članice ili kompanije u EU.
Mjere mogu uključivati ograničavanje izvoza i uvoza roba i usluga, zabranu pristupa zemalja ili kompanija javnim tenderima u EU ili ograničavanje stranih direktnih investicija. U svom najtežem obliku, ovaj mehanizam bi praktično zatvorio pristup tržištu EU sa 450 miliona potrošača i nanio milijarde dolara gubitaka američkim kompanijama i ekonomiji SAD-a.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Ftramp-kaze-da-uvodi-globalne-carine-od-15-odsto&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: turska