<article>Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija saopštilo je da je završena rekonstrukcija SSŠ ,,Sergije Stanić” u Podgorici, vrijednosti oko dva miliona eura. <figure><amp-img width="1500" height="1200" layout="responsive" src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251112191152_2f00b30183c0fa2f4710dd8daffea0f4494cb723f58f2162fc0dd380a08d3a30.jpg"></amp-img></figure>- U okviru adaptacije, urađena je potpuna rekonstrukcija prostora koja podrazumijeva izradu termoizolacione fasade, zamjenu sanitarija i unapređenje funkcionalne organizacije sanitarnih čvorova. Urađena je i sanacija podova, zidova i plafona, zamjena unutrašnje i spoljašnje bravarije, a ugrađen je i novi sistem grijanja - saopšteno je iz MPNI.<figure><amp-img width="1500" height="1200" layout="responsive" src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251112191152_6b516ee7c14936f1673877f4a3d6e41f03e58adb5cac2cae5b4efe4fb678d92a.jpg"></amp-img></figure>Pored toga, saniran je i dio krova, dok je postojeće osvjetljenje zamijenjeno novim. Takođe, dio ovog projekta je i potpuna rekonstrukcija fiskulturne sale.<figure><amp-img width="1500" height="1200" layout="responsive" src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251112191152_0412e525b7f8875781f4ce153d4819853629962b66d8cc57c37589974e6cdccb.jpg"></amp-img></figure>Radovi su realizovani u okviru projekta sa Evropskom investicionom bankom - EIB koji podrazumijeva rekonstrukciju devet stručnih škola u Crnoj Gori. <figure><amp-img width="1500" height="1200" layout="responsive" src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251112191152_7d449071614357ee8c99dfb7e2da47213741599a37fea784036764b6d0c81f31.jpg"></amp-img></figure>- Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija i Ministarstvo javnih radova će i u narednom periodu nastaviti da realizuju zajedničke projekte koji imaju za cilj unapređenja kvaliteta obrazovne infrastrukture, poklanjajući posebnu pažnju podsticanju razvoja stručnog obrazovanja - poručeno je iz tog resora.</article>

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija saopštilo je da je završena rekonstrukcija SSŠ ,,Sergije Stanić” u Podgorici, vrijednosti oko dva miliona eura.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251112191152_2f00b30183c0fa2f4710dd8daffea0f4494cb723f58f2162fc0dd380a08d3a30.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251112191152_2f00b30183c0fa2f4710dd8daffea0f4494cb723f58f2162fc0dd380a08d3a30" data-rendition-name="original" width="1500" height="1200" loading="lazy" alt="Sergej Stanić rekonstrukcija"></figure>  - U okviru adaptacije, urađena je potpuna rekonstrukcija prostora koja podrazumijeva izradu termoizolacione fasade, zamjenu sanitarija i unapređenje funkcionalne organizacije sanitarnih čvorova. Urađena je i sanacija podova, zidova i plafona, zamjena unutrašnje i spoljašnje bravarije, a ugrađen je i novi sistem grijanja - saopšteno je iz MPNI.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251112191152_6b516ee7c14936f1673877f4a3d6e41f03e58adb5cac2cae5b4efe4fb678d92a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251112191152_6b516ee7c14936f1673877f4a3d6e41f03e58adb5cac2cae5b4efe4fb678d92a" data-rendition-name="original" width="1500" height="1200" loading="lazy" alt="Sergej Stanić rekonstrukcija"></figure>  Pored toga, saniran je i dio krova, dok je postojeće osvjetljenje zamijenjeno novim. Takođe, dio ovog projekta je i potpuna rekonstrukcija fiskulturne sale.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251112191152_0412e525b7f8875781f4ce153d4819853629962b66d8cc57c37589974e6cdccb.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251112191152_0412e525b7f8875781f4ce153d4819853629962b66d8cc57c37589974e6cdccb" data-rendition-name="original" width="1500" height="1200" loading="lazy" alt="Sergej Stanić rekonstrukcija"></figure>  Radovi su realizovani u okviru projekta sa Evropskom investicionom bankom - EIB koji podrazumijeva rekonstrukciju devet stručnih škola u Crnoj Gori.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251112191152_7d449071614357ee8c99dfb7e2da47213741599a37fea784036764b6d0c81f31.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251112191152_7d449071614357ee8c99dfb7e2da47213741599a37fea784036764b6d0c81f31" data-rendition-name="original" width="1500" height="1200" loading="lazy" alt="Sergej Stanić rekonstrukcija"></figure>  - Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija i Ministarstvo javnih radova će i u narednom periodu nastaviti da realizuju zajedničke projekte koji imaju za cilj unapređenja kvaliteta obrazovne infrastrukture, poklanjajući posebnu pažnju podsticanju razvoja stručnog obrazovanja - poručeno je iz tog resora.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

SSŠ ,,Sergije Stanić“

rekonstrukcija

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija

Društvo

(FOTO) Rekonstruisana SSŠ ,,Sergije Stanić“

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija saopštilo je da je završena rekonstrukcija SSŠ ,,Sergije Stanić” u Podgorici, vrijednosti oko dva miliona eura. <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251112191152_2f00b30183c0fa2f4710dd8daffea0f4494cb723f58f2162fc0dd380a08d3a30.jpg" width="1500" height="1200" loading="lazy" alt="Sergej Stanić rekonstrukcija" /></figure> - U okviru adaptacije, urađena je potpuna rekonstrukcija prostora koja podrazumijeva izradu termoizolacione fasade, zamjenu sanitarija i unapređenje funkcionalne organizacije sanitarnih čvorova. Urađena je i sanacija podova, zidova i plafona, zamjena unutrašnje i spoljašnje bravarije, a ugrađen je i novi sistem grijanja - saopšteno je iz MPNI. <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251112191152_6b516ee7c14936f1673877f4a3d6e41f03e58adb5cac2cae5b4efe4fb678d92a.jpg" width="1500" height="1200" loading="lazy" alt="Sergej Stanić rekonstrukcija" /></figure> Pored toga, saniran je i dio krova, dok je postojeće osvjetljenje zamijenjeno novim. Takođe, dio ovog projekta je i potpuna rekonstrukcija fiskulturne sale. <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251112191152_0412e525b7f8875781f4ce153d4819853629962b66d8cc57c37589974e6cdccb.jpg" width="1500" height="1200" loading="lazy" alt="Sergej Stanić rekonstrukcija" /></figure> Radovi su realizovani u okviru projekta sa Evropskom investicionom bankom - EIB koji podrazumijeva rekonstrukciju devet stručnih škola u Crnoj Gori. <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251112191152_7d449071614357ee8c99dfb7e2da47213741599a37fea784036764b6d0c81f31.jpg" width="1500" height="1200" loading="lazy" alt="Sergej Stanić rekonstrukcija" /></figure> - Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija i Ministarstvo javnih radova će i u narednom periodu nastaviti da realizuju zajedničke projekte koji imaju za cilj unapređenja kvaliteta obrazovne infrastrukture, poklanjajući posebnu pažnju podsticanju razvoja stručnog obrazovanja - poručeno je iz tog resora.

U tivatskom naselju Dumidran dogodio se incident izazvan lutajućom stokom.
Na video-snimku objavljenom na društvenim mrežama vidi se dijete koje stoji između dva automobila na trotoaru, dok se nekoliko krava slobodno kreće ulicom i zatrčava prema djetetu.
Starija osoba uspijeva da reaguje i da ga skloni na vrijeme, čime je spriječena moguća tragedija.
Prema saznanjima lista Vijesti, dijete je spasio komunalni policajac.
Napominju da je incident ponovo otvorio pitanje neodgovornog odnosa vlasnika stoke i neefikasnosti sistema koji godinama ne uspijeva da riješi taj problem.

Tivat: Lutajuća stoka umalo pregazila dijete

Ako Crna Gora želi da ostane vjerodostojan kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, neophodno je da političke snage koje istinski dijele evropske vrijednosti sarađuju i zajednički predvode reforme.
To je poručeno na prvoj sesiji Regionalnog plenuma „Pukotine u demokratiji: nacionalizam i klerikalizam na Zapadnom Balkanu“, koji zajednički organizuju Centar za građansko obrazovanje (CGO), Regionalna akademija za razvoj demokratije (ADD) iz Novog Sada, Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu (FPN) i njemačka Fondacija Friedrich Ebert (FES).
Bivša ministarka vanjskih poslova Hrvatske Vesna Pusić, na noćnoj sesiji „NON-paper za Crnu Goru”, ocijenila je da Izvještaj Evropske komisije (EK) o Crnoj Gori pokazuje veći optimizam EU da primi Crnu Goru, nego cijele koalicije na vlasti da država uđe u Uniju.
Ona je ukazala i da su tri grupe tema apostrofirane kao problematične, iako to nije dobilo veliku pažnju javnosti: carinske službe i carinska politika, zatim zaštita životne sredine, hrana, poljoprivreda i ribarstvo, kao i socijalna politika i zapošljavanje.
Ona je ocijenila da mnogi u institucijama EU misle da će ulaskom Crne Gora pokazati da proširenje nije mrtvo, a sa druge strane smatraju da je Crna Gora dovoljno mala da neće praviti previše problema, što se tiče budžeta i slično.
Pusić je, govoreći o non pejperu čiji je jedan od autora, rekla da je ideja bila da se pokaže zašto je Crna Gora relevantna i da je mnogo značajnija od svoje veličine zbog geopolitičkog položaja.
Kako je navela, jedna od prepreka na putu Crne Gore je to da se vladajuća većina sastoji od jednog dijela koji je za ulazak Crne Gore u EU i drugog dijela za koji je vrlo upitno da je za ulazak u Uniju.
- Formalno cijelo vrijeme taj dio ponavlja da jeste, a vuče poteze koji uvijek zasmetaju Crnoj Gori da napravi napredak. Gotovo uvijek kad napravi napredak se napravi nešto što taj korak prema članstvu osujeti - rekla je Pusić.
Istakla je da je jedno od rješenja, koje je elaborirano u non pejperu, mentorstvo, kao u slučaju ulaska tri baltičke države sa kojima su partnerstvo uspostavile Danska, Švedska i Finska.
- Od administratora, do najvišeg nivoa državne uprave, radili su sa njima na pripremanju zakona i ljudi, kako bi što spremniji ušli u EU - &nbsp;rekla je Pusić i navela da bi trebalo da bude šest država koje ulaze u partnerske odnose sa šest država iz regiona.
Pusić smatra da je ulazak Crne Gore u EU skoro neophodan signal za region da je to moguće.
Ona je istakla da se nakon zatvaranja svih poglavlja čeka potpisivanje i ratifikacija, prije članstva.
- To je veliki posao iza toga. Zato u non pejperu piše da se one političke stranke koje zaista žele da Crna Gora uđu u EU moraju povezati. Izbori su 2027. godine i do tada nećete završiti cijeli posao, čak i da završite pregovore. Za te izbore se treba pripremiti, jer Crnoj Gori treba evropsko vođstvo - poručila je ona.
Naučni saradnik na Institutu za istoriju Češke akademije nauka i vanredni profesor na Fakultetu društvenih nauka Karlovog univerziteta u Pragu, František Šistek, mišljenja je da je Crna Gora lider u procesu pristupanja.
- Ljudi koji su radili mnogo da Crna Gora napreduje na evropskom putu sada su optimistični, ali to se ne može smatrati definitivnom pobjedom, jer ima još preporuka i put ispred Crne Gore je dugačak“, objasnio je Šištek.
On je istakao da je važno pitanje da li će Crna Gora biti na dobrom glasu, jer sve članice moraju da se izjasne da država može ući u EU. „Važno je da ne uđe članica koja nije spremna, koja je na unutrašnjem nivou ranjiva, podložna stranim uticajima“, kazao je Šištek.
On je, govoreći o probnom članstvu, naveo da je to realno u praksi teško sprovodivo. „Imamo iskustvo da je Mađarska, uzorna liberalna država koja je ušla bez većih problema, poslije više godina počela da se ponaša drugačije, zato to nije adekvatno rješenje“, kazao je Šištek.
On je kazao i da ne vidi efektivnu volju u Crnoj Gori da se negatvan uticaj Vučićeve Srbije prekine. „Jedan dio aktuelne vlasti je za Vučićev režim. I zašto bi oni bili neko ko to želi da ograniči? - zapitao se Šištek i dodao da je i veći dio medijske scene u Crnoj Gori pod direktnim uticajem Beograda.
Šištek je ocijenio da pad povjerenja u evropske integracije nije drastičan i da je cijela politička scena za ulazak u EU, osim minornih partija koje su otvoreno protiv.
Upozorio je da rast uticaja iz Beograda ili crkve može voditi daljem osipanju te podrške.
Bivši predsjednik Vlade Crne Gore Igor Lukšić ne vidi problematičnim heterogenost Vlade.
- Mislim da to nužno ne mora biti loše, pogotovo što su u opoziciji stranke koje su podrška procesu pristupnja i spremni su da podrže svaku inicijativu koja nas vodi korak bliže EU - objasnio je Lukšić.
On je naveo da se osjeća zasićenost procesom pregovora koji jako dugo traje, a što bi trebalo biti dodatni razlog da se naprave hrabriji potezi i iskoristi specifičan geopolitički trenutak.
- Uostalom, ne završava se posao time što ste ušli u EU, za mnoge oblasti će sigurno postojati tranzicioni period. Dok god su jasno postavljeni zadaci, dok imamo jasan nadzor nad procesom, mislim da je to moguće - rekao je Lukšić.
On je upozorio i da ne bi bilo dobro se oni koji vode sada proces opuste zato što im iz EU govore da će Crna Gora biti članica EU 2028. godine, iako je jasno da je sada sve mnogo lakše i brže nego u nekim ranijim fazama.
- Kako je loše ako se zatvori određeno poglavlje, a onda ne ispunjavaju obaveze koje proizilaze iz njega. Tu bi i EU trebalo da opominje, kako bi se pravac održao - kazao je on.
Lukšić je kazao da je u redu imati u Vladi sve partije proevropski orijentisane, pa makar i rektorički.&nbsp;
- Drago mi je da vidim predstavnike aktuelne vlasti koji su zainteresovani za progres u okviru NATO-a, iako se sjećamo da nije tako bilo uoči članstva u NATO. Drago mi je i danas u vlasti oni ljudi koji dočekivali Šešelja iz Haga sada pričaju neku drugu priču - &nbsp;rekao je Lukšić.
Lukšić je istakao da u probnom periodu članstva, kao modelu, ne vidi „ništa sablasno“, navodeći da se zaboravlja da je proces EU integracija i proces emancipacije društva.&nbsp;
- Mislim da bi taj proces išao brže ako bi bili dio jedne šire zajednice, u kojoj ne bi imali dileme makar kada su pitanja vanjske i bezbjednosne politike - rekao je Lukšić.
Izlaganja panelista pratila je i živa diskusija u kojoj su učestvovale diplomate, predstavnici akademske zajednice i civilnog sektora iz Crne Gore i regiona.
Večerašnju sesiju, koja je okupila preko 70 učesnika, moderirala je direktorka za strategiju i komunikacije CGO-a Zvezdana Kovač.

Za ulazak u EU Crnoj Gori potrebno evropsko vođstvo i političko jedinstvo

Učestali zahtjevi za vraćanje kapele na Lovćenu nijesu samo želja pojedinaca iz srpskog političkog korpusa, već, kako tvrde crnogorski intelektualci, dio šireg projekta urušavanja crnogorskog državnog i nacionalnog identiteta. Istoričari i pisci upozoravaju da su apeli vlastima da se pokrene postupak obnove kapele, simbolički i politički pritisci s ciljem kriminalizacije institucija i ljudi koji podržavaju nezavisnu Crnu Goru.
<h2>Politički pritisci na simbol Crne Gore</h2>
Sinhronizovano, jedan po jedan zahtjev – od izmjena Zakona o dinastiji Petrović Njegoš, legalizacije helikopterom donešene crkve na Rumiji do najave vraćanja kapele na Lovćenu. Nakon poslanika Pokreta Evropa sad i Socijalističke narodne partije, bivši premijer Zdravko Krivokapić pisao je premijeru Milojku Spajiću i predsjedniku države Jakovu Milatoviću da ih podsjeti, kaže, na višestruku obavezu i dug da pokrenu postupak obnove kapele na Lovćenu.
- To je naša višestruka obaveza, zavjet i dug, a vama dvojici pripala je čast da veliki san i neispunjenu želju našeg mitropolita Amfilohija pretočite u stvarnost - naveo je Krivokapić u obraćanju Spajiću i Milatoviću.
Stvarnost je, saglasni su istoričari i intelektualci bitno drugačija - nije u pitanju nikakva obaveza već dio političkog projekta urušavanja crnogorskog identiteta.
Nagrađivani crnogorski pisac Milorad Popović ocijenio je da je zahtjev da se kapela Aleksandra Karađorđevića ponovo postavi na Lovćen &nbsp;dio simboličkog, kulturološkog, nacionalnog zatiranja Crne Gore.
- Ako predsjednik parlamenta krši Ustav i u svojom Kabinetu drži zastavu druge države, ako ministar urbanizma traži da Kotor da se izuzme iz svjetske kulturne baštine to samo po sebi govori u kakvom je stanju duha danas Crna Gora. Traženje da se Aleksandrova kapela ponovo postavi na Lovćen je dio tog simboličkog, kulturološkog, nacionalnog zatiranja Crne Gore, jer Lovćen i Rumija su dvije svete planine crnogorske. Imali smo 2005. godine užasnu devastaciju vrha Rumije. Sad se traži postavljanje kapele na Lovćen, samo ne znam kako to može u jednoj civilizovanoj, pravnoj državi. Postojeći spomenik je dio kulturno-istorijske baštine Crne Gore, djelo Ivana Meštrovića. Misle li da sruše taj spomenik, ili da na njemu naprave neku skalameriju što bi samo po sebe bilo karikaturalno? Ali, s obzirom da danas u Crnoj Gori vlada potpuno bezakonje, da se na svaki način kriminalizuju svi simboli, institucije i ljudi koji su za nezavisnu Crnu Goru, možemo očekivati, ukoliko se ne stvori jedan organizovani otpor od strane političkih stranaka i građanskog društva u Crnoj Gori, da će oni taj monstruozni plan i ostvariti - kazao je Popović za TV E.
Da to jeste naum svjedoče i iz Nove Srpske demokratije Andrije Mandića.
- Ako dodatno želimo da uradimo za Petroviće da pomirimo Crnu Goru i smirimo strasti koje se uvijek razbuktaju tokom nekih datuma kao što je ovo oko Njegoševih dana, onda treba da vratimo Njegoševu kapelu na Lovćen đe joj je i mjesto - poručio poslanik NSD-a Jovan Vučurović na sjednici Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu.
<h2>Organizovan napad iz Beograda</h2>
Pisac Milorad Popović vjeruje da je riječ o organizovanom napadu na Crnu Goru koji dolazi iz Beograda.
- Od strane beogradskog štaba postoji plan uništavanja crnogorskog identiteta. Ovo što se tiče dinastije Petrović Njegoš i oko princa, to je samo jedan mali segment i priprema za mijenjanje Zakona o državljanstvu, Ustava Crne Gore i priprema za ponovnu aneksiju Crne Gore Srbiji. Ko to ne vidi, ne vidi ništa ili neće da vidi. Ovo sa mauzolejem je samo jedna kockica u tom planu urašavanja Crne gore i crnogorske nacije - kazao je Popović.
Upravo stranke parlamentarne većine insistiraju i na promjeni Zakona o dinastiji Petrović Njegoš. Poslanici PES-a tražili su da se u zakonu briše riječ "nasilna" ispred "aneksija" tvrdeći da je riječ o pleonazmu i da je svaka aneksija nasilna. To demantuju istoričari i istorijski dokumenti koji svjedoče i o nenasilnim aneksijama.&nbsp;
Poslanici Socijalističke narodne partije otišli su korak dalje pa traže da umjesto "nasilna aneksija" u zakonu stoji "ujedinjenja Crne Gore i Srbije" desilo uz slobodnu volju naroda. &nbsp;

Popović o kapeli na Lovćenu: Potreban organizovan otpor monstruoznom planu kulturološkog i nacionalnog zatiranja Crne Gore

Tradicionalni 47. Crnogorski likovni salon „13. novembar“ svečano je otvoren večeras u Crnogorskoj galeriji umjetnosti „Miodrag Dado Đurić“ na Cetinju.
Dobitnik Grand prix nagrade ovogodišnjeg Salona je umjetnik Damir Sobota, dok su tri ravnopravne nagrade dodijeljene Vladimiru Novaku, Luki Mrkaiću i Nikoli Pavlićeviću. Odluku je donio stručni žiri na čelu sa predsjednicom Ljiljanom Karadžić.
Otvarajući manifestaciju, gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković istakao je da svaki dio Cetinja svjedoči o vremenu kada su se na tom prostoru rađale prve institucije kulture, a umjetnost bila neraskidivi dio državnosti i slobodarskog duha.
- Zato nije slučajno što je upravo na Cetinju, prije tačno šest decenija, utemeljen Crnogorski likovni salon ‘13. novembar’, jer je samo u prijestonici crnogorske kulture mogla nastati manifestacija koja će na najplemenitiji način objediniti umjetnost i slobodu u jedno trajno značenje. Naziv ovog salona podsjeća na hrabrost i odlučnost naših predaka i na njihovu viziju da se samo iz slobodnog duha rađa stvaralačka snaga, umjetnost i kultura – kao živo svjedočanstvo da narod postoji onoliko koliko stvara, pamti i vjeruje u svoje vrijednosti - kazao je Đurašković.
On je dodao da Cetinje i danas ostaje grad koji „diše umjetnošću“, grad u kojem se tradicija ne zadržava u okvirima sjećanja, već se pretače u novo stvaranje, čime se ogleda i duh ovogodišnje teme Salona – Sublacije.
Selektor Salona Milovan Novaković pojasnio je da naziv izložbe ukazuje na samorefleksivni karakter odabranih djela.
- Sublacija je višeznačni pojam, latinski ekvivalent za teško prevodivi filozofski termin Aufhebung, koji označava kontraintuitivan postupak istovremenog potvrđivanja i nadilaženja, očuvanja i potiranja, ostajanja unutar granica i njihovog prekoračivanja. Djela predstavljena na Salonu upravo kroz taj proces istražuju mogućnosti medijuma, potvrđujući i nadilazeći njegove granice – fizičke, formalne i pojmovne - kazao je Novaković.
Na ovogodišnjem Salonu svoja djela izložili su: Dragomir Ugren, Damir Sobota, Luka Mrkaić, Jelena Bulajić, Vladimir Novak, Aleksandra Aranitović, Aleksandar Ostojić, Branislav Nikolić, David Husić, Mihael Klanjčić, Nikola Pavlićević, Jelena Pavićević Marković, te su prikazani i omaži Juliji Kniferu (1924–2004) i Miodragu Vukoviću (1947–2013).
Organizatori manifestacije su Prijestonica Cetinje i Društvo istoričara umjetnosti Crne Gore, dok je Ministarstvo kulture i medija sufinansijer događaja. Partner Salona je Narodni muzej Crne Gore.
Izložba će biti otvorena do 15. decembra 2025. godine.

Otvoren 47. Crnogorski likovni salon „13. novembar“

Krajem prošle nedjelje učinjena mi je neočekivana čast - da moj komentar bude šerovan na profilu, vjerovali ili ne, Borisa Bogdanovića. I sve to uz prigodnu opasku koja je potpuno potvrdila sve navode iz komentara koje Bogdanović veoma dobro razumije, ali se namjerno pravi glup.&nbsp;
Ili sam možda precijenio njegove kapacitete? Ako je u pitanju prvi slučaj – da se samo pravi glup - onda se može shvatiti zašto se u njegovom komentaru na moj komentar pominju: DPS, Aco Mijajlović, laži, uvrede, sluganstvo, sramota... Upravo ove riječi definišu skučeni prostor njegovog djelovanja: trauma sopstvenog iskustva potčinjavanja Novoj srpskoj demokratiji reflektuje se učitavanjem DPS-a kao sjenke nad mojim komentarom, a opsjednutost Acom Mijajlovićem je očito refleksija Bogdanovićevog, ali i svih Demokrata glavnog šefa - glavom i ideološkom bradom samog Andrije Mandića.&nbsp;
Dočim, ako je B.B. zaista, hm, ograničenih intelektualnih kapaciteta, pa nije shvatio poentu, ponoviću potpuno pojednostavljene glavne teze iz komentara kojeg megatrendovac Bogdanović netačno zove prilog.&nbsp;
Neće da mnogo boli, samo da prođemo kroz osnovna, jednostavna pitanja. Pa neka razmišlja, ako mu basta.&nbsp;
Prvo – Berane. Je li tačno da je cijelih osam dana je bilo potrebno policiji da identifikuje i uhapsi osobu koja je brutalno napala srpsku državljanku u Beranama, a koju su svi znali u gradu? Naravno - to je saopštila sama žrtva novinarima, i kazala je da je nakon prijave dva puta vidjela nasilnika, jednom u gradu a drugi put na vratima svoje kuće. I oba puta prijavila policiji koja ga je navodno tražila i navodno nije mogla da ga nađe. A suštinski i stvarno: policija je reagovala tek kad se u slučaj uključila Sigurna ženska kuća. Nije li ovo sramota?&nbsp;
Drugo - Zabjelo. Jesu li prvo bili uhapšeni pogrešni ljudi? Kako je to profesionalna policija sprovela sve profesionalne, potrebne mjere i radnje i podnijela krivičnu prijavu za pokušaj ubistva? Na osnovu čega – samo na osnovu izjave Jaćimovića, sina policajca, kako reče Lazar Šćepanović? I sve to bez gledanja snimka, samo na ,,časnu riječ“?!
I ovo je velika sramota ekipe iz vrha Demokrata, koje kontrolišu kompletan bezbjednosni sektor.&nbsp;
Treće – Trnovo. Dakle, ko stvarno stoji iza zasada marihuane, koliko ljudi je uhapšeno, zna li se struktura i članstvo OKG? Nije tu kraj pitanjima, ima još. Recimo: ko je to htio da na crnogorske ulice donese milionski vrijednu drogu i truje našu djecu, zna li Boris Bogdanović, zna li to Danilo Šaranović? Ne, Boris Bogdanović, baš kao i čelnici MUP-a i Uprave policije ne znaju odgovor ni na jedno od ovih pitanja...&nbsp;
Sramota, opet.&nbsp;
A još nije kraj nabrajanju neznavenosti vrha bezbjednosnog sektora koje kontrolišu Demokrate. Idemo dalje...
Četvrto – Đurđevi stupovi. Je li sam pop Trpčevski objavio video snimke na kojima psuje i vrijeđa policiju u Beranama? Kakva je bila reakcije policije; u koju se to mišju rupu sakrio tog dana direktor policije Lazar Šćepanović, pa nije zaštitio integritet svojih ljudi, službe na čijem je čelu, države koju navodno brani? A bio je dužan da to uradi.&nbsp;
Gdje je bio ministar Šaranović, đe se skrio koordinator svih službi bezbjednosti, potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić? Dok časne policajce psuje sveštenik-spodoba koja je domaćine, Berance, ljude u čiju je kuću došla, svojevremeno izvrijeđala ispred Manastira Đurđevi stupovi tek što se obrela u Beranama na službovanju.&nbsp;
Nereagovanje policije je državna sramota.
Peto – Budva. Što bi sa gromoglasnim objavama o navodnom spriječenom velikom naručenom ubistvu u Budvi? Može li demantovati Bogdanović da navodni počinioci nijesu kažnjeni - samo prekršajno?! Nema ni glasa od poslanika koji voli da govori u parlamentu, ali samo kad nema ikoga da mu odgovori. Ali je priča o Budvi i velikom policijskom uspjehu (ispostaviće se: lažnom) trebalo na sva zvona objaviti kao dokaz da bezbjednosni sektor nešto ozbiljno radi. .
Šesto – Cetinje. Što znamo o kretanju ubice prvog januara, njegovim telefonskim razgovorima, prije i poslije krvavog pira; što policija zna, što javnost zna – dokle je došla istraga? Je li iko vještačio &nbsp;telefon ubice Aca Martinovića; je li išta sumnjivo pronađeno, da li je bilo intenzivne komunikacije sa jednom osobom koja službuje na Cetinju i kod koje je redaovno išao Martinović? &nbsp;
Ne, nije kraj iako bi B.B. poželio da jeste.&nbsp;
Sedmo – Bijelo Polje. ,,Slučaj Alija Balijagić“. I opet pitanja: kako je to Balijagić, deset godina mlađi 2015. godine, uhapšen za manje od deset dana, a prošle godine je poslije dvostrukog ubistva više od dvadeset dana bježao i bez problema prešao državnu granicu, iako je bilo logično pretpostaviti da će spas potražiti u Srbiji, kao i više puta do tada.
Što je sa odgovornošću za još jednu sramotu službi koje kontrolišu Demokrate? Što je sa odgovornošću za uništeni dron kojis e sudario sa helikopterom, sjeća li se iko i te sramote; ono kad je Šaranović došao da napravi selfi, pa je njegov helikopter oduvao vojni dron...&nbsp;
Zaboravili su, izgleda.
Osmo, deveto, deseto... Stotine pitanja i – ništa. Jesu li smijenili Gorana Jokića? I zašto nijesu? Zašto je godinama kabinet direktora policije u VD stanju? Je li to odlika stabilne države? Koliko je policajaca pripravnika primljeno od onih 800 najnovije najavljanih nedavno?
Znaju li funkcioneri Demokrata, i Boris Bogdanović, da ne postoje dva policajca u zemlji koji imaju istu službenu obuću (izuzmemo li posebne i specijalne jedinice) i to zato jer je – kupuju sami? Zna li Boris Bogdanović da saobraćajni policajac, koji je na ulici svaki dan – bilo da je vrelo ljeto, bilo da sipi jesenja kiša ili pada snijeg – jedva sastavlja kraj sa krajem sa platom, u prosjeku, od svega 719 eura?&nbsp;
Samo jedno poređenje: za filmove o imaginarnim dostignućima Šaranovića i ekipe nedavno je &nbsp;utrošeno 38.000 eura državnih para.
Lako li je tako trošiti kad Demokrate ne žele da znaju - koliko vozila posjeduje saobraćajna policija u Kolašinu, koliko policajaca nedostaje u Bijelom Polju, na kakvim stolicama sjede granični policajci u kabinama na pojedinim graničnim prelazima u Nikšiću?
A šta je sa vetingom? Nešto zabagovalo, čujem? Šta bi sa „društveno političkom bombom“ ministra Šaranovića – ćorak, kako reče onomad glavni tužilac Marković?
Ovo je samo dio pitanja koje bi u elementarno demokratskoj državi građani morali da dobiju odgovore. I za čije izbjegavanje bi trebalo neko da snosi posljedice. U ,,oslobođenoj“ Crnoj Gori, onoj čiju stvarnost kreiraju Demokrate i njihov ideolog Boris Bogdanović &nbsp;- da se javno ogradim: koji nije ženjen i nije iz Farmaka - umjesto odgovora možete dobiti, kao što sam i rekao u komentaru koji je dotični okačio na svoj profil, samo - ćutanje ili laž.
&nbsp;
&nbsp;

Što nije jasno Borisu Bogdanoviću?

Branioci biznismena Aleksandra Mijajlovića i ostalih otuženih - njih sedamnaest bili su kategorični da Specijalno državno tužilaštvo nije ponudilo nijedan dokaz protiv njihovih klijenta da su odgovorni ili umiješani u šverc cigareta. Optužbe, prema njivom stavu, su bez utemeljenja, proizovljne i paušlne i sve da je SDT ponudilo samo bijeli papir na kojem ništa nema napisano " neko gore" bi rekao da je zaključak preuranjen za obustavu postupka.
Na današnjem ročištu za kontrolu optužnog akta novi ali i najznačajniji dokaz dostavio je sudskom vijeću kojim predsjedava sudija Nenad Vujanović upravo branilac Mijajlovića, advokat Zoran Piperović i time u cjelosti srušio navode optužnog akta.
Piperović je predao vijeću spise državnog organa Crne Gore - Uprave carina koja je donijela rješenje da kompanija Lenora International mora skloniti cigarete i da ih vrati u zemlju porijekla i rok je bio 80 dana. Ta kompanija je tražila da se produži rok za 15 dana ali je to "osujetio" Dritan Abazović. Upravo je to dokaz da su cigarete bile u vlasništvu firme Lenora International!
Osim Mijalovića na optužnici su vlasnik kompanije "Tehnomaks“ Vesko Petranović, Dejan Jokić, Zoran Đukanović, Golub Vojinović, policajci Milenko-Mića Rabrenović, Dragan Backović, Mirko Mijušković i Radoje Rabrenović. Optužnicom su obuhvaćeni i policajci Marko Đurišić, Dražen Vukadinović i Davor Lukačević, kao i Branko Čelić, Ratomir Obrenić, Jovan Miletić, Marinko Koprivica, Dušan Vukadinović i Dražen Vukadinović.
Advokat Piperović kazao je da ne postoji nijedan dokaz za tvrdnje Tužilaštva.
- Nema dokaza kako je Mijajlović pribavljao cigarete u slobodnoj zoni, niti od koga ih je kupivao.Ne postoje ti dokazi i to Tužilaštvo zna. Ocarinjene mogu biti samo legalne cigarete. U slobodnu carinsku zonu može da uđe samo legalna roba. Ne postoji država koja nema slobodu carinsku zonu. Kod nas je ukinuta jer nijesu znali što će sa legalnim cigaretama &nbsp;- kazao je Piperović.
Protiv njegovog klijenta Mijajlovića ne postoji nijedan dokaz podvukao je Piperović ukazujući na navode optužnice da je cigarete nabavio od NN dobavljača i drugih NN osoba.
Kroz cijelu optužnicu je protkana besmisao tvrdnji Specijalnog državnog tužilaštva.
- Da bih vam to pokazao navešću da u jednom dijelu optužnice kada se pominje Dejan Jokić piše da mu Mijajlović navodno prodaje cigarete i obavezuje ga da izvršava njegove naloge. Dakle lice A prodaje cigarete licu B, a zatim mu naređuje što sa njima da radi. Ako ste to ikada čuli u svijetu, odmah optužnicu potvrdite. Jeste li čuli ovaj besmisao upitao je advokat Piperović.
On je naglasio da ne postoji nijedan dokaz kako su dopremljene cigarete iz inostranstva.
Optužni akt ne sadrži, prema riječima Piperovića, ni kako su cigarete plaćene....
- Ponavljam cigarete su u Luku Bar ušle legalno. Niko protiv carinika nije pokrenuo postupak. Država traži da se Lenori International vrate cigarete - kazao je Piperović.
Pisao je i vlasnik Lenore International Ministarstvu finansija da se produži rok za vraćanje cigareta.
Tada je Dritan Abazović, kako je, kazao advokat, "uletio" u Luku Bar i zaplijenio je legalne cigarete.
- Ova optužnica može da bude potvrđena samo zato što neko smatra da treba da bude ali " Sila boga ne moli" - rekao je Piperović.
Dodao je da cigarete niko nije nije vidio, nema ih u skladište, van tarabe carinske zone i niko ne zna gdje su " da li su izvučene i ukradene".
Piperović je ukazao i da će dostaviti imena svih kupaca.
On je ukazao vijeću da su upravo ove cigarete stavljene na teret i Đoku Pavićeviću i u tom predmetu je još pet osoba optuženo.
Advokat je konstatovao: "Možda i njega uključe" &nbsp;na što je tužilac rekao " potpuno ste u pravu".
- Znao sam da ćete se upecati - konstatovao je advokat Piperović. Upitao je koja će uloga biti Pavićevića?!
I njegove kolege advokati Nikola Martinović, Danilo Mićović, Stefan Jovanović saglasni su da dokaza protiv optuženih nema.
Martinović je pitao kako će se nekom utvrditi krivica ako ne piše u kojoj količini je krijumčareno.
- Optužnice se potvrđuju zbog statistika a za postizanje političkih ciljeva - kazao je Martinović.
On je siguran da će ovaj predmet završiti oslobađajućom odlukom.
- Ovdje je osnovno pitanje da li je roba završila van Crne Gore. Ako jeste nema krijumčarenja, niti štete - kazao je Martinović.
Tužioci Miroslav Turković i Siniša Milić tražili su da sudsko vijeće potvrdi optužni akt jer, prema njihovim tvrdnjama, dovoljno dokaza je pruženo za optužbe.
U ovom postupku spojene su tri optužnice.

Piperović dostavio dokaz koji potvrđuje da su cigarete bile u vlasništvu kompanije Lenora International, a ne Aleksandra Mijajlovića!

Državni tužilac Marko Mugoša odbacio je krivičnu prijavu Centra za građanska prava podnešenu 16. jula protiv Gorana Jokića, Milana Radusinovića, Novice Varagića i Boža Bulatovića, zbog krivičnih djela - zloupotreba službenog položaja, nesavjestan rad u službi, teška tjelesna povreda, laka tjelesna povreda i povreda slobode govora i javnog istupanja, uz ocjenu da ne postoji osnovana sumnja da su počinili ova, kao ni bilo koje drugo krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti. Centar za građanska prava prijavu je podnio nakon građanskog protesta ispred Vile Gorica 8. jula, tokom ceremonije uručivanja najvećeg državnog priznanja - Trinaestojulske nagrade u organizaciji predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića. Protest je organizovan kao poruka otpora na odluku žirija da nagradu dodijeli književniku Bećiru Vukoviću, negatoru crnogorske nacije i države i čovjeku koji veliča zločinački četnički pokret. <h2> ABOLIRANJE JOKIĆA</h2> Prijava je podnešena zbog prekoračenja policijskih ovlašćenja i upotrebe prekomjerne sile. - Odbacivanje ove krivične prijave koincidira sa zahtjevom Gorana Jokića za prijevremenom penzijom. Postavlja se pitanje da li je to čin pranja od odgovornosti i da li je mjesto savjetnika direktoru policije ono što mu je obećano? Jer, po svemu sudeći, ni ministar (Danilo) Šaranović, ni v. d. direktora policije (Lazar) Šćepanović ne smiju sprovesti „veting“ nad hotelijerom i restoraterom koji je na čelu CB Podgorica – kazala je za Portal ETV Svetlana Pajović Musić iz Centra za građanska prava.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111061144_1e7464be08b48bbe67048b71439c113f702d5fd78829586b6aaec92e65207c9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251111061144_1e7464be08b48bbe67048b71439c113f702d5fd78829586b6aaec92e65207c9c" data-rendition-name="original" width="1042" height="577" loading="lazy" alt="Svetlana Pajović Musić"><figcaption>Svetlana Pajović Musićetv</figcaption></figure>  Ona je kategorična da je „ovo dokaz da se štićenik Crkve Srbije, koji im je dokazao svoju lojalnost u svojoj neprofesionalnoj i sramnoj ulozi tokom nasilnog ustoličenja popa Crkve Srbije 5. septembra 2021. na Cetinju, i koji im je uslužna ruka za zloupotrebu policijskih struktura u pokušaju postavljanja kapele na Lovćenu, pokušava abolirati bilo kakve krivične ili procesno-pravne odgovornosti“. - Njegovi kasniji propusti u rukovođenju akcijom tokom masakra u Medovini 22. avgusta 2022, a kasnije i u drugom masakru na Cetinju 1. januara ove godine, nijesu zacrvenili obraz, a kamoli doveli do časne i odgovorne reakcije koju traže i porodice žrtava u dva zločina - svakog dana na blokadama na Kruševom ždrijelu. Ovo je sraman dokaz korumpiranog sistema lišenog svake odgovornosti – kategorična je Pajović Musić. <h2> OBRAZLOŽENJE TUŽIOCA</h2> U rješenju o odbacivanju krivične prijave tužilac Mugoša je, pored ostalog, napisao da je odluku donio ocjenom navoda krivične prijave i dostavljenih priloga, te na osnovu mišljenja Komisije Uprave policije i priloga dostavljenih uz to mišljenje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111061144_86d8160bacae951d93116adfbd58be125f9f582da02a138e3c3d9212cfe20472.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251111061144_86d8160bacae951d93116adfbd58be125f9f582da02a138e3c3d9212cfe20472" data-rendition-name="original" width="1102" height="1253" loading="lazy" alt="protest"><figcaption>KRŠENJE PROPISA: Službenik policije u akciji učestvovao u civiluetv</figcaption></figure>  - Ono što je zaključeno je da prijavljeni nijednom svojom radnjom nijesu postupili suprotno Zakonu o unutrašnjim poslovima i Pravilniku o načinu obavljanja određenih policijskih poslova i primjeni ovlašćenja u obavljanju tih poslova, odnosno da su sve radnje koje su preduzimali bile u skladu sa pozitivnim zakonima – stav je tužioca Mugoše. On smatra da je „nesporno da su policijski službenici u konkretnom slučaju, zbog oglušavanja okupljenih građana na više datih upozorenja i izdatih naređenja od strane policijskih starješina, upotrijebili ručni sprej sa nadražujućim dejstvom, kao najblaže sredstvo prinude,... a koje je policijskim službenicima garantovalo uspješno izvršenje službenog zadatka, uz pomoć kojeg su obezbijedili nesmetano održavanje zvaničnog događaja na kojem su bile prisutne štićene ličnosti, te i obezbijedili štićeni objekat“. Tužilac je ocijenio da je policija bila prinuđena na reakciju protiv građanki i građana koji su, smatra on, bili nasilni, odnosno pružali aktivan otpor. - Dakle, jasno je da policijski službenici nijesu učinili prekomjernu upotrebu sile prema okupljenim građanima, već je jasno da je bila u pitanju mjera koja je dovoljna za suzbijanje nereda - precizirao je tužilac Mugoša.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111061148_342a9838d323e4f4ed156368dae8f7cba38cabe3554a1645ba64048c784410a1.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251111061148_342a9838d323e4f4ed156368dae8f7cba38cabe3554a1645ba64048c784410a1" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="protest"><figcaption>Više građana imalo ozbiljne zdravstvene probleme etv</figcaption></figure>  Uprava policije je tužilaštvu dostavila mišljenja Komisije, koju su formirali za utvrđivanje okolnosti upotrebe sredstava prinude 8. jula 2025. godine, a koja je zaključila da su njihove kolege postupale „u skladu sa Zakonom o unutrašnjim poslovima i pritom primijenili ovlašćenja propisana članom 41 stav 1 istog zakona, kao i u skladu sa Pravilnikom o načinu obavljanja određenih policijskih poslova i primjeni ovlašćenja u obavljanju tih poslova“. <h2> ZAKLJUČCI KOMISIJE</h2> U nalazu Komisije Uprave policije konstatovano je i da su „sredstva prinude upotrijebljena u cilju suzbijanja aktivnog otpora, kao i činjenice da su se okupljeni građani oglušavali na upozorenje i naređenje policijskih službenika, nasilno pokušavali upotrebom fizičke snage da probiju policijski kordon (i u prvom navratu ga probili) sa namjerom da prođu i nastave kretanje ka štićenom objektu Vila Gorica, a zatim upotrebom tvrdih predmeta (kamenice, flaše sa vodom, jaja) gađali policijske službenike zbog čega je upotreba sredstava prinude bila osnovana“. Zaključili su i da bi došlo „do ozbiljnog narušavanja bezbjednosti štićenog objekta i štićenih ličnosti, zvanica i predstavnika diplomatskog kora, koji su se nalazili na mjestu održavanja događaja“ za slučaj da su građanke i građani došli do Vile Gorica.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111061148_6eea120f0c0d6fcf8e1d0a9246aa6e365b1e97753af38c99f42ab75c0d79f9b7.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251111061148_6eea120f0c0d6fcf8e1d0a9246aa6e365b1e97753af38c99f42ab75c0d79f9b7" data-rendition-name="original" width="825" height="541" loading="lazy" alt="protest"><figcaption>Brutalan obračun policije sa građankama i građanimaetv</figcaption></figure>  - ...upotreba sredstava prinude bila je u potpunosti zakonita, opravdana, nužna i srazmjerna opasnosti koja je prijetila – zaključak je Komisije Uprave policije. U tom dokumentu konstatovano je i da je tokom intervencije lakše povrijeđeno pet policijskih službenika. Konstatuje se i da je lakše povrijeđeno pet građana. Tužilac Mugoša u odluci se nije bavio dijelom prijave koji se odnosio na činjenicu da su „sredstva prinude koristili i službenici bez uniformi, službenih oznaka i bez oznake državnog grba, čime su dodatno prekršeni zakonski i etički standardi rada policije“. U prijavi je bilo precizirano da su prijavljeni službenici policije „djelovali bez vidljivih službenih obilježja, bez uniforme i oznaka Uprave policije i državnog grba, izuzev Milana Radusinovića, čime su prekršili član 117 Pravilnika o obavljanju policijskih poslova, koji nalaže da svi službenici tokom intervencije moraju imati jasno vidljiva obilježja“. U tužilačkom aktu ne pominju se ni policajci i policajke koji su tokom akcije svojih kolega, usljed neprofesionalnog rukovanja hemijskim sredstvima, bili onesposobljeni i povrijeđeni. Najveće državno priznanje – Trinaestojulska nagrada, osim Vukoviću, ove godine pripala je i svjetski priznatom umjetniku, gitaristi Milošu Karadagliću, koji je odbio, kao i grafičaru Velju Stanišiću.

Pajović Musić: Sraman dokaz korumpiranog sistema lišenog svake odgovornosti

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, kako se može viđeti na snimku intervjua koji je dao 9. novembra lokalnoj televiziji, „obogatio“ je kabinet novim suvenirom – minijaturom biste četničkog vođe, ratnog zločinca Dragoljuba Draže Mihailovića. - To je umjetnički rad. Poklon. To je moj deda - kazao je Vraneš za Portal ETV. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FjVtLZDTtCnA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Pljevljaci su našem portalu dostavili i fotografije iz hodnika zgrade Opštine negodujući što je uklonjena Spomen ploča postavljena povodom 2ogodišnjice ustanka naroda Jugoslavije - 1941 – 1961. Oni kažu da spomen ploče od ljetos nema, a kako svjedoče fotografije, mjesto gdje je stajala, prekrečno je i više nema ni traga da je tu nekada bila.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251112081148_5b630573f5c7b783a1bccf02a0edf27132b32c4549cea95fda5e3ae27710d07f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251112081148_5b630573f5c7b783a1bccf02a0edf27132b32c4549cea95fda5e3ae27710d07f" data-rendition-name="original" width="1200" height="916" loading="lazy" alt="Minijatura biste četničkog zločinca Draže Mihailovića"> <figcaption>Minijatura biste četničkog zločinca Draže Mihailovića</figcaption> </figure>  - Majstori je sklonili kad su renovirali. Naći će je. Zvali su ovoga što je krečio. Ja nijesam ni primijetio da je nije vratio – Vranešov je komentar na pitanje zašto je uklonjena Spomen ploča. Predsjednik Opštine Pljevlja dolazi iz partije predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića – Nove srpske demokratije, otvorene proruske i prosrpske stranke koja zagovara izjednačavanje četničkog pokreta koji se stavio u službu okupatora tokom Drugog svjetskog rata i koji je odgovoran za brutalne zločine, pogotovo na teritoriji Bosne i Hercegovine i Crne Gore, đe su bili na zadatku etničkog čišćenja i masovno ubijali, prije svih, Muslimane – od tek rođenih beba, do djece, žena, starih i nemoćnih. Vraneš i NSD otvoreni su zagovornici velikodržavnog projekta Repubilke Srbije – takozvanog „srpskog svijeta“ koji podrazumijeva teritorijalno ujedinjenje svih država i prostora na Zapadnom Balkanu đe žive Srbi. Ključni nosilac ove strategije je Crkva Srbije s kojom blisko sarađuje Vraneš. Predsjednik Opštine Pljevlja je i čest gost u Srbiji i sastaje se sa srpskim zvaničnicima, a Srbiju smatra matičnom državom. Od kada je na čelu Opštine Pljevlja Dario Vraneš se u kontinuitetu ruga Državi Crnoj Gori, njenoj istoriji, tradiciji, identitetu, kulturi, narušava multinacionalni i multikonfesionalni sklad u gradu kojim rukovodi, organizuje i podržava četnička orgijanja u Pljevljima, slavi i obilježava nacionalne praznike Republike Srbije... U septembru, ne samo što je omogućio promociju knjige koja veliča četničke komandante, saradnike Hitlera i Musolinija - „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“, u sali SO Pljevlja, već je Opština i finansijski podržala štampanje ovog revizionističkog uratka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251112081148_1126572aa2f752e2f92514d53b03c4352983b96d3ce0a7b4ae58bea3930b9565.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251112081148_1126572aa2f752e2f92514d53b03c4352983b96d3ce0a7b4ae58bea3930b9565" data-rendition-name="original" width="1200" height="1003" loading="lazy" alt="Spomen ploča uklonjena nakon krečenja hodnika zgrade Opštine Pljevlja
 "> <figcaption>Spomen ploča uklonjena nakon krečenja hodnika zgrade Opštine Pljevlja</figcaption> </figure>  Novcem građana i građanki Pljevalja omogućeno je štampanje knjige kojom se ratni zločinci, koji su na teritoriji ovoga grada tokom Drugog svjetskog rata ubili hiljade civila islamske vjeroispovjesti, među kojima najviše djece i žena, veličaju kao heroji.&nbsp;

(FOTO) Rekonstruisana SSŠ ,,Sergije Stanić“

Tagovi

Tivat: Lutajuća stoka umalo pregazila dijete

Za ulazak u EU Crnoj Gori potrebno evropsko vođstvo i političko jedinstvo

Popović o kapeli na Lovćenu: Potreban organizovan otpor monstruoznom planu kulturološkog i nacionalnog zatiranja Crne Gore

Otvoren 47. Crnogorski likovni salon „13. novembar“

PRATITE TVe UŽIVO