Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović i ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke posjetile su OŠ ,,Ivan Vušović” u naselju Vidrovan u Nikšiću i tom prilikom su predstavljeni rezultati zajedničkog projekta rekonstrukcije škole.
Sjedinjene Američke Države finansiraju građevinske radove, dok Ministarstvo obezbjeđuje sredstva za izradu projektne dokumentacije, nadzor i dodatne radove koji nijesu obuhvaćeni donacijom, ali su neophodni za punu funkcionalnost objekta.
- U okviru projekta izvedeni su radovi koji uključuju zamjenu unutrašnje i spoljašnje stolarije, potpunu rekonstrukciju toaleta, zamjenu elektroinstalacija i farbarsko-molerske radove. Na inicijativu škole, trenutno je u toku procedura za odobrenje dodatne donacije kojom bi se izvršila zamjena sportske podloge u fiskulturnoj sali, čime bi rekonstrukcija objekta bila zaokružena - saopšteno je iz Ministarstva prosvjete.
Ukupna vrijednost investicije prelazi 400.000 eura. Jakšić-Stojanović je rekla da je ova vrijedna investicija rezultat snažnog partnerstva i dugogodišnje saradnje sa Ambasadom Sjedinjenih Američkih Država, koja kontinuirano podržava unapređenje obrazovne infrastrukture u Crnoj Gori.&nbsp;
- Zahvalni smo na toj podršci koja direktno utiče na kvalitet obrazovanja i iskustvo djece u školama. Rekonstrukcija škole ,,Ivan Vušović’ dio je šireg investicionog ciklusa Ministarstva, usmjerenog na obezbjeđivanje bezbjednijih, savremenijih i podsticajnijih uslova za učenje širom Crne Gore - kazala je ministarka.
Ambasadorka Rajzing Rajnke je kazala da Sjedinjene Države vjeruju da se budućnost Crne Gore nalazi u rukama njenih mladih ljudi.
- Zato smo veoma ponosni što podržavamo renoviranje Osnovne škole ,,Ivan Vušović”. Ovaj projekat je dokaz naše posvećenosti osnaživanju narednih generacija kroz obrazovanje. Kao saveznik u NATO-u, Crna Gora igra važnu ulogu u zajedničkoj bezbjednosti i ponosni smo što je podržavamo u izgradnji svjetlije budućnosti - poručila je Rajzing Rajnke.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Jakšić-Stojanović i Rajzing Rajnke: Preko 400.000 eura za rekonstrukciju OŠ "Ivan Vušović" u Nikšiću

V.d. glavnog državnog arhitekte Mirjana Đurišić dala je saglasnost na dopunjeno idejno rješenje „Green House" d.o.o. Podgorica za rekonstrukciju željezničkih stajališta Morača, Vranjina, Virpazar, Crmnica, Šušanj, Sutomore i Bar.
Kako je navedeno u rješenju upućenom Željezničkoj infrastrukturi, predviđena je rekonstrukcija partera, kolskih i pješačkih pristupa stajalištima Morača, Vranjna, Crmnica i Šušanj u smislu poboljšanja uslova korišćenja željezničkih usluga imajući u vidu neometano kretanje osoba sa invaliditetom.&nbsp;
U tom pravcu, predviđa se postavljanje natkrivenih peronskih platformi, kojima će se osobama sa invaliditetom omogućiti neometan ulazak i izlazak iz voza.&nbsp;
Novoprojektovanim stanjem predviđa se i izgradnja nove nadstrešnice iznad novoprojektovane željezničke platforme, a na njima taktilna staza za osobe sa invaliditetom, sa oblogom od gumiranih taktilnih ploča, u kombinaciji sa oblogom od betonskih ploča.
Idejnim rješenjem predviđeno je i oplemenjivanje i ozelenjavanje površina na kojima je to omogućeno.&nbsp;
- Projektovanim željezničkim platformama, koje su podignute na kotu od +0,55 u odnosu na kotu kolosjeka, odnosno šina, omogućen je lakši pristup za OSI. Predviđenim pasarelama sa liftovima odgovarajućih dimenzija omogućeno je jednostavnije prelaženje preko šina na susjednu platformu. U prostoru parkinga predviđen je odgovarajući broj parking mjesta za OSI. Prostor u cjelini je projektovan bez barijera kako bi se i u vertikalnom i u horizontalnom smislu omogućilo nesmetano kretanje licima sa invaliditetom - navedeno je u dokumentu objavljenom na sajtu Vlade.
Rješenjem je predviđena i rekonstrukcija staničnih zgrada u Sutomoru i Baru u postojećim gabaritima i izgradnja nadstrešnica iznad novoprojektovanih platformi, kao i pješačkog mosta - pasarele sa liftovima koja povezuje dvije platforme.&nbsp;
- Rekonstrukcijom stanične zgrade obuhvataju se sve površine koje koriste putnici, kao čekaonice, toaleti, prostori za prodaju karata; kancelarije i druge prostorije koje koristi osoblje Željezničke infrastrukture tehničke prostorije uključujući prilazne hodnike, stepeništa itd. Novoprojektovane objekte čine dvije nadstrešnice iznad dvije nove platforme, predviđene od čelične konstrukcije. Uz pasarelu su predviđeni liftovi i dvokraka stepeništa - objašnjeno je u dokumentu.
Takođe, i u Virpazaru je panirana rekonstrukcija stanične zgrade, sanacija krova i izgradnja nadstrešnica iznad novoprojektovanih platformi.&nbsp;
- Rekonstrukcijom stanične zgrade obuhvataju se: sve površine koje koriste putnici, kao čekaonice, toaleti, prostori za prodaju karata; kancelarije i druge prostorije koje koristi osoblje Željeznicke infrastrukture. Rekonstrukcijom zgrade tehnickih prostorija stanice obuhvataju se tehničke prostorije uključujući prilazne hodnike, stepeništa itd. - dodaje se u dokumentu.&nbsp;
Kontatovano je da je idejno rješenje „Green House" d.o.o. usaglašeno sa smjernicama za oblikovanje i materijalizaciju, te je Direktorat glavnog državnog arhitekte utvrdio da su se stekli uslovi za davanje saglasnosti za njegovu realizaciju.

Tamara Klikovac

Željeznička stajališta u novom ruhu: Planirane rekonstrukcije staničnih zgrada i partera, pasarela u Baru, lakši pristup za OSI...

Nakon nekoliko neuspjelih tendera, Uprava za saobraćaj raspisala je novi za sanaciju mosta Kruče, na magistralnom putu Bar - Ulcinj.
Vrijednost radova je 1,4 miliona eura, odnosno skoro 1,7 miliona sa uračunatim PDV-om. Cijena je veća nekih 250.000 eura u odnosu prethodni tender koji je bio raspisan krajem prošle godine, odnosno 370.000 eura u odnosu na prvi iz februara 2024.
Most Kruče nalazi se na magistralnom putu Bar - Ulcinj, na km 16+200. Kako je ranije objašnjeno u glavnom projektu sanacije, za čiju izradu je bio zadužen "Projectman" iz Podgorice, most treba sanirati kroz faze, na polovinama, u odnosu na podužnu osu, tako da se obezbijedi saobraćaj na jednoj polovini.
Sanacija treba da omogući povećanje stabilnosti, trajnosti konstrukcije i unapređenje bezbjednosti saobraćaja.
- Izvođač radova dužan je da prije početka radova pribavi dozvolu za privremenu izmjenu režima saobraćaja, a u skladu sa Zakonom o putevima. Izvođаč je dužаn dа prije početkа rаdovа postаvi privremenu sаobrаćаjnu signаlizаciju, da obezbijedi mjesto nа kojem se izvode predmetni radovi i da za vrijeme trajanja predmetnih radova organizuje bezbjedan saobraćaj u uslovima gradnje na mjestu izvođenja radova - navedeno je, pored ostalog, u tenderskoj dokumentacija.
Takođe, izvođač je dužan da, shodno Zakonu o putevima, redovno održava ovu dionicu i biće odgovoran za bezbjednost svih aktivnosti na gradilištu, sigurnost susjednih objekata, samog puta i radova...
Nakon sanacije most će ispunjavati uslove trenutnih važećih EC propisa, kroz zahtjeve nosivosti za kombinacije opterećenja, pokretno opterećenje LM 1, koji su definisan kroz EC 1 i nacionalnim aneksima Crne Gore. Tehničko rješenje se zasniva na sanaciji lokalnih ostećenja, i povećanje nosivosti globalnog sistema.
Rok za završetak radova je devet mjeseci od dana uvođenja izvođača u posao. Ponude se mogu dostavljati do 30. aprila, kada se očekuje da budu i otvorene.

Nova šansa za sanaciju mosta Kruče: Tender ponovljen, cijena porasla na 1,7 miliona

Dopunski ugovor o realizaciji Ugovora o donaciji sredstava za projekat rekonstrukcije mosta na rijeci Tari u Crnoj Gori, uz podršku Narodne Republike Kine potpisan je danas u Ministarstvu saobraćaja.
Time su stvoreni uslovi za početak radova na obnovi mosta Đurđevića Tara. 
Ugovor je u ime Vlade Crne Gore potpisala ministarka saobraćaja Maja Vukićević.
- Ugovorom je definisano da će sve troškove radova, uključujući testiranje, projektovanje i izvođenje radova, snositi kineska strana. Vrijednost donacije iznosi 51,8 miliona kineskih juana (oko 6,64 miliona eura), a izvođač će biti kineska kompanija Shandong Luqiao Group CO, ltd, u saradnji sa domaćim partnerima - saopšteno je iz Ministarstva saobraćaja.
Kako su rekli u resoru Maje Vukićević, most Đurđevića Tara prepoznat je kao jedno od najvažnijih djela u oblasti projektovanja i izgradnje u svijetu prije Drugog svjetskog rata, a uKini je ostavio snažan utisak kroz prikaz u poznatom jugoslovenskom ratnom filmu „Most“ reditelja Hajrudina Krvavca, koji je svojevremeno bio jedno od najpopularnijih ostvarenja partizanskog žanra.
- Projekat rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara predstavlja simbol prijateljstva između Crne Gore i Narodne Republike Kine, kao i dobar primjer uspješne realizacije donatorskih projekata - poručuju iz Ministarstva saobraćaja.

Stvoreni uslovi za rekonstrukciju mosta Đurđevića Tara

Njemačka, Francuska, Velika Britanija i Italija pozdravile su u subotu arapski plan za Gazu koji, kako su rekli u zajedničkom saopštenju, predstavja realističan plan ka rekonstrukciji Gaze.
- Ukoliko se sprovede, ovaj plan obećava brzo i trajno poboljšanje katastrofalnih uslova života Palestinaca koji žive u Gazi - piše u saopštenju ministara vanjskih poslova tih zemalja objavljenom u Berlinu.
Zajednička izjava dolazi nakon što je Organizacija za islamsku suradnju (OIC) zvanično usvojila arapski plan.
Arapska inicijativa je odgovor na prijedlog američkog predsjednika Donalda Trampa koji je rekao da želi da Sjedinjene Američke Države (SAD) preuzmu kontrolu nad tom palestinskom teritorijom i iz nje rasele Palestince u druge države.
Organizacija za islamsku saradnju koja predstavlja muslimanski svijet pozvala je međunarodnu zajednicu i međunarodne i regionalne financijske organizacije da brzo pruže potrebnu podršku njihovom planu.
Plan koji je pripremio Egipat predviđa rekonstrukciju pojasa Gaze uništenog nakon 15 mjeseci rata između Izraela i Hamasa, koji su Evropska unija i SAD proglasile terorističkom organizacijom, bez raseljenja njenih 2,4 miliona stanovnika.
Plan takođe predviđa de facto udaljavanje Hamasa i povratak Palestinske uprave na tu teritoriju, iz koje ju je 2007. protjerao upravo taj islamistički pokret.
Plan je, ipak, odbacio Izrael i kritizirale su ga SAD.
- Jasno je za nas da Hamas ne treba više da vlada Gazom ni da predstavlja prijetnju za Izrael. Pozdravljamo ozbiljne napore svih uključenih snaga i cijenimo važan signal koji su arapske zemlje poslale za zajednički razvoj ovog plana obnove i rekonstrukcije - poručili su evropski ministri u zajedničkom saopštenju.
Ministri su naveli da se obavezuju da rade sa arapskom inicijativom, Palestincima i Izraelom da se zajedno bave tim pitanjima, uključujući pitanjima sigurnosti i vladavine.

Berlin, Pariz, London i Rim pozdravili arapski plan za rekonstrukciju Gaze: Obećava brzo i trajno poboljšanje uslova života

Iz Glavnog grada je saopšteno da će u Tološkoj šumi biti izgrađen prostor za rekreaciju i rad na otvorenom. Kako su naveli u saopštenju, u saradnji sa Univerzitetom Crne Gore i kompanijom LD gradnja, dio te park-šume biće modernizovan i integrisan s okolnim univerzitetskim i stambenim objektima.
- Nakon rekonstrukcije, prostor će imati savremene staze za šetnju i trčanje, modernu rasvjetu, ekološki održivi mobilijiar, dječje igralište, sportske terene i zone za odmor sa urbanim baštama - dodaje se u saopštenju.
Ovaj prostor biće, kažu, opremljen besplatnim internetom, omogućavajući korisnicima univerzitetskog kompleksa i građanima rad na otvorenom.
- LD gradnja finansira projektovanje, opremanje i izgradnju, dok Glavni grad obezbjeđuje urbanističke uslove i geodetske podloge - rečeno je iz Glavnog grada. Projekat potvrđuje viziju gradonačelnika Mujovića da se unapređenje grada može postići kroz saradnju sa društveno odgovornim kompanijama, a ne isključivo iz državnog budžeta - zaključili su u Glavnom gradu.

U Tološkoj šumi biće izgrađen prostor za rekreaciju i rad na otvorenom

Agencija za ekonomsku saradnju pri Ministarstvu trgovine Narodne Republike Kine obavijestila je Ministarstvo saobraćaja da je za izvođača radova za rekonstrukciju mosta Đurđevića Tara izabrana kompanija „Shandong Luqiao Group Co.Ltd“, Kina, a radovi bi trebalo da počnu 1. maja. &nbsp;- U toku je pribavljanje građevinske dozvole i rješavanje eksproprijacije, i sve aktivnosti će biti okončane do početka radova – saopšteno je Portalu ETV iz Ministarstva saobraćaja. Ističu da su „troškovi eksproprijacije procijenjeni u iznosu od 104.027,00 eura“. <h2>Pripreme u toku</h2> - Odluka o proglašenju javnog interesa je donešena krajem 2024. godine, čime su stvoreni uslovi da se započne sa postupkom eksproprijacije – naglasili su oni.&nbsp; Sve troškove, kako objašnjavaju, „vezane za aktivnosti pregleda i ispitivanja mosta i izrade tehničke dokumentacije je snosila kineska strana“ zbog čega nemaju uvid u njih. - Crnogorska strana, to jeste, Uprava za saobraćaj je platila troškove revizije glavnog projekta u iznosu od 14.400,00 eura i troškove revizije idejnog rješenja u iznosu od 6.025,00 eura. Reviziju idejnog rješenja je izvršila firma GPC iz Podgorice, a reviziju glavnog projekta komisija formirana na osnovu Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata – piše u odgovorima na naša pitanja. Kineska kompanija koja će biti izvođač radova oglasila je na Portalu Zaposli.me 10. januara poziv za četiri inžinjera, a oglasi su još aktivni. Traže odgovorne inžinjere za sektor izgradnja mostova, sektor izgradnja puteva, sektor hidrotehnika i sektor geodezija. Portal ETV objavio je prije nekoliko dana da bi godinama najavljivana rekonstrukcija mosta na Đurđevića Tari, za što je Crna Gora dobila donaciju od NR Kine, vrijednu nešto više od sedam miliona eura, konačno mogla da počne ove godine. - U skladu sa potpisanim Ugovorom, kineska strana je sprovela javnu nabavku za izbor izvođača radova. Očekujemo da dobijemo podatak koji je izvođač izabran – saopšteno nam je tada iz resora kojim rukovodi Maja Vukićević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250123190144_0f692b26fcbbce05e1c376108ba7af5513f581a4e69c778e7279e96e57165969.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250123190144_0f692b26fcbbce05e1c376108ba7af5513f581a4e69c778e7279e96e57165969" data-rendition-name="original" width="1290" height="2350" loading="lazy" alt="Oštećenja na mostu"> </figure>  U odgovorima na naša pitanja bili su kategorični da je most siguran za nesmetano odvijane saobraćaja. - Predmetna rekonstrukcija mosta i pristupnih saobraćajnica ima za cilj produženje vijeka trajanja mosta i bolju i kvalitetniju valorizaciju samog lokaliteta kao turističke atrakcije Crne Gore – napisali su u odgovorima na naša pitanja. Donacija je ugovorena još 2018. godine, a ugovor je potpisan 1. decembra 2020. Idejno rješenje, glavni projekat i izvođenje radova je, prema ugovoru, obaveza i trošak kineske strane, dok su revizija, nadzor, eksproprijacija, izrada Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i drugo obaveza i trošak crnogorske strane. <h2>Ozbiljna oštećenja na cesti i ležištima</h2> Most na Đurđevića Tari nije rekonstruisan duže od tri decenije, a u Elaboratu o procjeni uticaja na životnu sredinu, urađenom u oktobru 2022. godine, u odjeljku „Stanje mosta i oštećenja na mostu“ piše da „nakon približno 80 godina eksploatacije, a usljed nedostatka neophodnog održavanja konstrukcija mosta ima različite stepene oštećenja, pogotovo sa ozbiljnijim oštećenjima na kolovoznoj ploči i ležištima“. - Prema djelimičnim informacijama dobijenim od strane Ministarstva saobraćaja i pomorstva u Crnoj Gori, projektanti mosta su izvršili rekonstrukciju i otklonili defekte i oštećenja koji su ugrožavali betonsku konstrukciju mosta 1986. godine. Ne postoji druga informacija o pregledima i održavanju mosta – ističe se u elaboratu. Autor projekta, „China Railway Eryuan Engineering Group Co. Ltd.“, kako piše, sproveo je „obiman pregled trenutnog stanja mosta u periodu od marta do aprila 2019. godine“. - Tom prilikom nijesu uočena oštećenja koja ozbiljno ugrožavaju glavnu noseću konstrukciju kao što su temelji mosta i glavni lučni prsten. Međutim, evidentno je da je ugrađeni beton dotrajao, glavni noseći elementi izgledaju da su u relativno dobrom stanju. Sistem kolovozne ploče mosta, trotoari, ograde, dilatacije i ležišta su ozbiljnije oštećeni, što utiče na normalno funkcionisanje mosta – piše u dokumentu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250123190144_5d5f86ac8a8485dff36f820f7f1a3d4bdd669d272e1866e9896c6d7d84c5401b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250123190144_5d5f86ac8a8485dff36f820f7f1a3d4bdd669d272e1866e9896c6d7d84c5401b" data-rendition-name="original" width="1080" height="1310" loading="lazy" alt="Oštećenja ne ugrožavaju sigurnost mosta (Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu)"> <figcaption>Oštećenja ne ugrožavaju sigurnost mosta (Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu)</figcaption> </figure>  U prijedlogu mjera se ističe da „ne postoje oštećenja koja ozbiljnije ugrožavaju glavne noseće elemente konstrukcije kao što su: temelji mosta, glavni lučni segment i glavni nosač“. U postojećem stanju, kako piše, uz rekonstrukciju, ojačanje i sanaciju oštećenja, most će zadovoljiti za saobraćajno opterećenje od 300 kN i brzinu od 20 km/h. Kako smo pisali, u odjeljku „sigurnost konstrukcije“ ističe se da je „most na rijeci Tari u upotrebi otprilike 80 godina“, te da je „pri uobičajenim okolnostima, ovaj životni vijek mosta na granici“. Idejni i Glavni projekat sanacije i rekonstrukcije mosta na Đurđevića Tari radila je firma Institut za građevinarstvo iz Podgorice. Most na Đurđevića Tari je djelo inžinjera Mijata Trojanovića (1902-1984), a građen je od 1938. do 1940. godine.&nbsp; Niveleta mosta je na nadmorskoj visini od 805,94 do 811,28 m. Kota srednje vode rijeke Tare pod mostom je, kako piše u elaboratu, 657,00 mnm tako da visina mosta nad kanjonom iznosi oko 150 metara. Ukupna dužina mosta je 366 metara, dok je ukupna širina mosta 7,00 m, od čega cesta 5,50 m sa dvije pješačke staze po 0,75 m, uključujući i ogradu. Izgrađen je od armiranog betona. Most na Đurđevića Tari u izborima više medija uvršten je među 20 najljepših mostova svijeta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250123190144_52061eb5b78e87834e751fe48f384ec7c1dd9da9a3d83ee063b3e2ece0c027f3.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250123190144_52061eb5b78e87834e751fe48f384ec7c1dd9da9a3d83ee063b3e2ece0c027f3" data-rendition-name="original" width="1010" height="1170" loading="lazy" alt="Oštećenja ne ugrožavaju sigurnost mosta (Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu)"> <figcaption>Oštećenja ne ugrožavaju sigurnost mosta (Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu)</figcaption> </figure>

Kaćuša Krsmanović

Rekonstrukcija mosta na Đurđevića Tari počinje 1. maja

Godinama najavljivana rekonstrukcija mosta na Đurđevića Tari, za što je Crna Gora dobila donaciju od Narodne Republike Kine, vrijednu nešto više od sedam miliona eura, sudeći prema informacijama koje su Portalu ETV saopštene iz Ministarstva saobraćaja, konačno bi mogla da počne ove godine. - U skladu sa potpisanim Ugovorom, kineska strana je sprovela javnu nabavku za izbor izvođača radova. Očekujemo da dobijemo podatak koji je izvođač izabran – saopšteno nam je iz resora kojim rukovodi Maja Vukićević. <h2> Donacija Kine</h2> Na pitanje u kojoj mjeri je most oštećen i da li je potpuno bezbjedan, istakli su da je siguran za nesmetano odvijane saobraćaja. - Predmetna rekonstrukcija mosta i pristupnih saobraćajnica ima za cilj produženje vijeka trajanja mosta i bolju i kvalitetniju valorizaciju samog lokaliteta kao turističke atrakcije Crne Gore – piše u odgovorima na naša pitanja. Podsjetili su da je „ugovor o donaciji sredstava za realizaciju projekta rekonstrukcije mosta na rijeci Tari u Crnoj Gori uz podršku NR Kine potpisan između Ministarstva saobraćaja i pomorstva - Uprave za saobraćaj i Ministarstva trgovine NR Kine - Agencije za međunarodnu ekonomsku saradnju, 01. 12. 2020 godine“. - U skladu sa Ugovorom, izrada Idejnog rješenja i Glavnog projekta i izvođenje radova je obaveza i trošak kineske strane, dok je revizija, nadzor, eksproprijacija, izrada Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i drugo obaveza i trošak crnogorske strane – pojasnili su oni.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250122060156_4160ab55ecdbda64f98aa789f50e981667703a1e548bafe040013f2ada3bb036.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250122060156_4160ab55ecdbda64f98aa789f50e981667703a1e548bafe040013f2ada3bb036" data-rendition-name="original" width="765" height="1280" loading="lazy" alt="MOST NIJE REKONSTRUISAN TRI DECENIJE: Vidljiva brojna oštećenja"><figcaption>MOST NIJE REKONSTRUISAN TRI DECENIJE: Vidljiva brojna oštećenja(Photo: Pobjeda)</figcaption></figure>  Reviziju je, kažu, shodno Zakonu o planiranju prostora i izgradnji objekata, radila Komisija koju je činilo sedam članova i koju je predložila Uprava za saobraćaj. - Trošak rada Komisije je iznosio 14.400,00 eura i isti je plaćen od strane Uprave za saobraćaj – precizirali su iz Ministarstva saobraćaja. Dodaju da na osnovu informacija dostavljenih od Ambasade Kine, proizilazi da će „ukupan trošak testiranja, projektovanja i rekonstrukcije mosta iznositi 51,8 milona juana“, blizu sedam miliona eura. - Na osnovu tri ranije potpisana Sporazuma o privredno-tehničkoj saradnji između Vlade Crne Gore i Vlade Narodne Republike Kine (13. 05. 2017.g, 8. 05. 2018. i 20. 04. 2023.g), kojima Vlada Narodne Republike Kine obezbjeđuje Vladi Crne Gore za njene potrebe bespovratna sredstva koja će se koristiti za projekat rekonstrukcije Mosta na Đurđevića Tari, dio sredstava je uplaćen, a dio tek treba da bude. Sredstva se direktno uplaćuju projektantu i budućem izvođaču radova – saopštili su Portalu ETV iz resora Vukićević. Nijesu odgovorili koliko će iznositi naknade za eksproprijaciju zemljišta. - Odluka o ekspropijaciji je usvojena na Vladi. U svakom slučaju postupak ekpropijacije neće uticati na planiranu dinamiku radova – tvrde oni. <h2> Brojna oštećenja</h2> Most na Đurđevića Tari nije rekonstruisan duže od tri decenije i ovaj zahtjevni projekat godinama se čeka. U Elaboratu o procjeni uticaja na životnu sredinu, urađenom u oktobru 2022. godine, u odjeljku „Stanje mosta i oštećenja na mostu“ piše da „nakon približno 80 godina eksploatacije, a usljed nedostatka neophodnog održavanja konstrukcija mosta ima različite stepene oštećenja, pogotovo sa ozbiljnijim oštećenjima na kolovoznoj ploči i ležištima“. - S obzirom da je most izgrađen mnogo godina unazad i da korišćeni materijali sada nijesu dostupni, standardi koji su važili u toku izgradnje su nepoznati. Prema djelimičnim informacijama dobijenim od strane Ministarstva saobraćaja i pomorstva u Crnoj Gori, projektanti mosta su izvršili rekonstrukciju i otklonili defekte i oštećenja koji su ugrožavali betonsku konstrukciju mosta 1986. godine. Ne postoji druga informacija o pregledima i održavanju mosta – ističe se u elaboratu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250122060156_6527506e95a7f4f07ed319ce8be868d696753adf33fe32e7029590b5078885e8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250122060156_6527506e95a7f4f07ed319ce8be868d696753adf33fe32e7029590b5078885e8" data-rendition-name="original" width="765" height="1280" loading="lazy" alt="MOST NIJE REKONSTRUISAN TRI DECENIJE: Vidljiva brojna oštećenja"><figcaption>MOST NIJE REKONSTRUISAN TRI DECENIJE: Vidljiva brojna oštećenja(Photo: Pobjeda)</figcaption></figure>  Autor projekta, „China Railway Eryuan Engineering Group Co. Ltd.“, kako piše, sproveo je „obiman pregled trenutnog stanja mosta u periodu od marta do aprila 2019. godine“. - Tom prilikom nijesu uočena oštećenja koja ozbiljno ugrožavaju glavnu noseću konstrukciju kao što su temelji mosta i glavni lučni prsten. Međutim, evidentno je da je ugrađeni beton dotrajao, glavni noseći elementi izgledaju da su u relativno dobrom stanju. Sistem kolovozne ploče mosta, trotoari, ograde, dilatacije i ležišta su ozbiljnije oštećeni, što utiče na normalno funkcionisanje mosta – piše u dokumentu. Dug period korišćenja i nedostatak neophodnog održavanja, kako se naglašava, doveli su do toga da se oštećenja na mostu na rijeci Tari ne mogu sanirati i da postaju sve ozbiljnija. U prijedlogu mjera se ističe da „ne postoje oštećenja koja ozbiljnije ugrožavaju glavne noseće elemente konstrukcije kao što su: temelji mosta, glavni lučni segment i glavni nosač“. - Ozbiljnija oštećenja prisutna su na kolovoznoj ploči, pješačkim stazama, zaštitnim ogradama, dilatacijama i ležištima i ugrožavaju normalno funkcionisanje saobraćaja, tako da se predlaže rušenje i ponovna izgradnja i montaža ovih elemenata. Glavni lučni segment, oporci, stubovi i glavni nosači moraju se rekonstruisati – naglašava se u dokumentu i dodaje da i drenažni sistem treba rekonstruisati. U postojećem stanju, kako piše, uz rekonstrukciju, ojačanje i sanaciju oštećenja, most će zadovoljiti za saobraćajno opterećenje od 300 kN i brzinu od 20 km/h. <h2> Životni vijek na granici</h2> U odjeljku „sigurnost konstrukcije“ ističe se da je „most na rijeci Tari u upotrebi otprilike 80 godina“, te da je „pri uobičajenim okolnostima, ovaj životni vijek mosta na granici“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250122060156_5d5f86ac8a8485dff36f820f7f1a3d4bdd669d272e1866e9896c6d7d84c5401b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250122060156_5d5f86ac8a8485dff36f820f7f1a3d4bdd669d272e1866e9896c6d7d84c5401b" data-rendition-name="original" width="1080" height="1310" loading="lazy" alt="Isječak iz Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu"></figure>  U elaboratu se naglašava i da je „sprovedenom preliminarnom statičkom analizom utvrđeno da je neophodno statičko ojačanje pojedinih konstruktivnih elemenata“ i da će „glavnim projektom biti predviđeno konstruktivno ojačanje upotrebom karbonskih traka i platana“. - Okvirna procijenjena površina karbonskih traka iznosi 2196 m’ i platana 945 m’ – piše u dokumentu. U odjeljku „konstrukcioni zahtjevi“ naglašava se da rušenje kolovozne ploče „treba izvesti u dijelovima i u širini puta“, i upozorava da „ne treba koristiti prekomjerne sile u toku rušenja, koje bi ugrozile bezbjednost i ostale elemente mosta“. - Mašinama za rušenje konstrukciju treba opterećivati korak po korak, i voditi računa o ponašanju mosta prilikom rušenja. Ukoliko se pojavi bilo kakva abnormalnost, izgradnju treba istog trenutka zaustaviti – ističe se u elaboratu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250122060156_52061eb5b78e87834e751fe48f384ec7c1dd9da9a3d83ee063b3e2ece0c027f3.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250122060156_52061eb5b78e87834e751fe48f384ec7c1dd9da9a3d83ee063b3e2ece0c027f3" data-rendition-name="original" width="1010" height="1170" loading="lazy" alt="Isječak iz Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu"></figure>  <h2> Jedan od najljepših u svijetu</h2> Bivši revident glavnog projekta za rekonstrukciju mosta na Đurđevića Tari, direktor firme „Geotechnics, Projects &amp; Consulting“ Ivan Ševaljević, kazao je u avgustu 2023. dnevniku Vijesti da je ukazivao na propuste u projektu da je nakon toga izabran novi podobni revident bez sprovedene zakonske tenderske procedure. - Ugovor sa našom firmom je raskinut 29. 12. 2022. uz neformalno obrazloženje da koči izradu projektne dokumentacije, iako je naša firma, a i ja lično radila sve isključivo u skladu sa pravilima struke, zakonskim aktima te projektnim zadatkom i UT uslovima, a u rokovima propisanim ugovorom sa Upravom za saobraćaj – kazao je on tada. Idejni i Glavni projekat sanacije i rekonstrukcije mosta na Đurđevića Tari radila je firma Institut za građevinarstvo iz Podgorice. Na internet stranici ove kompanije piše da je projekat okončan, a da je cilj izrade tehničke dokumentacije bio „utvrđivanje postojećeg stanja mosta i prilaznih saobraćajnica u pogledu nosivosti, trajnosti i funkcionalnosti, izbor optimalnih rješenja za sanaciju i rekonstrukciju mosta, izbor optimalnih rješenja za rekonstrukciju i izgradnju prilaznih saobraćajnica, izbor optimalnih rješenja za estetsku i turističku valorizaciju mosta i lokacije, kao i obezbjeđivanje mjera za zaštitu životne sredine u toku izvođenja radova i upotrebe mosta“. Ugovorom o donaciji vrijednoj 7,05 miliona Kina je dobila pravo da bira izvođača radova i autora projekta rekonstrukcije bez tendera i procedura predviđenih crnogorskim zakonima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250122060156_40ef54877c1e775b1d42e77c9f69ded978b4ecf92d9aad83be7f99e2eb9af59f.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250122060156_40ef54877c1e775b1d42e77c9f69ded978b4ecf92d9aad83be7f99e2eb9af59f" data-rendition-name="original" width="1080" height="987" loading="lazy" alt="Isječak iz Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu"></figure>  Arhitekta Slobodan Bobo Mitrović napisao je u autorskom tekstu u Pobjedi 2022. godine da i danas „kada su izgrađene hiljade mostova u svijetu, most na Đurđevića Tari izaziva divljenje svojom nestvarnom ljepotom“. - On je strukturalno, inžinjersko-umjetničko univerzalno djelo koje je sjedinilo sve estetske principe, a njegovi inžinjeri i majstori zauzimaju počasno mjesto u evropskoj mostogradnji – konstatovao je Mitrović. Most je djelo inžinjera Mijata Trojanovića (1902-1984). - Most na Đurđevića Tari (1937-40) je remek djelo graditeljstva i idealni primjer kulturnog pejzaža. Elegantna armirano-betonska konstrukcija, strukturirana sistemom lučnih nosača, konstruisana u blago savijenoj horizontalnoj i vertikalnoj krivini, našla je svoj oslonac u dvije stjenovite obale. U pejzažnom zelenilu, most je srastao kao da je oduvijek bio tu. Umjetničkim senzibilitetom Trojanović je sklopom mosta nadgradio, inače autentičan prirodni ambijent, prespajanjem kanjona - umetanjem armirano betonske petolučne konstrukcije velikog raspona. Most na Tari je tvorevina nauke i tehnologije, zadivljujuće za početak razvoja sistema građevinskih konstrukcija u ovom dijelu Balkana sredinom XX vijeka. Zapanjujuće lake konstrukcije, on je produkt visoko estetiziranog talenta Trojanovića, skulptoralno djelo, savršenog sklada materijala forme i žive dinamične linije sa utiskom da je most u stalnom pokretu. Dužinom 365 metara čine ga: veći luk dug 116 metara, i četiri manja po 44 metra sa jednim ravnim segmentom. Nalazi se na nadmorskoj visini od 806 - 811 metara, sa kolovoznom trakom na 172 metra iznad srednjeg vodostaja rijeke. Izgrađen je pomoću tada najviše drvene skele u svijetu, visine 144 metra, dužine 166 metara. Širina mosta je 5,2 + 2x0,5 za trotoare. Kada je izgrađen (1940) bio je najduži i najveći most od armiranog betona u Evropi – napisao je Mitrović. Most na Đurđevića Tari u izborima više medija uvršten je među 20 najljepših mostova svijeta.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250122060156_cdf6a21ab941d243a6ef4d8704e43e8d39a887e839b8f4b28a84ac74551f9c9e.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250122060156_cdf6a21ab941d243a6ef4d8704e43e8d39a887e839b8f4b28a84ac74551f9c9e" data-rendition-name="original" width="1080" height="1306" loading="lazy" alt="Isječak iz Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu"></figure>

Most na Đurđevića Tari pri kraju „životnog vijeka“, ali bezbjedan

U studentskom domu "Plavi dvor" u Podgorici završeni su građevinski radovi, renovirana su kupatila i podne površine u sobama i predsoblju, a dio studentskih soba je, pored krečenja i gletovanja, opremljen i novim namještajem, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
Vrijednost radova je preko 200.000 eura, a sredstva su obezbijedili Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, JU "Dom učenika i studenata Podgorica" i MK grupa. Takođe, obezbijeđena su sredstva i za opremanje dodatnih soba novim namještajem i nabavku televizora za sobe u kojima borave studenti.
- Domu učenika i studenata u Podgorici, gdje boravi najveći broj učenika i studenata, uplaćena su sredstva u iznosu od oko 90.000 eura za adaptaciju recepcije druge faze Doma - saopšteno je iz Ministarstva prosvjete.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija će i u narednom periodu intenzivno raditi na unapređenju kvaliteta studentskog života, posebno vodeći računa o stvaranju boljih uslova za smještaj studenata.

U "Plavom dvoru" završeni građevinski radovi, rekonstruisana kupatile, opremljene sobe...

Rudnik uglja će u ovoj godini, zbog ekološke rekonstrukcije Termoelektrane (TE) Pljevlja u trajanju od osam mjeseci, ostati bez 48 miliona eura na prihodnoj strani, saopštio je njegov izvršni direktor, Nemanja Laković.
On je u intervjuu za Dan kazao da ova godina neće biti godina rezultata, već godina preživljavanja, u kojoj treba da završe projekte koji su kasnili, ekološku rekonstrukciju TE Pljevlja i izmještanje toka rijeke Ćehotine.
- Ova godina je jedna od najtežih za energetski sektor Crne Gore. Rješavanje projekta ekološke rekonstrukcije TE Pljevlja i izmještanje toka rijeke Ćehotine znače opstanak energetskog sistema Crne Gore, tako da će završetak tih projekata biti uslov za dalji stabilan rad TE i Rudnika uglja - rekao je Laković.
On je poručio da finansijski rezultat nikako ne može biti dobar ove godine, jer je dosta toga došlo na naplatu zbog dugogodišnjeg zanemarivanja navedenih projekata i njihovog “guranja pod tepih” u prethodnom periodu.
Laković je naveo da su u prošloj godini ostvarili najbolji rezultat u energetskom sektoru Crne Gore i da će nastaviti da doprinose stabilnosti cijele EPCG grupe.
- Godinu za nama smo završili sa pozitivnim rezultatom. Trebalo bi da ostvarimo dobit od oko 15 miliona EUR, što je na nivou 2023. Ipak, moram napomenuti da smo mi prošle godine uporedo izvodili i investicione radove na koritu rijeke Ćehotine, koji su prioritet Rudnika i cijelog energetskog sistema Crne Gore. Upravo dobit će biti kao što sam rekao na nivou 2023. i pored produženog remonta TE Pljevlja i investicionih radova - naveo je Laković.
On je podsjetio da je na sjednici Skupštine akcionara donijeta odluka o isplati dividende za 2021. i 2022. godinu.
- Svako povlačenje dividende u ovoj godini dovelo bi do destabilizacije poslovanja Rudnika, ali sam siguran da će se o tome voditi računa i da isplate neće biti tokom ove godine kada su planirane kapitalne investicije od velike važnosti za funkcionasanje energetskog sistema Crne Gore - objasnio je Laković.
Kada je u pitanju projekat izmještanja rijeke Ćehotine, Laković je istakao da je to projekat od najvećeg državnog značaja, jer bez stabilnog rada Rudnika uglja i TE Pljevlja nema ni energetske stabilnosti Crne Gore.

Rudnik uglja zbog rekonstrukcije TE ostaje bez 48 miliona prihoda

Vozač Red Bula Maks Ferstapen pobjednik je Velike nagrade Emilije Romanje, sedme trke ovogodišnjeg šampionata Formule 1.
Zvanični šampion do pobjede, druge ove sezone, došao je u vremenu sat, 31 minut, 33 sekunde i 19,9 stotinki.
Slavio je u jubilarnoj 400. trci austrijskog tima u Formuli 1.
Najbliži Ferstapenu bio je Lando Noris u Meklarenu, koji je imao šest sekundi zaostatka u cilju.
Pobjedničko postolje kompletirao je njegov timski kolega Oskar Pjastri.
Kao četvrtoplasirani završio je Luis Hamilton u Ferariju, peti je bio vozač Vilijamsa Aleksander Albon, a šesti Šarl Lekler u Ferariju.
Bodove su još osvojili Džordž Rasel u Mercedesu, Karlos Sains junior u Vilijamsu, Isak Hađar iz RB tima i drugi vozač Red Bula Juki Cunoda.
Pjastri je na čelu generalnog plasmana aa 146 bodova i ima 13 više od Norisa.
Ferstapen je treći sa 124 boda.
Šampionat Formule 1 biće nastavljen naredne sedmice trkom za Veliku nagradu Monaka.

Ferstapen najbolji u Imoli

Rukometašice OTP Group Budućnost pobjednice su Kupa Crne Gore.
Izabranice Bojane Popović savladale su danas u Bemaks areni, u finalnom meču, Levaleu 2010 rezultatom 35:16.
To je podgoričkom timu 19. trofej pobjednika Kupa Crne Gore, a kada se računaju i trofeji osvojeni u periodu postojanja SFRJ, Jugoslavije i Državne zajednice Srbija i Crna Gora, najboljem crnogorskom klubu to je 30. trofej osvajača Kupa.
Trofej kapitenki OTP Group Budućnost Ivoni Pavićević uručio je predsjednik Rukometnog saveza Crne Gore Petar Kapisoda.
Najbolji crnogorski tim od starta je krenuo silovito, pa je u 12. minutu vodio 8:0, nakon što je pogodila Dunja Radević.
Levalea 2010 je prvi gol postigla na isteku 12. minuta, pa je do kraja meča jedina dilema bila konačna razlika.
Najefikasnije u pobjedničkom timu bile su Dunja Radević sa šest, dok su po gol manje postigle Jelena Vukčević i Maša Kuzmanović.
U ekipi Levalea 2010 najbolja je bila Andrea Dragnić koja je šest puta zatresla mrežu rivala.

Budućnost nastavila dominaciju

Službenici Sektora granične policije oduzeli su luksuzno vozilo za kojim je raspisana međunarodna potraga, saopšteno je iz Uprave policije.
Na zajedničkom graničnom prelazu Vraćenovići - Deleuša, kako je precizirano, pri izlasku iz Crne Gore su pripadnici Stanice granične policije Nikšić kontrolisali albanski državljanin R. C. (48) koji je upravljao vozilom marke Audi A8, njemačkih registarskih oznaka, a koje nije u njegovom vlasništvu.
- Provjerom kroz elektronske evidencije policije utvrđeno je da je za Audijem raspisana međunarodna potraga od strane NCB Interpol-a Njemačke. Postupajući po međunarodnoj potjernici predmetno vozilo je privremeno oduzeto i predato službenicima Odjeljenja bezbjednosti Nikšić radi sprovođenja daljih provjera - navodi se u saopštenju.
Službenici Sektora granične policije nastavljaju sa pojačanim aktivnostima na obezbjeđenju graničnih prelaza, a sporovode se i druge koordinisane međusektorske mjere i radnje usmjerene na suzbijanje krijumčarenja i otkrivanje i sankcionisanje izvršilaca krivičnih djela.

Granična policija u Nikšiću od albanskog državljanina oduzela Audi kojeg potražuje Njemačka

Osnovni sud u Kotoru odredio je državljanima Srbije Miljanu Jovanoviću, Aleksandru Stefanoviću i Dušanu Trkulji, osumnjičenima za pripremu likvidaciju M. R. iz Kotora, pritvor - potvrđeno je Portalu ETV iz Osnovnog suda u Kotoru.
Nikšićaninu Danijelu Banićeviću, koji je osumnjičen da je organizator ove grupe, kako nam je saopšteno, nije određen pritvor, odnosno on je pušten da se brani sa slobode.
Podsjećamo, Službenici Odjeljenja bezbjednosti Kotor uhapsili su juče crnogorskog državljanina D. B. (41) iz Nikšića i tri državljanina Republike Srbije M. J. (21), A. S. (22) i D. T. (20) koji su osumnjičeni da su pripremali likvidaciju M. R. iz Kotora.
Iz Uprave policije su juče kazali da su identifikovali četiri osobe koje su formirale kriminalnu grupu sa ciljem izvršenja teškog krivičnog djela protiv života ili tijela na štetu M. R. iz Kotora, te da su državljani Srbije, kako se sumnja, ušli u Crnu Goru sa tom namjerom.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fniksicanin-osumnjicen-da-je-organizovao-grupu-sa-jovanovicem-stefanovicem-i-trkuljom-planirao-ubistvo-kotoranina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Za državljanina Crne Gore D. B, kako dodaju, postoji osnov sumnje da je planirao i organizovao izvršenje ovog teškog krivičnog djela.
- Postupajući po prijavi oštećenog, koje je policijskim službenicima ukazalo na sumnju da je u više navrata u blizini njegovog mjesta stanovanja uočio nepoznato vozilo, službenici Odjeljenja bezbjednosti Kotor su preduzeli opsežne i hitne operativno taktičke mjere i radnje na sprečavanju izvršenja krivičnog djela, nakon čega su u kratkom roku identifikovali lica M. J, A. S. i D. T. iz Beograda, državljane Republike Srbije - kazali su iz Uprave policije.
Ubrzo nakon identifikacije, kako su rekli, locirani su, kao i stan u kojem su boravili i vozilo za koje se sumnja da su koristili prilikom planiranja izvršenja krivičnog djela.
Nakon toga izvršen je pretres stana u kojem su oni boravili, a službenici policije pronašli su i oduzeli podesna sredstva - drvenu palicu, čekić, tri plastične maske, te mobilne telefone i odjevne predmete za koje se sumnja da su bili namijenjeni izvršenju krivičnog djela, a koji su i korišćeni u radnjama opservacije kuće i kretanja oštećenog.
- Provjerom kroz evidencije je utvrđeno da su M. J, A. S. i D. T. početkom maja ove godine na graničnom prelazu Dobrakovo ušli u Crnu Goru, nakon čega su iznajmili stan na teritoriji opštine Budva. Sa ove lokacije osumnjičeni su se par dana zaredom odvozili na lokaciju u blizini kuće oštećenog, odakle su po prethodnom dogovoru i definisanom planu vršili opservaciju objekta i lica, te preduzeli konkretne pripremne radnje koje upućuju na osnovanu sumnju detaljno isplaniranog izvršenja krivičnog djela - navodi se u saopštenju.
Oni su uhapšeni zbog sumnje da su počinili krivično djelo kriminalno udruživanje iz člana 401 stav 1 Krivičnog zakonika na štetu jedne osobe, a nakon saslušanja im je u tužilaštvu donijeto rješenje o određivanju pritvora.
- Kriminalističkom obradom ovih osoba utvrđeno je da su registrovani kao izvršioci više krivičnih djela iz oblasti imovinskog kriminaliteta, nedozvoljenog držanja oružja, krivičnih djela protiv javnog reda i mira te napada na službena lica - ističu iz Uprave policije.
U nastavku izviđajnih radnji i preduzetih aktivnosti na potpunom rasvjetljavanju događaja identifikovan je i uhapšen D. B. iz Nikšića, za kojeg se sumnja da je formirao i organizovao ovu kriminalnu grupu.
On je, kako se navodi, sa državljanima Srbije sa kojima je organizovao kriminalnu grupu "bio u stalnom kontaktu, dogovorio izvršenje krivičnog djela, isplanirao njihov dolazak u Crnu Goru, pružao im logistiku, ukazao na lice i na mjesto izvršenja krivičnog djela i davao upustva za izvršenje krivičnog djela".
- Protiv D. B. je tužilaštvu u Kotoru podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo kriminalno udruživanje iz člana 401, stav 2 Krivičnog zakonika - dodaju iz Uprave policije.

Osumnjičenima za pripremu likvidacije Kotoranina određen pritvor, organizator grupe pušten da se brani sa slobode

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Tag: rekonstrukcija