Hadžijusufović: Obezbijediti suštinsko učešće mladih u procesu donošenja odluka

Nepotizam i manjak prilika na tržištu rada među glavnim su faktorima koji dovode do odlaska mladih iz regiona, ocijenila je Lejla Hadžijusufović iz Savjeta mladih Strategije Evropske unije za jadransko-jonski region (EUSAIR), dodajući da se mora obezbijediti suštinsko učešće te populacije u procesu donošenja odluka.

Hadžijusufović je agenciji MINA kazala da odlazak mladih iz jadransko-jonskog regiona danas, na neki način, jeste nužnost. 

- Ranije su mladi odlazili uglavnom jer nijesu bili zadovoljni platama. Danas je taj izazov nešto drugačiji i može se reći da se radi o kombinaciji različitih faktora, od toga da su za određene poslove prekvalifikovani, do toga da fali poslova, posebno kada govorimo o zelenoj tranziciji i o stručnim, tehničkim poslovima vezanim za visoko obrazovani kadar - navela je Hadžijusufović. 

Ona je rekla da često uopšte ne postoje pozicije koje mladi mogu da pokriju i da onda odlaze iz nužnosti, kako bi se profesionalno razvijali tamo gdje je najbolja ponuda, a to često nije nijedna od država iz jadransko-jonskog regiona. 

- Naravno, postoje projekti i u Crnoj Gori i drugim državama regiona, ali je njihov vijek trajanja ograničen. Zbog toga mladi odlaze, a naše države suočavaju se sa odlivom mozgova - navela je Hadžijusufović.  

Ona je ukazala i na to da je i dalje izražen problem nepotizma, pa se poslovi često ne dobijaju na osnovu znanja i kompetencija. 

Taj problem, kako je rekla, ne postoji samo u državnim institucijama, već i u privatnom sektoru. 

- Zbog svega toga mladima se često čini da je najlakše da pokrenu nešto svoje, ali se i u preduzetništvu teško izboriti u sistemu koji ne pruža dovoljnu podršku mladim preduzetnicima - dodala je Hadžijusufović.

Upitana da li obrazovni sistem u Crnoj Gori priprema mlade za tržište rada i da li su vidljivi pomaci nakon donošenja nove Strategije reforme obrazovanja za period od prošle do 2035. godine, ona je kazala da vidi određeni napredak i da nije pesimistična po tom pitanju.

Hadžijusufović je ukazala na sopstveni primjer sa Fakulteta političkih nauka u Crnoj Gori, ističući da je svako ko je bio spreman da se potrudi mogao da stekne kvalitetno znanje, ali da mladi ne mogu očekivati da će samo formalno obrazovanje biti dovoljno, već da ono mora biti kombinovano sa praktičnim vještinama i dodatnim znanjima.

Ona je ocijenila da ima pomaka nabolje, ali da je crnogorski obrazovni sistem zastario u jednom dijelu.

- Svakako da ide nabolje, ali ono što primjećujem kod našeg obrazovnog sistema jeste da je na neki način autdejtovan, odnosno da nas ne spremaju za ovaj moment nekih novih prilika i poslova u kojima će se sve više koristiti vještačka inteligencija - navela je Hadžijusufović. 

Ona je rekla da to više nije neka daleka budućnost, već nešto što se dešava sada i što će se tek razvijati, dodajući da bi univerziteti kroz različite projekte trebalo više da rade na osnaživanju mladih za sticanje digitalnih vještina. 

Govoreći o tome koliko mladi zaista učestvuju u kreiranju politika koje ih se tiču, Hadžijusufović je kazala da je njihovo uključivanje uglavnom formalno.

Mladi su, kako je rekla, uvijek prisutni na događajima, ali često samo da bi neko mogao da pokaže da su uključeni, odnosno da ispuni formu i “čekira” da su bili dio procesa.

Hadžijusufović je ocijenila da je stvarno učešće mladih u donošenju konkretnih političkih odluka veoma ograničeno, kao i da strategije i politike vrlo ograničeno uključuju njihov glas. 

Kao pozitivan primjer izdvojila je tematski stub EUSAIR strategije koji se odnosi na zaštitu životne sredine, gdje mladi konstantno imaju mogućnost da daju komentare na politička dokumenta i na taj način direktno učestvuju u procesu kreiranja politika. 

- To je pravi način uključivanja mladih i njihovog glasa, jer se od njih konstantno traži povratna informacija - kazala je Hadžijusufović.