<p>Crna Gora je nespremno ušla u eru vještačke inteligencije, kao što je prethodno propustila brojne savremene tehnološke trendove, upozorio je direktor Zanatske komore Crne Gore, <b>Boris Marđonović</b>, gostujući u jutarnjem programu "Budilnik" na Televiziji E.</p>
<p>- Mi smo ušli u eru vještačke inteligencije nespremni. Preskočili smo i dropshipping, i blockchain, kriptovalute i svašta nešto smo preskočili. Nadam se da nećemo i sa vještačkom inteligencijom tako, jer ona je činjenica, veoma je važna - poručio je Marđonović, dodajući da je Zanatska komora inicirala uvođenje obaveznog školskog predmeta iz osnova vještačke inteligencije u osnovnim i srednjim školama.</p>
<p>Cilj je, kako navodi, omogućiti mladima da nauče šta je mašinsko učenje, kako se AI koristi na etički način i kako im može pomoći da postanu efikasniji i znanjem konkurentniji.</p>
<p>- Naš obrazovni sistem i dalje funkcioniše po modelima iz 19. vijeka, a mi smo u 21. vijeku, gdje sva znanja nosimo u džepu, u telefonu. Važno je da o ovome povedemo ozbiljniju brigu - naglasio je.</p>
<p>Zanatstvo je, smatra Marđonović, i dalje najkonkretniji pravac ka samostalnosti mladih ljudi u Crnoj Gori. Prema podacima Zanatske komore, trenutno je aktivno 155 različitih zanatskih zanimanja.</p>
<p>- Zanatstvo je jedina šansa za mlade da se osamostale i izgrade bazu za egzistenciju, ali i za pravi prosperitet – ako mu se posvete - rekao je Marđonović.</p>
<p>On je istakao da u Crnoj Gori još uvijek nije sprovedena ozbiljna tranzicija u obrazovanju, posebno kada je riječ o dualnom modelu koji kombinuje teoriju i praksu.</p>
<p>- Ne čudi što su upisi u škole slabi. Promocija zanatstva gotovo da ne postoji u osnovnim školama. Djeca nemaju priliku da se upoznaju s tim zanimanjima. U Njemačkoj, na primjer, organizuju sajmove gdje osnovci mogu da isprobaju preko 60 zanata – to su milioni mladih koji kroz praksu biraju svoje zanimanje. Kod nas toga nema - ističe on.</p>
<p>Marđonović kritikuje i nedavno usvojene zakone u oblasti obrazovanja, ocjenjujući ih kao „katastrofalne“ i upozorava da će se njihovi negativni efekti osjetiti tek za nekoliko godina.</p>
<p>Povodom 18. rođendana Komore, 15. juna, uvedena je i novina – zanatska samouprava, u okviru koje je razvijen virtuelni asistent zasnovan na tehnologiji vještačke inteligencije (custom GPT), namijenjen mladima.</p>
<p>- Putem asistenta, mladi mogu saznati koji su to zanati, kako izgleda svakodnevni rad, koje su karijerne mogućnosti – sve to na jednom mjestu. To je nešto što će sigurno pomoći Crnoj Gori - &nbsp;rekao je Marđonović.</p>
<p>Prema njegovim riječima, trenutno se koristi preko 70 različitih AI asistenata u različitim sektorima.</p>
<p>- Bilo da je u pitanju privatni sektor ili javna uprava – mogućnosti su ogromne. Najvažnije je da mladi biraju ono što vole, da probaju, gledaju iskustva, upoznaju zanate u praksi, a da obrazovni sistem prati taj proces - zaključio je Marđonović.&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DIw3TbNuJPy8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Marđonović: Za mlade ljude je najvažnije da odaberu zanimanje koje vole, a koje je u skladu sa njihovim afinitetima i interesovanjima

<p>Pitanje uključivanja mladih nije samo odgovornost jednog resora, već cjelokupnog sistema, kazao je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova<b> Ervin Ibrahimović</b>, koji je učestvovao &nbsp;danas na konferenciji “Regionalna saradnja i participacija mladih u procesu pomirenja”, koju su u Podgorici organizovali Regionalna kancelarija za saradnju mladih (RYCO) i Misija OEBS-a u Crnoj Gori.</p>
<p>Ibrahimović je ocijenio da je potrebno intenzivirati rad na podsticanju učešća mladih u kreiranju politika i donošenju odluka, te poručio da najbolju perspektivu mladima Zapadnog Balkana nudi uspješno okončanje procesa evropske integracije.</p>
<p>On je ukazao na zabrinjavajući trend odlaska mladih iz svojih država, a ključni uzroci su, kako je naveo, etnonacionalistički narativi i socio-ekonomske nejednakosti.</p>
<p>- Kada razmatramo ulogu mladih u izgradnji uspješnijih društava i očuvanju mira i stabilnosti u regionu, moramo krenuti od njihovog današnjeg položaja. Društva ne propadaju zato što mladi odlaze, već zato što ne vjeruju da mogu nešto promijeniti ako ostanu. Zato nam nisu potrebne velike riječi, već velika djela. Ne treba da govorimo o budućnosti mladih, već da je gradimo zajedno s njima – sada - &nbsp;naveo je Ibrahimović.</p>
<p>Naglasio je potrebu za intenzivnijim i sistemskim pristupom politikama za mlade, što podrazumijeva i više mogućnosti za njihovo učešće u oblikovanju društveno-političkih procesa.</p>
<p>- Pitanje uključivanja mladih nije samo odgovornost jednog resora, već cjelokupnog sistema - poručio je Ibrahimović, naglašavajući važnost saradnje među svim akterima u društvu, kao i sa međunarodnim partnerima, poput RYCO-a i OEBS- a.</p>
<p>Pored &nbsp;Ibrahimovića, na konferenciji su govorili i ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić, šef Misije OEBS-a u Crnoj Gori Jan Haukass i šef RYCO kancelarije u Crnoj Gori Edin Koljenović, a u okviru programa poslanici Skupštine Crne Gore potpisali su Deklaraciju o posvećenosti regionalnoj saradnji mladih, interkulturalnom dijalogu i pomirenju.</p>

500x500

1250x600

1084x550

Ibrahimović: Budućnost mladih da gradimo zajedno s njima

<p>Kao pripadnik generacije Iks (X), posmatrao sam marginalizaciju mladih u politici, a samim tim su se sa strane, pored puta, ostavljale i stvari koje su njima važne, naveo je kandidat za odbornika na listi „Evropski savez - Najbolje što možeš - (SD, SDP, LP i građani)” <b>Željko Rajković</b>.</p>
<p>Rajković je kazao da, bez obzira na izborni rezultat na predstojećim izborima u Herceg Novom, njegov sljedeći korak unutar Saveza će biti inicijativa otvaranja velikog omladinskog centra u tom gradu.&nbsp;</p>
<p>- Ideja nije nova, ali se do sada ostajalo samo na riječima, a reciklirala se pred svake nove izbore od istih činilaca vlasti u našem malom gradu -naveo je Rajković.</p>
<p>Akcenat će se, ističe Rajković, staviti na umjetničke radionice – muzičke, didžejing, produkciju, školu pjevanja, muzičku školu, dramske radionice, art craft, medije, content production, ekologiju i aktivizam. &nbsp;</p>
<p>- U okviru projekta otvaranja omladinskog centra, predvidjećemo i otvaranje hostela ili malog hotela u sklopu tog hub-a, kao smještajne jedinice za goste iz gradova sa kojima ćemo raditi kulturnu razmjenu -kaže Rajković.&nbsp;</p>
<p>Kancelarija mladih u sklopu Opštine Herceg Novi bi, prema njegovim riječima, bila mjesto gdje bi se smjenjivali članovi novog omladinskog centra, obavljajući ulogu lobista za projekte koji će proizaći iz samog centra. &nbsp;</p>
<p>- Šansa mladima se napokon mora dati. To je početak stvaranja jaza između zdrave misli i društvenog djelovanja s jedne strane, te destruktivnih sila i poluga zaglupljivanja i trovanja mladih umova s druge strane. Herceg Novi se može pohvaliti talentima iz svih sfera, i krajnje je vrijeme da im pružimo prostor za razvoj - poručio je Rajković.</p>

Rajković: Moj sljedeći korak inicijativa otvaranja velikog omladinskog centra u Herceg Novom

<p>U Crnoj Gori se dešava dvostruki demografski udar - niska stopa nataliteta i masovni odlazak iz zemlje mladih ljudi a osnivanje resora koji će se baviti demografijom je prva pozitivna stvar koja se desila, poručeno je sa konferencije “Demografska kriza: Da li Crna Gora planira ili improvizuje?” koju su organizovali Centar za demokratsku traniziciju (CDT) i Društvo statističara i demografa (DSD).&nbsp;</p> <p>Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji<b> Damir Gutić </b>ocijenio je da je pitanje demografije veliki i globalni izazov i da mnogo razvijenije zemlje od Crne Gore nailaze na dosta prepreka da upravljaju demografskom strukturom.&nbsp;</p> <p>- Za to postoji nekoliko načina, ali nijedan se nije pokazao kao savršen. U oblasti demografije u prethodnom periodu nismo uspjeli da učinimo mnogo i krajnje je vrijeme da se time bavimo na strateški način. Nije bilo resora demografije i dobijanjem potpredsjednika Vlade i Savjeta za demografiju stvari su se pokrenule, a zatim smo sa rekonstrukcijom Vlade dobili resor i to je prva pozitivna stvar što se desila. Jer, u formalnom smislu, Vlada pokazuje da postoji oblast koja nije bila pokrivena i da se njome krenemo baviti - ističe Gutić.&nbsp;</p> <p>Gutić dodaje da, ipak, jedan resor ne može pokrivati demografiju jer je to nešto čime treba da se bavi cijela Vlada, i ministarstva finansija, koje je ključno, a zatim obrazovanja, zdravstva, bezbjednosti itd.&nbsp;</p> <p>- Moramo ljudima na svakom mjestu obezbijediti sva prava i dostupnost, da bismo zadržali ljude i omogućili im kvalitetan život, kako bi se povećao natalitet - rekao je Gutić.&nbsp;</p> <p>Kako je kazao, demografija je mnogo širi proces od toga da se samo brine o natalitetu. “Moramo imati druge stvari kako bi se stvorili stabilni uslovi za porodicu, kao što su finansijski podsticajii, može biti efikasna, moramo istražiti prakse i implementirati one koje su najbolje”, rekao je ministar.&nbsp;</p> <p>Dodatno upozorenje su, kako kaže, podaci sa popisa stanovništva. “Doživjeli smo otrježnjenje i jasno je da više nema vremena za opuštanje”, rekao je ministar. &nbsp;</p> <p>Direktor CDT-a <b>Dragan Koprivica </b>kazao je da se konferencija organizuje u momentu u kome imamo negativne demografske trendove i gotovo nepostojeću populacionu politiku.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250320130324_b01a8bfc10a79b0c41517a4589c4516c330ebcd35afb3c86fed5b7c5707e989f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250320130324_b01a8bfc10a79b0c41517a4589c4516c330ebcd35afb3c86fed5b7c5707e989f" data-rendition-name="original" width="1280" height="961" loading="lazy" alt="Sa današnje konferencije"> <figcaption>Sa današnje konferencije<span>(Photo: CDT)</span></figcaption> </figure>  <p>- Kada smo između dva popisa izgubili populaciju veličine Nikšića, Berana i Gusinja. Tad su se, u istom periodu, dnevno &nbsp;rađala 22 novorođenčeta, dok je 20 ljudi umiralo. &nbsp;I kada su u prosjeku svakog dana 22 stanovnika Crne Gore odlazila iz zemlje, 21 stranac naseljavao je Crnu Goru, odnosno kad je potpuno jasno da nijesmo u mogućnosti da zadržimo svoje stanovništvo koje u kontinuitetu odlazi, a osiguramo dugoročnu stabilnost ukupne populacije - rekao je Koprivica.&nbsp;</p> <p>Dodao je da je na sceni &nbsp;dvostruki demografski udar – niska stopa nataliteta i masovni odlazak iz zemlje mladih ljudi ubrzano guraju zemlju u stanje duboke demografske starosti.&nbsp;</p> <p>- Sve se ovo dešava u državi koja u posljednjih 20 godina nije bila u stanju da kreira iole ozbiljno pripremljenu populacionu politiku – ili političke elite to nijesu znale ili nijesu željele - efekat je isti - kazao je Koprivica.&nbsp;</p> <p>Formiranje resora koji se bavi demografijom 2023. godine, dodao je on, dalo je tračak nade da će se nešto pozitivno dešavati u ovom pravcu...&nbsp;</p> <p>- I kada je u martu 2024. formiran Savjet za demografiju koji bi trebalo da igra ključnu ulogu u kreiranju dugoročnih populacionih politika, opet smo se ponadali da je počeo smislen rad na ovom polju. Međutim, realnost nas je opet demantovala - ocijenio je Koprivica.&nbsp;</p> <p>Izvršna direktorica DSD-a <b>Gordana Radojević</b> ukazala je na nekoliko ključnih problema, a kao prvi je izdvojila veličinu populacije, odnosno stagnaciju i smanjenje populacije.&nbsp;</p> <p>- Ključni problem stagnacije je što naše stanovništvo odlazi, a primjetan je i dolazak stranaca, ali nedovoljan da zabilježimo rast. Drugi izazov jeste činjenica da je Crna Gora još uvijek emigraciono područje, i to dodatno stvara jednu nedoumicu da stanovništvo koje ovdje boravi nije dovoljno da kompenzuje odlazak našeg stanovništa. Ali primjetno je i da stranci odlaze iz naše države, za godinu dana 4% stranih državljana otišlo iz Crne Gore - kazala je Radojević i dodala da je važno istražiti njihove motive.</p> <p>- Oni nisu samo ekonomski - kazala je Radojević i navela da smo između dva popisa izgubili 30 000 stanovnika do 30 godina.&nbsp;</p> <p>Kao izazov izdvojila je neravnomjerni raspored stanovništva, kao i činjenicu da je sjever države doživio demografsko pražnjenje.&nbsp;</p> <p>- Od ukupnog broja stranaca samo šest odsto živi na sjeveru, 66 odsto u južnom dijelu zemlje, što recimo otvara prostor za cjenovne šokove kojima se ne bavimo na adekvatan način. Složila bih se sa ministrom da populaciona politika nije nadležnost jednog ministra, ni jedne vlade ni dvije - ocijenila je ona.</p> <p>Moramo, navela je Radojević definisati viziju društva, koja prevazilazi jednosektorski pristup.&nbsp;</p> <p>- Bilo koje istraživanje zašto mladi odlaze iz zemlje pokazaće vam da kao ključan razlog navode vladavinu prava. Dosta možemo naučiti od mladih, iskustvo nas uči da ne traže promjenu političara, nego promjenu sistema koji je utemeljen na vladavini prava - rekla je ona.</p> <p>Kazala je da je neophodno kreirati preduslove kako bi uopšte mogli govoriti o populacionim kretanjima, nakon toga posvetiti se socijalnoj politici, obrazovanju, ali i pružiti podršku roditeljima, ne samo u vidu ekonomske pomoći, nego kroz niz drugih politika i mjera koje omogućavaju pojedincima da donesu odluku da li žele i kako žele da planiraju svoju porodicu.&nbsp;</p> <p>- Savjet za demografiju preslikava Vladu, što govori o njegovoj kratkoročnosti, a demografska kretanja su sve smo ne kratkročna. Trebalo nam je par mjeseci da dođemo samo do informacije koliko stranaca živi u Crnoj Gori, da ne govorimo o ostalim analizama koje nam pomažu da razumijemo ključne aspekte našeg društva - zaključila je Radojević.</p>

U Crnoj Gori dvostruki demografski udar - nizak natalitet i odlazak mladih

<p>Centar za građansko obrazovanje (CGO), organizuje projekat <b>&nbsp;</b>„SYNERGY Montenegro – Jačanje omladinskih mreža i osnaživanje otpornijih grupa i mladih u Crnoj Gori“, &nbsp;sa ciljem da doprinese poboljšanju položaja i mogućnosti za mlade u Crnoj Gori. Najveći dio projekta imaće fokus na podršku organizacijama čije su aktivnosti usmjerene na mlade, a dio će se odnositi i na zagovaranje za unaprijeđenje okvira za zapošljivost mladih i učinkovitije sprovođenje Projekat će trajati 36 mjeseci,</p>
<p>CGO projekat pokreće u saradnji sa njemačkom fondacijom Friedrih Ebert (FES) i NVO Multimedijal iz Bijelog Polja, uz finansijsku podršku<b> </b>Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.</p>
<p>Tokom sastanka Tehničkog komiteta, predstavnici partnerskih organizacija i Delegacije EU u Crnoj Gori precizirali su plan rada za prvu godinu, a posebno detalje konkursa za podršku projekata okrenutih mladima.</p>
<p><b>Kirsten Šonefeld</b>, direktorka regionalne kancelarije FES-a, sa sjedištem u Beogradu, izrazila je zadovoljstvo nastavkom saradnje FES-a i CGO-a kroz ovaj projekat.</p>
<p>&nbsp;- Mi u FES-u smo veoma sretni što smo partneri CGO-u na ovom značajnom projektu. Vjerujemo da je osnaživanje mladih ljudi u Crnoj Gori, podsticanje njihovog građanskog i političkog učešća, kao i podrška omladinskim inicijativama, ključno za izgradnju i jačanje demokratije u Crnoj Gori- ocijenila je Šonefeld.</p>
<p>&nbsp;<b>Željko</b> <b>Đukić, </b>predsjednik NVO Multimedijal kazao je da je ovaj projekat &nbsp;veoma značajan za njihovuu organizaciju jer &nbsp;pruža priliku za saradnju sa ozbiljnim i iskusnim partnerima, kao što su to CGO i FES. T</p>
<p>- Takođe, raduje nas što EU prepoznaje značaj mladih, a posebno mladih sa sjevera Crne Gore koji se suočava sa brojnim izazovima, uključujući i migraciju mladih iz ovog regiona- kazao je <b>.</b>&nbsp;</p>
<p>On je ukazao i na nedovoljnu motivisanost mladih da preuzmu inicijativu, da utiču na donosioce odluka i da se bore za svoja prava.</p>
<p>- Ovaj projekat može doprinijeti promjeni te slike i pružiti mladima priliku da se aktivnije uključe u društvene procese- dodao je, pojašnjavajući i da je projekat usklađen sa evropskim strateškim dokumentima, a posebno sa programom <i>Garancija za mlade</i>.</p>
<p>&nbsp;Saradnik na programima u CGO-u, <b>Nikola Đurašević</b>, istakao je da projekat <i>SYNERGY Montenegro</i> predstavlja važan korak u afirmaciji mladih i njihovih interesa u Crnoj Gori.&nbsp;</p>
<p><i>- </i>Naša je želja da kroz ovaj projekat podržimo različite inicijative koje odgovaraju na potrebe mladih, a konkurs koji ćemo uskoro raspisati će biti prilika za različite organizacije i njihove inovativne ideje. CGO kontinuirano radi na podsticanju omladinskog aktivizma i učešća mladih u društvenim procesima, a ovaj projekat će tome dati dodatni zamah<i>- </i>zaključio je Đurašević.</p>

CGO: Podrška inicijativama mladih ključna za jačanje njihove pozicije u društvu

<p>U novoj sezoni emisije "Građanski ugao" odgovaramo na pitanja da li je Crna Gora zaista građanska država, koliko se ovaj koncept zaista primjenjuje u praksi i šta to znači za mlade, za njihova prava i mogućnosti, ali i za naše društvo u cjelini? 

Gosti <b>Jovana Bojovića</b>, programskog direktora u Juventas su<b> Ivana Vujović</b>, izvršna direktorica Juventasa, <b>Andrijana Radović</b>, građanska aktivistkinja i<b> Irina Stamatović</b> - građanska aktivistkinja. 

Emisiju možete pogledati večeras na Televiziji E u 22 sata.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D8N1Mf8JDMlI&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

U "Građanskom uglu" odgovaramo na pitanje da li je Crna Gora zaista građanska država

<p>Neformalna grupa studenata "Kamo śutra" apelovala je na građane i građanke da se aktivno uključe u borbu protiv nasilja među mladima.</p>
<p>U toj grupi kažu da je nasilničko ponašanje kod mladih rezultat narušenog sistema bezbjednosti, nedovoljne psihološke podrške žrtvama nasilja i edukacije, te izostanka adekvatnih rehabilitacionih programa za počinioce.</p>
<p>- Naš osnovni cilj je društvo oslobođeno nasilja, u kojem svaki pojedinac ima pravo na sigurnost i dostojanstven život. Podržavamo svaku inicijativu usmjerenu ka prevenciji nasilja među mladima, uključujući edukativne kampanje, programe psihološke podrške mladima i roditeljima, te efikasne metode resocijalizacije za počinioce - naglasili su u saopštenju objavljenom na društvenim mrežama.</p>
<p>Napominju da veliki doprinos čini samo prijavljivanje nasilničkog ponašanja, ali i nezataškivanje problema. </p>
<p>- Jedino zajedno možemo izgraditi sigurniju i zdraviju zajednicu za sve nas. Nadamo se brzom oporavku žrtava i da će policija uraditi svoj posao - poručili su iz grupe "Kamo śutra".</p>

Kamo śutra: Nasilničko ponašanje rezultat narušenog sistema bezbjednosti, zajedno gradimo sigurniju zajednicu

<p>U Budilniku na Televiziji E saznajemo koliko su crnogorski studenti spremni da svojim glasom i djelovanjem pokrenu promjene u društvu? Da li među mladima raste svijest o potrebi za aktivnijim učešćem u društvenim procesima? Analiziramo i poruke sa protesta „Svi skupa protiv PUP-a“ i donosimo detalje o projektu Juventasa koji se bavi reintegracijom zatvorenika i njihovom pripremom za tržište rada.</p>
<p>Pored toga, istražujemo koliko se kontroliše bezbjednost hrane koja se prodaje van velikih trgovinskih lanaca.</p>
<p>Jutro završavamo korisnim vježbama iz Bemax teretane.</p>
<p>U Srećnom danu, od 9 do 11 sati tema je lj ubav u doba algoritama i da li AI mijenja način na koji volimo. Sagovornica je Katarina Vukotić, menadžerka sektora društvenih mreža.</p>
<p>Govorimo i o novoj baletskoj predstavi Muzičkog centra „Krcko Oraščić“, koja je najomiljenija i najpopularnija zimska bajka, a gost je &nbsp;Alèksandar Saša Ilic, baletski umjetnik i koreograf. Crna Gora je kuća kvalitetnog meda, a kako prepoznati pravi med na tržištu, šta ga čini kvalitetnim i koje je njegovo mjesto u našoj tradiciji objasniće direktor Kuće meda Vladimir Radulović.</p>
<p>Još jedna tema iz umjetnosti - nova knjiga " Baobab", autora Nebojše Radović koji će otkriti koje riznice sjećanja je zabilježio u novoj knjizi.</p>

Jutro na TV E: Koliko su crnogorski studenti spremni da pokrenu promjene u društvu, raste li među mladima svijest o potrebi za učešćem u društvenim procesima

<p>Mladi moraju krenuti u borbu za svijet bez nuklearnog oružja, višestruko moćnijeg nego u prošlosti, rekla je grupa Nihon Hidankyo, dobitnica ovogodišnje Nobelove nagrade za mir.</p>
<p>Nihon Hidankyo, pokret preživjelih u nuklearnom bombardovanju japanskih gradova Hirošime i Nagasakija 1945. godine, vodi kampanju za svijet bez nuklearnog oružja koristeći se svjedočenjima preživjelih.</p>
<p>Njihova prosječna dob sada je 85 godina, rekao je <b>Terumi Tanaka</b>, kopredsjedavajući grupe, prilikom preuzimanja nagrade na ceremoniji održanoj u Gradskoj vijećnici u Oslu.</p>
<p>- Svako od vas može postati ili žrtva ili počinilac, u bilo kojem trenutku. Za deset godina možda će biti samo nekolicina nas koji će moći iz prve ruke svjedočiti kao preživjeli. Od sada pa nadalje, nadam se da će nove generacije pronaći načine da nastave naše napore i još više razviju pokret - rekao je Tanaka (92) publici.</p>
<p>Prijetnje upotrebom nuklearnog oružja spominjale su se u ratovima u Ukrajini i Gazi, dodao je Tanaka, upozoravajući da je 4.000 nuklearnih bojevih glava spremno za trenutno lansiranje širom svijeta.</p>
<p>Procjenjuje se da je 210.000 ljudi umrlo od bombi bačenih 1945. na Hirošimu i Nagasaki. Današnje nuklearno oružje daleko je moćnije od onoga koje se koristilo u to vrijeme.</p>

Japanci koji su dobili Nobela za mir: Mladi se moraju boriti protiv nuklearnog oružja

<p>Kazne za seksualne delikte nad mladima i djecom su blage i često uključuju uslovne i kratke zatvorske kazne zbog čega je potrebno ojačati kaznenu politiku kako bi se ohrabrile žrtve da prijavljuju nasilnike, postigao adekvatan odvraćajući efekat i ojačalo povjerenje u pravosudni sistem.</p>
<p>To je poruka sa konferencije koju je organizovala NVO Prima povodom predstavljanja projekta „Prva linija otpora rodnom nasilju”, koji finansira Ambasada SAD-a u Crnoj Gori kroz Program malih grantova Demokratske komisije.</p>
<p>Ambasadorka SAD-a u Crnoj Gori, <b>Džudi Rajzing Rajnke, </b>istakla je da projekat ima za cilj borbu protiv seksualnog i rodno zasnovanog nasilja sa fokusom na omladinu te da je veoma važno raditi na podizanju svijesti o ovom društvenom problemu, kao i pružanju podrške za njegove žrtve.</p>
<p>- U Crnoj Gori, kao i u mnogim drugim zemljama svijeta, rodno zasnovano nasilje ostaje značajan izazov za ljudska prava, često pod uticajem ukorijenjenih društvenih normi i nedovoljnog institucionalnog odgovora - kazala je ambasadorka Rajnke, dodajući da podaci o femicidu u Crnoj Gori pokazuju zabrinjavajuće trendove.&nbsp;</p>
<p>- Izuzetno sam ponosna što podržavamo ovakve inicijative čiji je cilj sprječavanje i borba protiv ovog problema koji ugrožava dobrobit naših društava i svih građana - rekla je Rajnke.</p>
<p>Godišnja kampanja “16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama” podsjeća nas, kako je istakla, da je svjetlija budućnost, bez nasilja, moguća ako djelujemo zajedno i ako djelujemo sada.</p>
<p>- Rješavanje rodno zasnovanog nasilja zahtijeva zajednički napor svih društvenih aktera - vlade, njenih institucija i zajednice, kako bi se poslala jasna poruka počiniocima da rodno zasnovano nasilje neće biti tolerisano i da će svaki počinilac takvih djela biti kažnjen u skladu sa zakonom - saopštila je Rajnke.</p>
<p>Naglasila je da je rodno zasnovano nasilje globalni problem i zbog toga u njegovo rješevanje treba uložiti globalne napore.</p>
<p>- Sjedinjene Države ostaju čvrsto posvećene sprječavanju i odgovoru na sve oblike rodno zasnovanog nasilja. Samo tokom protekle godineVlada SAD je obezbijedila više od 273 miliona dolara za prevenciju i odgovor na rodno zasnovano nasilje u vanrednim situacijama - kazala je Rajnke.</p>
<p>Izvršna direktorica NVO Prima, <b>Aida Perović</b>,<b> </b>kazala je da ne zna sa sigurnošću da li je rodno zasnovanog nasilja bilo više ranije, ili ga ima sada, ali je sigurna da ga nema ni za milligram manje nego nekada.</p>
<p>- Rodno zasnovano nasilje se ne smanjuje, nego je u punom zamahu. Izdvojila bih tri razloga. Prvi je nedostatak prevencije. Tamo gdje je ima, mislim da bismo mogli da je počnemo na mnogo nižem uzrastu, još od vrtića. Drugi razlog vidim u nedostatku programa za rad sa nasilnicima. Potrebni su nam svojevrsni programi resocijalizacije. I prevencija i resocijalizacija su dio promocije kulture nenasilja, koja nam je u Crnoj Gori prijeko potrebna. I treće, mislim da nam je potrebna jača energija među predstavnicima institucija i civilnog sektora, da budemo na istom zadatku, da naše društvo predano gradimo kao inkluzivnije, pravednije, po mjeri svih građana i građanki - istakla je Perović.</p>
<p>Predstavnica NVO Prima,<b> Anđela Žarić</b>,<b> </b>kazala je da je projekat obuhvatio ciklus brižnih porodica, trening za psihološkinje i psihologe, pedagoškinje i pedagoge iz stručnih srednjih škola i gimnazija, obuke vršnjačkih edukatora i edukatorki i administratorki i administratora omladinskih servisa, radionice sa mladima, edukativno promotivne materijale i Monitoring izvještaja o radu sudova na slučajevima rodnog i seksualnog nasilja.</p>
<p>- Na treningu za psihološkinje i psihologe, pedagoškinje i pedagoge bilo je 25 učesnika iz 14 opština. Veliki akcenat je stavljen na zloupotrebu intimnih snimaka, među srednjoškolcima, ali i među osnovcima, tako da smo ponovo čuli koliki je to problem u Crnoj Gori - ukazala je Žarić.</p>
<p>Obuka vršnjačkih edukatora, edukatorki i administratorki i administratora omladinskih servisa u Crnoj Gori okupila je na Žabljaku 26 učesnika i učesnica.</p>
<p>- Održali smo 19 radionica sa mladima u 15 crnogorskih opština i preko 230 mladih je eduktovano o rodnom i seksualnom nasilju. Interesovanje je bilo veliko što nas raduje, ali i rastužuje, jer pokazuje koliki je ovo zapravo problem da moramo toliko puta da ponavljamo i ukazujemo na to šta je rodno i seksualno nasilje - rekla je Žarić.</p>
<p>Viša istraživačica, <b>Aleksandra Gligorović</b>, koja je predstavila Monitoring izvještaja o radu sudova na slučajevima rodnog i seksualnog nasilja, ukazala je da nema mnogo prijava, ali to nije pokazatelj da nema rodnog i seksualno zasnovanog nasilja.</p>
<p>- Nedostatak prijava ne znači da je nasilja manje, već da se ne prijavljuje često. Razlozi za to se mogu pripisati stigmatizaciji žrtava i njihovih porodica, strahu od osvete počinilaca. Jedan od razloga je i nedostatak povjerenja u pravosudni sistem i nedovoljna svjesnost o pravima žrtava. Žrtve, možda, nemaju adekvatan pristup sistemima podrške u smislu da im se obezbijedi sigurnost, da se ohrabre da prijave nasilje - rekla je Gligorović.</p>
<p>Naglasila je da su kazne koje se izriču blage.</p>
<p>- Mislim da kazne nisu adekvatne i na pravi način definisane. Vrlo često su blage, veliki broj njih uključuje uslovne kazne, kratke zatvorske ili oslobađajuće. Bilo je i novčanih za neka djela koja se tiču porodičnog nasilja. Postoji neusklađenost kazni sa međunarodnim standardima - rekla je Gligorović.</p>
<p>Smatra da je potrebno pooštriti kaznenu politiku kpoz izricanje strožijih kazni za seksualne delikte nad mladima i djecom.</p>
<p>- Mora da se razumije kakav je efekat seksualnih delikata na mlade i na djecu i da se bolje odlučuje za njihovu dobrobit i budući razvoj. Potrebna je ne samo dodatna obuka već jačanje svijesti sudija i tužilaca. Smatramo i da je važno uspostaviti bolju podršku za žrtve. Mora se ojačati povjerenje u pravosudni sistem, a to će postići samo ako su odluke donesene na pravi način i ako se kroz prakse vidi da je unaprijeđenja situacija, da su počinioci kažnjeni. Potrebna je institucionalna odgovornost i strožija kontrola nad sprovođenjem zakona - ukazala je Gligorović.</p>
<p>U ovoj godini je bilo 566 predmeta za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici.</p>
<p>- Broj pravosnažno riješenih predmeta je 115, osuđujućih presuda je 114, jedna oslobađajuća, a u dva slučaja je obustavljen postupak - navela je Gligorović.</p>
<p>Najviša kazna za ovu godinu je godinu i pet mjeseci, a najniža 30 dana.</p>
<p>- Skroro 30 odsto predmeta je još uvijek neriješeno što ukazuje na zagušenost pravosuđa, ili nedostatak resursa za pravovremeno procesuiranje - navela je Gligorović.</p>
<p>Podaci za 2023. godinu pokazuju da je bilo ukupno 443 predmeta, od čega 253 osuđujuće odluke, pet oslobađajućih, dvije obustave postupka i dvije odbijajuće.</p>
<p>- Vrste kazni u 2023. godini pokazuju da su najčešće izricane zatvorske kazne (77). Prosječna kazna 4.7 mjeseci a najveći broj kazni je od tri do četiri mejseca. Najduže kazne od jedne do dvije godine izrećene su samo u osam odsto slučajeva. Veliki broj bile su uslovne osude (52), što ukazuje na nedovoljnu odlučnost u odvraćanju nasilnika, posebno u ozbiljnijim slučajevima nasilja, što može ostaviti žrtve ranjivima i stvoriti percepciju nekažnjivosti za počinioce - jasna je Gligorović.</p>

Pooštriti kaznenu politiku za seksualne delikte nad mladima i djecom

<p>Hamas i Izrael izrazili su svoje stavove uoči razgovora o pozivu Vašingtona na primirje u Pojasu Gaze.</p>
<p>Kako prenosi Radio Slobodna Evropa, dok je militantna grupa – koju su SAD i druge sile proglasile terorističkom organizacijom – nagovijestila da je otvorena za dogovor, izraelski premijer Benjamin Netanjahu obećao je da “neće biti Hamasa” u poslijeratnoj Gazi.</p>
<p>Nijedna strana nije jasno rekla da prihvata prijedlog američkog predsjednika Donalda Trampa.</p>
<p>Hamas je insistirao na svom dugogodišnjem stavu da svaki sporazum mora dovesti do okončanja rata u Gazi.</p>
<p>Tramp je u utorak rekao da se Izrael složio na 60-dnevno primirje u Gazi i pozvao Hamas da prihvati sporazum prije nego što se uslovi dodatno pogoršaju. Američki predsjednik pojačava pritisak na izraelsku vladu i Hamas da postignu dogovor o primirju, sporazum o taocima i okončanju rata.</p>
<p>Tramp je rekao da će se 60-dnevni period iskoristiti za rad na okončanju rata. Međutim, Izrael kaže da neće prihvatiti okončanje rata dok Hamas ne bude poražen.</p>
<p>Tramp je naglasio da bi sporazum mogao biti postignut već sljedeće sedmice.</p>
<p>Međutim, reakcija Hamasa, koji je naglasio svoj zahtjev za okončanjem rata, postavila je pitanje da li bi njegova posljednja ponuda zaista mogla prekinuti borbe.</p>
<p>Zvaničnik Hamasa, Taher al-Nunu, rekao je da je militantna grupa “spremna i ozbiljna u postizanju sporazuma”.</p>
<p>&nbsp;Naglasio je da je Hamas “spreman prihvatiti svaku inicijativu koja jasno vodi ka potpunom okončanju rata”.</p>
<p>Delegacija Hamasa trebao bi da se u srijedu sastane u Kairu s posrednicima iz Egipta i Katara kako bi razgovarali o prijedlogu, prema riječima egipatskog zvaničnika koji je govorio pod uslovom anonimnosti.</p>
<p>Tokom skoro 21 mjeseca rata, pregovori o prekidu vatre između Izraela i Hamasa više puta su propali zbog neslaganja oko toga da li bi rat trebao biti okončan kao dio bilo kakvog dogovora.</p>
<p>Hamas je saopštio da je spreman osloboditi preostalih 50 talaca, od kojih se vjeruje da je manje od polovine živo, u zamjenu za potpuno povlačenje Izraela iz Gaze i okončanje rata.</p>
<p>Izrael kaže da će pristati na okončanje rata samo ako se Hamas preda, razoruža i ode u egzil – nešto što Hamas odbija prihvatiti.</p>
<p>- Objavljujem vam – neće biti Hamasa - izjavio je Netanjahu u govoru.</p>
<p>Izraelski zvaničnik je rekao da najnoviji prijedlog poziva na 60-dnevni sporazum koji bi uključivao djelimično povlačenje Izraela iz Gaze i povećanje humanitarne pomoći toj teritoriji.</p>
<p>Posrednici i SAD će dati garancije za pregovore o okončanju rata, ali Izrael se ne obavezuje na to kao dio posljednjeg prijedloga, rekao je zvaničnik koji nije bio ovlašćen da raspravlja o detaljima sporazuma s medijima i govorio je pod uslovom anonimnosti.</p>
<p>Rat u Gazi je počeo kada su militanti predvođeni Hamasom napali Izrael 7. oktobra 2023. godine, ubivši 1.200 ljudi i otevši 251 osobu, prema izraelskim zvaničnicima.</p>
<p>Više od 56.000 Palestinaca je ubijeno u ratu, prema zdravstvenim vlastima Gaze. Vjeruje se da su većina njih žene i djeca.</p>
<p>Rat je takođe uzrokovao glad, raselio cijelo stanovništvo Gaze i podstakao optužbe za genocid na Međunarodnom sudu pravde i ratne zločine na Međunarodnom krivičnom sudu.</p>
<p>Izrael negira ove optužbe.</p>

Hamas za prekid vatre, Netanjahu kaže da za njih nema mjesta u poslijeratnoj Gazi

<p>Glavne preporuke Državne revizorske institucije nijesu urađene, a to se prije svega misli na finansiranje i na praćenje projekata... A to je i osnovna uloga Fonda - da finansiranje bude u više tranši, a praćenje da bude višefazno, kazao je u emisiji "24 sata" na Televiziji E, funkcioner Bošnjačkog demokratskog pokreta i bivši član upravnog odbora Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore, koji je nedavno podnio ostavku zbog uočenih nezakonitih radnji i brojnih nepravilnosti u radu Fonda, <b>Bejto Šahmanović</b>.</p>
<p>U razgovoru za emisiju Šahmanović je govorio o tome šta je utvrdila Državna revizorska institucija (DRI), zbog čega je donio odluku o ostavci, kao i o pritiscima i zloupotrebama unutar Fonda.</p>
<p>Šahmanović objašnjava i šta je konkretno problem u radu komisije za dodjelu bodova.&nbsp;</p>
<p>- Imamo preporuke za rad komisije, na koji način oni dodjeljuju bodove, da li detaljno obrazlažu dodjelu tih bodova. Kada smanje potražena sredstva od aplikanata, da li i tu detaljno obrazlažu zbog čega smanjuju. I na kraju, kada je određen projekat, da li oni tu isto daju detaljno obrazloženje - kazao je Šahmanović.&nbsp;</p>
<p>Posebno je naglasio važnost uspostavljanja elektronske baze podataka radi veće transparentnosti.</p>
<p>- Na kraju je isto i preporuka da se napravi elektronska baza podataka, to je softver - gdje bi tačno imali ko su aplikanati, ko su koordinatori, ko su asistenti na projektu. Šta se dešava? Imamo projekte gdje, na primjer, se mijenjaju imena koordinatora projekata, a asistenti na projektu ostaju isti. Preko tog softvera to bi bilo lako uočljivo - ističe on.&nbsp;</p>
<p>Šahmanović je izrazio razočarenje nedostatkom interesa poslanika u parlamentu za rad Fonda.</p>
<p>- Žao mi je što na ovom odboru za ljudska i manjinska prava se jedva stvorio kvorum, znači da poslanici u suštini nijesu zainteresovani za rad Fonda. Ti poslanici što su došli, vjerujem da većina nije ni pročitala taj izvještaj - poručio je Šahmanović.&nbsp;</p>
<p>Na pitanje zbog čega je podnio ostavku, Šahmanović odgovara da je u periodu 23. oktobra, naravno, kako je dodao, i uz podršku većine članova upravnog odbora, poništio tadašnji konkurs, iz razloga što je mislio, a i dalje misli da je nepravedno podijeljen toliki iznos novca.</p>
<p>- Samo primjer, i tu su se druge nacionalne zajednice uključile, da je 3,5 hiljada dodijeljeno Hrvatskoj zajednici od 1.400.000. Mislio sam da je to nepravedno, i čak i nužno da kažem svoje zajednice, u podršku većine članova upravnog odbora, poništio konkurs - dodao je Šahmanović.&nbsp;</p>
<p>Nakon toga organizovali su sastanke sa predsjednicima Savjeta i članovima komisije, s ciljem da pronađu pravedniji način raspodjele.</p>
<p>- Pokušavali smo na neki način da nađemo najmanji zajednički sadržalac, da bi to bilo pravednije i bolje za sve zajednice. S toga sam tada imao i sastanak sa predsjednikom Bošnjačke stranke<b> Ervinom Ibrahimovićem</b>, na tom sastanku je prisustvovao i bivši direktor fonda <b>Emir Dacić</b>, kao i bivši član komisije za vrednovanje projekata u fondu <b>Adis Pepić</b>, koji je trenutno sekretar vanjskih poslova. Ja sam im saopštio neke stvari koje sam vidio da nijesu pravedne i ponudio sam na neki način i ostavku - ističe Šahmanović.&nbsp;</p>
<p>Istakao je da nije želio da bude doveden u vezu sa koruptivnim radnjama.&nbsp;</p>
<p>- Ja sam ljekar i nijesam htio niti želio da zbog 250 eura ili bilo koje sume, da me neko stavlja u isti koš sa tim ljudima i tim aktivnostima koje su se dešavale. Oni su meni tada obećali da će se promijeniti, međutim ništa se nije promijenilo - naglasio je Šahmanović.&nbsp;</p>
<p>Naveo je i pritiske koje je trpio tokom svog angažmana.</p>
<p>- U tom periodu sam vidio ko stoji za koga, ko štiti koje aplikanate, čiji su koji projekti, i mogu sada i ovdje ovako javno reći da sam u tom periodu preživio od različitih pritisaka, od prijateljskih savjeta do prijateljskih ponuda. Bilo je i materijalnih ponuda, zatim prijetnji da to nije pametno i nije dobro, bilo je pokušaja lične diskreditacije mene i moje porodice, uz isprobanu taktiku od uha do uha, što su vrlo vješti ljudi u rukovodstvu Bošnjačke stranke, do pokušaja prijetnji i ucjena. Na kraju nijesu ostvarili svoj cilj, ali sam tada vidio šta se dešava i ko stoji za koga - navodi Šahmanović.&nbsp;</p>
<p>Govorio je i o tome da li je prijavio nepravilnosti nadležnim institucijama.&nbsp;</p>
<p>- Nijesam prijavio, ja sam ostao i dalje da budem član Upravnog odbora, ali sam se rijetko pojavljivao na sjednicama, nego sam prikupljao materijale koji će u narednom periodu biti svima dostupni - ističe Šahmanović.&nbsp;</p>
<p>Izjavio je i da se sukobio sa rukovodstvom Bošnjačke stranke.</p>
<p>- Od tada je počeo moj razilazak sa rukovodstvom Bošnjačke stranke. Ja sam to doživio kao bolnu istinu sa tom situacijom – da oni još nijesu nikakvi predstavnici svog naroda, nego su obični lopovi koji zloupotrebljavaju ime nacije - dodao je on.&nbsp;</p>
<p>Komentarišući nove okolnosti u Fondu, rekao je da aktuelni direktor ne može biti odgovoran za greške prethodnika, ali da je i sam bio član komisije za vrednovanje projekata.</p>
<p>- Komisija ima sedam članova. Petoro su bliski Bošnjačkoj stranci. Dvojica su članovi opštinskog odbora Bošnjačke stranke Podgorica. Jedan od njih je trenutno direktor Direktorata Ministarstva dijaspore. Dvojica su članovi glavnog odbora Bošnjačke stranke. Jedan je načelnik zavoda za zapošljavanje u jednoj sjevernoj opštini, dok je drugi, imenovani Nurković, član glavnog odbora Bošnjačke stranke - naveo je Šahmanović.&nbsp;</p>
<p>O načinu rada komisije, rekao je da oni rade tako što pronađu aplikanate, dogovore se s njima i bukvalno im predaju projekte.&nbsp;</p>
<p>Pri predaji projekta, kako dodaje, postoji Word verzija i PDF verzija koju oni uzimaju, samo se mijenjaju imena i prezimena.</p>
<p>Dodao je i da u Fondu radi i načelnik za monitoring i evaluaciju koji je član Bošnjačke stranke, koji dodjeljuje važne projekte osobama koje su takođe članovi Bošnjačke stranke.</p>
<p>- Ja vam dajem projekat, dogovorimo se, raspodijelimo sredstva, ovamo u Fondu, tačno znamo da će se prihvatiti izvještaj i zatvoriti taj začarani krug. To predstavlja organizovanu grupu. Svjestan sam da je trenutna situacija u pravosudnim institucijama takva kakva jeste, ali želio sam dati svoj doprinos i vjerujem da će pravda kad-tad zakucati na vrata - zaključio je Šahmanović.&nbsp;</p>
<p><b>V.Lj.&nbsp;</b></p>

Šahmanović: Fondski konkurs sam poništio jer je nepravedno podijeljen novac

<p>Doktor<b> Srđa Pavlović</b> izvinio se poslaniku Demokratske partije socilajista (DPS) <b>Nikoli Rakočević</b> jer ga je pomenuo u jučerašnjem komentaru povodom dodjele Trinaestojulske nagrade.</p>
<p>- U jučerašnjem tekstu (ETV Portal) o Trinaestojulskoj nagradi i tome kako suverenističke vedete učestvuju u legitimizaciji velikosrpskog urušavanja Crne Gore sam pobrkao dvojicu Rakočevica, pa se ovom prilikom izvinjavam poslaniku DPS - kazao je Pavlović.&nbsp;</p>
<p>On je dodao i da stoji iza svega ostalog što je napisao u tekstu.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 73.4394%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fkolumne%2Fbecir-vukovic-i-trinaestojulsko-nagr-a-dno-pomirenje-u-crnoj-gori&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Pavlović se izvinio poslaniku DPS-a

<p><b>Petra Kvitova</b>, dvostruka šampionka Vimbldona, završila je svoje učešće na ovom prestižnom turniru porazom u prvom kolu od Amerikanke Eme Navaro rezultatom 6:3, 6:1.</p>
<p>Iako je eliminisana na startu, Čehinja je bila u centru pažnje jer je ovim mečom simbolično završila svoju vimbldonsku karijeru.</p>
<p>Kvitova, koja ima 35 godina i jedna je od aktivnih majki na WTA turu, najavila je povlačenje i istakla da želi više vremena da provodi sa porodicom.</p>
<p>U emotivnom obraćanju zahvalila se publici i prisetila se svojih najlepših trenutaka upravo na travi Vimbldona.</p>
<p>- Nikada nisam ni sanjala da ću osvojiti Vimbldon – a osvojila sam ga dva puta - rekla je Kvitova, aludirajući na titule iz 2011. i 2014. godine.</p>
<p>Dodala je da će joj tenis nedostajati, ali da je spremna za novo poglavlje u životu, najavivši da će se jednog dana vratiti kao član All England kluba.</p>
<p>Tokom bogate karijere, Kvitova je samo od nagrada zaradila više od 37 miliona dolara, ostavivši dubok trag u svjetskom tenisu.</p>

Dvostruka šampionka rekla zbogom Vimbldonu

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: mladi