Kao pripadnik generacije Iks (X), posmatrao sam marginalizaciju mladih u politici, a samim tim su se sa strane, pored puta, ostavljale i stvari koje su njima važne, naveo je kandidat za odbornika na listi „Evropski savez - Najbolje što možeš - (SD, SDP, LP i građani)” Željko Rajković.
Rajković je kazao da, bez obzira na izborni rezultat na predstojećim izborima u Herceg Novom, njegov sljedeći korak unutar Saveza će biti inicijativa otvaranja velikog omladinskog centra u tom gradu.&nbsp;
- Ideja nije nova, ali se do sada ostajalo samo na riječima, a reciklirala se pred svake nove izbore od istih činilaca vlasti u našem malom gradu -naveo je Rajković.
Akcenat će se, ističe Rajković, staviti na umjetničke radionice – muzičke, didžejing, produkciju, školu pjevanja, muzičku školu, dramske radionice, art craft, medije, content production, ekologiju i aktivizam. &nbsp;
- U okviru projekta otvaranja omladinskog centra, predvidjećemo i otvaranje hostela ili malog hotela u sklopu tog hub-a, kao smještajne jedinice za goste iz gradova sa kojima ćemo raditi kulturnu razmjenu -kaže Rajković.&nbsp;
Kancelarija mladih u sklopu Opštine Herceg Novi bi, prema njegovim riječima, bila mjesto gdje bi se smjenjivali članovi novog omladinskog centra, obavljajući ulogu lobista za projekte koji će proizaći iz samog centra. &nbsp;
- Šansa mladima se napokon mora dati. To je početak stvaranja jaza između zdrave misli i društvenog djelovanja s jedne strane, te destruktivnih sila i poluga zaglupljivanja i trovanja mladih umova s druge strane. Herceg Novi se može pohvaliti talentima iz svih sfera, i krajnje je vrijeme da im pružimo prostor za razvoj - poručio je Rajković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Rajković: Moj sljedeći korak inicijativa otvaranja velikog omladinskog centra u Herceg Novom

U Crnoj Gori se dešava dvostruki demografski udar - niska stopa nataliteta i masovni odlazak iz zemlje mladih ljudi a osnivanje resora koji će se baviti demografijom je prva pozitivna stvar koja se desila, poručeno je sa konferencije “Demografska kriza: Da li Crna Gora planira ili improvizuje?” koju su organizovali Centar za demokratsku traniziciju (CDT) i Društvo statističara i demografa (DSD).&nbsp; Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić ocijenio je da je pitanje demografije veliki i globalni izazov i da mnogo razvijenije zemlje od Crne Gore nailaze na dosta prepreka da upravljaju demografskom strukturom.&nbsp; - Za to postoji nekoliko načina, ali nijedan se nije pokazao kao savršen. U oblasti demografije u prethodnom periodu nismo uspjeli da učinimo mnogo i krajnje je vrijeme da se time bavimo na strateški način. Nije bilo resora demografije i dobijanjem potpredsjednika Vlade i Savjeta za demografiju stvari su se pokrenule, a zatim smo sa rekonstrukcijom Vlade dobili resor i to je prva pozitivna stvar što se desila. Jer, u formalnom smislu, Vlada pokazuje da postoji oblast koja nije bila pokrivena i da se njome krenemo baviti - ističe Gutić.&nbsp; Gutić dodaje da, ipak, jedan resor ne može pokrivati demografiju jer je to nešto čime treba da se bavi cijela Vlada, i ministarstva finansija, koje je ključno, a zatim obrazovanja, zdravstva, bezbjednosti itd.&nbsp; - Moramo ljudima na svakom mjestu obezbijediti sva prava i dostupnost, da bismo zadržali ljude i omogućili im kvalitetan život, kako bi se povećao natalitet - rekao je Gutić.&nbsp; Kako je kazao, demografija je mnogo širi proces od toga da se samo brine o natalitetu. “Moramo imati druge stvari kako bi se stvorili stabilni uslovi za porodicu, kao što su finansijski podsticajii, može biti efikasna, moramo istražiti prakse i implementirati one koje su najbolje”, rekao je ministar.&nbsp; Dodatno upozorenje su, kako kaže, podaci sa popisa stanovništva. “Doživjeli smo otrježnjenje i jasno je da više nema vremena za opuštanje”, rekao je ministar. &nbsp; Direktor CDT-a Dragan Koprivica kazao je da se konferencija organizuje u momentu u kome imamo negativne demografske trendove i gotovo nepostojeću populacionu politiku.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250320130324_b01a8bfc10a79b0c41517a4589c4516c330ebcd35afb3c86fed5b7c5707e989f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250320130324_b01a8bfc10a79b0c41517a4589c4516c330ebcd35afb3c86fed5b7c5707e989f" data-rendition-name="original" width="1280" height="961" loading="lazy" alt="Sa današnje konferencije"> <figcaption>Sa današnje konferencije(Photo: CDT)</figcaption> </figure>  - Kada smo između dva popisa izgubili populaciju veličine Nikšića, Berana i Gusinja. Tad su se, u istom periodu, dnevno &nbsp;rađala 22 novorođenčeta, dok je 20 ljudi umiralo. &nbsp;I kada su u prosjeku svakog dana 22 stanovnika Crne Gore odlazila iz zemlje, 21 stranac naseljavao je Crnu Goru, odnosno kad je potpuno jasno da nijesmo u mogućnosti da zadržimo svoje stanovništvo koje u kontinuitetu odlazi, a osiguramo dugoročnu stabilnost ukupne populacije - rekao je Koprivica.&nbsp; Dodao je da je na sceni &nbsp;dvostruki demografski udar – niska stopa nataliteta i masovni odlazak iz zemlje mladih ljudi ubrzano guraju zemlju u stanje duboke demografske starosti.&nbsp; - Sve se ovo dešava u državi koja u posljednjih 20 godina nije bila u stanju da kreira iole ozbiljno pripremljenu populacionu politiku – ili političke elite to nijesu znale ili nijesu željele - efekat je isti - kazao je Koprivica.&nbsp; Formiranje resora koji se bavi demografijom 2023. godine, dodao je on, dalo je tračak nade da će se nešto pozitivno dešavati u ovom pravcu...&nbsp; - I kada je u martu 2024. formiran Savjet za demografiju koji bi trebalo da igra ključnu ulogu u kreiranju dugoročnih populacionih politika, opet smo se ponadali da je počeo smislen rad na ovom polju. Međutim, realnost nas je opet demantovala - ocijenio je Koprivica.&nbsp; Izvršna direktorica DSD-a Gordana Radojević ukazala je na nekoliko ključnih problema, a kao prvi je izdvojila veličinu populacije, odnosno stagnaciju i smanjenje populacije.&nbsp; - Ključni problem stagnacije je što naše stanovništvo odlazi, a primjetan je i dolazak stranaca, ali nedovoljan da zabilježimo rast. Drugi izazov jeste činjenica da je Crna Gora još uvijek emigraciono područje, i to dodatno stvara jednu nedoumicu da stanovništvo koje ovdje boravi nije dovoljno da kompenzuje odlazak našeg stanovništa. Ali primjetno je i da stranci odlaze iz naše države, za godinu dana 4% stranih državljana otišlo iz Crne Gore - kazala je Radojević i dodala da je važno istražiti njihove motive. - Oni nisu samo ekonomski - kazala je Radojević i navela da smo između dva popisa izgubili 30 000 stanovnika do 30 godina.&nbsp; Kao izazov izdvojila je neravnomjerni raspored stanovništva, kao i činjenicu da je sjever države doživio demografsko pražnjenje.&nbsp; - Od ukupnog broja stranaca samo šest odsto živi na sjeveru, 66 odsto u južnom dijelu zemlje, što recimo otvara prostor za cjenovne šokove kojima se ne bavimo na adekvatan način. Složila bih se sa ministrom da populaciona politika nije nadležnost jednog ministra, ni jedne vlade ni dvije - ocijenila je ona. Moramo, navela je Radojević definisati viziju društva, koja prevazilazi jednosektorski pristup.&nbsp; - Bilo koje istraživanje zašto mladi odlaze iz zemlje pokazaće vam da kao ključan razlog navode vladavinu prava. Dosta možemo naučiti od mladih, iskustvo nas uči da ne traže promjenu političara, nego promjenu sistema koji je utemeljen na vladavini prava - rekla je ona. Kazala je da je neophodno kreirati preduslove kako bi uopšte mogli govoriti o populacionim kretanjima, nakon toga posvetiti se socijalnoj politici, obrazovanju, ali i pružiti podršku roditeljima, ne samo u vidu ekonomske pomoći, nego kroz niz drugih politika i mjera koje omogućavaju pojedincima da donesu odluku da li žele i kako žele da planiraju svoju porodicu.&nbsp; - Savjet za demografiju preslikava Vladu, što govori o njegovoj kratkoročnosti, a demografska kretanja su sve smo ne kratkročna. Trebalo nam je par mjeseci da dođemo samo do informacije koliko stranaca živi u Crnoj Gori, da ne govorimo o ostalim analizama koje nam pomažu da razumijemo ključne aspekte našeg društva - zaključila je Radojević.

U Crnoj Gori dvostruki demografski udar - nizak natalitet i odlazak mladih

Centar za građansko obrazovanje (CGO), organizuje projekat &nbsp;„SYNERGY Montenegro – Jačanje omladinskih mreža i osnaživanje otpornijih grupa i mladih u Crnoj Gori“, &nbsp;sa ciljem da doprinese poboljšanju položaja i mogućnosti za mlade u Crnoj Gori. Najveći dio projekta imaće fokus na podršku organizacijama čije su aktivnosti usmjerene na mlade, a dio će se odnositi i na zagovaranje za unaprijeđenje okvira za zapošljivost mladih i učinkovitije sprovođenje Projekat će trajati 36 mjeseci,
CGO projekat pokreće u saradnji sa njemačkom fondacijom Friedrih Ebert (FES) i NVO Multimedijal iz Bijelog Polja, uz finansijsku podršku Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.
Tokom sastanka Tehničkog komiteta, predstavnici partnerskih organizacija i Delegacije EU u Crnoj Gori precizirali su plan rada za prvu godinu, a posebno detalje konkursa za podršku projekata okrenutih mladima.
Kirsten Šonefeld, direktorka regionalne kancelarije FES-a, sa sjedištem u Beogradu, izrazila je zadovoljstvo nastavkom saradnje FES-a i CGO-a kroz ovaj projekat.
&nbsp;- Mi u FES-u smo veoma sretni što smo partneri CGO-u na ovom značajnom projektu. Vjerujemo da je osnaživanje mladih ljudi u Crnoj Gori, podsticanje njihovog građanskog i političkog učešća, kao i podrška omladinskim inicijativama, ključno za izgradnju i jačanje demokratije u Crnoj Gori- ocijenila je Šonefeld.
&nbsp;Željko Đukić, predsjednik NVO Multimedijal kazao je da je ovaj projekat &nbsp;veoma značajan za njihovuu organizaciju jer &nbsp;pruža priliku za saradnju sa ozbiljnim i iskusnim partnerima, kao što su to CGO i FES. T
- Takođe, raduje nas što EU prepoznaje značaj mladih, a posebno mladih sa sjevera Crne Gore koji se suočava sa brojnim izazovima, uključujući i migraciju mladih iz ovog regiona- kazao je .&nbsp;
On je ukazao i na nedovoljnu motivisanost mladih da preuzmu inicijativu, da utiču na donosioce odluka i da se bore za svoja prava.
- Ovaj projekat može doprinijeti promjeni te slike i pružiti mladima priliku da se aktivnije uključe u društvene procese- dodao je, pojašnjavajući i da je projekat usklađen sa evropskim strateškim dokumentima, a posebno sa programom Garancija za mlade.
&nbsp;Saradnik na programima u CGO-u, Nikola Đurašević, istakao je da projekat SYNERGY Montenegro predstavlja važan korak u afirmaciji mladih i njihovih interesa u Crnoj Gori.&nbsp;
- Naša je želja da kroz ovaj projekat podržimo različite inicijative koje odgovaraju na potrebe mladih, a konkurs koji ćemo uskoro raspisati će biti prilika za različite organizacije i njihove inovativne ideje. CGO kontinuirano radi na podsticanju omladinskog aktivizma i učešća mladih u društvenim procesima, a ovaj projekat će tome dati dodatni zamah- zaključio je Đurašević.

CGO: Podrška inicijativama mladih ključna za jačanje njihove pozicije u društvu

U novoj sezoni emisije "Građanski ugao" odgovaramo na pitanja da li je Crna Gora zaista građanska država, koliko se ovaj koncept zaista primjenjuje u praksi i šta to znači za mlade, za njihova prava i mogućnosti, ali i za naše društvo u cjelini? 

Gosti Jovana Bojovića, programskog direktora u Juventas su Ivana Vujović, izvršna direktorica Juventasa, Andrijana Radović, građanska aktivistkinja i Irina Stamatović - građanska aktivistkinja. 

Emisiju možete pogledati večeras na Televiziji E u 22 sata.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D8N1Mf8JDMlI&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

U "Građanskom uglu" odgovaramo na pitanje da li je Crna Gora zaista građanska država

Neformalna grupa studenata "Kamo śutra" apelovala je na građane i građanke da se aktivno uključe u borbu protiv nasilja među mladima.
U toj grupi kažu da je nasilničko ponašanje kod mladih rezultat narušenog sistema bezbjednosti, nedovoljne psihološke podrške žrtvama nasilja i edukacije, te izostanka adekvatnih rehabilitacionih programa za počinioce.
- Naš osnovni cilj je društvo oslobođeno nasilja, u kojem svaki pojedinac ima pravo na sigurnost i dostojanstven život. Podržavamo svaku inicijativu usmjerenu ka prevenciji nasilja među mladima, uključujući edukativne kampanje, programe psihološke podrške mladima i roditeljima, te efikasne metode resocijalizacije za počinioce - naglasili su u saopštenju objavljenom na društvenim mrežama.
Napominju da veliki doprinos čini samo prijavljivanje nasilničkog ponašanja, ali i nezataškivanje problema. 
- Jedino zajedno možemo izgraditi sigurniju i zdraviju zajednicu za sve nas. Nadamo se brzom oporavku žrtava i da će policija uraditi svoj posao - poručili su iz grupe "Kamo śutra".

Kamo śutra: Nasilničko ponašanje rezultat narušenog sistema bezbjednosti, zajedno gradimo sigurniju zajednicu

U Budilniku na Televiziji E saznajemo koliko su crnogorski studenti spremni da svojim glasom i djelovanjem pokrenu promjene u društvu? Da li među mladima raste svijest o potrebi za aktivnijim učešćem u društvenim procesima? Analiziramo i poruke sa protesta „Svi skupa protiv PUP-a“ i donosimo detalje o projektu Juventasa koji se bavi reintegracijom zatvorenika i njihovom pripremom za tržište rada.
Pored toga, istražujemo koliko se kontroliše bezbjednost hrane koja se prodaje van velikih trgovinskih lanaca.
Jutro završavamo korisnim vježbama iz Bemax teretane.
U Srećnom danu, od 9 do 11 sati tema je lj ubav u doba algoritama i da li AI mijenja način na koji volimo. Sagovornica je Katarina Vukotić, menadžerka sektora društvenih mreža.
Govorimo i o novoj baletskoj predstavi Muzičkog centra „Krcko Oraščić“, koja je najomiljenija i najpopularnija zimska bajka, a gost je &nbsp;Alèksandar Saša Ilic, baletski umjetnik i koreograf. Crna Gora je kuća kvalitetnog meda, a kako prepoznati pravi med na tržištu, šta ga čini kvalitetnim i koje je njegovo mjesto u našoj tradiciji objasniće direktor Kuće meda Vladimir Radulović.
Još jedna tema iz umjetnosti - nova knjiga " Baobab", autora Nebojše Radović koji će otkriti koje riznice sjećanja je zabilježio u novoj knjizi.

Jutro na TV E: Koliko su crnogorski studenti spremni da pokrenu promjene u društvu, raste li među mladima svijest o potrebi za učešćem u društvenim procesima

Mladi moraju krenuti u borbu za svijet bez nuklearnog oružja, višestruko moćnijeg nego u prošlosti, rekla je grupa Nihon Hidankyo, dobitnica ovogodišnje Nobelove nagrade za mir.
Nihon Hidankyo, pokret preživjelih u nuklearnom bombardovanju japanskih gradova Hirošime i Nagasakija 1945. godine, vodi kampanju za svijet bez nuklearnog oružja koristeći se svjedočenjima preživjelih.
Njihova prosječna dob sada je 85 godina, rekao je Terumi Tanaka, kopredsjedavajući grupe, prilikom preuzimanja nagrade na ceremoniji održanoj u Gradskoj vijećnici u Oslu.
- Svako od vas može postati ili žrtva ili počinilac, u bilo kojem trenutku. Za deset godina možda će biti samo nekolicina nas koji će moći iz prve ruke svjedočiti kao preživjeli. Od sada pa nadalje, nadam se da će nove generacije pronaći načine da nastave naše napore i još više razviju pokret - rekao je Tanaka (92) publici.
Prijetnje upotrebom nuklearnog oružja spominjale su se u ratovima u Ukrajini i Gazi, dodao je Tanaka, upozoravajući da je 4.000 nuklearnih bojevih glava spremno za trenutno lansiranje širom svijeta.
Procjenjuje se da je 210.000 ljudi umrlo od bombi bačenih 1945. na Hirošimu i Nagasaki. Današnje nuklearno oružje daleko je moćnije od onoga koje se koristilo u to vrijeme.

Japanci koji su dobili Nobela za mir: Mladi se moraju boriti protiv nuklearnog oružja

Kazne za seksualne delikte nad mladima i djecom su blage i često uključuju uslovne i kratke zatvorske kazne zbog čega je potrebno ojačati kaznenu politiku kako bi se ohrabrile žrtve da prijavljuju nasilnike, postigao adekvatan odvraćajući efekat i ojačalo povjerenje u pravosudni sistem.
To je poruka sa konferencije koju je organizovala NVO Prima povodom predstavljanja projekta „Prva linija otpora rodnom nasilju”, koji finansira Ambasada SAD-a u Crnoj Gori kroz Program malih grantova Demokratske komisije.
Ambasadorka SAD-a u Crnoj Gori, Džudi Rajzing Rajnke, istakla je da projekat ima za cilj borbu protiv seksualnog i rodno zasnovanog nasilja sa fokusom na omladinu te da je veoma važno raditi na podizanju svijesti o ovom društvenom problemu, kao i pružanju podrške za njegove žrtve.
- U Crnoj Gori, kao i u mnogim drugim zemljama svijeta, rodno zasnovano nasilje ostaje značajan izazov za ljudska prava, često pod uticajem ukorijenjenih društvenih normi i nedovoljnog institucionalnog odgovora - kazala je ambasadorka Rajnke, dodajući da podaci o femicidu u Crnoj Gori pokazuju zabrinjavajuće trendove.&nbsp;
- Izuzetno sam ponosna što podržavamo ovakve inicijative čiji je cilj sprječavanje i borba protiv ovog problema koji ugrožava dobrobit naših društava i svih građana - rekla je Rajnke.
Godišnja kampanja “16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama” podsjeća nas, kako je istakla, da je svjetlija budućnost, bez nasilja, moguća ako djelujemo zajedno i ako djelujemo sada.
- Rješavanje rodno zasnovanog nasilja zahtijeva zajednički napor svih društvenih aktera - vlade, njenih institucija i zajednice, kako bi se poslala jasna poruka počiniocima da rodno zasnovano nasilje neće biti tolerisano i da će svaki počinilac takvih djela biti kažnjen u skladu sa zakonom - saopštila je Rajnke.
Naglasila je da je rodno zasnovano nasilje globalni problem i zbog toga u njegovo rješevanje treba uložiti globalne napore.
- Sjedinjene Države ostaju čvrsto posvećene sprječavanju i odgovoru na sve oblike rodno zasnovanog nasilja. Samo tokom protekle godineVlada SAD je obezbijedila više od 273 miliona dolara za prevenciju i odgovor na rodno zasnovano nasilje u vanrednim situacijama - kazala je Rajnke.
Izvršna direktorica NVO Prima, Aida Perović, kazala je da ne zna sa sigurnošću da li je rodno zasnovanog nasilja bilo više ranije, ili ga ima sada, ali je sigurna da ga nema ni za milligram manje nego nekada.
- Rodno zasnovano nasilje se ne smanjuje, nego je u punom zamahu. Izdvojila bih tri razloga. Prvi je nedostatak prevencije. Tamo gdje je ima, mislim da bismo mogli da je počnemo na mnogo nižem uzrastu, još od vrtića. Drugi razlog vidim u nedostatku programa za rad sa nasilnicima. Potrebni su nam svojevrsni programi resocijalizacije. I prevencija i resocijalizacija su dio promocije kulture nenasilja, koja nam je u Crnoj Gori prijeko potrebna. I treće, mislim da nam je potrebna jača energija među predstavnicima institucija i civilnog sektora, da budemo na istom zadatku, da naše društvo predano gradimo kao inkluzivnije, pravednije, po mjeri svih građana i građanki - istakla je Perović.
Predstavnica NVO Prima, Anđela Žarić, kazala je da je projekat obuhvatio ciklus brižnih porodica, trening za psihološkinje i psihologe, pedagoškinje i pedagoge iz stručnih srednjih škola i gimnazija, obuke vršnjačkih edukatora i edukatorki i administratorki i administratora omladinskih servisa, radionice sa mladima, edukativno promotivne materijale i Monitoring izvještaja o radu sudova na slučajevima rodnog i seksualnog nasilja.
- Na treningu za psihološkinje i psihologe, pedagoškinje i pedagoge bilo je 25 učesnika iz 14 opština. Veliki akcenat je stavljen na zloupotrebu intimnih snimaka, među srednjoškolcima, ali i među osnovcima, tako da smo ponovo čuli koliki je to problem u Crnoj Gori - ukazala je Žarić.
Obuka vršnjačkih edukatora, edukatorki i administratorki i administratora omladinskih servisa u Crnoj Gori okupila je na Žabljaku 26 učesnika i učesnica.
- Održali smo 19 radionica sa mladima u 15 crnogorskih opština i preko 230 mladih je eduktovano o rodnom i seksualnom nasilju. Interesovanje je bilo veliko što nas raduje, ali i rastužuje, jer pokazuje koliki je ovo zapravo problem da moramo toliko puta da ponavljamo i ukazujemo na to šta je rodno i seksualno nasilje - rekla je Žarić.
Viša istraživačica, Aleksandra Gligorović, koja je predstavila Monitoring izvještaja o radu sudova na slučajevima rodnog i seksualnog nasilja, ukazala je da nema mnogo prijava, ali to nije pokazatelj da nema rodnog i seksualno zasnovanog nasilja.
- Nedostatak prijava ne znači da je nasilja manje, već da se ne prijavljuje često. Razlozi za to se mogu pripisati stigmatizaciji žrtava i njihovih porodica, strahu od osvete počinilaca. Jedan od razloga je i nedostatak povjerenja u pravosudni sistem i nedovoljna svjesnost o pravima žrtava. Žrtve, možda, nemaju adekvatan pristup sistemima podrške u smislu da im se obezbijedi sigurnost, da se ohrabre da prijave nasilje - rekla je Gligorović.
Naglasila je da su kazne koje se izriču blage.
- Mislim da kazne nisu adekvatne i na pravi način definisane. Vrlo često su blage, veliki broj njih uključuje uslovne kazne, kratke zatvorske ili oslobađajuće. Bilo je i novčanih za neka djela koja se tiču porodičnog nasilja. Postoji neusklađenost kazni sa međunarodnim standardima - rekla je Gligorović.
Smatra da je potrebno pooštriti kaznenu politiku kpoz izricanje strožijih kazni za seksualne delikte nad mladima i djecom.
- Mora da se razumije kakav je efekat seksualnih delikata na mlade i na djecu i da se bolje odlučuje za njihovu dobrobit i budući razvoj. Potrebna je ne samo dodatna obuka već jačanje svijesti sudija i tužilaca. Smatramo i da je važno uspostaviti bolju podršku za žrtve. Mora se ojačati povjerenje u pravosudni sistem, a to će postići samo ako su odluke donesene na pravi način i ako se kroz prakse vidi da je unaprijeđenja situacija, da su počinioci kažnjeni. Potrebna je institucionalna odgovornost i strožija kontrola nad sprovođenjem zakona - ukazala je Gligorović.
U ovoj godini je bilo 566 predmeta za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici.
- Broj pravosnažno riješenih predmeta je 115, osuđujućih presuda je 114, jedna oslobađajuća, a u dva slučaja je obustavljen postupak - navela je Gligorović.
Najviša kazna za ovu godinu je godinu i pet mjeseci, a najniža 30 dana.
- Skroro 30 odsto predmeta je još uvijek neriješeno što ukazuje na zagušenost pravosuđa, ili nedostatak resursa za pravovremeno procesuiranje - navela je Gligorović.
Podaci za 2023. godinu pokazuju da je bilo ukupno 443 predmeta, od čega 253 osuđujuće odluke, pet oslobađajućih, dvije obustave postupka i dvije odbijajuće.
- Vrste kazni u 2023. godini pokazuju da su najčešće izricane zatvorske kazne (77). Prosječna kazna 4.7 mjeseci a najveći broj kazni je od tri do četiri mejseca. Najduže kazne od jedne do dvije godine izrećene su samo u osam odsto slučajeva. Veliki broj bile su uslovne osude (52), što ukazuje na nedovoljnu odlučnost u odvraćanju nasilnika, posebno u ozbiljnijim slučajevima nasilja, što može ostaviti žrtve ranjivima i stvoriti percepciju nekažnjivosti za počinioce - jasna je Gligorović.

Pooštriti kaznenu politiku za seksualne delikte nad mladima i djecom

Mladi u Crnoj Gori sumnjaju u svoju sposobnost da prepoznaju dezinformacije, a “prebunking” kojim se na osnovu prethodnog iskustva upozoravaju na potencijalne manipulacije u javnom prostoru, u državi nema željeni efekat, zaključak je eksperimenta koji je sproveo Instituta DAMAR.
Tokom eksperimenta, koji je DAMAR uradio u okviru projekta “Psihološka inokulacija protiv dezinformacija iz ruskih izvora u Crnoj Gori”, koji je finansirao NATO, zaključeno je da su, ipak, mladi ljudi u Crnoj Gori relativno uspješni u razlikovanju dezinformacija od istinitog sadržaja, pri čemu dezinformacije koje se odnose na zdravstvene aspekte i prethodno nepovjerenje u sistem imaju jako uporište među tim dijelom stanovništva.
Iz DAMAR-a su saopštili da je istraživanje pokazalo da mladi ljudi (od 19 do 24 godine) vjerovatno ne čitaju informacije u cjelosti, ali i da imaju visok stepen ranije formiranih uvjerenja koja se temelje na dezinformacijama.
- Zanimljiv je podatak da u Crnoj Gori nije pravilo da su oni koji imaju više obrazovanja otporniji na manipulativne sadržaje - navodi se u saopštenju.
Kako se dodaje, kada su u pitanju političke preference, ne postoji politička polarizacija između takozvanog „prosrpskog“ i „procrnogroskog“ bloka, što je jasan pokazatelj da su dezinformacije problem koji jednako pogađa cjelokupno društvo.
Iz DAMAR-a su ukazali da dezinformacije iz ruskih izvora češće pogađaju one mlade ljude koji imaju proruske spoljnopolitičke stavove.
- Tako ispitanici koji vjeruju da Crna Gora treba da ima bliže veze sa istočnim zemljama su bili skloniji podržavanju proruskih dezinformacija od ostalih ispitanika - naveli su iz DAMAR-a.
Oni su istakli da, s druge strane, ispitanici koji su prozapadno orijentisani, nešto bolje procjenjuju dezinformacije koje se odnose na Rusiju.
- Istraživanje između ostalog pokazuje i da prisustvo dezinformacija utiče na političko rasuđivanje mladih, što može imati ogromne posljedice u vidu dodatnog jačanja polarizacije u društvu i nepovjerenja prema institucijama - dodali su iz DAMAR-a.
Oni su pojasnili da je prebunking proaktivna strategija za suzbijanje dezinformacija koja se oslanja na pripremu pojedinca da prepozna prije nego što bude izložen lažnim informacijama.
Temelji se na principu "psihološke inokulacije" – slično kao vakcinacija, gdje se ljudi upoznaju s manjim dozama obmanjujućih tehnika i načinima njihovog prepoznavanja.
Prema toj teoriji, prebuking bi trebalo da omogući da razviju otpornost prema dezinformacijama i smanje vjerovatnoću da budu obmanuti.

Mladi u Crnoj Gori neotporni na dezinformacije

Mladi u Crnoj Gori suočavaju se s brojnim izazovima, uključujući ograničene mogućnosti zapošljavanja, nesigurnost na tržištu rada i nedostatak prilika za profesionalni razvoj. Istovremeno, njihova uloga u društvu često je nedovoljno prepoznata, a nalazi ukazuju da se, u aktuelnom kontekstu, sve više okreću ka religiji. Važno je kreirati strategije i politike, zasnovane na empirijskim podacima, koje će osnažiti mlade, omogućiti im kvalitetno obrazovanje i pristup prilikama koje zaslužuju, kako bi aktivno doprinosili razvoju Crne Gore”, ocijenjeno je tokom predstavljanja studije o mladima u Crnoj Gori „Suočavanje sa nesigurnostima u tradicionalnim okvirima”, koju su danas organizovali Centar za građansko obrazovanje (CGO) i fondacija Friedrich Ebert (FES) s ciljem da se podstakne informisana debatu o stavovima mladih o politici i demokratiji. Studija je zasnovana na istraživanju koje je obuhvatilo mlade uzrasta od 14 do 29 godina, uz adresiranje širokog spektra tema – od obrazovanja, zapošljavanja, preko političkog angažovanja, socijalne nejednakosti, do opštih stavova mladih o društvu i njihovoj budućnosti u Crnoj Gori i izazova tranzicije u odraslo doba. Studija je dio šireg programa FES-a kroz koju su sprovedena sveobuhvatna istraživanja u 12 zemalja - Albaniji, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Hrvatskoj, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori, Rumuniji, Srbiji, Sloveniji, Grčkoj i Turskoj, i pruža dragocjene uvide u to kako mladi ljudi doživljavaju društvene promjene i zamišljaju svoje lične budućnosti. - Raduje me što možemo podijeliti neke od ključnih nalaza za koje se nadam da će biti instruktivni u oblikovanju budućih strategija za adresiranje potreba mladih u Crnoj Gori - istakla je, u uvodnom dijelu, Kirsten Schönefeld, direktorka Regionalne kancelarije FES-a za Srbiju i Crnu Goru, apostrofirajući i podatke koji se odnose na kvalitet obrazovanja i korupciju u obrazovanju, zatim prilike za zapošljavanje mladih, njihov odnos prema političkom učešću i određenim vrijednostima.&nbsp; - Posebno upečatljiv je dubok uticaj ekonomske i političke nestabilnosti na živote mladih u ovih 12 država, zajedno sa nezadovoljstvom obrazovanjem i ograničenim mogućnostima za zapošljavanje. U Crnoj Gori, mladi se često suočavaju s nesigurnim zaposlenjem i ograničenim prilikama, što dodatno otežavaju strukturalni problemi poput korupcije i socijalnih nejednakosti - kazala je ona, ističući kao pozitivan entuzijazam mladih za pristupanje EU u državama koje su na putu ka EU. Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a, kazala je da nam je često podrazumijevaće da su mladi, po definiciji, nosioci inovacija, kreativnosti i energije koja može transformisati zajednice i društvo u cjelini.&nbsp; - No, značajan dio mladih, usljed talasa retradicionalizacije i klerikalizacije, kojem smo izloženi, oslonac počinje tražiti u konzervativnim normama i religiji. Nalazi studije opominju na potrebu za balansiranjem između tradicionalnih vrijednosti &nbsp;i otvaranja ka novim mogućnostima i idejama koje vode ka napretku društva, uz pružanje podrške za razvoj progresivnih ideja i njihovih promotera među mladima - istakla je Uljarević prilikom otvaranja događaja, podvlačeći važnost istraživanja koje pruža empirijske uvide u to kako mladi vide društvo u kojem žive i svoju budućnost u Crnoj Gori. Detalje studije predstavila je autorka Valentina Ostojić, ocjenjujuči da iz nalaza, generalno uzevši, proizilazi da su mladi u Crnoj Gori zabrinuti u vezi sa socioekonomskim faktorima života, poput zapošljavanja, obrazovanja i karijernih mogućnosti, ali i da su izuzetno konzervativni.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241125151152_bc14c0360a6dbadc4c978a52d641a6435ea15ebb81037dba830300e4efc76076.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241125151152_bc14c0360a6dbadc4c978a52d641a6435ea15ebb81037dba830300e4efc76076" data-rendition-name="original" width="3744" height="2496" loading="lazy" alt="CGO"> </figure>  - Na primjer, oko pitanja izbora partnera 72,4 odsto mladih ističe da im je značajno odobrenje porodice, ali i vjerska uvjerenja, odnosno religija tog partnera (56,4 odsto). Takođe, polovina mladih tu navodi i obrazovanje, 40 odsto etničko porijeklo, a četvrtina nevinost kao važan faktor, što dodatno potvrđuje visok nivo konzervativnosti mladih ljudi u Crnoj Gori - pojasnila je ona. Ostojić je istakla i da je 71,1 odsto mladih za ulazak Crne Gore u EU, a 17,5 odsto protivno tome, dok 10 odsto njih nije imalo stav oko ovog pitanja, navodeći i da ta podrška EU ne oslikava neminovno preuzimanje vrijednosti EU.&nbsp; - Iako je dominantna većina za članstvo u EU, konstatuje se i visok nivo netolerancije i konzervativnosti prema manjinama i „drugima“, što je kotradiktorno sa politikama EU. U ovom dijelu je jasno da mladi više prepoznaju socioekonomske prednosti EU - kazala je Ostojić. Mladi vide probleme u obrazovnom sistemu, skoro dvije petine njih je nezadovoljno postojećim kvalitetom obrazovanja, brine ih i korupcija u obrazovanju - 55 odsto smatra da se ocjene nekada mogu „kupiti“ u Crnoj Gori.&nbsp; - Među ispitanicima koji imaju visoko obrazovanje, učestalije je uvjerenje o prisutnosti korupcije u obrazovanju - navela je Valentina Ostojić. Nezadovoljstvo prilikama u zemlji mnogi izražavaju i kroz želju za emigracijom.&nbsp; - Zabrinjava podataka da 45,8 odsto mladih ima, umjerenu ili jaku, želju za odlaskom iz Crne Gore, a ta želja je najčešća kod studenata magistarskih i doktorskih studija. Razlozi su uglavnom vezani za životni standard i karijerne prilike, a nešto rjeđe za obrazovne i kulturne prilike. Ipak, 50,9 odsto gleda pozitivno na budućnost Crne Gore - pojašnjava ona. Skoro polovina mladih nije zainteresovana za politiku, a 37,5 odsto smatra da religijske organizacije imaju previše moći u društvu, dok 58,7 odsto vjeruju svojoj religijskoj organizaciji u potpunosti ili puno. &nbsp; Ogromna većina - preko 80 odsto, vjeruje da ratovi 90-ih i dalje značajno utiču na situaciju i perspektive mladih ljudi u zemljama bivše Jugoslavije. Da bi se obezbjedio trajni mir u zemlji, 36 odsto mladih smatra da sve strane moraju preuzeti odgovornost, 20 odstovjeruje da to može riješiti ekonomski prosperitet, 17,4 odsto da treba jačati obrazovni sistem u dijelu suočavanja sa prošlošću, dok 10,8 odsto vjeruje da će to riješiti članstvo u EU. Stručne komentare dali su dr Nikoleta Đukanović, profesorica na Humanističkim studijama na Univerzitetu Donja Gorica i Petar Đukanović, programski direktor CGO-a.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241125151152_092b6cdff01f006ed491be68a76dda23abc18a37f1e6b5e424de9fa43752441e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241125151152_092b6cdff01f006ed491be68a76dda23abc18a37f1e6b5e424de9fa43752441e" data-rendition-name="original" width="6000" height="4000" loading="lazy" alt="CGO"> </figure>  - Nažalost, podaci istraživanja su porazni, ali nisu iznenađujući, jer ukazuju na duboke probleme u društvu, za koje odgovornosti moraju preuzeti nadležne institucije i aktivno djelovati na njegovom poboljšanju. Posebno brine činjenica da je 37 odsto mladih nezadovoljno obrazovnim sistemom, što ukazuje na nisko povjerenje u kvalitet i efikasnost obrazovanja. Kako da mladi postanu konkurentni i uspješni kada su temeljne vrijednosti obrazovanja i rada potkopane? Najbolji mladi odlaze iz Crne Gore, dok političke partije često zloupotrijebljavaju svoje funkcije, regrutujući prosječne, pa čak i loše studente, koji potom stupaju na značajne državne funkcije. Takav sistem stvara dodatne prepreke za napredak, i jasno je da bez ozbiljnih reformi ništa neće biti bolje - kazala je Nikoleta Đukanović. Osvrt na obrazovni sistem dao je i Petar Đukanović.&nbsp; - Ako ne motivišemo mlade na pravi način, suočićemo se sa ozbiljnim problemima u održivosti demokratskog sistema. Obrazovne vlasti nisu dovoljno otvorene da čuju poruke koje mladi šalju kroz ovakva istraživanja. Kritičko razmišljanje otvara vrata novim vrijednostima i koracima naprijed. Nažalost, zakazali smo na polju obrazovanja i posvećenosti mladima. Na donosiocima odluka je da kreiraju politike koje će unaprijediti obrazovni sistem i omogućiti mladima da se razvijaju i doprinesu društvu čiji su dio - navodi on, apostrofirajući stabilan broj mladih koji žele da napuste Crnu Goru kao problem kojim se niko u sistemu ne bavi. Događaj je okupio oko 30 predstavnika/ca Vlade, civilnog sektora, političkih partija, akademske sfere i medija koji su u otvorenoj i konstruktivnoj raspravi dali svoj doprinos.

Većina mladih smatra da ratovi 90-ih i dalje utiču na njihovu perspektivu, sve više se okreću religiji

Početni podatak za Nacionalnu strategiju koju je usvojila Vlada Crne Gore 2010.godine, je bila &nbsp;2007.godina, kada je na putevima u Crnoj Gori stradalo čak 122 lica, što je bio zastrašujući. Mi smo uspjeli da 2011. usvojimo preporuku Evropske komisije , i tada je prvi put na putevima u Crnoj Gori stradalo ispod 60 lica (58), a već 2012. godine taj broj smrtno stradalih je bio 46, što je najmanji broj smrtno stradalih lica otkad se vodi statistika u policiji - kazao je bivši pomoćnik direktora Uprave policije Nikola Janjušević, u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E,
Bezbjednost drumskog saobraćaja, kaže Janjušević, je globalni problem jer, po podacima SZO, svake godine u svijetu gine oko milion i trista hiljada ljudi.
- Kad napravite analizu dođete do podatka da je glavni uzrok smrtnosti do 30 godina stanovništva upravo od posljedica saobraćajnih nezgoda. Nacionalna strategija za poboljšanje bezbjednosti u drumskom saobraćaju je donijeta 2010. i važila je do 2019.godine. U njoj involvirana preporuka Evropske komisije da se taj broj smrtno stradalih lica na putevima u Crnoj Gori, pokuša smanjiti, jer početni podatak za Nacionalnu strategiju koju je usvojila Vlada Crne Gore 2010.godine, je bila &nbsp;2007.godina, kada je na putevima u Crnoj Gori stradalo čak 122 lica, što je bio zastrašujući podatak. Jedna od prvih aktivnosti kada sam izabran za pomoćnika direktora je formiranje menadžmenta Sektora policije opšte nadležnosti, kako u Upravi policije, tako i po dubini, po centrima odjeljenja bezbjednosti, gdje je jedan od ključnih zadataka iz nadležnosti sektora upravo bio da se pokuša smanjiti broj smrtno stradalih lica, kao i broj saobraćajnih nezgoda i povrijeđenih lica, i to su ključni parametri kada se određuje stanje bezbjednosti u drumskom saobraćaju", kazao je Janjušević.
Dodaje da je, naokon što je usvojena preporuka Evropske komisije 2011.godine, prvi put na putevima u Crnoj Gori stradalo ispod 60 lica (58), a već 2012.godine taj broj smrtno stradalih lica je bio 46, što je, kako ističe, najmanji broj smrtno stradalih lica otkad se vodi statistika u policiji.
Na poziciji pomoćnika direktora Janjušević je bio do 2021.godine, a 2020.godine.
- Ako uporedimo zadnje 3 godine vidimo da je došlo do povećanja broja smrtno stradalih lica na putevima u Crnoj Gori, kao i povećanje broja saobraćajnih nezgoda tako da smo prošle godine imali 75 smrtno stradalih, godinu prije toga 78, a &nbsp;još godinu prije toga 73 smrtno stradala lica, što je jedan zabrinjavajući podatak. Vjerujem da će sa određenim kadrovskim promjenama koje su se desile u zadnjih nekoliko mjeseci, u odsjeku za bjednost u drumskim saobraćaju u sektoru policije opšte nadležnosti, Uprava policije učiniti sve da se u skladu sa Zakonom o drumskom saobraćaju značajno poboljša stanje bezbjednosti u Crnoj Gori - poručio je Janjušević.
Podsjeća da je Vlada Crne Gore je usvojila novu nacionalnu Strategiju koja važi od 2023.godine do 2030.godine, ali nije formirano koordinaciono tijelo koje bi pratilo &nbsp;implementaciju te strategije.
- U tom koordinacionom tijelu treba da predsjedava ministar unutrašnjih poslova, u njemu bi trebalo da budu ministar prosvjete, ministar zdravlja, ministar saobraćaja, kao i direktor Uprave policije i njegov resorni pomoćnik po pitanju bezbjednosti u drumskim saobraćaju. Zašto nije formirano ovo koordinaciono tijelo meni nije poznato, i to nije dopustivo, jer ako govorimo o implementaciji od 2010. do 2019.godine, Vlada je odmah formirala ovo koordinaciono nacionalno tijelo i ono sastajalo periodično svakih par mjeseci gdje smo analizirali stanje u bezbjednosti u drumskom saobraćaju i gdje su preporučivane mjere i aktivnosti da bi se poboljšalo stanje u drumskom saobraćaju. Ono što moram posebno da istaknem je da osim ovog segmenta kada su smrtno stradala lica, broj saobraćajnih nezgoda i tako dalje, veoma bitan segment je i materijalna šteta koja nastaje uslijed saobraćajnih nezgoda, a prema nekim proračunima za petogodišnji period materijalna šteta od saobraćajnih nezgoda u Crnoj Gori je bila 2 milijarde eura - zaključio je Janjušević.

Janjušević: Neophodno formiranje koordinacionog tijela za sprovođenje Strategije poboljšanja bezbjednosti u drumskom saobraćaju

Spasioci su oslobodili ženu iz ruševina hotela u Mjanmaru, saopštili su zvaničnici u ponedjeljak, što je tračak nade tri dana nakon razornog zemljotresa u kojem je stradalo oko 2.000 ljudi, dok timovi &nbsp;u Mjanmaru i Tajlandu vodie trku s vremenom da pronađu još preživjelih.
Žena je izvučena iz ruševina nakon što je 60 sati bila zarobljena ispod srušenog hotela "Veliki zid" u gradu Mandalaj, nakon petočasovne operacije spašavanja koju su izveli kineski, ruski i lokalni timovi, objavila je kineska ambasada na Fejsbuku. Navodi se da je u stabilnom stanju u ranim jutarnjim satima u ponedjeljak.
Mandalaj se nalazi blizu epicentra zemljotresa jačine 7,7 stepeni, koji je u petak prouzrokovao masovnu devastaciju u Mjanmaru i štetu u susjednom Tajlandu.
U Bangkoku, glavnom gradu Tajlanda, hitne službe su danas nastavile očajničku potragu za 76 osoba za koje se vjeruje da su zatrpane ispod ruševina nebodera u izgradnji koji se srušio. Koristeći dizalice i pse tragače, spasioci pokušavaju pronaći preživjele.
Guverner Bangkoka, Čadčart Sitipunt, izjavio je da se spasioci ne predaju, uprkos tome što se vremenski okvir za pronalaženje preživjelih brzo zatvara.
- Potraga će se nastaviti i nakon 72 sata jer su u Turskoj ljudi preživjeli i nakon što su bili zarobljeni cijelu sedmicu. Potraga nije otkazana - rekao je Čadčart.
Dodao je da su skeneri detektovali moguće znakove života ispod ruševina, a psi tragači su raspoređeni kako bi precizno locirali preživjele.
- Otkrili smo slabe znakove života na više mjesta - rekao je on.
Zvanični broj mrtvih u Tajlandu u nedjelju je iznosio 18, ali bi mogao znatno porasti ako ne bude više spašavanja na mjestu urušenog objekta.
U Mjanmaru su državni mediji su objavili da je potvrđena smrt najmanje 1.700 ljudi. Vol Strit Žurnal, pozivajući se na vladajuću vojnu huntu, izvijestio je da je broj poginulih u Mjanmaru dostigao 2.028. Rojters nije mogao odmah da potvrdi taj broj. Ujedinjene nacije su saopštile da hitno šalju pomoć za procijenjenih 23.000 preživjelih u centralnom Mjanmaru pogođenih zemljotresom.
- Naši timovi u Mandalaju pridružuju se naporima da pojačaju humanitarnu reakciju, uprkos tome što su i sami prošli kroz traumu - rekla je Noriko Takagi, predstavnica Agencije UN za izbjeglice u Mjanmaru.&nbsp;
- Vrijeme je od presudne važnosti, jer Mjanmaru treba globalna solidarnost i podrška usred ove ogromne devastacije – poručila je ona.
Indija, Kina i Tajland su među susjedima Mjanmara koji su poslali pomoć i spasilačke timove, zajedno sa ekipama i materijalom iz Malezije, Singapura i Rusije.
Sjedinjene Američke Države su obećale dva miliona dolara pomoći „preko humanitarnih organizacija sa sjedištem u Mjanmaru“. U saopštenju je navedeno da je tim za hitne intervencije Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID), koja prolazi kroz velike rezove pod administracijom Donalda Trampa, upućen u Mjanmar.
Razaranje izazvano zemljotresom dodatno je pogoršalo krizu u Mjanmaru, koji je već zahvaćen građanskim ratom nakon vojnog udara 2021. godine kada je svrgnuta izabrana vlada dobitnice Nobelove nagrade za mir Aung San Su Ći.
Jedna pobunjenička grupa saopštila je da vladajuća vojska Mjanmara nastavlja sa vazdušnim napadima na sela čak i nakon zemljotresa, dok je ministar vanjskih poslova Singapura pozvao na hitan prekid vatre kako bi se omogućila pomoć ugroženima. Kritična infrastruktura – uključujući mostove, autoputeve, aerodrome i željezničke pruge – širom zemlje sa 55 miliona stanovnika je oštećena, što usporava humanitarne napore, dok sukobi nastavljaju da razaraju ekonomiju, raseljavaju više od 3,5 miliona ljudi i paralizuju zdravstveni sistem.

Žena spašena iz ruševina nakon zemljotresa u Mjanmaru

Za tri dana vikenda lišena, na teritoriji Crne Gore lišena su slobode 122 vozača, saopteno je iz Uprave policije.
Od ukupnog broja, kako navode, &nbsp;51 vozač lišen &nbsp;je slobode zbog vožnje pod dejstvom alkohola u organizmu, 34 vozača zbog vožnje pod dejstvom opojnih droga, dok je &nbsp;37 vozača zbog počinjenih drugih težih prekršaja, većinom zbog prekoračenja propisane brzine kretanja vozila.
- Najviše lica lišenih slobode, čak 49, je bilo na teritoriji Glavnog grada, zatim 10 vozača u Budvi, po devet u Kotoru i Nikšiću i osam u Baru - ističe se u saopšenju UP.
Dalje se navodi da su službenici Odjeljenja bezbjednosti Bar lišili su slobode D.M.(21) iz Ćuprije i G.G.(32) iz Vrbasa, koji su upravljali vozilom pod dejstvom opojne droge marihuane.
Kod G.G. je pregledom u vozilu pronađena marihuana nakon čega je protiv njega podnijet zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka shodno Zakonu o sprečavanju zloupotrebe opojnih droga. On je od strane sudije za prekršaje kažnjen zatvorskom kaznom u trajanju od 21 dan.
Hercegnovska policija je lišila slobode M.I.(23) državljanina Bosne i Hercegovine, sa privremenim boravkom, zbog toga što se, u dva navrata nije zaustavio na jasno dat znak "Stop" od strane policijskih službenika tokom kontrole saobraćaja.
U Budvi je na Bulevaru Jadranski put, kontrolisan i lišen slobode E.R. (54) iz Budve zbog vožnje pod uticajem kokaina.
Službenici Odjeljenja bezbjednosti Berane lišili su slobode mladog vozača A.V. (20) koji je na vozilu postavio uređaje za davanje svjetlosne signalizacije, tzv.blinkere koji se koriste isključivo na vozilima sa prvenstvom prolaza kao i vozilima pod pratnjom, čime je počinio prekršaj iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima.
U periodu od petka 28. do nedjelje 30. marta, evidentirana je 31 saobraćajna nezgoda na putevima u Crnoj Gori, sa jednim smrtno stradalim licem u Baru, dok su četiri lica zadobila teške i 27 lica lake tjelesne povrede.
- Službenici saobraćajne policije su izdali 1.222 prekršajna naloga, podnijeli 226 prekršajnih prijava i oduzeli 22 para registarskih oznaka- zaključuje se uu saopštenju Uprave policije.

UP: Za tri dana vikenda uhapšene 122 osobe

Crnogorska glumica Jelena Nenezić pružila je podršku Ivanu Radojičiću, nosiocu liste Evropskog saveza u Nikšiću, ističući da on kao nestranačka ličnost može da osvježi pristup politici i donese nove ideje.&nbsp;
- Ivan Radojičić je, prije svega, nestranačka ličnost i upravo zbog toga vjerujem da može donijeti osvježavajući pristup politici, onaj koji nije opterećen stranačkim interesima. Često ovakvi kandidati predstavljaju pravu alternativu, one ljude koji u prvi plan stavljaju interese građana i sve njihove potrebe, a ne partijske kalkulacije - kazala je Nenezić.
Uvjerena je da Radojičić može postaviti visoke standarde odgovornosti, transparentnosti i posvećenosti javnom dobru.
- Jedina konstanta u životu su nam promjene. Zato želim svog prijatelja da podržim u ovoj borbi, slobodnog i hrabrog čovjeka, koji će donositi odluke u interesu cijele zajednice, a ne samo privilegovanih grupa - poručila je Nenezić.

Nenezić podržala Radojičića i Evropski savez: Treba nam osvježavajući pristup politici

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;,,Razmišljam da nekome dijete kisjelinom polijem...“ Takvu, užasavajuće prijeteću, poruku poslao je preko Skaj aplikacije 22. septembra 2020. godine, samo tri sedmice nakon ,,avgustovske revolucije“, nepoznati pripadnik kavačkog klana Radoju Zviceru, jednom od vođa kriminalne ekipe. Iz te komunikacije jasno se uočava žestoki animozitet prema tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i zamjeniku specijalnog tužioca Saši Čađenoviću, kao i tadašnjem pomoćniku direktora Uprave policiej Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7" data-rendition-name="original" width="2130" height="1022" loading="lazy" alt="KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske "> <figcaption>KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEVA SELEKCIJA SKAJ PORUKA Citirane poruke članova kavačkog klana dio su obimne dokumentacije koja sadrži, prema izvorima Portala ETV, oko 300 hiljada priloga sa kriptovanih telefona. Ali ni jedna od ovih poruka, kao i desetina drugih u kojima se direktno prijeti likvidacijom Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću, Saši Čađenoviću – koje SDT tereti da su bili dio kavačkog klana Radoja Zvicera – nijesu sadržane u 300 strana obimnoj ispravljenoj optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića! A sve te poruke sa kriptovanih telefona, kojima raspolaže Portal ETV, bile su dostupne, ne samo tužiocu Šoškiću, već i čelniku Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Zašto onda te poruke nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića podignutoj protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, kao ni u optužnici protiv Saše Čađenovića? Na pitanja naše medijske kuće – nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović"> <figcaption>POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  O KATNIĆU, LAZOVIĆIMA, ČAĐENOVIĆU... Na osnovu ispravljene optužnice od 3. februara izvjesno je da tužilac Miloš Šoškić imao pred sobom ključni zadatak – naći u Skaj prepiskama optužujuće detalje protiv Katnića i Lazovića. I tu se specijalni tužilac suočio sa velikim problemom: u više od 1.200.000 poruka nema ni jedne koju su poslali Lazović, Katnić ili Čađenović jer oni nijesu imali kriptovane telefone. Zato se tužilaštvo potrudilo da slučaj, između ostalog, izgradi na činjenici da bivše ,,Katnićevo tužilaštvo“ nije odmah procesuiralo Duška Roganovića, uticajnog člana kavačke grupe. Prije svega, na osnovu jedne (?!) karakteristične Skaj poruke u kojoj infiltrirani policijski agent Petar Lazović - sin Zorana Lazovića - daje informaciju kako nakon saslušanja svjedoka Milana Kankaraša ipak neće hapsiti Duška Roganovića. ,,Duška je tata od Kate tražio da se izostavi, svaka ga je muka ubila iz kolica“, navodno je Petar Lazović poslao poruku Radoju Zviceru. Teško je povjerovati da su ova ili neke druge, slične, poruke Petra Lazovića zaista mogle da budu inkriminišuće ili validan dokaz da je Specijalno državno tužilaštvo za vrijeme Milivoja Katnića i Saše Čađenovića ,,pomilovalo“ Duška Roganovića i sačuvalo ga od tužilačkog progona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e" data-rendition-name="original" width="2268" height="1626" loading="lazy" alt="TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV"> <figcaption>TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naprotiv: upravo je tužilac Saša Čađenović, nakon podataka koje mu je prezentirao tadašnji načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić, a po nalogu Milivoja Katnića – sredinom 2021. godine - procesuirao za stvaranje kriminalne organizacije vezano za otmicu i ubistvo Milete Radulovića zvanog ,,Kapetan“. OPASNE PORUKE Nasuprot tužilačkoj konstrukciji o navodnoj krivici Katnića, Lazovića, Čađenovića, analiza dijela autentičnih Skaj poruka koje posjeduje Portal ETV pokazuje sasvim suprotno: da su pojedini članovi kavačkog kriminalnog klana posmatrali i policijskog funkcionera Lazovića, kao i specijalne tužioce Katnića i Čađenovića, kao svoje progonitelje koji upotrebljavaju državnu moć za represiju protiv kavačkog klana. ,,Onaj Čađenović je lud kad se nakači“, piše Duško Roganović 1. novembra 2020. godine Radoju Zviceru, uz nadu da će, nakon što ,,avgustovska vlast“ napravi svoju vladu i Čađenoviću - ,,padati optuznice polako“. Navodni vođa kavačkog klana Zvicer je, u decembru 2020. godine u razgovoru sa nekadašnjim kotosrkim policajcem Ljubom Milovićem, ali i Duškom Roganovićem targetirao i načelnika SPO Dragana Radonjića. Tako je Roganović i shvatio da je Radonjić vrlo važan u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. ,,A to vas je onaj kume prodavao Radonjic od katnica covjek? On je najjaci covjek, desna ruka Katnica... Nema sta ne moze taj da sredi i sazna. Kordinirao je svime...“ U Skaj porukama Ljuba Milovića i Radoja Zvicera ponovo se, dan pred novu 2021. godinu, razgovara o glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i načelniku SPO Draganu Radonjiću, ali i funkcioneru ANB-a Bulatoviću. ,,Radonjić ima 10 jakih murijasa snimljenih svaki razgovor je snimao sa bulatovicem i jos 4-5 ljudi...Radonjic mu sve spija i zato ga drzi... Ovaj kaze katnic je drvina nema mozga grama radonjic veliki uticaj ima jer mu je on dao ono za fabriku cigara“ PLANOVI ZA ,,ODSTRIJEL“ Istovremeno, izražava se nada da će ,,oslobodioci“ brzo posmjenjivati čelne ljde policije i tužilaštva. ,,Sad se sve mijenja, makli su veljovica, onda onog sefa ANB perunicica, polako ih sve skidaju“ – tako piše Roganović 30. decembra 2020. godine. Istog dana Ljubo Milović u razgovoru sa Radojem Zvicerom tvrdi da je Milivoje Katnić na stalnoj vezi sa Jovicom Vukotićem, kojeg naziva ,,šklempo“, tvrdeći da su njih dvojica u dobrim odnosima - jer su obojica porijeklom Čevljani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9" data-rendition-name="original" width="670" height="447" loading="lazy" alt="LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan "> <figcaption>LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tezu o dobrim odnosima Katića sa vođom ,,škaljaraca“ Vukotićem objašnjava i Ljubo Milović, uz napomenu da su i Petra Lazovića, kojeg zove ,,Junior“, direktno ,,testirali“ da im otkrije Katnićevo ponašanje. ,,Sinoć smo dobro juniora napali za katnica...Da je na vezi i pomaze jovici... Nije progovarao. Nije imao argumrnata da ga brani...“ – piše odbjegli policajac, član kavačkog klana Milović. O ulozi Dragana Radonjića razgovarali su i dvojica vođa kavačkog klana Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. ,,Pa jeli moguce da je dragan radonjic radio za skaljarce, sef specijalnog tima“, pita Kašćelan i odah dobija odgovor od Zvicera: ,,Da da kako ne...Mene je on namjestio...“ Potom Zvicer ,,eksluzivno“ obavještava Kašćelana da su Katnić i Radonjić u rodbinskim vezama, da je ,,radonjic brat od tetke katnicu milivoju“, ali da to Ljubo Milović nije znao i da je mislio kako Radonjić i Katnić rade za – škaljarski kriminalni klan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597" data-rendition-name="original" width="1028" height="493" loading="lazy" alt="TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije"> <figcaption>TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim Katnića i Radonjića, očito je da su vođe kavčana jedva čekale da se sa pozicije visokog policijskog funkcionera ukloni Zoran Lazović. ,,Vidjećemo sto ce lazovic uraditi dok je jos u mandat, koji ce nam k.... posle“ – ocjenjuje Zvicer. ODBRANA vs TUŽILAŠTVO Odbrana Milivoja Katnića pronašla je više od 90 poruka vođa i članova škaljarskog klana - usmjerenih protiv bivšeg glavnog tužioca, specijalnog tužioca i nekadašnjeg policijskog funkcionera – u velikoj mjeri urušavaju suštinu optužnice Specijalnog državnog tužilaštva. Ali i otvaraju pitanje političkih motiva kreatora optužnice, specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića i njemu nadređenog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. Veliki dio transkripata pristigao je od Europola iz Francuske, shodno instrukcijama zvanične Podgorice, direktno na adresu načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Međutim, u ispravljenoj optužnici protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, objavljene su kopije Skaj prepiski, navodno između Ljuba Milovića, Slobodana Kašćelana, Petra Lazovića, Duška Roganovića, kao i Darka Šarića, ali i više članova kavačkog klana. Kriminalne organizacije kojoj su, po navodima optužnice, pripadali uticajni državni službenici policije i tužilaštva - Lazović i Katniić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić"> <figcaption>MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na ukupno 78 strana objavljeni su transkripti poruka, a uz brojna pojašnjenja specijalnog tužioca o sadržaju poruka, u optužnici koja je ispisana na punih 300 stranica, gotovo je trećina stranica posvećena prepiski putem zaštićene aplikacije do 2021. godine. Podaci koje objavljuje Poral ETV u potpunosti razobličavaju, ne samo brojne manjkavosti i kontradiktornosti optužnice, nego političku pozadinu postupaka Specijalnog državnog tužilaštva koja ozbiljno navodi na sumnju da je riječ o politički montiranom procesu. &nbsp; &nbsp;

Tag: mladi