HRA: Povući sporni prijedlog zakona koji ograničava pristup informacijama

Akcija za ljudska prava (HRA) uputila je apel Skupštini Crne Gore da ne usvoji Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala, zbog, kako ističu, izuzetno spornih odredbi – članova 92a i 93b – koje bi mogle dovesti do nesrazmjernog ograničenja slobode izražavanja i prava na pristup informacijama.

Iz HRA podsjećaju da se zabrinjavajuća praksa dostavljanja zakonskih prijedloga bez prethodne javne rasprave, posebno onih koji zadiru u osnovna ljudska prava, mora hitno prekinuti. Ovakav pristup, poručuju, ukazuje na potrebu za uvođenjem preventivne kontrole ustavnosti zakona od strane Ustavnog suda – mehanizma koji bi omogućio ocjenu ustavnosti zakona prije njihovog stupanja na snagu.

Sporne zakonske odredbe zabranjuju „objavljivanje materijalnih informacija i drugih podataka u medijima i na javnim skupovima“ ukoliko bi njihovo objavljivanje moglo uticati na spremnost potencijalnih investitora da kupe državne obveznice. Kao „materijalne informacije“ označene su one „od strateškog značaja koje mogu imati uticaj na kretanje cijene javnog duga“, a zabrana bi važila od početka priprema emisije državnih hartija od vrijednosti do zvaničnog saopštenja Ministarstva finansija o njenom zaključenju.

HRA upozorava da su ovako formulisane zabrane izuzetno široke i neodređene, te da mogu omogućiti cenzuru ključnih informacija od javnog značaja – poput visine javnog duga, potencijalnih ekonomskih rizika, sumnjivih investicija, fiskalne nestabilnosti i drugih pitanja neophodnih za kvalitetnu javnu debatu i nadzor nad radom vlasti.

- Tržišni interesi države ne smiju biti iznad prava javnosti da bude informisana, uključujući i same investitore. Ovakvo ograničenje nije neophodno u demokratskom društvu, zbog čega je u suprotnosti sa članom 10 Evropske konvencije o ljudskim pravima, kao i sa Ustavom Crne Gore - ističu iz HRA.

Pored toga, podsjećaju da Ustav (član 51) dozvoljava ograničenja pristupa informacijama kada je to u interesu ekonomske politike, ali da se ta ograničenja moraju podvrgnuti strogoj procjeni opravdanosti. Međutim, prijedlog zakona ne sadrži mehanizam tzv. „balansa interesa“, što je obaveza prema Konvenciji Savjeta Evrope o pristupu zvaničnim dokumentima, kao i domaćem Zakonu o slobodnom pristupu informacijama.

HRA naglašava da bi usvajanje ovakvih zakona dodatno narušilo povjerenje u institucije i učvrstilo sliku Crne Gore kao netransparentne države, što bi moglo imati odvraćajući efekat i na strane investitore.

Iako je predsjednik države Jakov Milatović pokušao da koristi svoje ovlašćenje kako bi blokirao pojedine zakone za koje je procijenjeno da nijesu u skladu s Ustavom, iz HRA poručuju da se u praksi pokazalo kako to nije djelotvoran mehanizam, s obzirom na to da Skupština često ponovo usvaja iste zakone bez izmjena.

- Zato predlažemo da se razmotri uvođenje preventivne kontrole ustavnosti od strane Ustavnog suda, što je praksa u više evropskih zemalja poput Francuske, Njemačke, Poljske i Srbije. Time bi se osnažio pravni poredak i zaštitila osnovna prava građana - zaključuju iz HRA.