Centar za građansko obrazovanje (CGO), Centar za istraživačko novinarstvo (CINCG), Media centar, Institut za medije Crne Gore i Akcija za ljudska prava (HRA) najoštrije osuđuju brutalni napad na novinare i fotoreportere Pobjede - Steva Vasiljevića i Vijesti - Borisa Pejovića i Balšu Rudovića u Gornjem Zaostru koji se desio u trenutku kada je spomenik četničkom komandantu i zločincu Pavlu Đurišiću uklanjan i premještan u crkvu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fnapadnuti-novinari-i-fotoreporteri-pobjede-i-vijesti-ispred-crkve-u-gornjem-zaostru&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Dok su izvještavali o uklanjanju spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, novinari su bili fizički napadnuti, ponižavani, prebijani, zatvarani u šator, primoravani da brišu snimljeni materijal i otvoreno im je prijećeno smrću. Sve se to, kako su ukazali, dešavalo pred očima policije, koja je nijemo posmatrala zlostavljanje novinara.
- To nije samo institucionalni nemar, to je saučesništvo u pokušaju gušenja slobode medija i do sad neviđen poraz institucije pred jednom vjerskom zajednicom i njenim sljedbenicima - decidni su u ovim organizacijama.
Oni traže hitnu i odlučnu reakciju Uprave policije i tužilaštva, javnu osudu &nbsp;najviših državnih funkcionera i utvrđivanje krivične odgovornosti napadača i saučesnika.
- Napad na novinare je napad na javni interes, na pravo građana da znaju - zaključili su oni.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Policija nijemo posmatrala zlostavljanje novinara u Gornjem Zaostru: Saučesništvo i neviđen poraz pred vjerskom zajednicom i njenim sljedbenicima

Iz Akcije za ljudska prava (HRA) &nbsp;pozdravili su odluku predlagača iz Demokrata i Vlade da povuku predloge zakona o unutrašnjim poslovima i Agenciji za nacionalnu bezbjednost, koji su bili suprotni konceptu vladavine prava i međunarodnim standardima ljudskih prava.
Osvrućući se na izjavu predsjednika Skupštine Andrije Mandića, tim povodom danas, iz Akcije za ljudska prava poručuju da će se potruditi da do novog stavljanja u proceduru (predloga) iskomuniciraju bolje javnost, da bolje iskomuniciraju naše međunarodne partnere.
&nbsp;- Ističemo da crnogorska javnost zaslužuje da bude konsultovana, a ne "iskomunicirana", i podsjećamo da su 21 NVO zajednički zatražile da se predlozi zakona u saradnji sa Evropskom komisijom usaglase sa međunarodnim standardima i da se iznesu na javnu raspravu- kazali su iz HRA.
Pozdravili su i povlačenje predloženih izmjena Zakona o javnim okupljanjima i stav poslaničkog kluba Evropa sad da ne odlučuju o njegovim izmjenama i dopunama dok ne dobiju mišljenje Evropske komisije.
- Očekujemo, poručuju oni, &nbsp;da prestane desant na ljudska prava zakonodavnim inicijativama što poslanika vladajuće većine pojedinačno, što Vlade. U poodmaklom stadijumu pristupanja Evropskoj Uniji, Crna Gora mora predlagati zakone koji su obavezno usaglašeni sa minimalnim međunarodnim standardima ljudskih prava i koji već dostignuti nivo tih prava mogu samo da unaprijede!- zaključuju iz HRA.

HRA: Pozdravljamo odluku predlagača da povuku predloge zakona o unutrašnjim poslovima i ANB-u

Većina roditelja u Crnoj Gori tokom svog školovanja nije imala priliku da pohađa predmet Građansko obrazovanje, ali ga danas vidi kao ključan alat za razvoj djece, izgradnju demokratskih vrijednosti i prevenciju nasilja, mržnje i netolerancije. To pokazuju nalazi fokus grupa sprovedenih u okviru projekta „Unapređenje obrazovanja za građanska i ljudska prava: obrazovne reforme za snažniju demokratiju“, koji zajednički sprovode Centar za građansko obrazovanje (CGO), Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA.
Građansko obrazovanje ima za cilj da djecu nauči razumijevanju prava i odgovornosti, razvijanju kritičkog mišljenja i aktivnom učešću u društvenom životu. Savremeni međunarodni pristupi ovaj predmet prepoznaju kao ključno sredstvo za jačanje društvene kohezije i podsticanje političke participacije mladih.
U crnogorski obrazovni sistem, Građansko vaspitanje uvedeno je kao obavezni predmet 2004/05. godine u osnovnim, a od 2006/07. i u srednjim školama. Međutim, reformom iz 2017. godine, predmet je prešao u grupu izbornih, što je dovelo do značajnog smanjenja broja časova i obuhvata učenika. Dodatni problem predstavlja nedostatak kontinuirane obuke nastavnika i sistemske podrške, što je doprinijelo njegovoj marginalizaciji.
Upravo u trenutku kada se – zahvaljujući naporima civilnog sektora – ponovo razmatra njegovo vraćanje među obavezne predmete, stavovi roditelja pružaju vrijedan uvid i podršku toj inicijativi.
Rezultati fokus grupa pokazuju da roditelji u najvećem broju nemaju dovoljno informacija o sadržaju i značaju ovog predmeta. Njihova saznanja uglavnom dolaze posredno, putem djece koja ga pohađaju kao izborni predmet. Neki ga i dalje pogrešno poistovjećuju sa nekadašnjim predmetom Ustav i pravo građana.
Uprkos tome, većina roditelja ističe da Građansko obrazovanje može imati značajnu ulogu u izgradnji ličnosti djeteta i stvaranju društveno odgovornih građana. Prepoznaju ga kao sredstvo za prevenciju nasilja, izgradnju jednakosti i podsticanje etičkog ponašanja, ali i za osnaživanje mladih u kontekstu klimatskih promjena i održivog razvoja.
Važno je naglasiti da nijedan roditelj učesnik fokus grupa nije izrazio protivljenje ideji da Građansko obrazovanje ponovo bude obavezni predmet. Naprotiv – svi su podržali tu inicijativu, uz brojne sugestije o njegovoj modernizaciji i načinu izvođenja nastave.
Roditelji smatraju da predmet treba da obuhvati teme poput institucionalne pismenosti, ljudskih prava, digitalne sigurnosti, ekologije, međuvršnjačkog nasilja i socijalnih vještina. Istakli su spremnost da se aktivno uključe u njegov razvoj – kao gostujući predavači ili članovi savjetodavnih tijela. Vjeruju da bi predmet trebalo izvoditi kroz interaktivne radionice i praktične primjere iz života.
Kao ključni uslov, roditelji navode potrebu da nastavnici koji predaju ovaj predmet budu motivisani, edukovani i posvećeni vrijednostima koje predmet promoviše.
Nalazi fokus grupa jasno ukazuju na postojanje velikog interesovanja i potrebe da se Građansko obrazovanje vrati kao obavezan predmet u školama. Roditelji očekuju da to ne bude još jedna formalnost, već stvarna i praktična priprema za život – kroz učenje kako da djeca rješavaju konflikte, budu solidarna, odgovorna prema okolini i angažovana u svojoj zajednici.
Fokus grupe su sprovedene u maju 2025. godine u tri crnogorske regije (sjever, centar i jug), a u njima je učestvovao 31 roditelj. Stručnu podršku istraživanju pružio je Institut DAMAR.
Projekat „Unapređenje obrazovanja za građanska i ljudska prava“ realizuje se u okviru programa „Jačanje povjerenja građana u institucije i izgradnja otpornih zajednica“, koji sprovode UNDP, UNICEF i UNESCO, u saradnji s Vladom Crne Gore, a finansira ga Fond UN za izgradnju mira.

1084x550

CGO,HRA i ANIMA: Roditelji prepoznaju građansko obrazovanje kao ključ za jačanje društvenih vrijednosti i borbu protiv nasilja

Centar za ženska prava (CŽP) i Akcija za ljudska prava (HRA) traže detaljnu istragu postupanja nadležnih u predmetu nasilja u porodičnoj zajednici koje se tiče jučerašnjeg ubistva dvogodišnje djevojčice u Goliji, za koje se pretpostavlja da je počinio njen otac - koji je potom izvršio samoubistvo.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.7%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Ftragedija-u-goliji-pronadena-tijela-oca-i-kcerke-sumnja-se-da-se-radi-o-ubistvu-i-samoubistvu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Kako su naglasili u ovim NVO, on je prethodno prijavljivan za nasilje u porodici, a u CŽP i HRA insistiraju da se ovim povodom oglase najviše državne instance.
- Sa tugom i velikom zabrinutošću primamo vijest o ubistvu dvogodišnje djevojčice u Goliji, koje je, kako nadležni pretpostavljaju, počinio njen otac, prethodno prijavljivan za nasilje u porodici, koji je i sebi potom oduzeo život. Nema važnijeg pitanja od zaštite zdravlja i života najmlađih i njihovih najbližih koji trpe nasilje - podvukli su u CŽP i HRA.
Svakodnevni izvještaji o nasilju i upotrebi vatrenog oružja ukazuju, kako su ocijenili, na prijetnju po opštu bezbjednost.
- Ali i prvestveno po bezbjednost žena i djece izloženim nasilju u porodici. Stoga ponavljamo zahtjev da država hitno stane na put ilegalnoj prodaji i posjedovanju oružja. Ponavljamo pitanja kada će biti usvojen Zakon o oružju, zašto taj zakon još nije na dnevnom redu Skupštine i kojim će mjerama država spriječiti da nelegalno oružje dospije u ruke onih koji su spremni da ugroze živote drugih?! - naveli su u ove dvije NVO.
Centar za ženska prava kontinuirano, kako su naglasili, upozorava da su djeca koja svjedoče nasilju nad majkama u situacijama porodičnog i partnerskog nasilja i sama žrtve, i da moraju biti zaštićena mjerama koje propisuje zakon i revnosnim nadzorom svih nadležnih institucija.
- Ova su djeca izložena visokom riziku od fizičkog povredjivanja i ozbiljnih psiholoških posljedica, a evidentno - i riziku po život. Obaveza je države da ih pravovremeno zaštiti, zbrine, da im obezbijedi sigurnost, podršku i mir. Pravo na život i zaštitu od zlostavljanja podrazumijeva takve obaveze države, posebno kada je već obaviještena o rizičnom stanju u porodičnoj zajednici - jasni su u CŽP i HRA.
Obaveza je, podvlače, cjelokupne crnogorske javnosti da pokaže empatiju i poštovanje prema preživjeloj majci djeteta.
- Apelujemo i na medije da nasilje nazivaju pravim imenom, a ne “svađom”, čime pogrešno izjednačavaju odgovornost onih koji ga čine i onih koji ga trpe - zaključili su u CŽP i HRA.

CŽP i HRA: Tražimo detaljnu istragu postupanja nadležnih u predmetu koji se tiče jučerašnjeg ubistva dvogodišnje djevojčice

Nevladine organizacije Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za ženska prava (CŽP) i Institut alternativa i dalje protestuju protiv izmjena i dopuna Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama koje predlažu poslanici političkih partija iz vlasti.
Naknadno predloženi <a href="https://zakoni.skupstina.me/zakoni/web/app.php/akt/3744" target="_blank">amandmani</a> nijesu, kako su podvukli, ublažili osnovne nedostatke prijedloga koji apsolutno - u svakom slučaju - zabranjuje okupljanja na javnim saobraćajnicama. U međuvremenu su, kako su naglasili, izostavljeni samo lokalni putevi.
Nije svaki protest na saobraćajnicama, decidni su oni, nezakonit i neopravdan - kako se sada želi propisati protivno međunarodnim standardima prava na mirno okupljanje.&nbsp;
- I dalje se predlaže da se apsolutna zabrana okupljanja na saobraćajnicama podržava drakonskim novčanim kaznama, u cilju zastrašivanja i odvraćanja od okupljanja, što je poseban problem i dodatno nesrazmjerno - ustvrdili su u nevladinom sektoru.
Ponovo ističu da je o važnom pitanju uspostavljanja ravnoteže između prava na mirno izražavanje protesta i slobode kretanja učesnika u saobraćaju prije izmjene zakona trebalo povesti stručnu raspravu, uz uvažavanje prakse Evropskog suda za ljudska prava, kako to od Crne Gore zahtijeva Evropska Unija u postupku pridruživanja.
- Apelujemo na poslanike i poslanice da stanu u zaštitu ljudskih prava i iskoriste priliku u Skupštini i za raspravu o tome zašto po ovim vrućinama građani i građanke stoje na putevima, jesu li nadležni pokušali da njihove probleme uopšte riješe demokratskim instrumentima, kakav je i dijalog?! - zaključili su u nevladinom sektoru.

1250x600

HRA, CŽP i Institut Alternativa apeluju na poslanike: Spriječite drakonsku zabranu protesta na putevima

Nevladine organizacije i građanske aktivistkinje najoštrije protestuju što Savjet JU „Ratkovićeve večeri poezije“ nije imao hrabrosti ni zrelosti da donese odluku o oduzimanju književne nagrade ratnom zločincu Radovanu Karadžiću.
Time je, kako su ocijenile Daliborka Uljarević (Centar za građansko obrazovanje), Tea Gorjanc Prelević (Akcije za ljudska prava - HRA), Ervina Dabižinović (Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA), Demir Ličina (Udruženje „Štrpci – Protiv zaborava“), Velija Murić (Crnogorski komitet pravnika za ljudska prava) i građanske aktivistkinje Dina Bajramspahić i Jovana Marović, Crna Gora još jednom propustila šansu da, u susret 30. godišnjici genocida u Srebrenici, ispravi jednu istorijsku sramotu i pošalje poruku da u ovoj zemlji zločinci ne mogu biti slavljeni, niti njihova imena ostati među laureatima najvećih priznanja.
- Podsjećamo da smo inicijativu podnijeli 28. juna, a potom i reagovali na pokušaj rukovodstva JU „Ratkovićeve večeri poezije“ da izbjegne odgovornost i proglasi se nenadležnim. U dodatnom pismu jasno smo i argumentovano pokazali da je ova javna ustanova pravni i suštinski nasljednik festivala koji je nagradio Karadžića 1993. godine, dok je bio predsjednik Republike Srpske i vrhovni komandant Vojske Republike Srpske - naveli su oni.
Deklarativni otklon i osuda su, podvlače, nedovoljni.
- Prema presudama međunarodnih sudova Karadžić je osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine i kažnjen doživotnom robijom - poručuju u NVO sektoru.
Zato su, kažu, očekivali da rukovodstvo JU „Ratkovićeve večeri poezije“ neće imati dileme oko toga šta je jedini ispravan potez.
- Takođe, podsjećamo i da je Bošnjačka stranka (BS), koja zajedno sa DPS-om učestvuje u vršenju vlasti u Bijelom Polju, podnijela sličnu inicijativu odbornicima Skupštine Opštine Bijelo Polje dan nakon nas. I ovom prilikom ističemo da je za rješavanje ovog pitanja nadležna isključivo JU „Ratkovićeve večeri poezije“ - istakli su u NVO sektoru.
Oni su pozvali Bošnjačku stranku da politički autoritet i uticaj koji nesumnjivo ima iskoristi tamo gdje se ovo pitanje zaista može riješiti - unutar nadležne institucije.
&nbsp;- Umjesto da doprinosi gubljenju vremena na pravno neutemeljene procedure. To bi bio pokazatelj integriteta i dosljednosti BS, posebno u situaciji kada na državnom nivou vlast dijele sa partijama čiji funkcioneri negiraju genocid u Srebrenici i koje Karadžića ne vide kao ratnog zločinca, već kao heroja. Obavljanje javne funkcije nije samo privilegija, već i obaveza da se donose teške, ali ispravne odluke - dodali su u NVO sektoru.
Još jednom ukazuju da uz ime jednog od najvećih crnogorskih književnika, Rista Ratkovića, ne može i ne smije stajati ime pravosnažno osuđenog ratnog zločinca.
- Nagrada koja nosi Ratkovićevo ime treba da bude izraz poštovanja prema književnosti, slobodi i ljudskom dostojanstvu, vrijednostima koje su nespojive sa nasljeđem zločina i negiranjem pravde - zaključili su u NVO sektoru.

Crna Gora još jednom propustila šansu da pošalje poruku da zločinci ne mogu biti slavljeni, niti njihova imena ostati među laureatima najvećih priznanja

Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori, u saradnji sa Centrom za građansko obrazovanje, Akcijom za ljudska prava i brojnim prijateljima, obilježiće sjutra, u Spomen parku civilnim žrtvama na Pobrežju u Podgorici, međunarodni Dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici. 
 
Iz BV u Crnoj Gori su saopštili da će obilježavanje pod nazivom “Srebrenica –Dan sjećanja“ početi u deset sati i da će biti priređen poetsko-dramski omaž, prigodna obraćanja i polaganje cvijeća, kao izraz dubokog poštovanja žrtvama genocida i drugih zločina. 
 
- Ovo je jedan od datuma koje treba da zajednički obilježavamo, pa vas pozivamo da nam se pridružite- naveli su iz BV. 
 
Prema njihovim riječima, saosjećanje sa žrtvama genocida i njihovim porodicama izraz je pijeteta prema nevino stradalim ljudima, ali i obaveza koja proističe iz međunarodnih konvencija i rezolucija, koje je usvojila Generalna skupština Ujedinjenih nacija, a koju je podržala i Crna Gora. 
 
To je, kako su rekli iz BV, ujedno i poštovanje sopstvenog državnog bića sa aspekta civilizacijske, građanske, nacionalne i nadasve ljudske tradicije u Crnoj Gori. 
 
- Želimo da 30. godišnjica genocida u Srebrenici, kroz Međunarodni dan sjećanja, bude povod za jačanje svijesti o važnosti poštovanja univerzalnih prava na život, slobodu i sigurnost, bez ikakvih razlika- naveli su iz BV.

Bošnjačko vijeće, CGO i HRA sjutra obilježavaju međunarodni Dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici

Povodom Međunarodnog dana borbe protiv govora mržnje, Akcija za ljudska prava (HRA) upozorava da javni prostor u Crnoj Gori postaje sve zagađeniji govorom mržnje, koji se prečesto toleriše, ignoriše ili čak podstiče – i to od strane najviših državnih i crkvenih autoriteta.
Govor mržnje je krivično djelo. On ne predstavlja slobodu izražavanja, već oblik diskriminacije koji podstiče nasilje, ugrožava ljudska prava i direktno prijeti društvenoj stabilnosti. Istorija nas podsjeća da su mnogi ratni zločini, uključujući genocid, počinjali upravo govorom mržnje.
Uprkos jasnim zakonskim odredbama, u Crnoj Gori institucije, naročito državno tužilaštvo, i dalje ne prepoznaju ozbiljnost ovog problema niti adekvatno reaguju. Godinu dana od javne ratnohuškačke izjave predsjednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića, Skupština Crne Gore i dalje ignoriše zahtjev tužilaštva za skidanje imuniteta, dok tužilaštvo nije pokazalo inicijativu da ovaj slučaj efikasno procesuira.
Prema ocjeni Komiteta za ljudska prava Ujedinjenih nacija, govor mržnje je rasprostranjen u svim segmentima crnogorskog društva – posebno na internetu, u medijima, obrazovanju i među političarima. LGBTIQ osobe, etničke i vjerske manjine, kao i politički neistomišljenici, najčešće su meta ovakvih napada. Komitet je dodatno izrazio zabrinutost zbog porasta negiranja ratnih zločina i odsustva institucionalnog odgovora.
Evropska komisija je u svom posljednjem izvještaju ukazala na ozbiljan porast anti-LGBTIQ govora i diskriminatorske političke retorike, što dodatno potkopava demokratske vrijednosti. Ovakav ambijent dodatno kompromituje činjenica da se na čelu Odbora za ljudska prava i slobode Skupštine Crne Gore nalazi javni funkcioner koji je više puta javno ispoljio homofobne stavove.
Ni vjerski lideri nisu izuzeti od odgovornosti – pojedini mitropoliti Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori, poput Joanikija i Metodija, kontinuirano veličaju ratne zločince, bez ikakve reakcije tužilaštva. Posebno zabrinjava ćutanje Ministarstva prosvjete na slučajeve veličanja četničkih komandanata u školskim ustanovama.
Akcija za ljudska prava zahtijeva od državnog tužilaštva i ostalih nadležnih organa da hitno i proaktivno počnu da procesuiraju javne govore mržnje – bez selektivnosti i političkih kalkulacija. Odsustvo djelovanja samo dodatno podstiče nekažnjivost i produbljuje društvene podjele.
Borba protiv govora mržnje je test za institucije, ogledalo stanja vladavine prava i temeljni preduslov za napredak ka Evropskoj uniji.

HRA: Govor mržnje opasno normalizovan – kada će državno tužilaštvo preuzeti odgovornost?

Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za građansko obrazovanje (CGO) ocjenjuju da javna tribina „Sabirni centar – Morinj: istorijska manipulacija (Zoran Gopčević – nije ratni zločinac)“, održana 7. juna 2025. u sali Kina “Boka”, predstavlja pokušaj istorijskog revizionizma i relativizacije ratnih zločina počinjenih 90ih na teritoriji Crne Gore i Hrvatske.
- Negiranje i opravdavanje ratnih zločina nije patriotizam, već vrijeđanje žrtava, ignorisanje činjenica i podrivanje mira. Kada se takve poruke šalju s javnih skupova, normalizuje se opasna ideja da je negiranje zločina prihvatljivo. Takav odnos prema prošlosti šteti budućim generacijama i usporava evropski put Crne Gore, stvarajući dodatne podjele. CGO i HRA ukazuju da je na ovoj tribini osporavan karakter logora Morinj, uz tvrdnje da „zločin postoji samo ako ima mrtvih ili trajno osakaćenih“, uz zaključak da „boravak u logoru nije bio prijatan, ali nije zločin“. Istorijske i sudski utvrđene činjenice to opovrgavaju. Logor Morinj, nazvan u optužnici Sabirni centar Morinj, osnovan od strane JNA kod Kotora, funkcionisao je od oktobra 1991. do avgusta 1992. godine, a u njemu je bilo zatočeno i zlostavljano oko 270 hrvatskih državljana, od čega polovina civila - navodi se u saopštenju za medije.
Viši sud u Podgorici zaključio je da je „u Sabirnom centru Morinj vladala atmosfera terora i straha za goli život kojoj su oštećeni bili neprestano izloženi”, kao i da su zatvorenici, kako civili, tako i ratni zarobljenici, sistematski mučeni i ponižavani.
- Četiri osobe su pravosnažno osuđene za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika, a Crna Gora je, pored krivičnog gonjenja, odgovornost priznala i isplatom odštete – ukupno 1.430.000 EUR za oko 200 žrtava od 2017. godine. Prema međunarodnom humanitarnom pravu, nezakonito pritvaranje, zlostavljanje i mučenje civila i zarobljenika predstavljaju ratne zločine, bez obzira na to da li je neko ubijen. Treća i Četvrta Ženevska konvencija propisuju da se zatvorenici moraju humano tretirati i štititi od nasilja. U logoru Morinj je jedan zatvorenik izvršio samoubistvo, dok je više njih umrlo od posljedica zlostavljanja nakon izlaska - &nbsp;podsjećaju u saopštenju.
Ističu da se na tribini &nbsp;tvrdilo i da se 1991. „nije išlo na Dubrovnik, već da se gasila oružana pobuna nelegalnih jedinica“, te da to „nije bio rat Crne Gore i nekakve hrvatske, imaginarne, samoproglašene, nelegalne tvorevine, već rat suverene države koja se zvala SFRJ“, uz ocjene da Hrvatska “nije bila žrtva agresije” jer “oni nisu bili država”.
- Međutim, u decembru 1990. građani Slovenije su se izjasnili za nezavisnost, a u maju 1991. i građani Hrvatske. Obje države su uskoro postale međunarodno priznate, nezavisne i suverene. Za angažovanje JNA u Hrvatskoj nije bilo odluke legitimnog Predsjedništva SFRJ – jedinog ustavnog organa nadležnog za vojsku – jer ono nije moglo funkcionisati zbog blokade. Polovina članova nije učestvovala u radu, pa nije bilo ni legitimiteta ni pravne osnove za obavezujuće odluke. U vrijeme napada na Hrvatsku, SFRJ de facto više nije postojala, a JNA se već bila povukla iz Slovenije nakon desetodnevnog, takođe, besmislenog i neopravdanog ratovanja. Logika opravdanja tih napada identična je onoj kojom bi se zagovarao napad na Crnu Goru nakon referenduma o nezavisnosti - navode iz CGO i HRA.
Na skupu je izrečena i tvrdnja da se pokojni Zoran Džimi Gopčević, proslavljeni vaterpolista, ali i šef straže u logoru Morinj, našao na stubu srama “samo zato što je radio svoj posao časno i pošteno“.
- Međutim, branitelji Gopčevićevog lika i djela zanemaruju da njegova uloga u logoru Morinj baca sjenku na sve njegove sportske ili druge uspjehe. Dok su neki stražari, poput Mladena Proročića, javno pohvaljeni od strane bivših zatočenika zbog čovječnog odnosa, Gopčević nije ostao upamćen po takvom postupanju. Žalimo što je preminuo bez mogućnosti da se njegova odgovornost sudski preispita - saopštili su.
Kažu da posebno zabrinjava činjenica da je javna ustanova Kulturni centar „Nikola Đurković“, pod čijom je nadležnošću i kino „Boka“, ustupila prostor za događaj očigledno revizionističkog karaktera, što je bilo jasno već iz samog njegovog naslova.
- Dodatno uznemirava prisustvo na spornom događaju predsjednice Skupštine opštine Kotor, Maje Mršulje, i sekretara za investicije, Ognjena Vukasovića, koji je iz Demokrata, partije koja ima potpredsjednike i ministre u Vladi Crne Gore. Time se, nažalost, istorijski revizionizam i institucionalno afirmiše, što ozbiljno ugrožava proces potrebnog objektivnog suočavanja s prošlošću - zaključuju u saopštenju.

HRA i CGO: Negiranje zločina je prijetnja miru i evropskoj budućnosti Crne Gore

Komisija za nestala lica Crne Gore danas je na privremenom groblju kod Trebjese, po zahtjevu Instituta za nestale osobe BiH, izuzela koštani uzorak radi DNK analize s ciljem potvrde identiteta posmrtnih ostataka Hasana, Feride i Sene Klapuh, ubijenih u ratnom zločinu u Plužinama 1992. godine.
Uzorak će biti poslat u laboratoriju Međunarodne komisije za nestale osobe u Hagu, a rezultati se očekuju za oko mjesec dana - uoči 33. godišnjice njihove smrti.
Pronađeni su posmrtni ostaci skeleta tri osobe, dvije žene i jednog muškarca. Oni će, kako su kazali u HRA, biti prenijeti u KCCG, gdje će se čuvati do okončanja DNK analize.
U Akciji za ljudska prava (HRA) su poručili da ohrabruje što su, poslije višegodišnjih apela sina i brata žrtava Ferida Klapuha, kao i inicijativa građanskog aktiviste Aleksandra Saše Zekovića i HRA, konačno preduzeti prvi konkretni koraci ka ekshumaciji, &nbsp;identifikaciji i dostojanstvenoj sahrani.
- Tijela ubijenih Hasana, Feride i Sene Klapuh su 1992. godine sahranjena u Nikšiću bez ikakvog grobnog obilježja - istakli su oni.
Nadaju se, kažu, da će Ferid Klapuh ovim dobiti djelić mira, jer pravda i dalje pretežno ostaje nedostižna.
Od petorice pripadnika vojske Republike Srpske koji su u Crnoj Gori pravosnažno osuđeni u odsustvu na po 20 godina zatvora - Radomira Kovača, Zorana Vukovića, Zorana Simovića i Janka Janjića - nijedan nije odgovarao. Dvojica su u međuvremenu preminula, dok Kovač i Vuković i dalje žive slobodno u Foči. Njihov pomagač, Vidoje Golubović, osuđen je na osam mjeseci, zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca i jedini je izdržao izrečenu kaznu.

Nikšić: Izvršena reekshumacija, sumnja se da posmrtni ostaci pripadaju ubijenim članovima porodice Klapuh

Kosovki državljanin H.S. (23) sa dozvolom za privremeni boravak i rad u Crnoj Gori, uhapšen je na graničnom prelazu Božaj jer je pokušao da uđe u Crnu Goru sa fasifikovanom vozačkom dozvolom.
- Pregledom vozačke dozvole koju je H.S. dao na uvid uočene su određene nepravilnosti koje ukazuju na to da se radi o falsifikatu dokumenta - navedeno je u saopštenju policije.
Od H.S. je u službenim prostorijama prikupljeno obavještenje na zapisnik. Saopštio je da je vozačku dozvolu kupio od jednog lica na Kosovu za 350 eura.
Sa događajem je upoznat državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici koji je nakon prikupljenog obavještenja od H.S, naložio da se uhapsi zbog sumnje da je počinio krivično djelo falsifikovanje isprave.
- On će danas, uz krivičnu prijavu biti sproveden državnom tužiocu na dalju nadležnost - navedeno je u saopštenju Uprave policije.

Hapšenje na Božaju: Kosovki državljanin pokušao da uđe u CG sa falsifikovanom vozačkom dozvolom

Učenici koji imaju prebivalište/boravak na teritoriji opštine Budva, a koji pohađaju srednje škole u susjednim opštinama imaju pravo na participaciju troškova u međugradskom saobraćaju u visini od 80 odsto od cijene đačke mjesečne karte, u periodu trajanja školske godine 10 mjeseci, saopšteno je iz Sekretariata za društvene djelatnosti.
To je shodno Odluci o participaciji troškova prevoza u međugradskom saobraćaju za učenike sa teritorije opštine Budva.
Postupak ostvarivanja prava na participaciju troškova đačkog prevoza pokreće se zahtjevom na propisanom obrascu koji se može preuzeti na sajtu Opštine Budva, na pisarnici Opštine Budva i u Sekretarijatu za društvene djelatnosti opštine Budva (TQ plaza V sprat), podnosioci zahtjeva su dužni da popune obrazac za ostvarivanje prava na participaciju troškova prevoza uz dostavljanje sve prateće dokumentacije koja se navodi u obrascu, i takođe su obavezni da dostave dokaz o kupljenoj mjesečnoj karti (bankarska ili poštanska uplatnica) do 10. u mjesecu za tekući mjesec.

Zahtjevi sa svom pratećom dokumentacijom se dostavljaju na pisarnici Opštine Budva.

Za dodatne informacije možete se obratiti na telefon Sekretarijata za društvene djelatnosti: 033 699 050 ili na mejl adresu slavica.rasovic@budva.me.

Budva: Đaci koji pohađaju srednje škole u drugim opštinama imaju pravo na participaciju troškova

Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore najavilo je da će vazduhoplov Ujedinjenih Arapskih Emirata stići danas u Crnu Goru.
Podsjećamo, premijer Milojko Spajić je u subotu, 16. avgusta najavio dolazak aviona UAE Antonov AN-32P, nazvavši ga "vatro-ubicom".
MVP se zahvalilo svim međunarodnim partnerima, domaćim službama i građanima koji su dali nemjerljiv doprinos u gašenju požara koji su u proteklim danima zahvatili više područja naše zemlje.&nbsp;
U MVP-u podsjećaju da na terenu, rame uz rame sa domaćim službama, djeluju specijalizovane jedinice iz Austrije, Švajcarske, Italije, Češke, Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine i Mađarske.&nbsp;
- Njihova stručnost, oprema i solidarnost predstavljaju neprocjenjivu podršku Crnoj Gori u ovim izazovnim trenucima - navedeno je u saopštenju Ministarstva vanjskih poslova.
Kako su rekli, poseban doprinos dale su i vazdušne snage, čiji helikopteri i avioni omogućavaju gašenje požara na nepristupačnim terenima.&nbsp;
- Međunarodna solidarnost još jednom je potvrđena u praksi, a zajednička saradnja pokazuje snagu prijateljskih odnosa i partnerstva u Evropi, regionu i šire - ističe se u saopštenju.
Ministarstvo vanjskih poslova zahvalilo se državama i timovima koji su se odazvali pozivu i pružili podršku u najkraćem roku.&nbsp;
Istovremeno, izrazili su veliko poštovanje prema svim domaćim službama – vatrogascima, pripadnicima Vojske Crne Gore, policije i volonterima – koji, kako su rekli, ulažu nesebične napore u zaštiti života građana, njihove imovine i prirodnog bogatstva naše zemlje.&nbsp;
- Sa tugom i pijetetom prisjećamo se i tragično stradalog pripadnika Vojske Crne Gore Dejana Božovića, čija žrtva nas obavezuje da istrajemo u zajedničkom djelovanju - naglašeno je u saopštenju.
Poručuju da će Ministarstvo vanjskih poslova i dalje biti u stalnoj komunikaciji sa međunarodnim partnerima i nadležnim institucijama, kako bi se obezbijedila sveobuhvatna podrška i koordinisano djelovanje dok se požari potpuno ne stave pod kontrolu.&nbsp;
- Crna Gora ostaje trajno posvećena njegovanju dobrosusjedskih odnosa, regionalne saradnje i međunarodne solidarnosti, čija vrijednost je u ovim trenucima posebno potvrđena - zaključeno je u saopštenju.

MVP: Danas stiže vazduhoplov iz Emirata

Tokom proteklog vikenda, od 15. do 17. avgusta 2025. godine, na teritoriji cijele države, uhapšeno je 56 vozača. Evidentirana je 71 saobraćajna nezgoda u kojima je stradala, dok je šest zabobilo teške, a 23 lake tjelesne povrede. 
Službenici saobraćajne policije izdali su 1.572 prekršajna naloga učesnicima u saobraćaju, podnijeli 132 prekršajne prijave i privremeno oduzeli osam pari registarskih oznaka.
Od ukupnog broja uhapšen, 31 vozač je lišen slobode zbog vožnje pod dejstvom alkohola u organizmu, 19 vozača zbog vožnje pod dejstvom opojnih droga i šest vozača zbog počinjenih drugih težih prekršaja iz oblasti Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima.
Od ovog broja, najviše je uhapšeno u Baru - ukupno 11, zatim u Podgorici devet i u Ulcinju sedam.
Podsjećaju da je od 9. maja do 15. septembra 2025. godine na snazi Naredba o privremenoj zabrani saobraćaja teretnih motornih vozila, autobusa i specijalnih putničkih vozila za stanovanje (tzv. kampera) na pojedinim dionicama puteva u Crnoj Gori, pa apelujemo na vozače koji upravljaju ovim kategorijama vozila da se upoznaju sa tekstom Naredbe i poštuju ograničenja iz iste.

Tokom vikenda uhapšeno 56 vozača, 31 zbog alkohola

Zaposleni u IT sektoru u Opštini Tivat Đuro Grubišić, inače sestrić poslanika Vladimira Dobričanina, prijavljen je nadležnima pod sumnjom da je hakovao čitav opštinski sistem izrevoltiran procedurom za provjeru njegovog dugotrajnog bolovanja, saznaje Portal ETV.
Izvori Portala ETV kažu da je Grubišić na bolovanju bio duže od godinu, te da je razočaran činjenicom da predsjednik Opštine Željko Komnenović nije zaustavio proceduru koja je protiv njega pokrenuta, hakovao čitav opštinski IT sistem koji je, inače, vodio sa bolovanja.
Prema našim informacijama, sve je uništeno - trezor ruiniran, u arhivi nema jednog dokumenta za posljednjih godinu i po.
Komnenović nije htio da komentariše ovaj slučaj, a jedino što nam je rekao je da je tužilačko-policijska istraga u toku.
To nam je potvrđeno i u kotorskom ODT-u.
- O navedenom događaju je obaviješten dežurni tužilac ovog tužilaštva od strane UP OB Tivat koji je naložio preduzimanje određenih radnji, kako bi se utvrdilo da li u postupanju bilo kog lica ima elemenata krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti - naveli su u kotorskom ODT-u odgovarajući na pitanja Portala ETV.
Ipak, više detalja o istrazi zvanično nijesu mogli da saopšte.
- Radi zaštite od objelodanjivanja podataka koji se odnose na sadržinu preduzetih radnji u pretkrivičnom postupku i dokaza prikupljenih izviđajem, nijesmo u mogućnosti da Vam odgovorimo koje su radnje preduzete, koje ćemo eventualno preduzeti, te o sadržini prikupljenih dokaza - dodali su u kotorskom ODT-u.
Uprava policije do objave ovog teksta nije odgovarala na pitanja Portala ETV povodom ovog slučaja.

Odmazda za provjeru bolovanja: Grubišić navodno hakovao opštinski IT sistem jer Komnenović nije spriječio pokretanje procedure protiv njega

Dok Crna Gora gori, dok vatrena stihija proždire imanja i kuće, Demokrate tihuju. Nema Alekse, ni Borisa, ni Momčila... Danilo se javio tek kad ga je Spajki podsjetio da bi trebalo da pozove pomoć. Isti onaj Danilo koji je u maju na Momčilov forhend - kako smo se spremili za požarnu sezonu, odgovorio bekhendom - da smo šampioni u regionu. U nespremnosti - definitivno.
Kancer koji proždire sistem bezbjednosti očito požare ne svrstava u domen svojih nadležnosti. Njegove su neke ozbiljnije situacije... Kao recimo ranjavanje Marka Ljubiše u Pržnu. A sve što su mogli su učinili da se ne desi - &nbsp;jasno su koju sedmicu ranije upozorili bezbjednosno interesantne ličnosti da se čuvaju... I to bi, po njima, bilo to. Zamalo pa nevolja bilo je to što se na istoj lokaciji u Pržnom nalazila i štićena ličnost koja je - a šta je drugo preostalo, evakuisana sa lica mjesta.
Vjerovatno će u nekom od sljedećih saopštenja biti preporuka da na plažu štićene ličnosti idu naoružane. Ili da ne izlaze, kao što je preporučeno bezbjednosno interesantnim licima. Tako bi, kako zna da kaže VD direktora policije - građani imali još više sreće potrebne da ne postanu slučajne mete mafijaških obračuna. Na kraju, kako je uopšte došlo do toga da u neposrednoj blizini borave štićena i bezbjednosno interesantne osobe???
Taći u proces koji je od imena pa dalje naopak, Demokrate doživljavju kao prst u oko. U crnogorskoj legislativi još uvijek nije uspostavljen proces vetinga, dakle to je nešto što postoji taman koliko i funkcija pomoćnika (ili zamjenika, ko će ga znati) premijera, koju je sebi dodijelio Alekse Bečića, sveta je stvar za Demokrate. U veting se kunu, zbog njega se pada u trans, čine razne gluposti... I nezakonitosti... I mnogo paniče u posljednje vrijeme.
Posljednji je svoju ličnu i partijsku frustraciju u javni prostor istresao, a ko drugi do glasnogovornik, siva eminencija, stranački ideolog, pravnik sa Megatrenda i čovjek bez supruge - Boris Bogdanović.
Panika. Sllična onoj u nastupu Danila Šaranovića i Lazara Šćepanovića onomad u skupštini. Očigledno, manjak argumenata neumoljivo tuče u glavu. Pa je tako na listu navodnih protivnika vetinga, odnosno formiranja partijske vojske poslušnika od bezbjednosnog sektora dodao i advokata Veselina Radulovića. Koji se, vjerovali ili ne, drznuo da najavi krivične prijave protiv Danila i Lazara, zbog protivpravnog progona njegovih kijenata, biših visokih policijskih funkcionera Darka Mađarića i Tihomira Goranovića.
Nećemo ulaziti u sadržaj Bogdanovićevog saopštenja, znate već - sluge, gazde, tanjiri supe, „šef“ iz noćnih mora, policajci s knjižicama, mafija sa značkama, mediji, cigare, supruga koje nema, lične karte iz prošlog vijeka...
Najava krivičnih prijava protiv Šaranovića i Šćepanovića po Borisu je napad na tekovine likove i djela njegove partijske bratije koju izjednačava sa državom. Kao da je to svršen čin. Kao da nema razmatranja prijave, odlučivanja o osnovanosti, pa tek onda proces, ako za to ima razloga. Vjerovatno su uvjereni u to jer „na trupicu“ procesuiraju profesionalce iz policije, pa mislie da to tako treba. Pravnik sa Megatrenda po ko zna koji put sa pozicije moći, spinuje i vrši pritisak na tužilaštvo ili pravosuđe, čak i prije nego su prijave predate. I dodaje da neće biti ni predate jer advokat Radulović nema hrabrosti za to.
Ali zato se, kaže, oni ne plaše, nikoga... Ne klimaju glavom pred moćnicima, ne povlače se kad neko digne glas, ne boje se prijetnji... Ma nikoga.
Osim izgleda – poštara. Jer kako objasniti da hrabri Boris Bogdanović od februara nije imao petlju da primi tužbu koju je protiv njega podnijela kompanija Bemax zbog kleveta i uvreda, i na koju treba da dostavi odgovor. Kakav je to junak koji nema hrabrosti da se suoči sa sopstvenim tvrdnjama, javno izrečenim.&nbsp;
I iskoristiti priliku da ih javno potvrdi pred sudom. Kako objasniti da javna ličnost ne može biti pronađena, barem na poslu za koji zna vascijela zemlja. Možda ga nije strah poštara, možda je to isti onaj koji evo godinu i više ne može da nađe Vesnu Bratić. Ili tužbu u fioci hrabro čuva Bogdanovićev partijski kolega, prvi poštar Crne Gore, Josip Đurašković. Ko će ga znati.

Čega se plaši Boris Bogdanović

Vatrogasci Crne Gore uputili su otvoreno pismo premijeru Milojku Spajiću, direktoru Direktorata zaštite i spašavanja Miodragu Bešoviću i ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću ukazujući da, između ostalog, za izgaranje na požarištima svih ovih dana i rizikovanje sopstvenih života, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava. Jasno su poručili da će znati da se izbore za svoja prava i status koji im pripada, te da su na tu borbu spremni.
Konstatujući da je Bešović šest godina na poziciji direktora Direktorata za zaštitu i spašavanje pitali su ga osjeća li bar malo odgovornosti za stanje u tom sistemu.
- Šest godina je problem 50000 eura da se osposobe helikopteri kako bi bili operativni za gašenje požara. Nijeste bili u stanju šest godina da servisirate i registrujete avione za gašenje požara. Sa budžeta napaćene Crne Gore se daje preko 200 plata zaposlenima u direktoratu na čijem ste čelu. Od svih zaposlenih je samo 10-15 operativaca, a ostalo službenici po kancelarijama, koji ne znaju što im je posao - naveli su vatrogasci u otvorenom pismu u koji je dostavljen Portalu ETV.
Upravo ti, kako su kazali, stručnjaci iz kancelarija se usuđuju da prave zakon koji tretira prava vatrogasaca - ljudi koji ginu na terenu i spašavaju imovinu i živote građana.
- Kaži, Bešoviću, kao jako stručno lice ko su oficiri za vezu sa stranim timovima trenutno u Crnoj Gori. Naravno da i to rade vatrogasci, kako ne bi vaši zaposleni iz kancelarija izlazili na ove visoke temperature i bili izloženi bilo kakvom riziku – dodali su oni.
Pitali su ga smatra li i on da je kompetentan i kadar da zajedno sa ljudima iz kancelarija napravi dobro zakonsko rješenje za vatrogasce.
- Smatrate li da sa sigurnošću znate šta pogađa tu ranjivu kategoriju zaposlenih, kojima je startna zarada 678 eura? Naravno da vas to suštinski ne interesuje, ili vas interesuje isto koliko opremljenost i uniformisanost tih ljudi... Ili vas sve to interesuje koliko i helikopteri i protivpožarni avioni – dodali su oni.
Ocijenili su da je samo nastavio po starom.
- Umjesto da se konačno status crnogorskih vatrogasaca riješi na najbolji mogući način za njih, i njihove porodice, vi nastavite po starom da sistem zaštite i spašavanja tumara i nazaduje, a Vama i vašim službenicima iz kancelarija preporučujemo da nastavite da obilazite najskuplje svjetske destinacije, i želimo vam da se što lakše prilagođavate različitim vremenskim zonama. Nemojte ni slučajno ni Vi ni ministar (Danilo) Šaranović pomisliti da sneste odgovornost zato što sistem ne funkcioniše, i što je veliki broj naših građana ostao bez krova nad glavom – poručili su oni ironično.
Uputili su i otvorenu molbu svim poslaničkim klubovima da se u što kraćem roku pristupi izmjenama zakonskog rješenja o zaštiti i spašavanju i da se konačno vatrogascima-spasiocima da status kakav zaslužuju.
- Da ti ljudi mogu da sa svojim porodicama žive normalno od svog rada, da im se stvori zakonska mogućnost za uvećanje koeficijenata za obračun zarada, jer njihova žrtva to zaslužuje – navelis u oni.
Cijela crnogorska javnost, kako su podvukli, bi trebalo da zna da vatrogasci koji izgaraju na požarištima sve ove dane rizikujući svoje živote, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava.
- Uprkos činjenici da gotovo nedelju dana ne miču mlaznice iz ruku, a spavaju na zgarištima – ukazali su vatrogasci.
U konačnom bi, cijene oni, i premijer Milojko Spajić trebalo da bez odlaganja učini sve iz svoje nadležnosti da preispita rad Direktorata za zaštitu i spašavanje i pomogne da vatrogasci dobiju status kakav zaslužuju.
- Status kakav vatrogasci imaju u cijelom svijetu, sem kod nas – dodali su oni.
Biti vatrogasac je, poručuju oni, čast.
- Pomagati drugim ljudima rižikujući svoj život je hrabrost i nešto što društvo ne smije da zanemari. To su ljudi koji za svoj radni vijek nemaju mogućnost da sa svojim porodicama idu na ljetovanje, koji nikada nijesu mirni, i izloženi su stresu 24 sata dnevno - jer nikada se ne zna kakav poziv za pomoć može da uslijedi. Oni moraju biti tu, spremni da odgovore svim izazovima – ukazali su u otvorenom pismu.
Vrlo često, kažu, lokalne uprave čine sve, ali su zbog birokratije i monopola koji drži Direktorat za zaštitu i spašavanje, nemoćne da poboljšaju status vatrogasaca.
- Zvanje vatrogasac spasilac je definisano zakonom kao posebno zvanje, kao takvo postoji i u zakonu o zaradama u javnom sektoru, pa je u odnosu na zarade vazrogasaca spasilaca, kao posebno zvanje lako zakonski djelovati na uvećanje koeficijenata, upravo onako kako se uvećavaju zarade javnim funkcionerima i poslanicima – naveli su oni.
Izguraće, decidni su, sve što se postavi kao izazov - pa i ovu požarnu sezonu.
- Ali isto tako obećavamo da ćemo znati da se izborimo za naša prava i status koji nam pripada. Svi vatrogasci u Crnoj Gori kao i naš komandni sastav smo spremni i na tu borbu. Očekujemo hitnu reakciju svih političkih aktera, uz uvažavanje mišljenja vatrogasaca, a ne nikako ljudi iz kancelarija – zaključili su vatrogasci.

Vatrogasci pisali Spajiću, Bešoviću i Šaranoviću: Za izgaranje na požarištima nemamo plaćen prekovremeni rad, spremni smo na borbu za svoja prava i status

„Zato svaki pojedinac, ko god bio, počevši od mene do svakog ministra, ne smije biti iznad potrebe očuvanja volje naroda, očuvanja odnosa unutar Vlade i parlamentarne većine. Ostavka nije znak slabosti. Ostavka je znak mudrosti i spremnosti na žrtvu zarad opšteg dobra – zborio je lider Demokrata Aleksa Bečić 7. aprila 2021, tada predsjednik Skupštine Crne Gore, u pokušaju da pomogne tadašnjem premijeru Zdravku Krivokapiću da odobrovolje ministra pravde Vladimira Leposavića da podnese ostavku. Uzalud. Na kraju je Leposavić smijenjen u Skupštini, a Bečićeve Demokrate bile su uzdržane. Leposavić je platio cijenu negiranja genocida u Srebrenici. <h2>KO KONTROLIŠE KONTROLORE</h2> Bečić je danas potpredsjednik Vlade zadužen za sektor bezbjednosti, a njegovi partijski puleni Danilo Šaranović i Dragan Krapović rukovode resorima unutrašnjih poslova i odbrane. Policijom i vojskom. Oba sistema su u rasulu. Premijer Milojko Spajić uspio je nekako da otme Demokratama tajnu službu i stavi pod svoju kontrolu Agenciju za nacionalnu bezbjednost, iznenadnim imenovanjem Ivice Janovića za direktora. Toliko su mu dozvolili. Ali tek pošto su ovu Agenciju - koja je u posljednjih pet godina postala ispostava ruskih i srpskih službi, opskrbili svojim ljudima – da mogu u svakom trenutku da nadziru njen rad. Nemoć ili nezainteresovanost premijera da se pozabavi sektorom bezbjednosti jasno se pokazala i nakon što je Bečić prošle godine završio na „crnoj listi“ Hrvatske kao persona non grata, zajedno sa liderima nekadašanjeg proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta Andrijom Mandićem, aktuelnim predsjednikom Skupštine Crne Gore i Milanom Kneževićem, poslanikom. Istovjetan status sada prijeti i Krapoviću, jer je izazvao bijes Hrvatske izradom znački za školski brod „Jadran“ koji je pod sporom. Hrvati polažu pravo na njega, ali ga Crna Gora smatra svojim... Hrvatska je prošle godine blokirala Crnoj Gori zatvaranje poglavlja 31 - Vanjska, sigurnosna i odbrambena politika, zbog usvajanja u parlamentu takozvane Rezolucije o Jasenovcu. I opet prijeti istovjetna opasnost.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="krapović"> <figcaption>OPASNA PROVOKACIJA: Dragan Krapovićetv</figcaption> </figure>  <h2>,,SLUČAJ KRAPOVIĆ“</h2> Protestna nota upućena Crnoj Gori nakon niza Krapovićevih poteza, od kojih su značke bile „kap koja je prelila čašu“, sumorno upozorava da opet možemo biti zaustavljeni na evropskom putu. Zahvaljujući sebi. Prema dostupnim informacijama, premijer Spajić spreman je da se riješi Krapovića, a „otvorio je front“ i sa Šaranovićem. No, persona non grata – Bečić - još će neko vrijeme ostati u Vladi, svjestan da će njegove Demokrate na najprljaviji mogući način braniti svoga lidera. Ali i svoj dio ovlasti u Vladi Milojka Spajića: Demokrate su od sektora bezbjednosti u Spajićevoj vladi napravile svoj „zabran“ i ne dozvoljavaju bilo kakvo uplitanje u politike resora kojima upravljaju?! Nakon što je Krapović uspio da Crnu Goru opet „posvađa“ sa Hrvatskom, Spajić se osnažio da u krugovima Vlade najavi njegovu smjenu. Demokrate su, za sada, bez reakcije. Međutim, smetnja evropskom putu naše zemlje je i kontinuirano onesposobljavanje resora unutrašnjih poslova. Šaranović je sa svojim timom organizovao nezapamćenu političku čistku, a na meti su listom iskusni službenici. Uklanjaju svakog nepodobnog. Na što Spajića upozoravaju i međunarodne adrese. <h2>POLICIJSKA NESPOSOBNOST 1. JANUARA</h2> Do danas, međutim, Spajić nije tražio Šaranovićevu ostavku, iako Crna Gora sve više postaje zemlja nebezbjedna za život. Na Cetinju se u januaru dogodio novi masovni zločin, kada je ubijeno 13 osoba, među kojima i dva dječaka, rođena braća. Policija je te kobne noći čitavih šest sati Prijestonicom jurila ubicu, koji se čak jedno vrijeme kretao centrom Cetinja, nesmetano prolazeći pored punktova policajaca?! Nijesu ga uhvatili. Ubio se pred njima. Ovaj masakr uslijedio je nepunih dvije i po godine poslije zločina u cetinjskom naselju Medovina, đe je u avgustu 2022. godine ubijeno 10 ljudi, među kojima i dvojica dječaka, isto rođena braća. Ostao je premijer gluv na zahtjeve građanki i građana Crne Gore i opozicije, poslije drugog cetinjskog masakra, da smijeni Šaranovića, kad već on nije razmišljao o ostavci.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="šaranović"> <figcaption> „ŠAPA“ NA POLICIJU: Šaranović, Bečić i Šćepanovićetv</figcaption> </figure>  <h2>KAD VLAST NE ŽELI DA ČUJE I VIDI</h2> Nije Spajić od Šaranovića zatražio da se povuče sa funkcije ni poslije niza mafijaških obračuna u zemlji, iako nas Demokrate ubjeđuju kako su baš oni „stali na kraj“ mafiji i kako sada, zahvaljujući njima, svi u Crnoj Gori mogu da se osjećaju sigurno?! A ta ,,sigurnost“ jasno se očitovala kada je mafijaško ubistvo organizovano na jednoj od najprometnijih saobraćajnica u Podgorici, u saobraćajnom špicu i kada samo pukom srećom nije bilo slučajnih žrtava. Ili kada je u julu, u Staroj Varoši, ubijena još jedna, prema operativnim informacijama policije, bezbjednosno interesantna osoba, čovjek koji je samo dva mjeseca ranije preživio pokušaj ubistva. Ispostavilo se da ga je ubio isti mladić koji je na njega pucao i u maju i za kojim je policija Danila Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića navodno intenzivno tragala. Kakva je stvarna sigurnost pokazalo se i četiri dana kasnije kada je u mafijaškom ubistvu, u bašti jednog podgoričkog kafića, koja je bila puna gostiju, likvidiran još jedan Podgoričanin. Jedan od ispaljenih metaka je, srećom, samo okrznuo ženu koja je šetala ulicom. Nije to sve: u junu prošle godine, u ubistvu izvedenom aktiviranjem snažne eksplozivne naprave na Cetinju, na prometnom mjestu, u jutarnjim satima u blizini škole, isto tako samo zahvaljujući srećnim oklnostima nije stradao neko od prolaznika. Pa ubistvo bezbjednosno interesantne osobe snajperskim hicem, u dvorištu svoje kuće na Cetinju, pa likvidacija pomorca u ovom gradu... A koliko smo bezbjedni bjelodano je pokazalo i ubistvo brata i sestre, u njihovom porodičnom domu u selu Sokolac nadomak Bijelog Polja... Ubio ih je čovjek za kojim je policija prethodno mjesecima bezuspješno tragala. I nijesu ga ni nakon ovog zločina pronašli naši policajci, već je uhvaćen u Srbiji... Samo je sreća zaslužna i što niko nije poginuo u nedavnom pokušaju ubistva bezbjednosno interesantne osobe na otvorenom bazenu jednog hotela u Budvi, koji je bio pun gostiju... U kojoj mjeri se građanke i građani Crne Gore mogu osjećati sigurno pokazalo je i brutalno prebijanje predsjednika Opštine Budva Nikole Jovanovića iza čega, prema njegovim tvrdnjama, stoji mafija povezana sa državnim vlastima?! I on je napadnut i pretučen pred brojnim svjedocima... <h2>ISTINSKA NEMOĆ MOĆNIKA</h2> U, po standardima Demokrata, bezbjednoj Crnoj Gori nedavno se odigrao i zastrašujući napad na novinarske ekipe Pobjede i Vijesti, u Gornjem Zaostru kod Berana, kada je rulja od nekoliko desetina muškaraca umalo linčovala fotoreportera Pobjede Steva Vasiljevića. Prijećeno mu je i klanjem?! I sve to naočigled dvojice inspektora u civilu?! Pristalice četničke ideologije okupile su se toga dana u Gornjem Zaostru povodom otkrivanja spomenika jednom od četničkih vođa Pavlu Đurišiću, ratnom zločincu, saradniku nacista. Novinari, pogotovo Vasiljević, iz nekoga razloga im nijesu bili po volji. Pa su se odlučili na smovlašće, da se na svoj način obračunaju s njima, a inspektori se nijesu miješali?! Spajić ni poslije ovakvog nezapamćenog skandala nije pozvao Šaranovića na odgovornost. Plaši li se premijer otrovnog jezika Demokrata čiji poslanici u pralamentu demonizuju svakog kritičara, odvratno se obračunavajući s neistomišljenicima. Njihova konstantna meta su i kritički mediji, čak i personalno novinarke i novinari na čiji račun iznose ogavne neistine. <h2>ČOVJEK ZADUŽEN ZA BLAĆENJA</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142" data-rendition-name="original" width="1200" height="838" loading="lazy" alt="bogdanović"> <figcaption>TROVAČ: Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Glavnu ulogu za blaćenje nepodobnih ima, poslaničkim imuniteto zaštićeni, generalni sekretar i šef Kluba poslanika Boris Bogdanović koji bez odgovornosti, zazora i stida truje crnogorsku javnost neistinama, bolesnim konstrukcijama, poluistinama. Tako mu se juče na meti našao advokat Veselin Radulović, a nakon što je za Portal ETV najavio krivične prijave protiv Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića zbog teže zloupotrebe službenog položaja, jer, kako je, pored ostalog, ocijenio, rukovodstvo bezbjednosnog sektora, pod izgovorom vetinga, sprovodi obračun sa svima koji im ne odgovaraju i od policije prave „partijski odbor Demokrata kojim će rukovoditi osobe bez ličnog i profesionalnog integriteta i časti“. Ekspresno je reagovao Bogdanović i salvom uvreda zasuo Radulovića, a kada mu je ovaj odgovorio, podsjećajući ga na pravničku diplomu sa sumnjivog Univerziteta „Megatrend“, do koje je došao tek u četrdesetim godinama života, i zbog čega sa njim ne može polemisati o ozbiljnim pravničkim temama Bogdanović se razgoropadio i zasuo advokata odvratnim uvredama, nedostojnim javnoga prostora. Naravno, povezujući ga s mafijom. Kao što je s mafijom povezao i studente i studentkinje iz pokreta „Kamo śutra“ koji su nakon masovnog zločina na Cetinju u januaru, na protestima koje su organizovali, tražili ostavke Šaranovića i Bečića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9" data-rendition-name="original" width="1442" height="894" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>STRAH: Milojko Spajićetv</figcaption> </figure>  <h2>SPAJIĆ NA POTEZU</h2> Ako bi Spajić odlučio da se riješi nesposobnih, ali opasnih štetočina u svojoj vladi koji dolaze iz Demokrata, jasno je da bi se žestok otrov iz njihovih usta izlio na njega. Možda premijer i lider Pokreta Evropa sad još nije spreman na takav udar? Pogotovo u svjetlu činjenice da i u svome PES-u, listom sastavljenom od prebjega iz drugih partija, ima nevolja, jer raznolika ideološko-politička skupina ne dijeli iste vrijednosti. A Crna Gora, jasno je, nema još mnogo vremena za čekanje na svom evropskom putu. Kao što je 2022. godine ulazak Crne Gore u EU bio „na dlanu“ tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću, koji je odbio ničim zasluženu ponudu Brisela, tako i Spajić ima priliku da, bez obzira na brojne probleme s kojima se suočava naša zemlja, on bude taj koji će je uvesti u EU. Da bi se to i dogodilo moraće da napravi snažniji otklon od politika koje nas uvlače u velikodržavne projekte, poput „ruskog“ ili „srpskog svijeta“ čiji je cilj slabljenje Evrope i brisanje prava utemeljenih na zapadnim vrijednostima – od demokratije i ljudskih prava, do prava na život. I jasno je da Bečić i njegove Demokrate neće pristati na ostavke, kao što nije ni onaj kojeg je Bečić prozivao te 2021. i pozivao ga na ostavku, zarad očuvanja Vlade i parlamentarne većine, kao čin žrtve zarad opšteg dobra i apelujući da nijedan pojedinac, počevši od njega samoga, ne smije biti iznad tih interesa. Samo nekoliko mjeseci kasnije i sam Bečić je tada ušao u grčevitu borbu za fotelju predsjednika Skupštine Crme Gore. Bezuspješnu. Poslije kratkog opoziciong staža opet je dio vlasti. I, jasno je, nije namjeran da se tako lako odrekne funkcije. Ni za interes Crne Gore u Evropskoj uniji. Smjena ministra Krapovića je izvjesna, smjena ministra Šaranovića sve izvjesnija, ali hoće li se premijer Spajić usuditi da se riješi i Bečića? Balast persone non grata, uz stalne opstrukcije bivših „deefovaca“ u vlasti, zlokobno prijeti Crnoj Gori da je ostavi bez nade za skori ulazak u EU.

Tag: hra