Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama usvojila je žalbu Akcije za ljudska prava (HRA) i utvrdila da je Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) prekršilo zakon jer od 8. septembra 2025. godine nije odlučilo o zahtjevu za pristup informacijama o sastavu Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji i broju policijskih službenika suspendovanih u periodu 2022–2025. godine, saopšteno je iz Akcije za ljudska prava
Agencija je naložila MUP-u da u roku od 15 dana donese rješenje.
&nbsp;Kako podsjećaju, HRA je tražila sva rješenja o formiranju i izmjenama ove komisije, kao i podatke o broju suspendovanih službenika. Riječ je o osnovnim informacijama o radu tijela koje direktno utiče na radni status policajaca – odlučuje ko može ostati u službi, a ko će biti udaljen zbog navodnih bezbjednosnih smetnji. Takvi podaci moraju biti javni, jer bez transparentnosti nema ni odgovornosti.
- Skrivanje ovih informacija posebno je problematično u trenutku kada Predlog zakona o unutrašnjim poslovima dodatno širi ovlašćenja za zapošljavanje i otpuštanje policijskih službenika po osnovu bezbjednosnih smetnji, u netransparentnoj proceduri, bez disciplinskog postupka i bez prava na odbranu, često na osnovu neprovjerenih informacija. To otvara prostor za političku filtraciju kadra, zloupotrebe i politizaciju policije, suprotno pravu na pravično suđenje i osnovnim standardima vladavine prava- navode u saopštenju.
&nbsp;U takvoj atmosferi, dodaju, uskraćivanje čak i elementarnih podataka o radu komisije i broju suspendovanih službenika dodatno potkopava povjerenje javnosti i onemogućava demokratsku kontrolu bezbjednosnog sektora.
&nbsp;- HRA očekuje da MUP bez daljeg odlaganja postupi po rješenju Agencije i učini ove informacije dostupnim javnosti- poručili su iz HRA.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

AZLP usvojila žalbu HRA: MUP nezakonito krije informacije o Komisiji za bezbjednosne provjere i suspenzijama policajaca

Akcija za ljudska prava (HRA) iskazala je ozbiljnu zabrinutost zbog propusta Uprave policije da spriječi bjekstvo Miloša Medenice, iako je bila izrečena mjera zabrane napuštanja stana, čije je izvršenje u nadležnosti policije.
- Neophodno je da Državno tužilaštvo i Unutrašnja kontrola rada policije hitno utvrde ko je odgovoran za neizvršavanje sudske odluke, odnosno omogućavanje i eventualno pomaganje bjekstva osuđenog lica - dodali su oni.
Podsjetili su na odredbe Krivičnog zakonika, pri čemu navode da je u slučaju osuđenog Medenice očito izostalo i preventivno djelovanje i efikasno izvršenje mjere nadzora.&nbsp;
- Činjenica da je uspio da napusti prostor u kojem je bio obavezan da boravi i da se udalji bez blagovremene reakcije policije predstavlja ozbiljan propust koji se mora ispitati i u kontekstu omogućavanja i pomaganja bjekstva osobe lišene slobode. Taj propust se ne može opravdati formalnim obavještavanjem suda o kršenju mjere, jer time obaveza policije da obezbijedi njeno izvršenje ne prestaje - istakli su iz HRA.
U policiji još nijesu utvrdili je li bilo propusta njihovih službenika prilikom bjekstva Miloša Medenice
U policiji još nijesu utvrdili je li bilo propusta njihovih…
Kako navode, shodno Zakonu o unutrašnjim poslovima, &nbsp;policija ima ovlašćenje da primijeni i sredstva prinude ako se službeni zadatak ne može izvršiti upozorenjem ili naređenjem.&nbsp;
- U ovom slučaju, službeni zadatak bio je upravo obezbjeđivanje izvršenja mjere zabrane napuštanja stana. Suprotno tumačenje relativizuje obaveznost sudske odluke o zabrani napuštanja stana, koja je bila izrečena u konkretnom slučaju - dodali su oni.
Od državnog tužilaštva očekuju da hitno i temeljno ispita okolnosti bjekstva Medenice.
- Izostanak odgovornosti u ovakvim slučajevima podriva vladavinu prava i povjerenje javnosti u institucije, šalje poruku tolerisanja nekažnjivosti i institucionalne slabosti u borbi protiv organizovanog kriminala - zaključuju oni.

HRA: Bjekstvo Medenice je propust policije, očekujemo da se utvrdi ko je odgovoran

Akcija za ljudska prava (HRA) čestitala je Dan novinara Crne Gore novinarkama i novinarima koji, kako su naveli, posvećeno i profesionalno ostvaruju pravo javnosti na informisanje i doprinose zaštiti drugih ljudskih prava u društvu.
– Posebno priznanje zaslužuju oni koji hrabro odolijevaju zastrašivanju i drugim pritiscima i dosljedno kritikuju vlast i druge autoritete. Tako se štiti suština demokratije, koja je ista još od antičke Grčke. Njihova posvećenost javnom interesu, uprkos niskim primanjima i visokom nivou stresa, vrijedna je divljenja – saopštili su iz HRA.
Kako navode, novinarstvo u Crnoj Gori nalazi se u stanju sistemskog i kontinuiranog sužavanja slobode izražavanja.
Iz HRA upozoravaju da funkcioneri vlasti sve češće pokušavaju da „disciplinuju“ kritičke glasove zloupotrebom institucionalne moći, pokretanjem prekršajnih postupaka i javnim targetiranjem, s ciljem zastrašivanja i normalizacije prakse prema kojoj je kritika vlasti nepoželjna.
Istovremeno, kako ističu, zabrinjava i kontinuirana praksa napada na novinare – verbalnih, fizičkih i institucionalnih.
– Samo tokom protekle godine Sindikat medija zabilježio je 33 incidenta. Istovremeno, najteži slučajevi iz prošlosti, poput ubistva Duška Jovanovića, napada na Tufika Softića i ranjavanja Olivere Lakić, ostaju nerazriješeni i ukazuju na dugotrajnu nekažnjivost i institucionalni neuspjeh države da zaštiti novinare – navodi se u saopštenju.
HRA podsjeća da su prošlu godinu posebno obilježili brutalni fizički i verbalni napadi na novinare koji su profesionalno izvještavali o crkvenoj ceremoniji otkrivanja spomenika četničkom komandantu Pavlu Đurišiću.
Kako navode, novinari i fotoreporteri Pobjede i Vijesti tada su bili izloženi prijetnjama i fizičkom nasilju tokom obavljanja radnog zadatka, a taj slučaj do danas nije adekvatno istražen niti procesuiran.
– Akcija za ljudska prava ne prihvata stanje u kojem se napadi na novinare normalizuju, a odgovornost izostaje. Insistiramo na razjašnjenju ubistva Duška Jovanovića uz pomoć nepristrasne stručne podrške iz inostranstva, koja nije obezbijeđena još od 2018. godine, kada je taj zahtjev prvi put uputila Komisija za nadzor nad istragama napada na novinare i imovinu medija – poručuju iz HRA.
Posebno zabrinjava, kako dodaju, urušavanje institucionalnih mehanizama zaštite slobode medija kroz višemjesečne političke blokade regulatornih tijela, ignorisanje sudskih presuda i nastavak nezakonitih praksi u RTCG-u, uprkos upozorenjima Evropske unije.
Takvo postupanje vlasti, prema ocjeni HRA, potkopava vladavinu prava i ima za cilj stavljanje javnog servisa i regulatornih tijela pod političku kontrolu.
– Izražavamo solidarnost sa novinarkama i novinarima koji, uprkos pritiscima i prijetnjama, nastavljaju da profesionalno informišu javnost. Njihova bezbjednost, uključujući ekonomsku i svaku drugu sigurnost, nije samo njihovo pitanje, već opšta društvena potreba – zaključuje se u saopštenju Akcije za ljudska prava.

HRA: Sloboda izražavanja u Crnoj Gori pod kontinuiranim pritiscima

Ponovno stavljanje Predloga zakona o ANB-u na dnevni red sjednice čiji sadržaj nije unaprijed poznat predstavljalo bi grubo narušavanje demokratske kulture, ocijenili su iz Akcije za ljudska prava (HRA).
"Povodom najavljene nove sjednice Skupštine Crne Gore za sjutra, 30. 12. 2025, za koju dnevni red još uvijek nije utvrđen, Akcija za ljudska prava (HRA) izražava zabrinutost zbog narušavanja principa transparentnosti zakonodavnog procesa. Ovakva praksa, koja otvara vrata donošenju zakona "preko koljena", lako može da uključi i Predlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB), koji posebno ugrožava ljudsko pravo na privatnost", upozoravaju u saopštenju.
Podsjećaju da je ovaj predlog zakona bio skinut sa dnevnog reda u julu, zajedno sa Zakonom o unutrašnjim poslovima i izmjenama zakona o javnim okupljanjima, posle, ističu iz HRA, ozbiljnih kritika NVO i opozicije, ali da nije formalno povučen iz procedure.&nbsp;
"Predsjednik Skupštine, Andrija Mandić, je saopštio da su predlozi zakona u ovom slučaju skinuti sa dnevnog reda da bi se u poboljšala komunikacija sa javnošću i međunarodnim partnerima. Međutim, o ovom predlogu zakona sa javnošću nije komunicirano, nije održana javna rasprava, niti je javnost informisana o mišljenju Evropske komisije. Isto važi i za amandmane na Zakon o unutrašnjim poslovima, koji su, uprkos tome, u međuvremenu progurani kroz dva skupštinska odbora. U tako netransparentnoj situaciji lako može doći do usvajanja zakona koji ne ispunjavaju standarde zaštite ljudskih prava, koje Crna Gora mora da prihvati prije pridruživanja EU", naglasili su iz HRA.
Imajući u vidu izjave ministra pravde, Bojana Božovića, da nijedan zakon iz nadležnosti Ministarstva pravde neće biti usvojen bez mišljenja Evropske komisije, HRA je saopštila da je danas zatražila od Ministarstva pravde i Ministarstva evropskih poslova objavljivanje mišljenja Evropske komisije o Predlogu zakona o ANB-u i Predlogu zakona o unutrašnjim poslovima.&nbsp;
Javnost, poručuju iz HRA, mora dobiti uvid u usklađenost predloga zakona sa evropskim standardima, od čega neposredno zavisi pridruživanje države EU, što bi trebalo da je prvenstveni opšti interes.
"Ponovno stavljanje Predloga zakona o ANB-u na dnevni red sjednice čiji sadržaj nije unaprijed poznat predstavljalo bi grubo narušavanje demokratske kulture. Zakoni koji utiču na ljudska prava moraju se usvajati isključivo kroz otvoren, inkluzivan i odgovoran proces, da bi se obezbijedilo poštovanje međunarodnih standarda, obaveza Crne Gore prema EU i međunarodnim tijelima za ljudska prava", zaključuju u saopštenju.

HRA upozorava na netransparentnost Skupštine i moguće usvajanje Zakona o ANB bez javne rasprave

Ustavni sud je po prvi put objavio spisak neriješenih predmeta iz oblasti normativne kontrole - listu zakona i podzakonskih akata čija je ocjena ustavnosti i zakonitosti zatražena.
Ukupno je, kako su ukazali u Akciji za ljudska prava (HRA), registrovan 351 takav predmet, od čega se u 161 osporavaju zakoni, a u 187 podzakonski akti.
- Najstariji predmet datira iz 2018. godine - dodali su u HRA.
Akcija za ljudska prava pozdravlja ovaj značajan iskorak ka potpunoj transparentnosti rada Ustavnog suda.
- Objavljivanje ove liste omogućava javnosti jednostavan uvid u to koji su propisi dovedeni u pitanje, što je od posebne važnosti za pravnu struku, institucije i građane koji zavise od primjene propisa čiji je kvalitet osporen - istakli su oni.
Ova odluka, prema njihovim riječima, predstavlja značajan pomak u razumijevanju da Ustavni sud vrši javnu službu u interesu građana, i da je dio te službe da javnost bude informisana o temama koje su kod suda pokrenute i redoslijedu kojim će se sud njima baviti.
- Očekujemo da Ustavni sud nastavi ovim progresivnim putem - da redovno najavljuje dnevni red svake sjednice, i da objavi i listu neriješenih ustavnih žalbi, sa redoslijedom po kome će biti rješavane - poručili su u HRA.
Akcija za ljudska prava je još <a href="https://www.hraction.org/2014/02/24/24022014-apel-ustavnom-sudu/" target="_blank">2014. godine, kada je tim sudom predsjedavala Desanka Lopičić,</a> prvi put predložila objavljivanje ovakve liste i plana rješavanja predmeta.
- Današnja odluka pokazuje da je svrsishodnost tog prijedloga konačno prepoznata i prihvaćena - u korist pravne sigurnosti i povjerenja javnosti - zaključili su u HRA.

1250x600

1084x550

HRA: Ustavni sud obajvio spisak 351 neriješenog predmeta, očekujemo da nastavi ovim progresivnim putem

Povodom saopštenja Akcije za ljudska prava (HRA) ''HRA: Šćepanović netačno predstavio razgovor s Gorjanc-Prelević i pokušao da diskredituje naš rad'' oglasio se demantijem v.d. direktora Uprave policije, Lazar Šćepanović.&nbsp;
<h3>Njegovo saopštenje prenosimo integralno:</h3>
- Juče sam pred Odborom za bezbjednost i odbranu ukazao na praksu razvijenih zemalja i demokratija – Italije, Francuske, Španije, Velike Britanije i Njemačke – kada je riječ o zaštiti integriteta policijske profesije. Na osnovu analize tih sistema i međunarodnih standarda, iznio sam kako bi u formalnom smislu trebalo da izgleda duh norme ukoliko se usvoje amandmani na Zakon o unutrašnjim poslovima koji će biti predloženi, koji se direktno odnose na utvrđivanje postojanja bezbjednosnih smetnji za dalji rad u policijskom zvanju.
Ukazao sam na dva koncepta. Prvi se odnosi na disciplinske postupke za povrede radnih obaveza, povrede službene dužnosti i prestupe. Drugi predstavlja teži oblik – statusnu nespojivost sa policijskom profesijom, u slučajevima kriminalnih i mafijaških veza sa članovima organizovanih kriminalnih grupa, kada se gubi moralno povjerenje u instituciju. U tom slučaju ne vodi se disciplinski postupak, već se radni odnos prekida po sili zakona (ex lege), uz pravo na sudsku žalbu koja ne zadržava izvršenje rješenja.
Pojašnjavao sam da Crna Gora treba da inkorporira ovakvu normu u Zakon o unutrašnjim poslovima, posebno u slučajevima pokrenutih krivičnih postupaka sa elementima organizovanog kriminala i korupcije, kao i kada su utvrđene notorne činjenice da je policijski službenik odao podatke do kojih je došao prilikom obavljanja policijskog posla neovlašćenim licima. U oba slučaja, duh norme treba da bude prestanak radnog odnosa po sili zakona, uz pravni lijek - pravo na žalbu koja ne zadržava izvršenje rješenja.
Dalje sam pojasnio i tri dodatna slučaja: kada policijski službenik neovlašćeno ostvaruje kontakte sa članovima organizovanih kriminalnih grupa, saboterima i licima povezanim sa takvim grupama, kada je evidentiran u bazama nadležnih organa iz oblasti droga, kao i kada ne dobije dozvolu za pristup tajnim podacima. U tim situacijama bi se sprovodio disciplinski postupak i normirala sankcija po utvrđenom postupku - gubitak policijskog zvanja i ovlašćenja, nakon čega se takvo lice može rasporediti na radno mjesto gdje se ne primjenjuju policijska ovlašćenja u okviru organa ili van istog.
U svom izlaganju sam naveo da i važeći Zakon o unutrašnjim poslovima već prepoznaje nedostojnost za vršenje službe i propisuje sankcije kao težu povredu službene dužnosti, imajući u vidu da je Zakon o unutrašnjim poslovima lex specialis. Govorio sam i o
postojećim mehanizmima kontrole, disciplinskim postupcima i nezavisnim tijelima van Uprave policije.
O ovim pitanjima - trenutno važećem Zakonu u o unutrašnjim poslovima, sam jasno i precizno razgovarao sa predstavnicama Akcije za ljudska prava i Akcije za ženska prava na sastnaku održanom u zgradi Uprave policije 13. septembra 2025. godine. Pored ključne teme sastanka – postupanja policije povodom masovnog ubistva na Cetinju – detaljno sam ih, na krajnje profesionalan i konstruktivan način, upoznao sa širokim dijapazonom sveobuhvatnih mjera i radnji koje Uprava policije preduzima u skladu sa zakonom, pravilnicima i standardnim operativnim procedurama, sa ciljem da demistifikujem u tom trenutku i razjasnim tvrdnje koje su bile prisutne u javnom diskursu o navodnom prikrivanju informacija o tragičnom slučaju na Cetinju, kao i aktuelnoj temi kojoj se u javnom prostoru od pojedinih medija instrumentalizuje Zakon o unutrašnjim poslovima kao „političkom veting“.
Ostajem pri stavu da sam, radi zaštite integriteta institucije kojom rukovodim, osim na temu vezanu za tragediju na Cetinju, da sam i temu vezanu za integritet otvorio odgovorno i argumentovano, predstavio sagovornicama koje su pažljivo saslušale izlaganje koja sam pojasnio kroz procedure i mehanizme kontrole i kontradiktorne postupke koji omogućavaju pravo na odbranu u pokrenutim disciplinskim postupcima da bi u jednom momentu, predstavnica Akcije za ljudska prava ukazala “da je obim informacija veliki, da iste nije u mogućnosti da apsorbuje i da za ovu temu nije bila pripremljena”.
Tokom cijelog izlaganja ni jedna aktivnost nije bila usmjerena protiv predstavnica koje su prisustvovale sastanku i ostaje nejasno na osnovu čega se predstavnica pronašla u ovom izlaganju jer v.d. direktora ni u jednom segmentu nije ukazao da je ista na strani odbrane kriminala.
Razlog zbog kojeg sam ove činjenice juče iznio na sjednici Odbora jeste potreba da se javnost upozna da se u pojedinim saopštenjima određenih autora tekstova i uopšte u izlaganjima pojedinaca ne iznose paušalne ocjene bez prethodne provjere činjeničnog stanja upoznavanja sa zakonskim propisima i procedurama.
Ovim putem želim jasno da ukažem da niko nije degradiran niti delegitimisan, već ističem da je ključno načelo u Upravi policije integritet koji štiti policijsku organizaciju od infiltracije organizovanog kriminala sa jedne strane i povjerenje građana u rad institucija.
Bez integriteta nema povjerenja. Bez povjerenja nema saradnje i profesionalizma. Ovaj Zakon nema kompromis sa kriminalom i u vezi sa tim pozivam sve zainteresovane strane, prijatelje bezbjednosti i zaštite ljudskih prava, slobode i bezbjednosti građana da na jedan konstruktivan način razgovaramo o najosjetljivijim temama uz uvažavanje pretežnijeg javnog interesa i zakona koji mora biti iznad svakog pojedinca.

Šćepanović: Nejasno na osnovu čega se predstavnica HRA pronašla u izlaganju, niko nije degradiran niti delegitimisan

Akcija za ljudska prava (HRA) saopštila je da protestuje zbog nastupa v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića na sjednici skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu, ocjenjujući da je netačno i van konteksta predstavio njihov raniji razgovor i time pokušao da dovede organizaciju u vezu sa „odbranom kriminalaca“.
U HRA navode da se dosljedno zalažu da amandmani na Zakon o unutrašnjim poslovima budu usklađeni sa evropskim standardima, kako bi se tzv. „bezbjednosne smetnje“ prema policijskim službenicima utvrđivale u pravičnom i transparentnom disciplinskom postupku. Suprotno tome, kako tvrde, aktuelni predlog vlasti ide ka ukidanju takvog postupka.
- Šćepanović je ponovo tvrdio da su predloženi amandmani potpuno usklađeni sa evropskim standardima, iako za to ne postoji potvrda Evropske komisije, koja je ključna za provjeru usklađenosti sa pravnom tekovinom EU i zaštitu ljudskih prava - navodi se u saopštenju.
HRA ističe i da je direktor policije pogrešno i izvučeno iz konteksta prikazao sadržaj sastanka koji je održan prije tri i po mjeseca sa izvršnom direktoricom organizacije Teom Gorjanc-Prelević i izvršnom direktoricom Centra za ženska prava Majom Raičević.
- Tema tog sastanka nije bio Zakon o unutrašnjim poslovima, već bezbjednosna situacija na Cetinju. Javnost je o svim detaljima već informisana putem saopštenja obje strane. Omalovažavanje sagovornika i pokušaji lične diskreditacije predstavnika civilnog sektora ne doprinose demokratskoj kulturi niti odgovornosti institucija - &nbsp;poručuju iz HRA.
Organizacija očekuje, kako navode, korektan, argumentovan i uvažavajući dijalog sa civilnim društvom, posebno kada je riječ o pitanjima koja direktno utiču na ljudska prava, integritet policije i proces evropskih integracija.
- Posebno očekujemo da se mišljenje Evropske komisije ne ignoriše prije usvajanja zakona koji imaju direktan uticaj na ljudska prava - , zaključuju iz HRA.

HRA: Šćepanović netačno predstavio razgovor s Gorjanc-Prelević i pokušao da diskredituje naš rad

Akcija za ljudska prava (HRA) je primila odgovor Evropske komisije (EK) na pismo upućeno 19. decembra 2025, u kojem su ukazali na sporni Prijedlog izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima Crne Gore, posebno u odnosu na ljudska prava policijskih službenika i rizik od politizacije policije. Kako se navodi u saopštenju HRA, u odgovoru Evropske komisije potvrđuje se da se ova pitanja razmatraju kao pitanja vladavine prava u kontekstu procesa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.
- Komisija je u odgovoru podsjetila da je vladavina prava temeljna vrijednost Evropske unije i naglasila da se sve izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima moraju uskladiti sa pravom EU i međunarodnim standardima. Posebno je značajno to što je Evropska komisija ukazala na potrebu postojanja „odgovarajućih proceduralnih garancija radi sprečavanja neprimjerenog političkog uticaja u organima za sprovođenje zakona“, čime se direktno potvrđuje suština zabrinutosti na koje je HRA ukazala - stoji u saopštenju.
Komisija takođe navodi da je, navodi se, revidirana verzija izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima dostavljena Evropskoj komisiji i da je „trenutno predmet procjene nadležnih službi Komisije u cilju provjere usklađenosti sa pravnom tekovinom EU i evropskim standardima“.
- Ovakva formulacija jasno ukazuje da predložena zakonska rješenja nijesu unaprijed prihvaćena i da će tek biti ocjenjena u odnosu na zaštitu ljudskih prava, institucionalne nezavisnosti policije i zabrane političkog uticaja - stoji u saopštenju.
HRA upozorava da bi usvajanje zakona koji omogućava proizvoljno odlučivanje o statusu policijskih službenika, bez jasnih kriterijuma, prava na odbranu i djelotvorne sudske kontrole, predstavljalo, kako se dodaje, ozbiljno nazadovanje u oblasti vladavine prava i moglo imati negativne posljedice po proces evropskih integracija Crne Gore.
- Zbog toga očekujemo da Vlada Crne Gore povuče Predlog zakona iz skupštinske procedure do dobijanja mišljenja Evropske komisije, kako je ranije i obećano - naveli su oni.

HRA primila odgovor Evropske komisije: Politizacija policije je crvena linija

Govor mržnje je sve prisutniji u javnom diskursu, a predstavnici vlasti ga često podstiču ili tolerišu - ocijenili su u Akciji za ljudska prava (HRA) povodom Međunarodnog dana ljudskih prava.
Oni su ukazali da je poslije masovnog ubistva na Cetinju 1. januara zabilježen je porast govora mržnje, posebno na društvenim mrežama.&nbsp;
- Kulminaciju je doživio u odnosu na turske državljane, u kontekstu incidenta za koji su pogrešno optuženi turski državljani. Uhodani patrijarhalni obrasci normalizuju nasilje prema ženama i LGBTIQ osobama, na udaru su i aktivistkinje kao i poslanice i druge državne funkcionerke - istakli su u HRA.
Oni su podsjetili i da Državno tužilaštvo govor mržnje ne prepoznaje u podizanju spomenika odlikovanom Hitlerovom savezniku niti u ratnoj propagandi poput izjava predsjednika opštine Pljevlja „Dogodine u Prizrenu".
- Normalizacija takve retorike ugrožava vladavinu prava, društvenu koheziju i evropske integracije - jasni su u HRA.
<h2>VLAST DOVODI U PITANJE ČLANSTVO U EU</h2>
Iako je članstvo u Evropskoj uniji proklamovan strateški cilj Crne Gore, postupci izvršne vlasti ga, cijene oni, i dalje dovode u pitanje.&nbsp;
- Zatvoreno je tek sedmo od ukupno 33 poglavlja. Sredinom decembra se očekuje zatvaranje još pet, među kojima nije i poglavlje „vanjski odnosi", koje je Hrvatska blokirala jer je Crna Gora prošle godine usvojila Rezoluciju o genocidu u logorima Jasenovac, Dahau i Mauthausen, pod pritiskom srpskih nacionalističkih stranaka iz vlasti - naveli su HRA.
Poglavlja 23 i 24 koja se tiču ljudskih prava i pravosuđa, borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije su, upozoravaju u ovoj NVO, najzahtjevnija i ostaće otvorena do kraja pregovaračkog procesa.
- Akcija za ljudska prava u kontinuitetu podsjeća na završna mjerila koja je potrebno doseći u tom procesu, pa tako i ovim saopštenjem - dodali su oni.
<h2>ZBOG NEODGOVORNOSTI IMAMO PET OD SEDAM SUDIJA U USTAVNOM SUDU</h2>
Zbog neodgovornosti vlasti Ustavni sud danas ima samo pet od sedam sudija što je, prema njihovim riječima, nedovoljno da efikasno riješi veliki broj ustavnih žalbi (1672) i inicijativa za ocjenu ustavnosti i zakonitosti (364).
- Uprkos tome Ustavni sud je od prošle godine odlučio o svim ustavnim žalbama starijim od dvije godine čime je spriječio kršenje prava na suđenje u razumnom roku - naveli su u HRA.
Zbog partijskih interesa, kako su istakli, prijeti opasnost da jednoj sutkinji bude i produžen mandat koji joj već protivustavno traje preko godinu dana.
<h2>NIZ ZADATAKA U PRAVOSUĐU</h2>
Privremeno su, kako su podsjetili, povećane zarade nosiocima pravosudnih funkcija i inicirane su ustavne izmjene u vezi sastava Sudskog savjeta u skladu s međunarodnim preporukama. Ipak, ukazuju da na putu ka EU ostaje čitav niz zadataka: izbor nedostajućih sudija i državnih tužilaca i bolja organizacija u cilju dostizanja ažurnosti, donošenje kvalitetnih odluka, nepristrasno utvrđivanje odgovornosti, poboljšanje uslova rada i kapaciteta sudova.
- Pitanje obezbijeđenja integriteta adekvatnim vetingom još je pod znakom pitanja - naglasili su u HRA.
<h2>ČETIRI FEMICIDA OVE GODINE</h2>
Institucije, navode u HRA, kasne u zaštiti prava na život i sigurnost građana.
- Skoro godinu se čeka da Savjet za građansku kontrolu rada policije iznese stav o postupanju policije tokom masovnog zločina na Cetinju 1. januara 2025, dok je Ombudsman tek ove godine objavio mišljenje o masakru na Cetinju iz 2022. godine - kazali su u HRA.
Statistika, kako dodaju, pokazuje dramatične posljedice izostanka pravovremene institucionalne reakcije.
- Samo ove godine zabilježena su čak četiri femicida - podvukli su u HRA.
Izostanak odgovornosti posebno je, cijene oni, vidljiv i u odnosu na ispitivanje odgovornosti za nesavjesno liječenje. Tako ni nakon 14 godina od smrti Ivane Šoć nije utvrđena odgovornost ljekara, iako su vještaci Medicinskog fakulteta u Ljubljani nedavno pred Višim sudom u Podgorici potvrdili prethodni nalaz kolega iz Hrvatske, da je njen život izgubljen zbog ljekarskog propusta.
- Dodatno zabrinjavaju i najnoviji tragični slučajevi - smrt bebe u Nikšiću i smrt dječaka u Baru, koji tek treba da budu djelotvorno istraženi - naglasili su u HRA.
<h2>ZABRANA MUČENJA NIJE OBEZBIJEĐENA ADEKVATNO</h2>
Žrtve mučenja su, kako su kazali, napokon stekle pravo na besplatnu pravnu pomoć.
- Obavezujuće uputstvo vrhovnog državnog tužioca doprinijelo je adekvatnom praćenju i izvještavanju o procesuiranju prijava torture, ali ne i vidnom unapređenju djelotvornosti istraga - smatraju u HRA.
Država, kažu oni, i dalje ne obezbjeđuje zabranu mučenja u skladu sa međunarodnim standardima niti pruža adekvatne proceduralne garancije, zbog čega ispunjavanje preporuka Evropskog komiteta za sprečavanje mučenja (CPT) &nbsp;- ključno za zatvaranje poglavlja 23 - nije dostižno.
- Vlada uprkos apelima nije objavila preliminarna zapažanja CPT - dodali su u HRA.
Prema nalazu Operativnog tima za borbu protiv nasilja u porodici i nasilja nad ženama, napredak postoji u postupanju u predmetima nasilja u porodici, posebno u pogledu ujednačenosti, efikasnosti i dosljednije krivičnopravne kvalifikacije nasilja. Ipak, kako ističu u HRA, i dalje postoje ograničenja poput nedovoljnih kadrovskih i tehničkih kapaciteta, neujednačen kvalitet procjena rizika, slabija koordinacija sa policijom i centrima za socijalni rad, nedovoljno informisanje žrtava o toku postupka.
<h2>NEOPRAVDANO IZOSTALE NAKNADE ZA PORODICE NESTALIH SA KOSOVA I BiH</h2>
Crna Gora, navode oni, aktivnije istražuje ratne zločine zahvaljujući intenzivnijoj komunikaciji sa Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove.
- Status civilnih žrtava rata priznat je svim nestalim i ubijenim civilima iz ratova devedesetih, a članovima njihovih porodica obezbijeđene su mjesečne novčane naknade - kazali su u HRA.
Država je, kako su istakli, obezbijedila i jednokratnu pomoć od po 100.000 eura za 16 porodica u slučajevima Murino, Tuzi, Štrpci i deportacija izbjeglica, ali su neopravdano izostavljene porodice nestalih sa Kosova i iz BiH.
- Pozitivno je i zaključivanje Aneksa sporazuma o saradnji između državnih tužilaštava Crne Gore i Hrvatske, kojim je uveden reciprocitet u saradnji oko procesuiranja ratnih zločina, što bi trebalo da omogući i to da Crna Gora dobije informacije o rezultatima istrage u predmetu "Lora 3", koji se odnosi na mučenje i stradanje nikšićko-šavničke grupe. Inicijativa za podizanje spomenika žrtvama ratnog zločina u Kaluđerskom lazu dobila je podršku Ministarstva kulture i medija - naveli su u HRA.
Lokalni parlament Bijelog Polja usvojio je, kako su podsjetili, inicijativu da se osuđenom ratnom zločincu Radovanu Karadžiću oduzme nagrada 'Risto Ratković' dodjeljena 1993. godine.
No, u HRA upozoravaju da ponovno otvaranje starih predmeta još nije donijelo rezultate.
- Regionalna saradnja ostaje na formalnom nivou, nema pomaka u obezbjeđivanju spomenika i dana sjećanja na žrtve Deportacije, država nije zvanično uspostavila i adekvatno obilježila Međunarodni dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, i taj zločin se i dalje povremeno relativizuje od strane političara i u medijima - ukazuju u HRA.
<h2>NAPADI NA NOVINARE I DALJE OZBILJAN PROBLEM</h2>
U Crnoj Gori, prema njihovoj ocjeni, postoji stalno nastojanje pojedinih političara iz vlasti da suze prostor za slobodno izražavanje svojih kritičara posebno iz reda NVO i advokata.
- Ne podnose kritiku i reaguju neumjereno. Državno tužilaštvo i Uprava policije su po inerciji pokrenuli prekršajne postupke protiv komentara novinara na društvenim mrežama, ali su ih i obustavili kad im je ukazano na međunarodne standarde slobode izražavanja - navode u HRA.
Napadi na novinare u Crnoj Gori, kako verbalni tako i fizički, i dalje, kako su konstatovali, predstavljaju ozbiljan problem.
- Nema napretka u rasvjetljavanju ubistva Duška Jovanovića iz 2004, kao ni napada na Tufika Softića ni utvrđivanja odgovornosti za ranjavanje Olivere Lakić. Prema podacima Sindikata medija i Safejournalists baze, u 2025. je zabilježeno 28 incidenata, što je povećanje u odnosu na 24 slučaja iz 2024. godine. Bilo je i pet osuđujućih presuda - kazali su u HRA.
Posebno su, decidni su oni, zabrinjavajući napadi na fotoreportere Steva Vasiljevića i Borisa Pejovića u selu Gornje Zaostro blizu Berana, dok su izvještavali o podizanju nezakonitog spomenika.
- Političko kalkulisanje i onemogućavanje izbora kandidata CANU i NVO za Savjet Agencije za audiovizuelne usluge kao i nesprovođenje sudskih presuda u vezi sa izborom direktora RTCG-a, dodatno ugrožava pravni poredak i povjerenje javnosti u državne institucije - dodali su u HRA.
<h2>NASILJE MEĐU DJECOM POPRIMA SVE BRUTALNIJE OBLIKE</h2>
I nasilje među djecom u Crnoj Gori je i dalje, upozoravaju oni, ozbiljan problem koji poprima sve brutalnije oblike.
- Objavljeno je da je samo u školskoj 2024/2025. godini zabilježeno 115 slučajeva takve vrste nasilja, a posebnu zabrinutost izazivaju javne objave snimaka na kojima tuče dječaka i djevojčica snimaju i podstiču brojni njihovi vršnjaci - naveli su u HRA.
Iako je Vlada najavila više mjera, a pravosudne institucije pojačale sankcionisanje, napredak još, ukazuju oni, ne odgovara hitnosti situacije.
<h2>POLOŽAJ OSI GOTOVO NEPROMIJENJEN</h2>
Iako je u septembru 2024. u Podgorici otvorena nova psihijatrijska klinika, položaj osoba sa psiho-socijalnim invaliditetom ostaje, kažu u HRA, gotovo nepromijenjen.
- Pretjerana i dugotrajna hospitalizacija u Specijalnoj psihijatrijskoj bolnici (SPB) u Dobroti i dalje je česta, maloljetnici se uprkos nenadležnosti ustanove za njih i dalje tamo smještaju, a institucionalizacija ostaje dominantan - često i jedini - oblik zbrinjavanja - kažu u HRA.
Usluge podrške za život u zajednici su, cijene oni, nerazvijene, sudovi i tužilaštva ostaju fizički nepristupačni.
- Takvo stanje ugrožava napredak u ključnim poglavljima 23 i 24 na putu ka EU - jasni su u HRA.
<h2>NEDOSTATAK STRATEŠKOG PRISTUPA BORBI PROTIV SIROMAŠTVA</h2>
Crna Gora, prema njihovim riječima, i dalje značajno zaostaje u ispunjavanju preporuka Komiteta UN-a za ekonomska, socijalna i kulturna prava, posebno u oblasti borbe protiv siromaštva i osiguravanja osnovnih egzistencijalnih potreba.
- Nedostatak strateškog pristupa borbi protiv siromaštva, preciznih podataka i adekvatnih procedura i dalje otežava efikasnu zaštitu prava najugroženijih grupa i planiranje javnih politika - jasni su u HRA.
<h2>ZAKON O PREPOZNAVANJU RODNOG IDENTITETA &nbsp;JOŠ NIJE UVRŠTEN U DNEVNI RED</h2>
Zakon o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta bio je, kako su kazali, pripremljen i usaglašen sa relevantnim institucijama 2024, ali je potom zaustavljen i još od kraja te godine nije uvršten na dnevni red Vlade, čime se onemogućava njegovo upućivanje u Skupštinu.
- Izvještaj Evropske komisije ponovo potvrđuje da takvo odugovlačenje predstavlja ozbiljan propust Crne Gore u ispunjavanju međunarodnih obaveza iz oblasti ljudskih prava. Tokom posjete u maju, Visoki komesar Ujedinjenih nacija za ljudska prava Volker Türk ohrabrio je nadležne da Parlamentu upute ovaj nacrt zakona i ukinu postojeću praksu sterilizacije - naveli su u HRA.
<h2>VIŠE OD STOTINU AKTIVNIH RATOVA I SUKOBA</h2>
U HRA su konstatovali da je na Međunarodni dan ljudskih prava 2025. godine u toku više od <a href="https://www.cfr.org/global-conflict-tracker" target="_blank">stotinu aktivnih ratova i oružanih sukoba, međunarodnih ili untrašnjih</a>. Posebno, kako su podvukli, zabrinjava situacija u Ukrajini, u kojoj rat traje i četvrtu godinu nesmanjenom žestinom, i u Gazi, gdje se pravi mir još ne nazire.
Amnesty International, Human Rights Watch i Nezavisna međunarodna istražna komisija Savjeta za ljudska prava UN, utvrdili su da je Izrael nad Palestincima u Gazi sprovodio genocid. Predsjednik SAD-a Donald Tramp je uveo sankcije zvaničnicima Međunarodnog krivičnog suda (MKS), uključujući dvoje sudija i dvoje tužilaca. <a href="https://balkans.aljazeera.net/teme/2025/7/2/koje-kompanije-ucestvuju-u-izraelskom-genocidu" target="_blank">Izvjestiteljka UN, Frančeska Albaneze</a>, pokazala je u svojim izvještajima da su i multinacionalne kompanije, ali i 28 država, pomagale ratne zločine i genocid obezbjeđujući vojnu tehnologiju i oružje za Izrael.
- Drastično je smanjena podrška međunarodnom poretku zasnovanom na poštovanju ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava. Ipak, specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija, gospoða Albaneze, kao i Margaret Satterthwaite, Irene Khan i Mary Lawlor, koje su se protekle godine interesovale za ljudska prava i u Crnoj Gori, kao i Visoki komesar za ljudska prava Volker Turk koji je posjetio Crnu Goru, daju nadu da i na meðunarodnom nivou postoje nepotkupljivi glasovi spremni da se založe za ljudska prava svih - zaključili su u HRA.

Predstavnici vlasti često tolerišu govor mržnje i nastoje da suze prostor za slobodno izražavanje, za godinu se desila četiri femicida, nasilje postaje brutalnije...

Promocija knjige „Sjećanja na opsadu Dubrovnika“ biće održana danas u Evropskoj kući na Trgu Argentina u 14.30 do 16.30 sati.
Ovu promociju organizuje NVO Akcija za ljudska prava (HRA).
Događaj će biti prilika da učesnici rata s obje strane razgovaraju sa urednicima knjige, rediteljem Petrom Pejakovićem i izvršnom direktoricom HRA Teom Gorjanc Prelević, o tome zašto je potrebno sačuvati sjećanja, u kakvim društvima danas živimo i da li je učinjeno dovoljno da se iste greške ne ponove.&nbsp;
Na skupu će govoriti novinar i publicista iz Dubrovnika Luko Brailo, učesnik odbrane Dubrovnika i zarobljenik u logoru Morinj Zlatko Bagoje, antiratni aktivista iz Kotora Petar Vučeljić, reditelj predstave “Smrt u Dubrovniku”, profesor pozorišne režije FDU Cetinje i osnivač dramskog studija Prazan prostor Petar Pejaković i glumica Maša Božović.
Moderator će biti slobodni novinar Nemanja Živaljević.
Događaj se organizuje u okviru projekta „Opsada Dubrovnika 1991-1992: Sjećanja na rat da se zlo ne ponovi”, koji zajedno sprovode Akcija za ljudska prava i NVU Prazan prostor, uz podršku Evropske unije kroz regionalni projekat „EU podrška izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu“, a koji implementira Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).

Promocija knjige „Sjećanja na opsadu Dubrovnika“ danas u Evropskoj kući

Opština Ulcinj će katastarsku parcelu na Velikoj plaži, gdje se nalaze fudbalski tereni, prenijeti na korišćenje Fudbalskom klubu Otrant, prenosi Mediabiro.&nbsp; Za korišćenje te iste parcele klub je u jednoj godini platio oko 15 hiljada eura, a savjetnik predsjednika Opštine Ulcinj Aslan Lunji tvrdi da se to desilo jer je klub bio doveden u zabludu. Naime, sporne terene, preko dvije decenije koristio je Ulcinjan Mišo Caušević. On je takav dogovor tada postigao sa Javnim preduzećem za upravljanje Morskim dobrom, ali je 2022.godine po odluci Vlade to državno zemljište dato Opštini na raspolaganje. Na toj lokaciji predviđena je izgradnja sportskih sadržaja u okviru projekta izgradnje Gradskog stadiona. Od tada do danas, kako tvrde iz Opštine, Caušević nije sklapao ugovor o zakupu sa lokalnom samoupravom, nije je plaćao naknadu za korišćenje zemljišta, a nije ni izlazio u susret, kako tvrde ulcinjskoj djeci, što je i prouzrokovale probleme. - &nbsp;U trenutku kada na terenima nije bilo mjesta za našu djecu, a za druge klubove, koji su dnevno plaćali 300 eura je bilo, obratili su nam se iz FK Otrant, kog finansira Opština i tražili našu pomoć. Mi smo angažovali Sekretarijat za zaštitu imovine i Sekretarijat za inspekcijski nadzor koji su utvrdili da Caušević nema ugovor o zakupu ni sa Opštinom, ni sa Morskim dobrom u ovom trenutku - istakao je Lunji. On objašnjava da je Caušević sa Morskim dobrom postigao sporazum o vansudskom poravnanju do 2025. godine, koji je po njemu sporan. - Smatram da je taj sporazum na ivici zakonitosti, jer oni nisu imali pravo da naplate korišćenje zemljišta koje nije njihovo, niti njime raspolažu. Ali, ne želim da ulazim u to - rekao je Lunji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260222150228_c997f0952703a5937a66a1278d1c44ea40ebb44b1609b64aa30d6c0acfa81238.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260222150228_c997f0952703a5937a66a1278d1c44ea40ebb44b1609b64aa30d6c0acfa81238" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Aslan Lunji"> <figcaption>Aslan Lunji(Photo: Mediabiro)</figcaption> </figure>  Do 2022.godine sporna parcela bila je u zoni Morskog dobra. - I to nije bilo prvi put da za Ulcinjane nema mjesta na terenu, a pri tom su plaćali ozbiljnu naknadu. Za nas je to zaista ozbiljna naknada. Oko 2.300 eura mjesečno za korišćenje terena, i to uz uslov da djeca iz škole fudbala ne smiju da ih koriste. FK Otrant trenutno broji 40 seniora i preko 150 djece - navodi Lunji. Prema njegovim riječima, od fudbalskih ekipa koji su bili na pripremama u Ulcinju saznali su koliko oni plaćaju korišćenje. - &nbsp;Od tih klubova smo dobili informaciju da plaćaju oko 300 eura dnevno. I oni su, kao i otrant dovedeni u zabludu. U pitanju su FK Sutjeska, FK Vlaznija iz Skdra i jedan fudbalski klub iz Užica. Oni su bili tu na pripremama, pa je Cauševiću Otrant bio višak. Naša djeca su bila primorana da treniraju na Velikoj plaži na pijesku ili na glavnom terenu za koji je prošle godine izdvojeno 700 hiljada eura za adaptaciju. I naglašavam, da to nije prvi put. Tao su nastali problemi - pojašnjava Lunji. On ističe, da se sada u javnosti plasira priča da Opština ima nešto lično protiv Cauševića, pominje se i nacionalna pripadnost, što, tvrdi Lunji, nije tačno. - Opština Ulcinj na čelu sa Gencijem Nimanbeguom nije ciljano išla na određenu osobu, kako bi je odstranila sa terena, već da zemljište uvede u legalne tokove korišćenja. Zna se kako se to radi. Postoje javni tenderi, postoji i mogućnost da se zemljište dodijeli svom klubu na korišćenje. Utvrđeno je da je ovaj teren nelegalno korišćen. Na ovom zemljištu se ne smije razvijati lični , već javni interes, što konačno u ovom trenutku i ostvarujemo - decidan je Lunji. Kaže i da se dvije sedmice pokušavaju dogovoriti s abivšim korisnikom. - Prvo nas je ignorisao, pa odbijao razgovor, pa više puta uklanjao plombu sa zapečaćenog objekta, oglušavao se o zakonske propise i tek dan prije nego su trebale mašine Zaštite prostora da oslobode teren od svih rekvizita i objekata, kontaktirao nas je njegov advokat. I mislim da smo bili krajnje korektni, kako u svim prethodnim danima, tako i tada. Otišli smo na sastanak. Ponuđeno nam je da se uradi procjena , pa da se otkupi ono što je potrebno klubu. Pristali smo na to, ukoliko se dogovorimo da FK Otrant otkupi to po cijenu koju procjenitelj utvrdi. Mislim da smo mu zaista izašli u susret. Posebno ako uzmemo u obzir da je Caušević u prvim danima poretanja ovog procesa, čak i negirao da on upravlja ovim prostorom - rekao je Lunji.

Opština Ulcinj vratila svoju zemlju i ustupila je Fudbalskom klubu Otrant

Od prvog dana brutalne invazije, građani Cetinja su pokazali izuzetnu, neviđenu solidarnost sa ukrajinskim narodom. Dobro se sjećamo svakodnevnih šetnji Cetinjana tokom privih 100 dana rata. Cetinje je postalo srce crnogorske podrške Ukrajini, piše u saopštenju Ambasade Ukrajine u Crnoj Gori.
Podsjetili su da je danas u susret četvrtoj godišnjici početka ruske sveobuhvante oružane invazije na njihovu zemlju, ukrajinska zajednica u Crnoj Gori organizovala šetnju solidarnosti sa Ukrajinom u istorijskoj crnogorskoj prijestonici – Cetinju.
Prema njihovim riječima, izbor Prijestonice Cetinje je duboko simboličan.
- Danas, 22. februara 2026. godine, ponovo smo koračali istim ulicama – u znak sjećanja na sve žrtve, u čast heroja koji brane Ukrajinu, i sa nepokolebljivom vjerom da će junački ali napaćeni ukrajinski narod dočekati ove godine mirne dane - istakli su u saopštenju 
Na kraju šenje, kako dodaju, prisutnima se obratio Ambasador Ukrajine u Crnoj Gori Nj.E. Oleh Herasymenko a nakon toga bio je održan kulturno-umjetnički program u Centru za kulturu Cetinja uz nastupe talentovane ukrajinske djece.
- Iskreno zahvaljujemo svima koji su se danas pridružili ovoj komemorativnoj akciji. Hvala Cetinju! Hvala Crnoj Gori što stoji uz Ukrajinu! - zaključuje se u saopštenju. 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ffoto-video-cetinje-obiljezava-godisnjicu-ruske-agresije-na-ukrajinu&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Ambasada Ukrajine: Izbor Cetinja je duboko simboličan, Prijestonica je srce crnogorske podrške Ukrajini

Kineskinja Ajlin Gu odbranila je zlatnu medalju u slobodnom skijanju u disciplini halfpajp na Olimpijskim igrama u Milanu i Kortini.
Ona je najsjanijeg odličja stigla sa 94,75 bodova, što je bio njen najbolji rezultat ostvaren u drugoj vožnji u Livinju.
Kineskinja je osvojila šesto olimpijsko odličje i postala je najuspješnija skijašica u kratkoj istoriji tog sporta na Zimskim olimpijskim igrama.
Srebrnu medalju osvojila je njena sunarodnica Li Fanhue sa 93 boda, dok je podijum kompletirala Britanka Zoi Atkin sa 92,50 boda.

Ajlin Gu ponovo najbolja u slobodnom skijanju

Protiv internacionalnog karate sudije Toka Raičevića pokrenut je disciplinski postupak i on je suspendovan do njegovog okončanja, saopšteno je iz Karate saveza.
Kao razlog za pokretanje postupka navodi se da postoji osnovana sumnja da je Raičević povrijedio Statut Karate saveza, time što nije poštovao njegovo jedinstvo i integritet.
Navodi se da je Raičević mimo znanja i saglasnosti matičnog saveza ostvario kontakt sa Evropskom karate federacijom.
- Imajući u vidu da je kroz javne nastupe narušio ugled Karate saveza Crne Gore, kroz iznošenje stavova koji nijesu zvanični stavovi matične asocijacije predlaže se pokretanje disciplinskog postupka, tokom čijeg trajanja ne može obavljati bilo koju funkciju službenog lica u Karate savezu - navodi se u saopštenju.
Raičević je negirao optužbe, navodeći da će pravdu potražiti na sudu u Lozani.
- Moje obraćanje nije bilo mimo znanja saveza, jer sam se prvo njima obratio. Kako pet dana nije bilo odgovora, odlučio sam da obratim Balkanskoj i Evropskoj karate federaciji - rekao je Raičević.
On je kazao da mu je teško što je uskraćen da bude u &nbsp;sportu kojem je posvetio cijeli život.
- Angažovao sam advokata koji se bavi svim tim stvarima, nepravdi i poniženju koje sam doživio na vrhuncu svoje karijere - kazao je Raičević.
Nosilac sudijskog zvanja EKF refree A &nbsp;zbog suspenzije nije sudio mečeve na Evropskom prvenstvu za kadete, juniore i mlađe seniore u Limasolu.
Raičević je bio prisutan na šampionatu Evrope, ali je, kako je kazao, sva tri takmičarska dana presjedio na klupi.
On je naglasio da se zvanično obratio Evropskoj karate federaciji (EKF), ali da nije dobio obrazloženje zbog čega je suspendovan.
Sumnja da je razlog suspenzije to što je na nekoj od crnogorskih televizija za predsjednika EKF-a Antonija Espinozu rekao da je star i da bi valjalo da neko mlađi preuzme tu funkciju.

Tag: hra