Inicijativni odbor Riječke nahije sprema tužbu protiv države zbog krađe identiteta

Peticija kojom se traži izlazak Riječke nahije iz granica Nacionalnog parka (NP) Skadarsko jezero i izuzimanje tog lokaliteta iz Uneskovog programa "Čovjek i biosfera" biće proslijeđena Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera i Agenciji za zaštitu životne sredine, kazali su "Danu" iz Nacionalnih parkova Crne Gore (NPCG).

Iz NPCG objašnjavaju da zahtjevi mještana prevazilaze njihove nadležnosti. Iz Inicijativnog odbora Riječke nahije za slobodu i razvoj za "Dan" su kazali da rade na formiranju pravnog tima, koji će, između ostalog, pripremiti tužbu protiv države zbog krađe identiteta i promjene imena Rijeke Crnojevića u NP Skadarsko jezero.

– Rijeku Crnojevića su 1983. godine preimenovali u Skadarsko jezero. Nisu stavili naziv – Nacionalni park Rijeka Crnojevića. To je krađa identiteta. Zamislite da imate selo i neko ga nazove imenom sela koje se nalazi pored vašeg. Tražimo da se povuku na teritoriju Skadarskog jezera, tamo gdje im ime i stoji – poručili su iz Inicijativnog odbora.

Zbog nemogućnosti da raspolažu svojom imovinom u Rijeci Crnojevića, zbog zone zaštite koju taj lokalitet uživa jer se nalazi u zoni nacionalnog parka, ali i dosadašnjeg odnosa prema njihovim zahtjevima, mještani Riječke nahije će u ponedjeljak, 14. jula, blokirati magistralni put Podgorica – Cetinje, na Carevom lazu, pola sata.

– Protest je prijavljen cetinjskoj policiji i trajaće od 9 do 9.30 časova. Protest organizujemo kao opomenu ka nadležnim institucijama u vezi sa našim zahtjevom o izlazku iz zone NP, ali i protiv projekta Uneska. Tražimo da institucije krenu u pravno rješavanje ovog problema. Već 40 godina trpimo ogromnu štetu, naša imanja su zarasla i na njima ne možemo da radimo, dok, sa druge strane, državi uredno plaćamo poreze. Uzeli su nam ime, okupirali su naša imanja nacionalim parkom. To nije Skadarsko jezero već Rijeka Crnojevića – poručili su iz Inicijativnog odbora Riječke nahije.

Ni posljednji sastanak, koji je sa predstavnicima institucije održan u NP Skadarsko jezero 3. jula, nije pomjerio stvari sa "mrtve tačke". Iz NPCG za "Dan" su kazali da su sastanku prisustvovali predstavnici njihovog preduzeća, lokalnih zajednica Rijeke Crnojevića i mjesnih zajednica Drušići i Prevlaka, te NVO EnvPro. Oni su naveli da se ovim sastankom po drugi put izašlo u susret mještanima kako bi se pokušalo naći zajedničko rješenje, u skladu sa zakonom.

– Takođe, ukazano je da ono što institucije sistema u prethodnim godinama nijesu odradile kako treba jeste činjenica koja pravi najveći problem lokalnoj zajednici i JPNPCG kao upravljaču. Imajući u vidu da peticija lokalnih zajednica nadilazi nadležnosti JPNPCG, ista će biti usmjerena prema nadležnim institucijama, prije svega Ministarstvu ekologije i održivog razvoja i razvoja sjevera i Agenciji za zaštitu životne sredine i prirode. Mještanima je pojašnjeno, kako na sastanku u aprilu, tako i u julu, od strane JPNPCG da se privatna imanja mogu koristiti u skladu sa važećim zakonodavstvom: Zakonom o zaštiti prirode, Zakonom o nacionalnim parkovima, kao i Prostornim planom posebne namjene za NP Skadarsko jezero (2001), uz poštovanje zonacije zaštićenog područja. JPNPCG podržava mještane da se vraćaju na imanja, bave tradicionalnom poljoprivredom, razvijaju turističku ponudu zasnovanu na održivom turizmu – navode iz NPCG, dodajući da se zahtjevi mještana kose sa važećim propisima i zakonima.

Kako su kazali, Parkovi su u prethodnom periodu podržali projekte u vezi sa razvojem vinskih i planinskih staza, koji su realizovani u saradnji sa lokalnim zajednicama.

– Agencija za zaštitu životne sredine i prirode je izradila studiju revizije za NP Skadarsko jezero koja još uvijek nije data na javnu raspravu. Kada bude na javnoj raspravi, JPNPCG će učestvovati, kao upravljač, a takođe mogu mještani i predstavnici lokalne uprave dati svoje primjedbe i sugestije. Istaknuto je da će upravo Uneskov program "Čovjek i biosfera" mještanima u svemu tome više i pomoći, te omogućiti da se značajnije uključe u program upravljanja ovim zaštićenim područjem, kao i u donošenju odluka od značaja za život i rad lokalnih zajednica – naglasili su iz Parkova.

Dok učesnici sastanka tvrde da im je na sastanku predstavnica NVO EnvPro kazala da su protiv države zbog svog protivljenja Unesko programu i zahtjevu za izlazak iz opsega NP, ističući da je nedopustivo da im se poručuje da su izdajnici svoje zemlje, iz Parkova su demantovali da je to izrečeno.

Iz NPCG su poručili da u potpunosti uvažavaju i razumiju potrebe lokalnih zajednica smatrajući ih ključnim subjektom u upravljanju zaštićenim područjima.

– Značaj lokalnih zajednica u nacionalnom parku je izuzetno veliki i višeslojan, jer one igraju ključnu ulogu u očuvanju prirode, održivom razvoju i promociji kulturne baštine. Njihovo uključivanje u donošenje odluka i upravljanje parkom dovodi do efikasnijeg sprovođenja zaštitnih mjera. Istovremeno, Nacionalni parkovi mogu biti snažan motor lokalnog razvoja kroz eko-turizam, smještajne kapacitete, vodičke usluge, prodaju rukotvorina i lokalnih proizvoda. Lokalne zajednice nijesu samo pasivni posmatrači već ključni akteri očuvanja i održivog razvoja nacionalnih parkova. Kroz razvoj saradnje upravljača i njihovu aktivnu ulogu, vjerujemo da će doći do uspostavljanja balansa između zaštite prirode i potreba ljudi.

Biosferske rezerve atraktivne turistima

Na pitanje koji je konkretno benefit po državu, opštine, a posebno lokalnu zajednicu od Uneskovog programa koji se planira za prostor NP Skadarsko jezero, iz Parkova odgovaraju da uključivanje lokalne zajednice u program "Čovjek i biosfera" (MAB) donosi brojne benefite na društvenom, ekonomskom i ekološkom nivou.

– Promovišu se ekološki prihvatljive prakse poput organske poljoprivrede, održivog turizma, tradicionalnih zanata i lokalne proizvodnje. Biosferske rezerve postaju atraktivne destinacije za turiste zainteresovane za prirodu i kulturu, što donosi prihode lokalnim zajednicama. Takođe, uključivanje u MAB donosi interesovanje naučnih institucija koje mogu sarađivati s lokalnom zajednicom i povezati se sa drugim biosferskim rezervatima. Program podstiče očuvanje lokalne kulturne baštine i znanja koja su u skladu sa prirodom. Uključuje lokalne zajednice u donošenje odluka o korišćenju prirodnih dobara. Isto tako, učestvovanje u MAB programu otvara vrata domaćim i međunarodnim finansijskim izvorima za razvojne projekte – poručuju iz NPCG.