Viši sud u Bijelom Polju odlučaće o žalbi države Crne Gore na prvostepenu presudu pljevaljskog Osnovnog suda prema kojoj je dužna da plati Dušku Šariću gotovo 15 miliona eura, nakon što riješi sve predmete prethodno primljene u rad, saopšteno je iz tog suda.
Prvostepenu presudu, po kojoj bi država trebalo da isplati Šariću ovaj iznos zbog navodne materijalne štete njegovoj nekadašnjoj građevinskoj firmi "Level Ing" DOO Pljevlja dok je bila pod državnom kontrolom, donijela je krajem februara sutkinja Osnovnog suda Sanja Aničić .
Država Crna Gora izjavila je žalbu tvrdeći da pljevaljski sud pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje.
- Dana 14. aprila 2025. godine, ovom sudu su dostavljeni spisi predmeta Osnovnog suda u Pljevljima, formirani povodom tužbe tužioca ''Level Ing" DOO Pljevlja, čiji je izvršni direktor Duško Šarić iz Pljevalja, protiv tužene Države Crne Gore, za naknadu materijalne štete. Na prvostepenu presudu kojom je postupak pred Osnovnim sudom u Pljevljma nepravosnažno okončan, žalbu je izjavila tužena. Viši sud u Bijelom Polju će odlučiti o žalbi tužene, nakon što riješi sve predmete primljene u rad kod ovog suda, prije navedenog predmeta, bez obzira na zainteresovanost javnosti za navedeni predmet, kao i iznos dosuđenje štete - navedeno je u saopštenju Višeg suda.
Poručuju da se u sudu isključivo rukovode pravilima propisanim Sudskim poslovnikom, koji propisuje obavezu rješavanja predmeta u radu po redu prijema.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Viši sud: O žalbi države na presudu u korist Šarića nakon što riješimo prethodno primljene predmete

Prva banka blokirala je prije dva dana žiro račun Crnogorske plovidbe zbog kredita koji je prije dvije godine uzela ta brodarska kompanija. Prva banka je već u januaru htjela da odobri novo zaduženje Crnogorskoj plovidbi, u tom iznosu, na rok od tri godine, ali je Ministarstvo finansija poslije mjesec i po odgovorilo da brodarska kompanija zbog akumuliranog duga prema državi, ne može ući u taj aranžman koji se može definisati kao nova državna pomoć. To je za Radio Crne Gore objasnio direktor Crnogorske plovidbe Vladimir Tadić.
Tadić ističe da je nažalost došlo do blokade računa prije dva dana i da je u pitanju overdraft kredit u iznosu od 500.000 eura koji je podignut prije dvije godine.
- Taj kredit je već dva puta produžavan. Zašto je produžavan i zašto nije ranije vraćan, ja sad nemam tu informaciju. Međutim, po mojim informacijama, on je trebao biti produžen u januaru ove godine. Znači, bio je dogovor sa Prvom bankom da se on produži. Nakon što je dobavljena saglasnost od Ministarstva finansija da produžimo taj overdraft kredit, Prva banka nas je obavijestila da po nalogu Centralne banke više ne može da nam produži taj kredit nego da mora da se taj kredit zatvori. Mi smo se tada našli u nekoj nezavidnoj situaciji. Obratili smo se Ministarstvu pomorstva, jer nijesmo imali ta sredstva na računu da nađemo neko najbolje rješenje. Čekali smo odgovor Prve banke na koji način je to moguće završiti i oni su nam odobrili jedan kredit na tri godine za dug od 400.000 u tom trenutku za taj kredit - naglašava Tadić.
Ističe da još nijesu riješili taj problem, zato što su čekali mjesec i po dana saglasnost od Ministarstva finansija koju na kraju nijesu dobili.
- Obrazloženo nam je da zbog duga prema državi od 36 miliona sada ne mogu da nam daju saglasnost za novi dugoročni kredit, jer, ipak, bi se to smatralo kao neka nova državna pomoć - objašnjava Tadić.

Tadić: Novi kredit za Crnogorsku plovidbu nemoguć zbog duga prema državi

Država i Glavni grad u ovom momentu Košarkaškom klubu Budućnost Voli duguju 3,7 miliona eura.
To je saopštio čelnik našeg prvaka Dragan Bokan ističući da se nada da će u narednim sedmicama biti konkretnih koraka povodom finansijske situacije u klubu.
- Moram da kažem da smo u konstantnoj komunikaciji sa gradonačelnikom Sašom Mujovićem, koji želi evropsku Budućnost. To nam je potvrdio i premijer Milojko Spajić. Međutim, nijesmo dobili sredstva predviđena za prošlu godinu, a ovaj projekat ne može da iznese privatna kompanija, čak ni više njih zajedno. Država i opština Podgorica nam u ovom trenutku duguju 3,7 miliona eura i mi u takvoj situaciji ne možemo započeti narednu sezonu - naveo je Bokan gostujući na Televiziji Crne Gore.
&nbsp;Da su sve ispoštovali kaže da bi na kraju sezone bili u plusu 300 hiljada.
- I mogli bi da dovedemo ozbiljnog igrača. Nadam se da će se u narednim sedmicama nešto riješiti - optimističan je Bokan.
Još jedna zabinjavajuća vijest je da je ABA liga u najvećoj krizi od formiranja.
- Postoje klubovi koji neće da tuže ligu, jer žele da se sve riješi mirnim putem. Uz to, stižu poruke iz regiona, da nam liga nije potrebna. Na posljednjoj sjednici Skupštine, bilo je rasulo. Pominje se da specijalna pozivnica, koja bi vrijedila pola miliona eura. Ko to može da plati iz regiona. Jedino ovaj Kluž ili klub iz Beča koji se pominje. Nisam protiv proširenja, ali prvo moramo da sredimo vlasničku strukturu, jer niko nema pravo potpisa od klubova. Ističe nam TV ugovor, da ne govorim u kakvim uslovima se odvijaju sjednice - rekao je on.
Kaže da će u ponedjeljak učestvovati na sjednici.
- Ali ako se ne riješi vlasnička struktura, nećemo više ni učestvovati u njenom radu. Smatram da naše takmičenje treba da ima 12 vlasnika, koji bi imali ozbiljan profit i da se jasno zna ko ulazi, a ko izlazi iz lige i pod kojim uslovima. ABA liga je potrebna svima - naveo je Bokan.

1250x600

1084x550

Bokan: Država i grad nam duguju 3,7 miliona, ABA liga je u najvećoj krizi od formiranja

Prinosi grožđa „Plantaža“ su na istorijskom minimumu od 2021. godine – pošto su u prosjeku, za posljednje četiri godine od kad je došla „nova uprava“, godišnje manji za 5.1 milion kilograma – ili 40 odsto od prethodnog prosječnog četvorogodišnjeg prinosa za period prije njihovog dolaska.
To su ukazali u ekonomskoj redakciji STEGA napominjući da su ministru poljoprivrede Vladimiru Jokoviću pisali o alarmantnom stanju jednog od najvećih crnogorskih brendova.
Kažu da je proizvodnja vina manja u višemilionskim iznosima - u prosjeku godišnje za oko četiri miliona litara.
- Došlo je do krčenja i uništavanja nekoliko stotina hektara vinograda. Prodaja vina u 2023. godini pada količinski na svim tržištima u odnosu na 2019. godnu, a pored povećanja cijena proizvoda prodaja 2023. još nije finansijski dostigla 2019. godinu – navode oni.
Dolazi, kažu, do sve veće prodaje jeftinih vina u strukturi vina - a u padu je prodaja premijum vina 2023. je u odnosu na 2019. godinu.
- Izvoz vina „Plantaža“ količinski pada - i to na svim tržištima, a uvoz inostranih vina u Crnoj Gori drastično raste. Tako se u Crnoj Gori 2024. u odnosu na 2019. godinu uvoz vina povećao za oko 90 odsto - ili za 6.5 miliona eura - dokle je izvoz vina „Plantaža“ 2023. u odnosu na 2019. godinu manji za 400 hiljada eura i pored značajnog povećanja cijena proizvoda – istakli su u STEGA.&nbsp;
Količinski je, kažu, pad prodaje vina „Plantaža“ u izvozu oko 10 odsto.
- Tako je 2019. godine uvoz vina u Crnoj Gori bio oko sedam miliona eura, a izvoz 13.6 - dokle je 2024 uvoz oko 13.4 miliona eura, a izvoz 16.3 - što je zaista zabrinjavajući trend – ocijenili su u STEGA.
Ocijenili su i da je drastično manji broj nagrada na tri najprestižnija svjetska takmičenja (Decanter, Mundus Vini, Decanter Asia).
- 2017-2020 broj nagrada 60, 2021-2024 broj nagrada 23 – naveli su oni.
Podvlače da obaveze prema državi za poreze i doprinose sve više rastu i da su dostigle oko 15 miliona eura.
- Novo rukovodstvo sve više prodaju zemljište „Plantaža“ i iz te prodaje finansiraju kratkoročne obaveze koje ne mogu pokrivati iz redovnog poslovanja. Posljednje četiri godine su prodali oko 15 miliona vrijednosti zemljišta, i to visoko potencijalnog i važnog za buduće poslovanje ove firme – naveli su u STEGA.
<h2>TJERAJU KADROVE, A TROŠKOVI ZA PLATE RASTU</h2>
Cijene i da rukovodstvo „Plantaža“ protjeruje, degradira i omalovažava iskusne kadrove koji su desetinama godina radili u ovoj kompaniji.
- „Plantaže“ je napustio veliki broj stručnih kadrova, koje će biti teško nadomjestiti. Njihov nedostatak se manifestuje kroz negativne rezultate kompanije. Pored dosta datih otkaza radnicima i njihovih odlazaka zbog nezadovoljstva iz firme, ne smanjuju se broj zaposlenih, već je sve više partijskih zapošljavanja i to većinom onih bez iskustva i potrebnog znanja – kazali su u STEGA ukazujući da tako rastu troškovi za plate. Za primjer su dali 2023. godinu kad je u odnosu na prethodnu u pitanju bilo 1.3 miliona eura iako se, kako su kazali, rezultati poslovanja iskazuju visemilionskim gubicima poslednjih godina.
Ističu da rukovodstvo „Plantaža“ i pored takvih gubitaka (samo 2022/2023 oko 19 miliona eura) prima redovne plate i to u vrijednostima nekoliko hiljada eura.
- A izvršni direktor jednu od najvećih plata koje se daju u firmama sa većinskim državnim vlasništvom - preko 3.000 eura – dodali su u STEGA.
<h2>BUNAR BEZ DNA</h2>
Navode i da investicija posljednje četiri godine skoro i da nema.
- I pored velike prodaje zemljišta, tako da su manje godišnje u prosjeku za oko tri miliona eura u odnosu na period prije dolaska nove uprave. Novoj upravi je u momentu odlaska stare uprave na zalihe ostalo 20 miliona litara vina ili oko 43 miliona eura vrijednosti početkom 2021. godine - koje je nova uprava posljednje četiri godine poprilično rasprodavala – ocijenili su u STEGA.
Tako su, kažu, prinosi u milionima kilograma manji, proizvodnja vina u milionima litara manja, a ukupni troškovi značajno rastu.
- 2023. u odnosu na 2019 godinu plus 2,4 miliona eura, gdje troškovi plata u 2023. rastu u odnosu na 2022.godinu plus 1.3 miliona eura. Na drugoj strani su 2023. godine prihodi smanjeni i pored povećanja cijena, i to prije svega zbog slabe prodaje vina i sve veće prodaje jeftinih vina. Onda je zaista teško povjerovati da ovakav način upravljanja i ovakve rezultate država kao većinski vlasnik podržava. Da li je moguće da ovakva uprava, koja godinama dovodi „Plantaže“ u ogromne milionske gubitke u poslovanju, prima plate u iznosima hiljada eura!? Da li prihvatljivo od države da se ovako loši rezultati nove uprave pokrivaju milionskom prodajom zemljišta (oko 15 miliona eura) i ujedno daje podrška firmi kroz mogućnost neplaćanja višemilionskih obaveza prema državi (oko 15 miliona eura)? - naveli su oni.
Kažu da je na ovaj način za četiri godine država omogućila podršku firmi &nbsp;za oko 30 miliona eura, a da se pritom ostvaruju katastrofalni rezultati.&nbsp;
- Ako na sve ovo dodamo i 42 miliona eura vrijednosti zaliha vina koje je nova uprava naslijedila, onda ne možemo reći da nova uprava nije imala značajne podrške u ovome četvorogodišnjem periodu – naveli su u STEGA.
I pored takve podrške došlo je, ukazuju, do uništavanja stotina hektara vinograda, gubljenja tržišta, neinvestiranja, protjerivanja kadrova i povećanja troškova.
- Očigledno da se bivši Demokratski front (DF), kome su dodijeljenje „Plantaže“ kao politički plijen, nije baš najbolje snašao. Najgore u svemu će biti što će se dalje poslovanje firme pokrivati iz već najavljene, i još veće, prodaje zemljišta „Plantaža“ - ili nekih kreditnih aranžmana koji se ne mogu otplaćivati sa ovakvim poslovanjem – ocijenili su oni.
Tako će, dodaju, „Plantaže“ nažalost i dalje biti „bunar bez dna“ koji će finansirati država sve dok ne postavi dorasli - stručni i profesionalni menadžment.
- Radujemo se zlatnim medaljama koje su „Plantaže“ na posljednjem ocjenjivanju Mundus vini ostvarile, ali s obzirom da su četiri vina od sedam - i to iz najvišeg cjenovnog ranga, stvarana u periodu prethodne upravljačke strukture, nadamo se da će i ovo novo rukovodstvo imati što da ostavi budućim vremenima. Na kraju, dobronamjerna sugestija marketingu Plantaža je da kada obavještavaju javnost o priznanjima, kako na svom sajtu - tako i svim drugim kanalima za oglašavanje, napišu i godine berbi vina - što je elementarno vinsko pravilo – zaključili su u STEGA.

STEGA: Katastrofalni rezultati nove uprave „Plantaža“, prinosi grožđa na istorijskom minimumu, proizvodnja vina godišnje manja za četiri miliona litara...

Vlada Crne Gore izdvojiće 235.066 eura za kupovinu imovine AD „Lenka“ iz Bijelog Polja. to je navedeno u Informaciji o rezultatima Javnog poziva za prodaju imovine u Opštini Bijelo Polje, u postupku naplate potraživanja Države Crne Gore prema izvršnom dužniku AD „Lenka“ iz Bijelog Polja koju je Vlada usvojila na današnjoj sjednici.
U Informaciji se, pored ostalog, ističe da je u postupku izvršenja povjerioca DOO „Mikro u stečaju" iz Bijelog Polja, protiv dužnika AD „Lenka“ Bijelo Polje, na drugom ročištu za prodaju nepokretnosti prihvaćena ponuda predstavnika države, kao izvršnog povjerioca, za kupovinu u visini procijenjene vrijednosti nepokretnosti od 2.200.000 eura. 
- S tim u vezi, javni izvršitelj je donio Zaključak kojim je dodijelio predmetne nepokretnosti državi Crnoj Gori i dao rok od osam dana za uplatu kupopordajne cijene u iznosu od 235.066 eura, koji je uvećan za troškove postupka izvršenja i čini ukupan iznos koji je država dužna da uplati, kako bi se namirio izvršni povjerilac prvog reda kojem isto pripada po prvenstvu pokrenutog postupka izvršenja, dok je država Crna Gora izvršni povjerilac drugog reda - navedeno je u saopštenju Vlade.
Ostatak kupoprodajne cijene od 1.964.933 eura država nije dužna da uplati, s obzirom na to da taj dio namiruje iz svog potraživanja prema AD „Lenka“. 
- Tim povodom, Vlada je donijela zaključke kojima je odobrena isplata navedenih sredstava kako bi se realizovala kupovina nakon koje će Država postati vlasnik cjelokupne imovine izvršnog dužnika - zaključeno je u saopštenju.

Država kupuje imovinu “Lenke” za 235.000 eura

Prijedlogom da Olivera Injac bude zamjenica generalnog sekretara NATO, Marka Rutea, Vlada blamira državu - ocijenio je nekadašnji načelnik Generalštaba i admiral u penziji Dragan Samardžić.&nbsp;
Informaciju o predlaganju gradonačelnica Podgorice i bivše ministarke odbrane objavilo je više medija.
Samardžić cijeni da u Vladi znaju da prijedlog da gradonačelnica Podgorice i bivša ministarka bude na toj poziciji ne može proći.
- Znaju da je odbijena i za RACVIAC. Ako u Vladi ne znaju ko je dotična, u NATO veoma dobro znaju. Pamte, između ostalog, i kako je kompromitovala jednu veoma korisnu NATO inicijativu. Kad sve ovo znamo, pitanje se samo nameće, zašto Vlada svjesno blamira sebe i državu? - napisao je Samardžić na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
On je upitao da li kandidatura Injac služi da se "paf paf metodom, opere biografija, pripremi javnost i odobrovolji predsjednik da potpiše Ukaz o njenom postavljenju za dužnost ambasadora u NATO".

Samardžić: Vlada svjesno blamira državu prijedlogom da Injac bude zamjenica Rutea

Šef UN za humanitarne poslove Tom Flečer izjavio je da "Izrael prisilno izgladnjuje ljude u Gazi". 
Flečer je za BiBiSi (BBC) rekao da "vjeruje da je to dovelo do promjene u međunarodnoj reakciji na rat u Gazi".
Odgovorio je potvrdno na pitanje "da li se izgladnjivanje kvalifikuje kao ratni zločin".
- Klasifikovano je kao ratni zločin. Očigledno je da su to pitanja o kojima sudovi treba da donesu sud, a na kraju i istorija - rekao je on.
Takođe je izrazio žaljenje zbog nedavne izjave da bi 14.000 beba moglo da umre u roku od 48 sati u Gazi ako se ne dozvoli ulazak pomoći, što su UN kasnije povukle, rekavši da se mora biti oprezan sa takvim izjavama.
Izrael je prošle nedjelje dozvolio da dio humanitarne pomoći uđe u Gazu, nakon pritiska međunarodne zajednice, a tri mjeseca poslije potpune blokade što je izazvalo krizu sa zalihama hrane, ljekova i goriva.

UN: Izrael prisilno izgladnjuje ljude u Gazi, to je ratni zločin

Odbor medicinskih sestara i tehničara Kliničkog centra Crne Gore predao je 1.030 potpisa sestara i tehničara premijeru Milojko Spajiću, ministru zdravlja Vojislavu Šimunu i svim poslaničkim klubovima u Skupštini Crne Gore, tražeći povećanje zarada.
To je povrđeno Gradskom portalu. Njihov glavni njihov zahtjev je povećanje za 15 odsto od ostatka kolega iz zdravstvenog sistema.
Oni navode da Klinički centar obavlja oko 70 odsto svih usluga zdravstvenog sistema i najopterećenija je zdravstvena ustanova u državi, a samim tim i medicinske sestre i tehničari koji rade u njoj.
- Sigurno znate, da se koeficijenti medicinskim sestrama i tehničarima nijesu mijenjali od decembra 2021 godine,da su promijenjeni kada ste Vi bili ministar finansija i da su za te skoro 4 godine porasli troškovi života kroz inflatorne udare - od osnovnih životnih namirnica, povećanja raznih usluga,cijena nekretnina,podstanarskih kirija…. Tako da se ukupni radni i životni ambijent medicinskih sestara i tehničara promijenio u mnogo lošijem smjeru - navodi se u pismu.
Podsjećaju da je u januaru 2022. godine plata medicinske sestre bila skoro na nivou prosječne zarade u državi, dok je danas debelo ispod toga i predstavlja najmanje plaćeno stručno zanimanje u Crnoj Gori a koje ima ogromnu društvenu, ličnu i profesionalnu odgovornost.
- Svako strukovno zanimanje proisteklo iz stručnih škola, od kuvara do keramičara,od konobara do električara,od frizera do limara, od poslastičara do automehaničara je višestruko bolje plaćeno i cijenjeno nego li zanimanje medicinske sestre i tehničara bez obzira da li imaju visoki ili srednji stepen stručne spreme! Ne mogu naši bijeli i čisti mantili da nam budu jedina satisfakcija i nagrada da radimo društveno odgovoran posao,satkan humanošću i empatijom prema bolesnim ljudima.Postoji i ono od čega se živi,stvara i oblikuje nečija sudbina,kvalitet i tempo života koji se nama urušava pred činjenicom da smo potcijenjeni i slabo plaćeni, naspram odgovornosti,stresa i količine posla koji savjesno obavljamo u javnom interesu - stoji u pismu.
Osim ovih, kako kažu, opštih činjenica koje se vrednuju u prilog povećanju zarada, postoje i druge, striktno relevantne i neupitne činjenice, zasnovane na jasnim radnim, profesionalnim i zašto ne reći i tržišnim principima koje Vi često potencirate.
- Ne postoji u državi javna ustanova, državna ili privatna firma u kojoj se novčanom ‚‚uravnilovkom‚‚ izjednačavaju zarade bez obzira na radni učinak! Nije ista plata i zarada, na primjer, zaposlenom u Voli trgovini koji radi u Budvi, Podgorici ili Rožajama! Nije ista zarada zaposlenom u Višem i Osnovnom sudu, zaposlenom na fakultetu i osnovnoj školi, već se uvijek mjeri i plaća radni učinak, kvalitet, odgovornost i složenost posla koji se obavlja. I glavna činjenica je, da radimo u jedinoj zdravstvenoj ustanovi tercijarnog tipa u Crnoj Gori koja osim toga obavlja i posao sekundarne zdravstvene zaštite za opštine Podgorica, Kolašin, Danilovgrad, Zeta i Tuzi - navodi se u pismu.
Od Vlade i premijera traže da se konačno dogode izmjene Granskog kolektivnog ugovora.
- Tražimo da se povećaju koeficijenti i da se u tekstu GKU posebno definišu koeficijenti za Klinički centar Crne Gore a koji će biti veći za 15 odsto od ostatka naših dragih kolega i koleginica iz zdravstvenog sistema. Tražimo, kao što je definisano skoro potpisanim Granskim ugovorom za socijalnu djelatnost, gdje su u tekstu Ugovora posebno vrednovani koeficijenti naših koleginica i kolega iz JU Zavod Komanski most a koji su veći od medicinskih sestara iz drugih ustanova socijalne zaštite,čime se ipak vrednovao njihov specifični rad, obim i složenost posla, koji mi tražimo i za nas u Kliničkom centru - stoji u obraćanju premijeru.
U koliko kroz proces izmjena GKU, Ministarstvo i reprezentativni sindikati ne predvide posebno uvećane koeficijente za Klinički centar Crne Gore, traže od Vlade Crne Gore da Uredbom ili kroz skupštinsku proceduru predlože Izmjene i dopune Zakona o zaradama u javnom sektoru, gdje bi se izmjenom i dopunom članova 17 ili 18 Zakona prepoznali kao subjekt (Klinički centar Crne Gore) od posebnog interesa za državu a članom 19 istog Zakona definisao procenat uvećanja od 15 odsto jer je istim članom Zakona predviđeno da maksimum uvećanja može biti u visini od čak 45 odsto.
- Ovi zahtjevi su minimum osnovnih vrijednosti radnih mjesta koje pokrivamo u Kliničkom centru, koji trebaju biti adekvatno nagrađeni i plaćeni, jer je posao prvenstveno medicinskih sestara i tehničara u Kliničkom centru težak, pun stresa i odgovornosti, s velikim pritiskom i rizikom od profesionalne greške.Svakodnevna briga o ljudskom zdravlju i njega najtežih pacijenata koje ni najbliži srodnici ne mogu ili neće da zbrinu, zaslužuje da bude vrednovana na zadovoljavajući način u obostranom interesu pacijenata i države, koja garantuje adekvatnu,kvalitetnu i pravovremenu zdravstvenu zaštitu svih njenih građana - naveli su oni.
Kažu da zbog slabo plaćenog posla svakodnevno prisustvuju odlasku iskusnih sestara i tehničara iz KCCG u privatne klinike i ambulante, za platu koja je dva ili tri puta veća od njihove plate. Timse, cijene oni, dodatno urušava kvalitet pružanja zdravstvenih usluga.
- Iskreno očekujemo Vašu ozbiljnost i želju da u narednih mjesec dana riješite naše opravdane zahtjeve,uradite konkretne korake i svojim odlukama povećate male zarade zaposlenih sestara i tehničara Kliničkog centra Crne Gore - navodi se u pismu.
Očekuju da ih pozovu na razgovor i da, kako su naveli, u direktnom kontaktu obrazlože sve činjenice i pomognu da zajednički riješe „očiglednu nebrigu i zapostavljenost medicinskih sestra i tehničara Kliničkog centra Crne Gore“.
- Bez rješenja našeg bolje plaćenog profesionalnog statusa, bićemo prinuđeni da organizujemo svakodnevne proteste medicinskih sestara i tehničara Kliničkog centra do ispunjenja naših opravdanih i životno važnih zahtjeva - upozoravaju iz Odbora medicinskih sestara i tehničara Kliničkog centra Crne Gore.

Premijeru pisalo 1.030 sestara i tehničara: Traže povećanje plata za 15 odsto

Portal ETV je od očevidaca incidenta, koji se dogodio u ponedjeljak 26. maja 2025. godine u bolnici “Danilo I” u Cetinju, dobio informaciju da je aktuelni direktor ustanove, dr Ivan Ivanović, fizički nasrnuo na načelnika hirurškog odjeljenja, dr Peđu Miloševića.
Navode smo pokušali provjeriti kod direktora bolnice dr Ivana Ivanovića, koji nije odgovarao na telefonske pozive niti na poruke naše Redakcije.
Portal ETV je zatim kontaktirao doktora Miloševića koji je potvrdio navode očevidaca i saznanja Portala ETV.
U izjavi za Portal ETV, objasnio je da se žalio direktoru da ne može organizovati rad hirurgije u bolnici jer je jedini stalno zaposleni hirurg na puno radno vrijeme i zahtijevao rješavanje tog organizacionog problema.
Ljut i revoltiran dobijenim odgovorom direktora tokom sastanka je napustio kancelariju nakon čega je, kako tvrdi, direktor fizički nasrnuo s leđa na njega sustižići ga na stepenicama.
- Direktor mi se nakon incidenta u dva navrata izvinio i priznao da je pogriješio, riječima: ‘Nisam to smio da uradim, niti kao direktor, niti prema tebi kao najstarijem doktoru’ - izjavio je dr Milošević.&nbsp;
Istakao je da, upravo zbog tog izvinjenja i priznanja krivice, nije podnio prijavu policiji niti nadležnim organima.

Fizički obračun u cetinjskoj Bolnici - očevici tvrde: Direktor Ivanović nasrnuo na hirurga Miloševića

Vrhovni sud odbio je žalbu sutkinje Višeg suda u Podgorici Suzane Mugoše i potvrdio odluku Disciplinskog vijeća Sudskog savjeta kojom joj je izrečeno umanjenje zarade od 30 odsto na tri mjeseca i zabrana napredovanja dvije godine od pravosnažnosti odluke. 
 
Iz Vrhovnog suda su podsjetili da je odlukom Disciplinskog vijeća iz februara utvrđeno da je Mugoša odgovorna za teži disciplinski prekršaj iz člana 108 stav 3 tačka 13 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, zbog javnog iznošenja mišljenja o predmetu koji nije postao pravosnažan. 
 
Oni us naveli da je u izjavama od 20. i 21. novembra 2023. godine u više crnogorskih medija Mugoša iznijela tvrdnje koje su se odnosile na predmet u kojem je postupala, poznat u javnosti kao “državni udar”. 
 
- Rekavši da je uvjerena da je odluka Apelacionog suda kupljenja, zato što je odluka Apelacionog suda falsifikat službene isprave, a da je to rekla i prije godinu dana - dodaje se u saopštenju. 
 
Vrhovni sud je ocijenio da su u postupku pred Disciplinskim vijećem pravilno utvrđene činjenice i pravilno primijenjeno materijalno pravo. 
 
- Sud je konstatovao da je izreka pobijane odluke jasna i zasnovana na relevantnim dokazima, a izrečena disciplinska mjera - umanjenje zarade u visini od 30 odsto u trajanju od tri mjeseca i zabrana napredovanja u periodu od dvije godine, ocijenjena je kao srazmjerna i zakonita - navodi se u saopštenju. 
 
U odluci Vrhovnog suda posebno je naglašeno da pravo sudije na slobodu izražavanja nije apsolutno, i da se mora ostvarivati uz poštovanje principa nezavisnosti i nepristrasnosti sudstva. 
 
- Sud je podsjetio i na praksu Evropskog suda za ljudska prava, koja nalaže poseban stepen uzdržanosti sudija prilikom javnog komentarisanja predmeta u toku postupka - kaže se u saopštenju. 
 
Vrhovni sud je zaključio, da odlukom Disciplinskog vijeća nije došlo do povrede prava na slobodu izražavanja, i da se njom ne narušava sloboda izražavanja na način koji bi bio zabranjen članom 10 Konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda. 
 
- Odluka Disciplinskog vijeća, kako je ocijenio Vrhovni sud, u potpunosti je u skladu sa zakonskim i međunarodnim standardima - zaključuje se u saopštenju.

Vrhovni sud odbio žalbu Suzane Mugoše

Uznemirujuće informacije koje decenijama zataškavaju Crkva Srbije i pravosudni organi u Srbiji i Bosni i Hercegovini o užasavajućim slučajevima pedofilije u ovoj vjerskoj zajednici mogle bi konačno da budu potpuno rasvijetljene zahvaljujući Interpolu, koji se, sudeći prema riječima bivšeg đakona Bojana Jovanovića, zainteresovao za slučaj ubistva bogoslova Milića Blažanovića u Manastiru Papraća kod Zvornika (BiH) u maju 1999. godine. Jovanović duže od decenije svjedoči da je Blažanović brutalno ubijen. - Interpol istražuje Kačavendin zločin – kazao je on Portalu ETV, ističući da je 12. maja, na zahtjev ove organizacije, dao novu izjavu beogradskoj policiji o saznanjima koja ima o ovom zločinu. Prema zvaničnoj verziji, tada 19-ogodišnji Blažanović ubio se u svojoj sobi u Manastiru Papraća improvizovanom bombom. Nezvanično – njegovo svirepo ubistvo organizovao je tadašnji vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda, kako bi prikrio zločin višestrukog silovanja kojem je izložio ovog bogoslova, u svome dvoru u Doboju, u periodu od 1997. do 1999. godine. U to vrijeme Jovanović je služio upravo kod Kačavende, a nekoliko godina nakon zločina pred srpskim i BiH pravosuđem pokrenuo je više postupaka, ali uzalud. Uzaludni su ostali i pokušaji da privoli velikodostojnike ove vjerske zajednice da reaguju na pedofiliju. U izjavi koju je 12. maja dao inspektorima beogradske policije ispričao je da je poznavao Blažanovića koji je bio bogoslov i koji je, kako je kazao, još kao dječak došao u manastir. Kazao je da je Kačavenda seksualno zlostavljao Blažanovića, najčešće „u svom dvoru u Doboju“. Na dan zločina, kako je rekao, on je sa Kačavendom bio prvo na krštenju, a onda su pošli u Doboj, a sjutradan, kada su prolazili pored Manastira Papraća, Kačavenda nije želio da svrati.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3" data-rendition-name="original" width="512" height="512" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"><figcaption>NE ODUSTAJE: Bojan Jovanović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Svjedočio je i da mu je svještenik koji je služio u tom manastiru ispričao kako su on i Blažanović poslije liturgije, kobnog dana, pošli u svoje sobe da odmore. Nedugo potom, kako je ispričao Jovanoviću, začuo je zvono na vratima, onda i korake, a ubrzo potom odjeknula je i eksplozija... I Jovanović i ovaj svještenik napuštili su Manastir Papraća ubrzo poslije ovog zločina, jer su znali da zvanična verzija nije tačna i da se Blažanović nije ubio, kako je glasila službena verzija, već je ubijen. Duže od decenije traje Jovanovićeva borba da Kačavenda i njegovi pomagači odgovaraju za ovaj zločin. Kada je 2012. Crkvi Srbije dostavljen video snimak na kojem se vidi kako Kačavenda seksualno opšti sa jednim dječakom, on je podnio ostavku, ali se ubrzo predomislio, pa ga je Crkva penzionisala tek 2013. kada su u javnost izašli i drugi njegovi snimci. U junu prošle godine Kačavendu je episkop šumadijski Jovan odlikovao u Kragujevcu ordenom šumaričkih mučenika?! Jovanović je kategoričan da su Kačavendine seksualne zločine prikrivali i velikodostojnici Crkve Srbije u Crnoj Gori - pokojni poglavar ove vjerske zajednice u našoj zemlji Amfilohije Radović i aktuelni mitropolit Joanikije Mićović. - ...godinama prikrivaju episkope i sveštenike ove crkve – pedofile koji su uništili život desetinama dječaka i djevojčica koji su, listom, spas od ličnih, porodičnih tragedija potražili u crkvi, a umjesto toga postali žrtve brutalnih zločina – kazao je Jovanović u razgovoru za Pobjedu u maju 2021. godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="Joanikije"><figcaption>PRIKRIVAO PEDOFILE: Joanikije Mićović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Te godine iz štampe je izašla njegova knjiga „Ispovest kako smo ubili Boga“, u kojoj piše o ovim zločinima. Dokaze o slučajevima pedofilije i prikrivanju pedofilije u manastirima i crkvama u Crnoj Gori kojima upravlja Crkva Srbije Jovanović je dostavio i crnogorskom tužilaštvu. Kategoričan je da je Joanikije Mićović učestvovao sa episkopima u zataškavanju seksualnog zlostavljanja i navodnih slučajeva podvođenja maloljetnika u Cetinjskom i Manastiru Dajbabe. - Decenijama se u SPC svako malo osnivaju komisije da istražuju slučajeve pedofilije, ali oni ih formiraju ne da bi procesuirali te predmete, nego da bi sakupili što više dokaza koje treba sakriti, da bi se na žrtve potom pravio pritisak da promijene iskaze. Bave se ucjenama, prijetnjama, podmićivanjem – kazao je ranije Jovanović. Svoju bitku protiv seksualnih predatora u Crkvi Srbije i onih koji ih prikrivaju Bojan Jovanović uspio je da internacionalizuje – pa je imao izlaganja u Ujedinjenim nacijama, Evropskom parlamentu, brojnim međunarodnim konferencijama.

Jovanović: Interpol istražuje Kačavendin zločin

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.

Letimo iz Tirane jer su Podgoricu “oslobodili” i nema je na mapi avio dostupnosti

,,Meni je cijela porodica u policiji; otac, stric, kum, tetak, prijatelji, uža rodbina, prijatelji, devedeset odsto mojih drugova su aktivni policijski službenici. I da nijesam završio Policijsku akademiju u Danilovgradu – a jesam uz odlične ocjene – čitav život jedem taj policijski hljeb. I onda neko zbog političkih poena blati moje i ime moje porodice, ukazuje da sam nepodoban, jer sam počinio prekršaj u ranoj mladosti, kada nijesam bio ni punoljetan...” Tako počinje svoju ispovijest za Televiziju E i Portal ETV Aleksa Rakočević, svršeni diplomac Policijske akademije, dvadesetpetogodišnji mladić kojem je, upravo zbog politike, razrušen san da se bavi policijskim poslom. Kao i njegov otac, stric, dobar dio njegove porodice.&nbsp; Aleksa je oženjen, ima dijete od dvije godine i mislio je da, kada je završio sa odličnim ocjenama Policijsku akademiju u Danilovgradu, da mu je trasiran put za službu u policiji: javio se na oglas da odradi pripavnički policijski staž u Odjeljenju bezbjednosti Kolašin.&nbsp; ZIMSKI SAN I GORKA JAVA&nbsp; &nbsp;Djelovalo je u početku da se njegov san postaje java.&nbsp; Naročito kada je iz kabineta ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića stigao u kolašinsku policiju mejl-obavijest da je Aleksa Rakočević izabran na konkursu da obavi pripravnički staž.&nbsp; Pretposljednjeg dana januara 2024. godine Rakočević je zadužio policijsku uniformu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250527030532_e47f6ee3b9151b5909ddc493120cb5678195dfc25a41831ceda9740548cb96f4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250527030532_e47f6ee3b9151b5909ddc493120cb5678195dfc25a41831ceda9740548cb96f4" data-rendition-name="original" width="1110" height="1501" loading="lazy" alt="REVERS O ZADUŽENJU POLICIJSKE UNIFORME: Rakočević ga potpisuje 30. januara 2024. "> <figcaption>REVERS O ZADUŽENJU POLICIJSKE UNIFORME: Rakočević ga potpisuje 30. januara 2024.(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  U dokumentu koji je pokazao tokom razgovora u redakciji Televizije E, Rakočević je otkrio dokument da mu je policijska službenica Dijana Mašković predala na zaduženje: ljetnju jaknu, ljetne pantalone, zimske pantalone, zimska košulja (komada dva), jednu ljetnju košulju i jedan opasač.&nbsp; Tako je Aleksa Rakočević započeo 30. januara 2024. godine pripravnički staž u policiji.&nbsp; RAD BEZ UGOVORA&nbsp; Bio je to vrlo čudan pripravnički staž. Jer, osim što je zadužio zimsku i ljetnju uniformu, Aleksa Rakočević - nije dobio i ugovor o pripravničkom stažu?!&nbsp; - Dva puna mjeseca sam radio bez ugovora, potpisivao sam službene zabilješke, sprovodio službene radnje, onoliko koliko sam mogao kao pripravnik zahvaljujući starješinama koji su čestiti i pošteni ljudi – priča Rakočević. &nbsp; A onda je došlo do preokreta. Prema riječima Rakočevića, zamjenik komandira kolašinske policije Slađan Vukićević je ,,naknadno obavijestio“ čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića da mladi pripravnik – ima mrlju u dosjeu.&nbsp; Koja je to bila mrlja u bografiji Alekse Rakočevića? Ispostavilo se: prekršaj iz vremena kada je Rakočević bio mlađe maloljetno lice. Zbog tog prekršaja Rakočevićeva porodica morala je da plati nekih 250 eura prekršajne kazne. U međuvremenu, Aleksa Rakočević nije napravio ni jedan prekršaj, kamoli neki drugi, teži izgred i, sistemom rehabilitacije, prekršajna kazna mu je izbrisana iz dosjea. Ali je tu prekršajnu kaznu izgleda upamtio Vukićević i urgirao da Rakočević izgubi posao, za koji još i nije bio potpisao ugovor?!&nbsp; Prijava protiv Rakočevića je bila ,,uspješna“. Ubrzo mu je – 23. marta 2024. godine, nešto duže od dva mjeseca od kako je počeo pripravnički staž - oduzeta policijska uniforma koju je zadužio krajem januara. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250527030536_284d03b8901635d46dd6c0955d43313934d25fda3ec3171361d9c84ae618c15e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250527030536_284d03b8901635d46dd6c0955d43313934d25fda3ec3171361d9c84ae618c15e" data-rendition-name="original" width="1149" height="1600" loading="lazy" alt="VRAĆANJE ZADUŽENE UNIFORME: Revers koji Rakočević potpisuje 23.marta 2024."> <figcaption>VRAĆANJE ZADUŽENE UNIFORME: Revers koji Rakočević potpisuje 23.marta 2024.(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  BEZOBZIRNO TARGETIRANJE&nbsp; &nbsp;Da li je svoj ,,cinkaroški“ posao Vukićević uradio radi popravljanja vlastitog položaja? To je savim mogući motiv: zamjenik komandanta stanice policije je neposredni rukovodilac vođi bezbjednosnog sektora Božidaru Kovijaniću i jedini je u hijerarhiji obavezan da obavlja valja kontrolu i nadzor u radu ljudi koji rade u bezbjednosnom sektoru na teritoriji nadležnosti OB Kolašin.&nbsp; &nbsp;Možda je upravo ta činjenica – da optuži druge - ,,natjerala“ Vukićevića da, umjesto svoje odgovornosti, osim Kovijanića, prozove druge, sad već penzionisane policajce: Vanju Miletića, nekadašnjeg koamndira kolašinske stanice policije i Milije Vukanića, tadašnjeg načelnika Odjeljenja bezbjednosti Kolašin.&nbsp; Prijave su podnešene iako Kovijanić nije u dosjeu Rakočevića imao što da prijavi, &nbsp;Miletić nije imao zakonsku obavezu da obavlja nadzor, a Vukanić je samo potpisao propratni akt kojim se Komisiji za bezbjednosne provjere dostavlja izvještaj.&nbsp; Rakočević se pita - ko će da odgovara zbog neosnovanih krivičnih prijava protiv Kovijaniča, Miletića I Vukanića? Istovremeno, smatra da je nophodno utvrditi odgovornost onih koji su ga ,,zaposlili” bez ugovora o pripravničkom stažu, a onda ga odbacili bez zakonskog osnova.&nbsp; - Ko će da odgovara što sam dva mjeseca glumio policajca po ulici, vršio preglede, pretrese, radio sve službene radnje koje su bile potrebne, kao neko ko je pripravnik . Kako je ministar Danilo Šaranović mogao sve to da dozvoli i ko će za to da snosi odgovornost? No, izgleda da je njemu injegovima bitno da se on pojavi u medijima, da targetira i prijavljuje ljude koji su časno vodili svoj posao I časno zaslužili svoju penziju – upozorava Rakočević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250527030536_b15469e6f3928a9376ba7a5a0e43dd86d7be95bb3b48aa2698724c20ad28e264.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250527030536_b15469e6f3928a9376ba7a5a0e43dd86d7be95bb3b48aa2698724c20ad28e264" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="NEZAKONITI PROGONI POLITIČKI MOTIVISANI: Lazar Šćepanović i Danilo Šaranović"> <figcaption>NEZAKONITI PROGONI POLITIČKI MOTIVISANI: Lazar Šćepanović i Danilo Šaranović(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  KRIVIČNE PRIJAVE KAO PRESUDE Uzaludna upozorenja. Nije sve to spriječilo ministra Šaranovića da se obračuna sa penzionisanim policajcima: Miletić i Vukanić, kao i Kovijanić, osumnjičeni su za zloupotrebu službenog položaja, da su navodno Rakočeviću ,,frizirali” pozitivne bezbjednosne provjere?! &nbsp;- Kakve su to provjere? To su bezbjednosne provjere koje obavlja vođa bezbjednosnog sektora koji daje provjere sa terena, svoje mišljenje. Naravno, i evidenciju &nbsp;ako postoji, u dosjeu lica za koje se vrše provjere. S obzirom na to da ja nikad nijesam &nbsp;krivično kažnjavan, da sam imao taj jedan prekršaj za koji sam kažnjen novčano oko 250 eura. Zato sam rehabilitovan. Zbog toga je mišljenje policijskog službenika Kovijanića i bilo pozitivno u mom slučaju. Drugi službenici koji su radili bezbjednosne provjere za upis na Policijsku akademiju, ali i kasnije, takođe su mi davali pozitivno mišljenje, jer su to bile provjere sa terena – ističe Rakočević za Portal ETV.&nbsp; Napominje da je za upis u Policijsku akademiju bila neophodna pozitivna bezbjednosna provjera, koju je dobio. Nakon završene Akademije, naglašava Rakočević, ponovo su mu rađene bezbjednosne provjere, te da je dobio i licence za poslove zaštite đe su neophodne pozitivne ocjene.&nbsp; Policijski službenik Kovijanić, kao i dvojica penzionisanih starješina Miletić i Vukanić su, po ocjeni Rakočevića, časni policijski oficiri koji su zaslužili penziju radeći u službi.&nbsp; &nbsp;- Da su htjeli da rade nečasno, mogli su sa tih pozicija da obavljaju neka, za njih unosna, krivična djela, a ne da dobijaju krivične zato što su mene dali pozitivno mišljenje. To je totalna nebuloza, skupljanje političkih poena ljudi kao što je minsitar Šaranović i njegovi partijski drugovi. Isto je u slučaju izjave ministra Šaranovića kako suzbijaju kriminal, kako čiste policiju od kriminalaca. Vidimo kako to rade - sve kršeći zakone i po partijskim direktivama – kaže Rakočević u ispovijesti za našu redakciju. PONIŠTENA RJEŠENJA Objašnjava kako ima dva rješenja Vladine komisije za žalbe kojima su obarana rješenja ministra Danila Šaranovića.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250527030540_802b1d2af83ad4a78d0ac308bd9842b5f1d58235c226f2bbc92c0dd938179f28.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250527030540_802b1d2af83ad4a78d0ac308bd9842b5f1d58235c226f2bbc92c0dd938179f28" data-rendition-name="original" width="987" height="1369" loading="lazy" alt="DVA PONIŠTENA RJEŠENJA MINISTRA ŠARANOVIĆA: Kopija Rješenja od 12. decembra 2024."> <figcaption>DVA PONIŠTENA RJEŠENJA MINISTRA ŠARANOVIĆA: Kopija Rješenja od 12. decembra 2024.(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz lične dokumentacije Rakočević pokazuje rješenja Komisije za žalbe Vlade Crne Gore. I u prvom od 12. decembra 2024. godine, kao i u drugom od prije četrdesetak dana, 17. aprila ove godine, prihvata se Rakočevićeva žalba nakon što nije primljen za rad nakon javnog oglasa za rad pripravnika u upravi policije.&nbsp; Djelovi oba rješenja pokazuju kaoo je administrativna služba iz kabineta ministra Šaranovića nezakonito postupala.&nbsp; &nbsp;- Zbog propusta prvostepenog organa da Komisiji za žalbe dostavi cjelokupne spise predmeta, što ej u obavezi u skladu sa članom 125, stav 5 zakona o upravnom postupku, takvim postupkom onemogućio je Komisiju da ispita činjenično stanje, a samim time i zakonitost žalbene odluke - kaže se, između ostalog, u obrazloženju odluke Komisije za žalbe iz aprila kojima su poništili rješenje ministra Šaranovića.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250527030556_cdb71cd5a50d4f3cdeaebb2bde8b01838a6d3dc92b10979ea8080e04d3f81801.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250527030556_cdb71cd5a50d4f3cdeaebb2bde8b01838a6d3dc92b10979ea8080e04d3f81801" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="UZALUDNA PISMA MINISTRU: Rakočević"> <figcaption>UZALUDNA PISMA MINISTRU: Rakočević(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Pisao sam više mejlova ministru unutrašnjih poslova Šaranoviću; ni na jedan mi nije odgovorio. Napisao sam zahtjev za prijem, da me saslušaju da objasnim situaciju, nikakav odgovor nisam imao – ističe Rakočević.&nbsp; Napominje da su ga pozvali iz Uprave za kadrove da preuzme rješenje i najavili mu da dođe radi potpisivanja saglasnosti nove, ko zna koje po redu.&nbsp; - U međuvremenu sam se javio i za ovaj oglas za 814 službenika i prošao taj dio urednosti prijave i opet došao u stanicu policije i opet potpisao saglasno za provjere. Znači i njima je više smiješno, ljudima koji rade te provjere. Na kraju, ko je dostojan a ko nije da nosi policijsku uniformu - o tome odlučuju ljudi koji nijesu nikad uniformu nosili nijesu, koji i ne znaju šta je policijski posao. Ja sam porodičan čovjek, imam ženu i dijete, radim pet poslova da bih preživio i prehranio svoju porodicu. Treba da ljudima kao što sam ja da se lomi vrat, da se sabotiraju, da budem proganjan zato što želim biti na pravoj strani zakona, što želim da svoje dijete izvede na pravi put sjutra? Želim odgovore, da bih znao kojim putem ću dalje – kaže Rakočević.&nbsp; Sudeći po dosadašnjim postupcima, prije svega ministra Šaranovića I čelnika Uprave policiej Šćepanovića, uzalud će Aleksa Rakočević čekati odgovora na svoja pitanja.&nbsp;

Tag: drzava