<article>Ponosna sam na naše mlade ljude koji širom svijeta predstavljaju Crnu Goru na najreprezentativniji način, postajući tako najbolji ambasadori naše zemlje - poručila je ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić Stojanović u razgovoru sa crnogorskim studentima koji studiraju u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.Jakšić Stojanović, koja je u službenoj posjeti UAE, održala je sastanak sa crnogorskim studentima koji studiraju na Univerzitetu Njujork u Abu Dabiju, u Ambasadi Crne Gore u UAE.- Naše sjajne studentkinje i studenti Andreja Živković, Vuk Živković, Đorđe Irić, Aleksandar Boljević, Matija Šušić, Miloš Vojinović, Lana Lješković, Itana Vučinić, Selma Lujinović i Emin Lujinović su podijelili svoja iskustva kada je u pitanju studiranje i život u Ujedinjenim Arapskim Emiratima i iskazali zadovoljstvo Vladi UAE na dodijeljenim stipendijama, kao i Ambasadi Crne Gore na kontinuiranoj podršci - kazali su iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.Ističu da ostaju posvećeni jačanju veza sa crnogorskim studentima koji obrazovanje stiču van Crne Gore kako bi zajedno doprinijeli napretku i prosperitetu naše zemlje.</article>

Ponosna sam na naše mlade ljude koji širom svijeta predstavljaju Crnu Goru na najreprezentativniji način, postajući tako najbolji ambasadori naše zemlje - poručila je ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić Stojanović u razgovoru sa crnogorskim studentima koji studiraju u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Jakšić Stojanović, koja je u službenoj posjeti UAE, održala je sastanak sa crnogorskim studentima koji studiraju na Univerzitetu Njujork u Abu Dabiju, u Ambasadi Crne Gore u UAE.
- Naše sjajne studentkinje i studenti Andreja Živković, Vuk Živković, Đorđe Irić, Aleksandar Boljević, Matija Šušić, Miloš Vojinović, Lana Lješković, Itana Vučinić, Selma Lujinović i Emin Lujinović su podijelili svoja iskustva kada je u pitanju studiranje i život u Ujedinjenim Arapskim Emiratima i iskazali zadovoljstvo Vladi UAE na dodijeljenim stipendijama, kao i Ambasadi Crne Gore na kontinuiranoj podršci - kazali su iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
Ističu da ostaju posvećeni jačanju veza sa crnogorskim studentima koji obrazovanje stiču van Crne Gore kako bi zajedno doprinijeli napretku i prosperitetu naše zemlje.

Portal ETV

Ministarka sa studentima u Ujedinjenim Arapskim Emiratima

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ujedinjeni Arapski Emirati

Dubai

Anđela Jakšić Stojanović

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija

Društvo

Jakšić Stojanović sa studentima u UAE: Ponosna na naše mlade ljudi, najbolji ambasadori Crne Gore

Republikanski i demokratski kongresmeni podnijeli su rezoluciju kojom od američkog predsjednika Donalda Trampa (Trump) i državnog sekretara Marka Rubija (Marco) traže zalaganje za pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji.
"Pozivamo predsjednika i državnog sekretara da tijesno sarađuju sa Vladom Crne Gore", navodi se u <a href="https://www.congress.gov/bill/119th-congress/house-resolution/584/text" target="_blank">predlogu rezolucije</a> u koju je Radio Slobodna Evropa (RSE) imao uvid.
Rezoluciju su pripremili kongresmeni, republikanac Majk Tarner (Mike Turner) i demokrata Šeli Pingri (Chellie Pingree).
Sredinom jula proslijeđena je na razmatranje Odboru za vanjske poslove Predstavničkog doma.
Bivši crnogorski šef diplomatije i ambasador u Vašingtonu Srđan Darmanović za RSE ocjenjuje da bi podrška rezoluciji bila logična iz dva razloga - jer je Crna Gora saveznica u NATO i što Sjedinjene Države podržavaju politiku proširenja.
"Sve što dolazi iz Vašingtona – bez obzira koja je administracija u pitanju – je uvijek važno za evropske poslove. Iako SAD nemaju direktni glas u pitanjima proširenja EU, ta politika se nije mijenjala", ističe.
<h2>Ko su predlagači?</h2>
Darmanović ističe da su dvoje predlagača "osvjedočeni prijatelji Crne Gore".
On je kao tadašnji šef diplomatije 2018. uručio republikanskom kongresmu Tarneru predsjednički <a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/crna-gora-ordenje/29118657.html" target="_blank">Orden crnogorske zastave</a> zbog njegove podrške prijemu u NATO.
Orden je dodijeljen godinu nakon što je Crna Gora <a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/crna-gora-postaje-clanica-nato/28528808.html" target="_blank">postala članica saveza</a>.
Odluka o članstvu donijeta je u prvom mandatu predsjednika Donalda Trampa.
"Tarner je bio predsjedavajući Parlamentarnom skupštinom NATO u vrijeme kada sam bio ambasador u Vašingtonu (2010-2016.). Jedan je od najzaslužnijih ljudi u američkom političkom životu za ulazak Crne Gore u NATO", ističe Darmanović.
Demokratska kongresmenka Šeli Pingri predvodi crnogorski kokus u Predstavničkom domu.
Ona je u Domu predstavnica američke države Mejn.
Crna Gora sa ovom američkom državom od obnove nezavisnosti 2006. ima strateško partnerstvo, posebno u prilagođavanju crnogorske vojske NATO stadardima.
"Tradicionalno kongresmeni i senatori iz te države nastoje da koliko mogu i kad mogu podrže nešto što je vezano za Crnu Goru", pojašnjava Darmanović.
Uz opasku sa Trampova administracija "ne pokazuje poseban interes za zapadni Balkan", Darmanović ističe da podnijeta rezolucija "asocira na bipartizam", imajući u vidu da su je predložili kongresmeni iz obje partije.
No, naglašava da Tarner ne spada "u dio koji čine podržavaoci Trampovog pokreta MAGA (Make America Great Again - Učinimo Ameriku ponovno velikom)".
"Bez obzira na unutrašnje podjele i ko gdje pripada u Republikanskoj partiji, ovo je jedan dosta nesporni predlog, koji ni na koji način ne dovodi u pitanje interese SAD. Naprotiv... Mislim da sa demokratske strane tu svakako neće biti problema".
Specijalni izaslanik predsjednika Trampa Ričard Grenel kazao je na sastanku sa crnogorskim ministrom odbrane Draganom Krapovićem 11. septembra da "SAD cijene Crnu Goru kao pouzdanu NATO članicu".
Kako je saopšteno iz Ministarstva, Grenel je takođe pozdravio rezultate koje Vlada ostvaruje na putu evropskih integracija.
<h2>Šta još piše u predloženoj rezoluciji</h2>
U predlogu rezolucije o potvrđivanju podrške se ističe da Podgorica "igra stratešku ulogu u balkanskoj misiji Alijanse, uprkos naporima Rusije da drži Crnu Goru podalje od NATO".
U tekstu rezolucije se ističe i podrška crnogorskih vlasti Ukrajini u ratu protiv Rusije, započet prije tri i po godine.
Crna Gora je <a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/crna-gora-ukrajina-zelenski-spajic-sporazum/33411479.html" target="_blank">od početka ruske invazije</a> pružila vojnu pomoć Ukrajini od preko 11 miliona eura, primila procentualno najveći broj ukrajinskih državljana, usaglasila se sa evropskim sankcijama Moskvi...
U tekstu rezolucije se ističe i da je Crna Gora uz pomoć američkih institucija ostvarila napredak u borbi protiv korupcije, transnacionalnog organizovanog kriminala ali i suprotstavljanju hibridnim prijetnjama.
Kongresmeni su pozvali američke vlasti da tijesno sarađuju sa Vladom Crne Gore na Okviru za suprotstavljanje manipulaciji informacijama stranih zemalja (Framework to Counter Foreign State Information Manipulation).
Okvir je mehanizam Stejt departmenta za suprotstavljanje problemu manipulacija i stranog miješanja, koji, ističu u Vašingtonu, predstavlja prijetnju po nacionalnu bezbjednost SAD i partnerskih zemalja.
Poseban naglasak je, međutim, na procesu evropskih integracija Crne Gore.
"SAD podstiču Vladu Crne Gore i crnogorske institucije da daju prioritet neophodnim reformama i mjerama za članstvo u EU, kao i naporima za unapređenje mira i prosperiteta na Zapadnom Balkanu", piše u predlogu
Crna Gora u ovom trenutku ima otvorena sva pregovaračka poglavlja.
Vlada planira da ih sve zatvori do kraja sljedeće godine i 2028. postane članica EU.
U ovom trenutku ima zatvoreno <a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/crna-gora-eu-integracije-milena-besic/33507387.html" target="_blank">malo više od 20 odsto poglavlja</a>.
<h2>Godinama bez ambasadora i lobista u SAD</h2>
Crna Gora, inače, nije imala ambasadora u Vašingtonu tri i po godine.
Nakon što je tadašnjem ambasadoru istekao mandat 2021, crnogorske vlasti su njegovog nasljednika izabrale tek prošle godine.
U ovom trenutku nema ni lobiste, koji zastupaju interese stranih zemalja u SAD.
Crna Gora, na primjer, bez prestanka imala lobiste u Americi pune dvije decenije, od 1995. do 2015. godine.
Poslije toga je uslijedio je samo jedan polugodišnji angažman, koji je završen maja 2023.
&nbsp;

Rezolucija američkih kongresmena o podršci prijemu Crne Gore u EU

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici preduzima radnje povodom prekida projekcije filma „Roda“ tokom festivala „Džada Film Fest“, saopšteno je iz te institucije iz koje navode da su u dosadašnjem dijelu postupka u svojstvu svjedoka saslušane organizatorke festivala.&nbsp;
Istovremeno, Upravi policije je naloženo da identifikuje osobe koje su uticale na odluku organizatora da zaustavi projekciju.
- Nakon što bude utvrđen identitet tih lica i po njihovom saslušanju, tužilaštvo će donijeti odluku, o čemu će javnost biti blagovremeno informisana - naveli su iz ODT-a.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fincident-na-dzada-film-festu-grupa-mladica-prekinula-projekciju-filma-roda-na-zabjelu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

ODT nalpžilo identifikaciju osoba koje su prekinule projekciju filma „Roda“ na Džada festu

Saradnja ustaša i četnika u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj predstavlja jedan od najčudnijih aspekata Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji. Uprkos nepomirljivom sukobu između hrvatske i srpske nacionalne koncepcije, pojava zajedničkog neprijatelja u vidu Narodnooslobodilačkog pokreta (NOP) dovela je do njihove zajedničke borbe protiv „komunističke opasnosti“.
Italijanski general Roatta predložio je saradnju u Ljubljani 1942. godine, istaknuvši da četnici nijesu neprijatelji Osovine i da je potrebno da NDH zaboravi na ovog svog neprijatelja, kako bi imali samo jednog neprijatelja, odnosno komuniste.1 (Fikreta Jelić-Butić, „Četnici u Hrvatskoj : 1941-1945.“, Zagreb 1986.)
Dodatni faktor koji je olakšao zbližavanje bilo je postupno povlačenje italijanske vojske s reokupiranog područja NDH sredinom 1942. godine. Četničke grupe koje su se dotad oslanjale na italijansku zaštitu našle su se u neizvjesnosti pa su bile prinuđene tražiti nova savezništva ne bi li opstale.
Prvi formalni sporazum sklopljen je krajem aprila 1942. godine između ustaških predstavnika i zapovjednika četničkih grupa u okolici Mrkonjić-Grada Uroša Drenovića, za koga je sporazum predstavljao izlaz nakon teškog poraza u sukobu s kozaračkim partizanima. Suštinu dokumenta činila je izjava da će se četnici i oružane snage NDH zajednički boriti protiv NOP-a dok su vlasti NDH jamčile zaštitu srpskih sela, materijalnu pomoć i slobodu vjeroispovijesti.
Krajem maja 1942. uslijedili su sporazumi na području sjeveroistočne Bosne, konkretno s ozrenskim, trebavskim i zeničkim četničkim grupama. Prema ovim dogovorima, četničke grupe su priznale vrhovništvo Nezavisne Države Hrvatske i obvezale se surađivati na uništavanju partizana.2 (Jelić-Butić, „Četnici“)
Značajan je podatak da je područje 2. domobranskog zbornog područja u Banja Luci 1943. godine sarađivalo sa četiri četničke grupe (ozrenska, trebavska, sobotička i borjanska), jednim četničkim pukom (Manjača) i jednim četničkim bataljunom (Obilić). Ove su jedinice imale ukupno 13250 boraca, što pokazuje razmjere saradnje.3 (Mihael Sobolevski, „Uloga četnika u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj“ Časopis za savremenu povijest, 27(3) 475-487 1995.)
Najbolja saradnja razvila se u sjevernoj Dalmaciji i Lici u organizaciji stožernika Davida Sinčića. Početkom 1942. godine Sinčić je uspostavio kontakte s četničkim vođama poput Mane Rokvića, Branka Bogunovića i Steve Rađenovića. Sinčićevi izvještaji pokazuju da je već u maju 1942. postignuta konkretna saradnja, uključujući zajedničke akcije protiv partizana i uspostavu hrvatskih upravnih organa na područjima pod četničkom kontrolom, uz pomoć četničkih vođa. Posebno je značajan bio dolazak četničkih predstavnika Slavka Bjelajca i Milana Plečaša u Knin u julu 1942. godine, kada su izrazili spremnost za saradnju uz uslov vraćanja oduzete imovine Srbima i puštanja iz koncentracijskih logora onih Srba koje zatraže četnički vođe.4 (Jelić-Butić, „Četnici“)
Posebno kompleksan slučaj predstavlja Momčilo Đujić, istaknuti četnički vođa u sjevernoj Dalmaciji, koji je, uprkos početnom otporu, s vremenom prihvatio određene oblike saradnje. Najznačajnija promjena u Đujićevu ophođenju prema NDH dogodila se 10. aprila 1943. kada je poslao delegaciju koja je došla čestitati i prisustvovati zboru povodom godišnjice NDH u Kninu, što je predstavljalo jasno priznavanje ustaške države. Nakon kapitulacije Italije u septembru 1943. Đujić je potpuno prešao pod njemačko zapovjedništvo.5 (Jelić-Butić, „Četnici“)
Uprkos formalnim sporazumima, saradnja je bila opterećena međusobnim nepovjerenjem i sumnjičenjima. Četničke grupe izbjegavale su potpuno priznavanje NDH kao nadležnog faktora i često su preferirale pokroviteljstvo italijanskog okupatora. S druge strane, ustaški faktori nijesu se mirili s autonomnim statusom četnika i insistirali su na potpunoj subordinaciji. Četničke jedinice kontinuirano su kršile dogovorenu saradnju, napadale manje skupine domobrana i ustaša te provodile zločine nad hrvatskim i muslimanskim stanovništvom. Svoje činjenje negirali su pred vlastima NDH, a svoje zločine pripisivali partizanskom pokretu. Zbog toga su vlasti NDH tokom 1944. i 1945. godine mijenjale svoja gledišta o četničkom pokretu, nastojeći ih razoružati i uništiti.6 (Sobolevski, „Četnici“)
Zanimljiv je i slučaj Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četnika koji se povlačio pred partizanskim snagama, pri čemu je u Zagrebu 16. marta 1945. sklopio sporazum sa Sekulom Drljevićem.&nbsp;
Međutim, ova saradnja završila je tragedijom: ustaške i domobranske jedinice iznenadno su napale Đurišićeve snage na Lijevča polju 4. aprila 1945. te ih u trodnevnim borbama razbile. Nakon što se predao nadajući se milosti, Đurišić se uputio u Staru Gradišku i predao. Tu su ga ustaše razoružali, a Đurišić i njegova grupa odvedeni su u Jasenovac gdje su pogubljeni. Ovaj slučaj ilustruje krajnje granice četničko-ustaškog nepovjerenja čak i u trenucima saradnje.7 (Jelić-Butić, „Četnici“)
Važnu ulogu u omogućavanju saradnje igrali su njemački i italijanski okupatori. Inicijativa za saradnju četnika i ustaša potekla je od Njemaca i Italijana, koji su već do početka 1942. godine uspostavili niz saradničkih odnosa sa četničkim pokretom.
Posljedice zaustavljanja njemačkih ispostava pred Moskvom zimi 1941. na 1942. godinu bile su potreba izvlačenja njemačkih snaga s Balkana i njihovo upućivanje na istočno bojište.
Stoga su Njemci nastojali spriječiti otvorene sukobe između četnika i oružanih snaga NDH, te ih privoljeti na saradnju protiv partizanskog pokreta.
Vlasti NDH uočile su da su postignuti sporazumi o saradnji između četnika, Italijana i Njemaca uglavnom na štetu njihovih interesa, pa su zahtijevale da prigodom pregovora bude prisutan i njihov neslužbeni promatrač. Upute poglavnika Pavelića od 26. juna 1942. godine o postupku sa četnicima razotkrivaju pragmatičnost ove saradnje. Zaključeno je da su se četnici opredijelili za saradnju jer su partizani ugrožavali njihov opstanak i da će saradnja postojati samo dok postoji opasnost od partizana, a kada ona prestane, tada četnike treba razoružati.8 (Sobolevski, „Četnici“)
Obje strane nastojale su opravdati svoju saradnju. Četničke vođe objašnjavale su saradnju kao taktičku nužnost za očuvanje srpskog stanovništva od „fizičkog istrebljenja“. U elaboratu „Četnički pokret u Bosni i Hercegovini i Dalmaciji“ iz oktobra 1942. godine naglašava se da četnici moraju smanjiti broj svojih neprijatelja i da su njihovi interesi u ovom momentu identični sa interesima okupatorskih vlasti – borba protiv ustaša i komunista.9 (Jelić-Butić, „Četnici“=
Ustaše su ipak saradnju sa četnicima smatrale „državnom nuždom“ i taktičkim potezom usmjerenim protiv glavnog neprijatelja – NOP-a. Pavelić je ovu politiku odobrio okružnicom od 26. juna 1942. godine, u kojoj je naglasio četničke ponude za predaju valja prihvatiti.10 (Jelić-Butić, „Četnici“)

Saradnja ustaša i četnika u NDH

Poslanik i politički direktor Demokratske partije socijalista (DPS) Mihailo Anđušić ocijenio je da je Crna Gora ušla u fazu ozbiljne ekonomske i institucionalne krize, uz konstataciju da su „partitokratija, korupcija i nestručnost zaokruženi brutalnom inflacijom put u izvjesnu propast“.
Kako je naveo u objavi na društvenoj mreži X, zemlja se suočava sa zaustavljenom ekonomskom aktivnošću, urušenim biznis ambijentom, propadanjem turizma i devastiranom saobraćajnom infrastrukturom.
Anđušić je upozorio da su posljedice takvog stanja već vidljive kroz „svakodnevno nezadovoljstvo, štrajkove i blokade“. Kao primjer naveo je najavu tužbe Montecarga protiv Željezničke infrastrukture Crne Gore (ŽICG) zbog milionskih šteta nastalih usljed štrajka zapošljenih usred turističke sezone.
Podsjetio je i na prijetnje ribara da će blokirati Bokokotorski zaliv ukoliko im Ministarstvo poljoprivrede ne ispuni zahtjeve, kao i na probleme na ključnim saobraćajnicama gdje su, kako tvrdi, radovi započeti prije rješavanja pitanja eksproprijacije i ugovornih obaveza sa izvođačima.
Govoreći o požarnoj sezoni, Anđušić je ocijenio da je država pokazala potpunu nespremnost, iako je javnosti ranije predstavljeno da posjeduje funkcionalne letjelice i kapacitete.&nbsp;
- Doživjeli smo da građani spašavaju situaciju sa vatrogascima - napisao je on, kritikujući i javne nastupe predstavnika vlasti tokom gašenja požara.
Kada je riječ o lokalnom nivou, Anđušić je kazao da je u Podgorici, nakon promjene vlasti, povjerenje građana „protraćeno“ jer su četiri sjednice lokalnog parlamenta prekinute zbog nedostatka kvoruma i neslaganja oko podjele funkcija.
On je kritikovao i način usvajanja Prostorno-urbanističkog plana (PUP) Podgoirce, koji je usvojen telefonskim putem, uz opasku da je od obećanih 20 hiljada stanova na Veljem Brdu realno moguće graditi tek oko šest hiljada.
U dijelu koji se odnosi na javne finansije, Anđušić tvrdi da je Crna Gora „nakon hvalospjeva o suficitu“ suočena sa padom platnog prometa i naplate prihoda, te deficitom od skoro 100 miliona eura u prvih sedam mjeseci ove godine.
- Dok države Evrope i regiona upumpavaju desetine miliona eura kako bi se ublažili inflatorni udari, naša Vlada i improvizovanu akciju ‘Limitirane cijene’ zvanično prekida. Crna Gora, usljed nabujale inflacije postaje jedna od najskupljih država za život u Evropi. Sveopšti rast cijena se ne veže samo za osnovne životne namirnice i trgovinske lance već za sve druge vrste proizvoda i usluga - režijske usluge, restorane, hotele, zanatske usluge, ulaznice, osiguranje, poreze… - &nbsp;naveo je poslanik DPS-a.

Anđušić: Partitokratija, korupcija i nestručnost vode Crnu Goru u propast

Bivši ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović, koji je prošle godine smijenjen nakon niza kontroverzi, biće imenovan za savjetnika u crnogorskoj misiji u Briselu, saznaje portal ETV iz izvora bliskih Vladi. 
 
Prema pouzdanim informacijama, inicijativu da Odović dobije ovu poziciju dao je šef kabineta premijera, Branko Krvavac. Imenovanje dolazi uprkos ozbiljnim sumnjama i aferama koje su obilježile Odovićev mandat. 
 
Odović je razriješen u julu prošle godine, nakon burnog perioda tokom kojeg su ga pratile brojne kontroverze. Po preuzimanju funkcije, u javnosti je izazvao podsmijeh izjavom da “nije imao pojma što je to prostorni plan”. 
 
U martu ove godine, Odović je saslušan zbog mogućih neregularnosti u vezi sa izdavanjem dozvola za gradnju luksuznih objekata – kula na prostoru Jadranskog sajma, solitera u Baru i još nekoliko kapitalnih projekata duž primorja. Tokom izjava datih medijima, naveo je da je pozvan kao svjedok u vezi sa gradnjom objekta u Budvi, za koji su postojali sporovi oko zakonitosti izdavanja građevinske saglasnosti. 
 
„Saglasnost je izdata posljednjeg ili pretposljednjeg dana mog mandata. Ja je nisam potpisao, niti bio nadležan za to. Mislim da je u interesu građana da se provjeri da li je procedura bila zakonski ispoštovana“, rekao je tada Odović. 
 
Njegov odnos prema javnosti i medijima takođe je bio predmet oštrih kritika. U julu prošle godine, novinari su ga čekali 50 minuta u zgradi Vlade, nakon čega se, bez ikakvog objašnjenja ili izjave, udaljio bez riječi. Pres-konferencija koja je bila najavljena nikada nije održana, a iz njegovog resora je kratko saopšteno da se odgađa za narednu sedmicu – što se nije desilo. 
 
Ovakvo ponašanje jasno je pokazalo nivo nepoštovanja prema novinarima, kao i ignorisanje osnovnih demokratskih standarda transparentnosti. 
 
Odović se pominjao i u kontekstu navoda o mobingu unutar sopstvenog resora, ali ti navodi nikada nijesu do kraja razjašnjeni, niti je iko iz Ministarstva preuzeo odgovornost. Bio je ministar za koga su preciznost, odgovornost i institucionalna ozbiljnost bili očigledno nepoznati pojmovi. 
 
I pored toga, sada će predstavljati državu Crnu Goru u njenoj misiji u Briselu – što postavlja ozbiljna pitanja o kriterijumima za izbor kadrova i političku odgovornost vlasti prema građanima.

Janko Odović postaje savjetnik u Briselu

„Treba mu kičmu slomiti pa neka ostane beznačajan posle“. „Valjalo bi zbilja znati ko je ovaj pametnjaković, a i podatke o njemu. Valjalo bi mu se zahvaliti“ - samo su neke od prijetnji koje već duže od godinu na društvenim mrežama dobija novinar Televizije E Žarko Krivokapić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250910190956_ffc5ff7dded0c6f95eeb92c15b36d7ca6222848a7b224ad415a82608df55ea9f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250910190956_ffc5ff7dded0c6f95eeb92c15b36d7ca6222848a7b224ad415a82608df55ea9f" data-rendition-name="original" width="739" height="1328" loading="lazy" alt="prijetnje"> </figure>  &nbsp;„Ima li ovo ustaško komunističko kopile ime i prezime“, „Okoreli bolesnoumni autošovinista ustaške provijencije, obični kanalizacioni otpad“, „a kako mu treba jeb mater smećar ustaški“ - još su neke od riječi koje se ređaju u komentarima ispod snimaka Krivokapićeve emisije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250910190956_e9f93ad8f8a81b27e38c29a12438d66a3faec0fd07765bb10539df1ef01df477.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250910190956_e9f93ad8f8a81b27e38c29a12438d66a3faec0fd07765bb10539df1ef01df477" data-rendition-name="original" width="738" height="1227" loading="lazy" alt="prijetnje"> </figure>  On je o tome govorio u prilogu koji je emitovan na Televiziji E ističući da mu nije jasno zašto neko prijeti zbog emisije koja je u potpunosti u skladu sa novinarskim kodeksom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250910190956_f1acb3e24547ee7c5071860ed14337a6ed1676cbff3e94f3f4d5a9cb1cf0c8ea.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250910190956_f1acb3e24547ee7c5071860ed14337a6ed1676cbff3e94f3f4d5a9cb1cf0c8ea" data-rendition-name="original" width="1080" height="982" loading="lazy" alt="prijetnje"> </figure>  - Već više od godinu odbijam prijetnje na društvenim mrežama. Ne znam zašto neko prijeti zbog emisije koja se radi skladu sa etičkim kodeksom - rekao je Krivokapić dodajući da ga dodatno brinu prijetnje koje su upućene članovima porodice - što im izaziva osjećaj ugroženosti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250910190956_b9a86d0e2fcdaab07da9567cde38850fc1900d007af3afb1824c1f08999d7e0a.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250910190956_b9a86d0e2fcdaab07da9567cde38850fc1900d007af3afb1824c1f08999d7e0a" data-rendition-name="original" width="1073" height="577" loading="lazy" alt="prijetnje"> </figure>  Takve prijetnje, podvlači on, imaju cilj da zapuše usta onima koji profesionalno obavljaju svoj posao.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091020090_fa54a7b263aeceab55cf840811869c8b84e4f35395aaf286fcdf6e195634b592.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025091020090_fa54a7b263aeceab55cf840811869c8b84e4f35395aaf286fcdf6e195634b592" data-rendition-name="original" width="1079" height="1512" loading="lazy" alt="prijetnje"> </figure>  <h2>Instrukcije iz Crne Gore</h2> Danas je, inače, tri godine od prve prijetnje koju je urednica M portala Danica Nikolić dobila od osobe koja se potpisuje kao "Bane LA", a ujedno i dan kad je zaprimila najnoviji uznemirujući mejl u kojem joj se prijeti smrću. - Znaj da te jurim dok te ne smaknem sa liste", "Blizu sam da ti odsviram kraj", "Pa druga ti ubiše onomad na Cetinju iz snajpera a ja da ne naručim i jedan za tebe"... - piše u mejlu koji je danas dobila Nikolić. Nakon više podnijetih prijava i svih policiji i tužilaštvu proslijeđenih mejlova koji sadrže prijetnje, ona je poslije posljednjeg davanja izjave u Osnovnom državnom tužilaštvu kazala da neće podnijeti više ni jednu prijavu jer nadležni imaju dovoljno materijala i znaju ko šalje prijetnje sa mejla slatkislatka@hotmail.com, te da su sva buduća dešavanja u vezi sa ovim slučajem odgovornost policije i tužilaštva.&nbsp; Prvu prijetnju je dobila 10. septembra 2022. godine, a od tada su se nizali mejlovi i nove prijetnje ne samo urednici M portala već i kolegama iz drugih medija. Sektor policije koji se bori protiv sajber kriminala je brzo otkrio identitet "Baneta LA" i mjesto odakle šalje prijetnje, ali bez obzira na uspostavljenu međunarodnu komunikaciju u ovom slučaju, do danas nema nikakvih konkretnih rezultata.&nbsp; U seriji mejlova koje je danas poslao "Bane LA" očigledno najavljuje i svoj dolazak u Crnu Goru. Nikolić je u izjavi za TV E ocijenila da osoba koja joj prijeti dobija instrukcije iz naše države, - Mislim da je čovjek instutiran iz Crne Gore jer u prvim prijetnjama se pominju ljudi za koje on ne može znati preko društvenih mreža i medijskih nastupa.. Dakle, pominjanje imena tih ljudi jednostavno govori u prilog tome da dobija insutrkcije od nekoga u Crnoj Gori. Ko je taj neko - to je stvar nadležnih - istakla je Nikolić.&nbsp; <h2>Kad zakaže država - ohrabre se svi koji napadaju novinare</h2> Izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović podvukao je da je krajnje vrijeme da se nešto preduzme - prije nego li se desi nešto katastrofalno. - Ovo je kap koja je prelila čašu. Insittucije, pogotovo policija, moraju da zaštite novianre jer postaje nemoguće da obavljaju osnovne funkcije - istakao je on. Ustvrdio je da država ne reaguje efiksano. - Oni koji prijete se onda ohrabre. Država mora da garantuje siguran ambijent za rad novinara. Svaki put kad zakaže država ohrabre se svi koji napadju novinare - jasan je Vujović.

Novinar TV E duže od godinu dobija prijetnje na društvenim mrežama: „Treba mu kičmu slomiti“, „valjalo bi znati ko je ovaj pametnjaković, a i podatke o njemu“

Stvarni razlog službenog putovanja u Ljubljanu bio je sastanak sa zivždačem, koji mi je ukazao na korpuptivne radnje u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT). To je danas tokom iznešenja odbrane pred podgoričkim Višim sudom ispričala bivša direktorica Agencije za sprječavanje korpucije (ASK) Jelena Perović.
Bivša direktorica ASK-a, negirala je krivična koja joj se stavljaju na teret.
Perović je kazala da joj je zviždač ispričao njegova saznanja da osoba iz pravosudnog sistema, a koja je bliska glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću, omogućava šverc cigareta.
“Dobila sam podatak da, pored toga što je o svemu tome SDT imalo podatke, zaštitilo je tu osobu. Takođe dobila sam rute puta i informacije o cigaretama koje su trebale da budu švercovane kao i podatak da u SKY aplikaciji postoje podaci za ozbiljna krivična djela. Takođe, dobila sam informacije da su važni ljudi iz tužilastva povezani sa pranjem novca u zemlji i okruženju. Naglašeno mi je i da SDT u radu krši administrativne propise, zbog čega sam otvorila poseban postupak. Kada sam to uradila znali smo da sam pod posebnim pritiscima bezbjednosnih struktura.”
Službenu zabilješku o tome, kaže Perović nije sastavila jer je za takve optužbe željela da sačeka materijalne dokaze koji joj još nisu dostavljeni.
Istakla je da su "varijabile određivane &nbsp;prema visini i učinku zaposlenih u ASK-u, koji su svi dali svoj maksimum u radu".&nbsp;
"Tako da su dobijali varijabilno dio pa sam smatrala da taj dio pripada i meni“, istakla je ona.
Dodala je da je svako putovanje koje je zabilježeno se i desilo.
Perović je navela da je tokom svog mandata od dijela pravosuđa doživljavala razne pritiske.
„Tužiteljka Maja Janković je rekla Aleksi Bečiću iz Demokrata da ću biti uhapšena, što je on javno objavio u 10 sati, a slobode sam lišena u 15 sati pred svojim zaposlenima“, rekla je bivša direktorica ASK-a.
Nakon toga, tužiteljka Janković je od sudije zatražila da joj se, nakon završenog ročišta, dostavi zapisnik sa današnjeg suđenja, kako bi ga proslijedila nadležnim organima.
Nastavak suđenja zakazan je za sjutra.
Podsjećamo, Specijalno državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Perović i njene pomoćnice Nine Paović zbog sumnje da su počinile krivično djelo zloupotreba službenog položaja.
Iz Specijalnog državnog tužilaštva ranije je saopšteno da je optužnica protiv Perović predata za sedam produženih krivičnih djela zloupotreba službenog položaja, dva krivična djela zloupotreba službenog položaja i produženo krivično djelo falsifikovanje službene isprave.
Tužilaštvo je tereti da navodno sebi i drugima nezakonito pribavila korist veću od 60.000 eura od avgusta 2020.do februara 2024. godine.

Perović: Bečiću tužiteljka rekla da ću biti uhapšena

Priča o vetingu u policiji, koji mjesecima sprovode Demokrate Alekse Bečića, često je korišćena za bezobzirnu ličnu osvetu. &nbsp; To pokazuju i slučajevi disciplinskih postupaka koji se vode protiv Milovana Pavićevića, Milorada Žižića, Darka Mađarića, iskusnih, višestruko nagrađivanih policijskih funkcionera koji su sada na meti takozvanog vetinga. Ili, preciznije rečeno - lične osvete i progona aktuelnog čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića! NAGRADE ZA POLICAJCE CB NIKŠIĆA Dokumenta kojima raspolaže Televizija E, kao i podaci izvora iz policije, ukazuju da je Šćepanović svoj lični odnos prema Pavićeviću, Žižiću i Mađariću, iz 2013, 2014. i 2015. godine, odnosno iz vremena zajedničkog rada u Centru bezbjednosti Nikšić, praktično preselio u operativni izvještaj kada je postao član Komisije za bezbjednosne provjere. &nbsp; Nije poznato što su bili grijesi Pavićevića ili Žižića prema Lazaru Šćepanoviću, tadašnjem inspektoru za suzbijanje krvnih i seksualnih delikata. Izvjesno je da je &nbsp;Šćepanović policijski posao učio u odličnim uslovima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250911200912_3dbd08263a52b0024e6ef2ff7421cd2443fc726bfc07bc5cfbf6e13e4f7c627f.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250911200912_3dbd08263a52b0024e6ef2ff7421cd2443fc726bfc07bc5cfbf6e13e4f7c627f" data-rendition-name="original" width="759" height="382" loading="lazy" alt='ČOVJEK NA METI ,,ZNAČKE": Milovan Pavićević'> <figcaption>ČOVJEK NA METI ,,ZNAČKE": Milovan Pavićević(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Centar bezbjednosti Nikšić je u periodu 2013. do 2015, &nbsp;pod rukovodstvom Pavićevića, tadašnjeg načelnika CB Nikšić i njegovih prvih saradnika – Žižića, šefa nikšićke kriminalističke policije i Mađarića, komandira nikšićke policije, bio je prepoznat po uspješnom i kvalitetnom odgovoru na bezbjednosne izazove, prijetnje i rizike.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250911200912_ca0e3a1c37527f07dbd3ceff6e44c199764db787328cbd2b3d42aee16f758801.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250911200912_ca0e3a1c37527f07dbd3ceff6e44c199764db787328cbd2b3d42aee16f758801" data-rendition-name="original" width="1070" height="1245" loading="lazy" alt="DOKAZ O DOBROM RADU: Odluka o nagradama ministra unutrašnjih poslova Raška Konjevića "> <figcaption>DOKAZ O DOBROM RADU: Odluka o nagradama ministra unutrašnjih poslova Raška Konjevića(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  O tome svjedoče i nagrade koje su pripadnici Centra bezbjednosti Nikšić dobili maja 2013, od tadašnjem ministra unutrašnjih poslova Raška Konjevića za rasvjetljavanje napada na novinarku lista ,,Dan” Lidiju Nikčević. Tada je 15 policijskih službenika dobilo novčanu nagradu u iznosu jedne prosječne mjesečne zarade. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250911200916_420957b791e262107e46fa0f76f5e28d6078e286e6f60065431faec2ebc545dd.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250911200916_420957b791e262107e46fa0f76f5e28d6078e286e6f60065431faec2ebc545dd" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="NAPAD NA NOVIANRKU I SLOBODNU RIJEČ: Lidija Nikčević u nikšićkoj bolnici "> <figcaption>NAPAD NA NOVIANRKU I SLOBODNU RIJEČ: Lidija Nikčević u nikšićkoj bolnici(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Među njima Milovan Pavićević, tadašnji načelnik CB Nikšić, Milorad Žižić, načelnik Stanice kriminalističke policije CB Nikšić, Darko Mađarić, komandir stanice policije, kao i Lazar Šćepanović, tada samostalni policijski inspektor I klase za suzbijanje krvnih i seksualnih delikata. &nbsp; LIČNI ANIMOZITETI I ANONIMNA PRIJAVA &nbsp; Nikšić je tih godina karaktrerisao, kako se to policijskim žargonom kaže, &nbsp;stabilan javni red i mir. Bilježen je trend pada kriminaliteta i visok procenat riješenosti teških krivičnih djela iz oblasti krvnih delikata, požara, eksplozija, razbojništava i drugih teških imovinskih delikata… &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250911200916_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250911200916_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224" data-rendition-name="original" width="862" height="738" loading="lazy" alt='TRILING ,,OSVETNIKA": Šćepanović, Šaranović i Jokić'> <figcaption>TRILING ,,OSVETNIKA": Šćepanović, Šaranović i Jokić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Lazar Šćepanović je tada bio mladi inspektor u jedinici za suzbijanje opšteg kriminaliteta i u saradnji sa svojim kolegama davao je, tvrde izvori Televizije E, značajan doprinos u rešavanju teških krivičnih djela. Šćepanoviću je, bez sumnje, &nbsp;imponovao lični uspjeh, ali mu je, ističu sagovornici naše televizije, zasmetao uspjeh kolektiva jer je smatrao da tako drugi napreduju zahvaljujući - njegovom radu. &nbsp; Zanimljivo, upravo u to vrijeme sektor Unutrašnje kontrola policije dobio je anonimnu prijavu da rukovodstvo nikšićke policije fingira rezultate rada i prikazuje da su policijske akcije uspješne, kako bi napredovali u službi. Mnogi u Centru bezbjednosti Nikšić su tada bili ubijeđeni da je autor prijave – nezadovoljni inspektor Šćepanović. &nbsp; Na osnovu te anonimne prijave službenik Unutrašnje kontrole policije Mićo Radović je sproveo istragu i zatvorio slučaj sa nikšićkim Osnovnim državnim tužilaštvom. Kosntatovano je da prilikom kontrole nijesu registrovane nepravilnosti u policijskom radu. Tu se, međutim, nije završio posredni obračun Šćepanovića sa Pavićevićem, Žižićem i Mađarićem.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250911200916_9f047ac1c3cb106d01dc51d53ae13077139432dc7656e1cb6fbe5c6302034e84.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250911200916_9f047ac1c3cb106d01dc51d53ae13077139432dc7656e1cb6fbe5c6302034e84" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="UDAR NA INTEGRITET: Milorad Žižić"> <figcaption>UDAR NA INTEGRITET: Milorad Žižić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  NOVE OPTUŽBE I ,,PRIVATNA KOMISIJA” &nbsp; Gotovo isti spektar optužbi iz anonimne prijave koja je predata 2014. godine pojavio se deset godina kasnije u operativnim izvještajima predatim Komisiji za bezbjednosne provjere za Milovana Pavićevića, Milorada Žižića i Darka Mađarića. &nbsp; Prethodno je Lazar Šćepanović sebe predložio za člana Komisije dok je bio v.d. pomoćnika direktora Uprave policije. U Komisiji je bio i njegov kum Đođrije Peković, kao i dobra prijateljica Ljiljana Zejak. Na čelu Komisije je, na prijedlog ministra Danila Šaranovića bio Darko Vujović. Nakon Vujovićeve smjene Ljiljana Zejak je postala presjednica, kao osoba od ličnog povjerenja Lazara Šćepanovića i Danila Šaranovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250911200920_e0e7530813ff96798439c750d4ec324a339ea8718a4c9411d988189efca36419.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250911200920_e0e7530813ff96798439c750d4ec324a339ea8718a4c9411d988189efca36419" data-rendition-name="original" width="872" height="545" loading="lazy" alt="ŽRTVA LIČNE OSVETE: Darko Mađarić"> <figcaption>ŽRTVA LIČNE OSVETE: Darko Mađarić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Krajem jula Televizija E je objavila dokumenta koja su pokazala da je disciplisnki postupak protiv bivšeg policijskog funkcionera Milovana Pavićevića baziran na lažnim informacijama, da su falsifikovana pojedina dokumenta i da je u svemu, osim Lazara Šćepanovića, vrlo negativnu ulogu imao Goran Jokić, načelnik regionalnog policijskog centra ,,Centar”. &nbsp; Izvori iz bezbjednosnog sektora pokazali su našoj medijskoj kući podatke da je Pavićević dobio pozitivno mišljenje ANB-a, ali da su operativnom izvještaju koji je, nezakonito, poslužio za otvaranje disciplinskog postupka - prikazane netačne informacije. &nbsp; &nbsp;Slična je situacija bila i sa Miloradom Žižićem i Darko Mađarićem, nagrađivanim policijskim službenicima protiv kojih je, po naredbi Lazara Šaranovića, pokrenut disciplinski postupak. &nbsp; PROGON PO POLITIČKOM I LIČNOM SPISKU &nbsp; Sve to ukazuje da se iza navodne akcije čišćenja policije od kiminalaca u njoj, vodi beskrupulozna politička akcija uklanjanja nepodobnih. &nbsp; Zato su Pavićević, Žižić i Mađarić psotali ključne mete u akciji kodnog imena "Značka" koju predvodi čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović a odobrava minstar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović. &nbsp; Pitanje je, međutim, ko će sjutra, kada se nakon prijava advokata targetiranih policijskih službenika, na sudu dokažu da su procesi bili montirani – snositi krivicu: država ili Šćepanović i Šaranović kao kljčne figure besprizorne akcije političkog progona. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Jakšić Stojanović sa studentima u UAE: Ponosna na naše mlade ljudi, najbolji ambasadori Crne Gore

Tagovi

Rezolucija američkih kongresmena o podršci prijemu Crne Gore u EU

ODT nalpžilo identifikaciju osoba koje su prekinule projekciju filma „Roda“ na Džada festu

Saradnja ustaša i četnika u NDH

Anđušić: Partitokratija, korupcija i nestručnost vode Crnu Goru u propast

PRATITE TVe UŽIVO