<p>Svjetla trepere, vrata vise s jedne šarke, a rupe u zidovima otkrivaju cijevi u zgradi u kojoj živi Hešam, egipatski radnik migrant u Dubaiju – emiratu poznatom po blještavim neboderima i luksuznim penthausima.</p> <p>Njegov dvosobni stan je pregrađen da bi u njemu boravilo još devet muškaraca, a ono što Hešam naziva domom jeste preuređeni ormar taman toliko velik da u njega stane dušek.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072810078_fd86517ebcbd62e716fda32e7b24cf14aa9707f5386aee4eec6163e9edd98fdf.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025072810078_fd86517ebcbd62e716fda32e7b24cf14aa9707f5386aee4eec6163e9edd98fdf" data-rendition-name="original" width="2810" height="2880" loading="lazy" alt="Modifikovani plakar u kojem živi radnik migrant u Dubaiju, UAE, fotografisan u utorak, 8. jula 2025."><figcaption>Modifikovani plakar u kojem živi radnik migrant u Dubaiju, UAE, fotografisan u utorak, 8. jula 2025. <span>(Photo: AP foto/Gabe Levin)</span></figcaption></figure>  <p>Ali sada su mu vlasti naredile da napusti čak i taj skučen prostor za koji mjesečno plaća 270 dolara. On je samo jedan od mnogih niskoplaćenih stranih radnika koji su se našli na udaru opsežne akcije vlasti protiv ilegalnog izdavanja smještaja.</p> <p>To uključuje prostorije s krevetima na sprat, koje nude minimalnu privatnost, ali se mogu iznajmiti za svega nekoliko dolara po noći, kao i stanove poput Hešamovog, pregrađene improvizovanim zidovima od iverice, gipsanih ploča i plastičnih zavjesa – čime se jedan stan pretvara u spavaonicu za 10 ili 20 osoba.</p> <p>Nakon požara u neboderu u junu, vlasti u Dubaiju su pokrenule kampanju zbog zabrinutosti da ovakvi pregrađeni stanovi predstavljaju ozbiljan rizik od požara. Neki od iseljenih sada očajnički pokušavaju da ne završe na ulici – gdje je prosjačenje zabranjeno. Drugi strahuju da su možda sljedeći, ne znajući kad i gdje bi inspektori mogli da se pojave.</p> <p>- Sada ne znamo šta ćemo - kaže Hešam, koji ostaje u stanu dok ga vlasnik ne izbaci. Kao i ostali sagovornici iz najjeftinijih i najprenatrpanijih dijelova Dubaija, razgovarao je s novinarima Asošijeted presa pod uslovom da se ne objavljuje njegovo puno ime – iz straha da ne bude meta vlasti koje sprovode zabranu ilegalnog stanovanja.</p> <p>- Nemamo nikakvu drugu opciju - kaže.</p> <p>Opština Dubai, koja nadgleda ovaj grad-državu, odbila je zahtjev AP-a za intervju. U kratkoj izjavi naveli su da su inspekcije sprovedene širom emirata kako bi se spriječile opasnosti po požarnu i ličnu bezbjednost – što će, kako su naveli, „osigurati najviše standarde javne bezbjednosti“ i dovesti do „poboljšanja kvaliteta života“ za stanare. Nijesu, međutim, objasnili gdje bi trebalo da žive oni koji ne mogu da priušte legalan smještaj u gradu koji simbolizuje luksuz, a u kojem su sindikati zabranjeni i gdje minimalna plata ne postoji.</p> <h2><b>Procvat Dubaija gura kirije u nebo</b></h2> <p>Dubai od pandemije bilježi ubrzani rast koji ne pokazuje znakove usporavanja. Broj stanovnika – trenutno 3,9 miliona – trebalo bi da poraste na 5,8 miliona do 2040. godine, jer se sve više ljudi iz inostranstva seli u ovu komercijalnu metropolu.</p> <p>Veći dio tržišta nekretnina u Dubaiju namijenjen je bogatim strancima koji tu borave dugoročno. To ostavlja vrlo malo pristupačnih opcija za većinu radnika – migrante na privremenim, nisko plaćenim poslovima, koji često zarađuju svega nekoliko stotina dolara mjesečno.</p> <p>Skoro petina domova u Dubaiju vrijedjela je preko milion dolara prošle godine, navela je konsultantska kuća <i>Knight Frank</i>. Investitori se utrkuju da izgrade još luksuznijih stanova.</p> <p>Ovaj stalni rast doveo je do povećanja kirija u svim segmentima. Kratkoročni najam se do kraja godine očekuje da poraste za 18% u odnosu na 2024, prema podacima online agencije <i>Colife</i>.</p> <p>Većina stranih radnika s kojima je AP razgovarao kazali su da mjesečno zarađuju između 300 i 550 dolara. U siromašnijim četvrtima, kažu, pregrađeni stanovi obično se iznajmljuju za 220 do 270 dolara, dok jedan krevet na sprat u zajedničkoj prostoriji košta upola manje. Ako se dijeli s više osoba, cijena može pasti – ili porasti, u zavisnosti od veličine i lokacije. U svakom slučaju, to je daleko ispod prosječne cijene iznajmljivanja jednosobnog stana, koja, prema firmi <i>Engel &amp; Völkers</i>, iznosi oko 1.400 dolara mjesečno.</p> <p>UAE, kao i druge zemlje Zaliva, zavise od slabo plaćenih radnika iz Afrike i Azije – za izgradnju, čišćenje, čuvanje djece i vožnju taksija. Samo državljani Emirata, kojih ima devet puta manje od stranih stanovnika, imaju pravo na niz državnih benefita, uključujući finansijsku pomoć za smještaj.</p> <p>Zakon obavezuje velike poslodavce – od građevinskih firmi do hotela i fabrika – da obezbijede smještaj radnicima koji zarađuju ispod 400 dolara mjesečno. Većinu te zarade radnici šalju svojim porodicama u matičnim zemljama.</p> <p>Ipak, mnogi migranti rade neformalno, što njihove uslove stanovanja čini teškim za regulaciju, kaže <b>Štefen Hertog</b>, stručnjak za tržišta rada u Zalivu sa Londonske škole ekonomije. Ova akcija će, kaže on, dodatno povećati njihove troškove stanovanja i stvoriti „veliki stres ljudima koji su ionako u vrlo nesigurnoj situaciji“.</p> <p>Hasan, 24-godišnji čuvar iz Ugande, dijeli krevet u pregrađenom stanu s prijateljem. Za sada ih vlasti nijesu otkrile, ali, kako kaže, ima razloga za strah.</p> <p>- Mogu ti narediti da ideš bez ikakve alternative, bez mjesta gdje da odeš – priča Hasan.</p> <h2><b>Požari i dalje prijetnja u Dubaiju</b></h2> <p>Dubai je i ranije sprovodio akcije protiv prenatrpanih stanova, posebno nakon serije požara u visokim zgradama koje su bile obložene lako zapaljivim materijalom. Najnovija serija inspekcija pokrenuta je nakon junske vatre u 67-spratnoj kuli u naselju Dubai Marina, gdje su neki stanovi bili pregrađeni.</p> <p>Više od 3.800 ljudi bilo je primorano da napusti zgradu, u kojoj je tada bilo 532 zauzeta stana, navodi se u policijskom izvještaju. To znači da je u prosjeku sedam osoba živjelo u svakom stanu – bilo da je riječ o jednosobnim, dvosobnim ili trosobnim jedinicama. Desetine stanova postale su neupotrebljive.</p> <p>U tom požaru nije bilo težih povreda. Međutim, u jednom drugom požaru 2023. godine u četvrti Deira poginulo je najmanje 16 ljudi, a devetoro je povrijeđeno – takođe u stanu za koji se vjeruje da je bio pregrađen.</p> <p>Eboni, 28-godišnja radnica iz Gane koja preživljava radeći povremene poslove, nedavno je morala da napusti pregrađeni stan nakon što su ga vlasti otkrile. Živjela je u uskom prostoru s cimerkom koja je spavala iznad nje na krevetu napravljenom od šperploče.</p> <p>Sada je u drugom stanu – jednoj prostoriji u kojoj živi još 14 ljudi, a ponekad i više od 20, jer se smjenjuju i dijele krevete. Sa svojom zaradom od oko 400 dolara mjesečno, kaže da nema drugu opciju, ali strahuje da bi opet mogla da bude izbačena.</p> <p>- Ne znam šta žele da radimo. Možda ne žele da većina ljudi poput nas bude ovdje u Dubaiju - kaže Eboni.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kako Dubai sprovodi oštre mjere protiv prenatrpanih i improvizovanih stanova

<p>Učenik Gimnazije "Slobodan Škerović" <b>Aleksa Damjanović </b>osvojio je bronzanu medalju. Riječ je o prvom odličju za Crnu Goru na tom takmičenju.</p>
<p>Pored Alekse, crnogorski tim činili su i<b> Lana Backović</b> (Gimnazija „Slobodan Škerović“, Podgorica),<b> Isidora Mrdak</b> (Gimnazija „Petar I Petrović Njegoš“, Danilovgrad) i <b>Janko Orbović</b> (Gimnazija „Stojan Cerović“, Nikšić).&nbsp;</p>
<p>Kako je saopšteno iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, učenike su pripremali istaknuti profesori prof. dr <b>Željko Jaćimović</b> sa Metalurško-tehnološkog fakulteta i prof. dr <b>Miljan Bigović</b> sa Prirodno-matematičkog fakulteta.</p>
<p>- Ovim izvanrednim rezultatom, mladi hemičari još jednom su potvrdili da Crna Gora ima izuzetne talente i potencijal za međunarodnu afirmaciju u nauci - naveli su oni.</p>

Aleksa Damjanović osvojio bronzu za Crnu Goru na Olimpijadi iz hemije

<p>Uprkos operaciji vatrogasaca koja je trajala šest sati, na neboderu se i dalje može vidjeti dim te je rečeno da on nastaje zbog operacija hlađenja u sklopu procesa gašenja požara.</p> <p>Mjere kontrole ostaju na snazi, a vatrogasne ekipe u potpunosti upravljaju situacijom, prenosi Dubai Media.</p> <p>Prema izvještaju Khaleej Timesa, stotine stanara je izjavilo da nijesu radili požarni alarmi. Mnogi od njih su morali koristiti liftove kako bi pobjegli nakon što je gust dim ispunio stepenice.</p> <p>- Bio sam na 24. spratu sa suprugom kada smo oko 21:45 sati osjetili da nešto gori. Provjerili smo stan, ali ništa nijesmo našli. Vidjeli smo s balkona vatrogasce i ljude napolju. Zvao je prijatelj i rekao da ne može ući zbog požara. Obezbjeđenje nam je samo reklo da izađemo kada smo ih pozvali - rekao je jedan stanovnik za Khaleej Times.</p> <p>Mnogi od stanovnika još čekaju vijesti da li se mogu vratiti domovima, dok su neki u bolnici zbog jakog dima. Srećom, niko od njih nije prijavio ozbiljnije povrede, piše Klix.ba.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250614160652_2acbcba65c25f117738c970f27afda775ccda9289315fc1b70829689ba57e6f7.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250614160652_2acbcba65c25f117738c970f27afda775ccda9289315fc1b70829689ba57e6f7" data-rendition-name="original" width="287" height="433" loading="lazy" alt="dubai požar"></figure>

Ogroman požar zahvatio neboder u Dubaiju, evakuisani stanari sa 67 spratova

<p>Uprava policije (UP) Crne Gore je na ovogodišnjem prestižnom Svjetskom policijskom samitu koji okuplja čelnike policijskih organizacija i eksperte iz oblasti bezbjednosti iz cijelog svijeta, a koji se održao od 13. do 15. maja u Dubaiju, osvojila drugo mjesto u okviru zvaničnih nagrada koje se dodjeljuju najboljim policijskim institucijama i praksama iz cijelog svijeta, saopšteno je iz UP.&nbsp;</p>
<p>Ova prestižna nagrada, kako navode, predstavlja priznanje za posvećen rad, profesionalnost i dostignuća Uprave policije Crne Gore u oblasti bezbjednosti i međunarodne saradnje.&nbsp;</p>
<p>- Priznanje i osvojeno drugo mjesto na ovom prestižnom svjetskom samitu je povrda međunarodne zajednice o značaju postignutih rezultata Uprave policije i državnog tužilaštva u oblasti borbe protiv krijumčarenja narkotika i kriminala na transnacionalnom nivou - ističe se u saopštenju.&nbsp;</p>
<p>Drugo mjesto, navode, u kategoriji u kojoj su učestvovale brojne renomirane policijske službe iz različitih država svijeta potvrđuje da Uprava policije Crne Gore zauzima značajno mjesto u okviru međunarodne obavještajne zajednice.</p>
<p>- Ova nagrada za mene i moje kolege ne predstavlja samo priznanje već i dodatni motiv da se sa još većom snagom, energijom i entuzijazmom suprotstavimo i nastavimo sa borbom protiv organizovanog kriminala kako na nacionalnom, tako i u međunarodnim okvirima i budemo zamajac u stubu bezbjednosti kroz regionalne i međunarodne inicijative i damo puni doprinos vladavini prava - istakao je v.d. direktora<b> Lazar Šćepanović </b>ovim povodom, zahvaljujući se organizatorima na ukazanom priznanju, kao i svim pripadnicima Uprave policije koji svakodnevnim radom doprinose jačanju bezbjednosti.</p>
<p>Oni su naveli i da će Uprava policije Crne Gore nastaviti svoju misiju u borbi protiv svih oblika kriminala kao i sprovođenju aktivnosti jasno definisanih nacionalnim prioritetima i usklađivanju istih sa međunarodnim standardima, prihvatanjem i realizacijom najboljih praksi u cilju podizanja nivoa bezbjednosti, modernizacije policije, unapređenja rada i jačanja povjerenja građana.</p>

Uprava policije osvojila drugo mjesto na Svjetskom policijskom samitu u Dubaiju

<p>Nastavlja se hajka, plasiranje laži i zloupotreba institucija u svrhu obračuna sa političkim neistomišljenicima. Obaveza nam je da skrenemo pažnju na neistinite i maliciozne tvrdnje Agencije za sprječavanje korupcije(ASK) koja usljed nedostatka hrabrosti da se obračuna sa funkcionerima koji su napravili višemilionsku štetu državi jeftino konstruiše priču oko smještaja, hrane i pića potpredsjednika Građanskog pokreta URA <b>Filipa Adžića </b>- saopštili su i Građanskog pokreta URA.</p>
<p>Dodali su da u spisima predmeta kod ASK-a postoje dva dopisa Generalnog sekretarijata Vlade Crne Gore da Adžić na putovanje u Dubai nije išao kao javni funkcioner u vršenju javne funkcije bez obzira na to što je svoje vrijeme iskoristio da posjeti paviljon Crne Gore na EXPO2020 i da se neformalno na ručku sastane sa čelnikom kraljevskog suda u Dubaiju gdinom Muhamedom Al Šaibaniem.&nbsp;</p>
<p>- Sve navedeno je jasno dokumentovano u spisima predmeta, a pomenuti susreti i posjeta paviljonu Crne Gore prezentovani su javnosti od samog gospodina Adžića. Sva sadržina teksta kontaminirana je paušalnim i krajnje proizvoljnim navodima, bez jednog jedinog dokumenta ili računa koji potvrđuje tvrdnje ASK-a, zbog čega ćemo podnijeti tužbu protiv ASK-a koji je podlegao političkom pritisku i objavljivanjem neistina povrijedio pravo ličnosti - stoji u saopštenju GP URA.</p>
<p>Kako je Adžić na putovanje išao u privatnoj režiji, ističu da govora nema o bilo kakvoj obavezi da ASK-u prijavljuje sa kim je provodio vrijeme, šta je pio, jeo i koje turističke atrakcije je posjetio.&nbsp;</p>
<p>- Javnosti radi, moramo dati na znanje malicioznim pojedincima da se u smislu odredbi Zakona o sprečavanju korupcije poklonom smatra isključivo onaj poklon koji je u vezi sa vršenjem javne funkcije, dok u konkretnom slučaju o tome ne može biti riječi što se jasno vidi iz dopisa Generalnog sekretarijata Vlade Crne Gore - zaključuju iz URA u saopštenju.</p>

URA: Podnijećemo tužbu protiv ASK-a, Adžić u Dubai išao u privatnoj režiji

<p>Poslanik Građanskog pokreta URA <b>Filip Adžić</b> prekršio je Zakon o sprečavanju korupcije kada je pošao na darovani put u Dubai i Abu Dabi u decembru 2021, što je morao da odbije ili da stranom poklodavcu saopšti da takav poklon ne može da primi - utvrdila je Agencija za sprečavanje korupcije.</p>
<p>Adžić je na ova putovanja isao kao član kabineta tadašnjeg potpredsjednika Vlade <b>Dritana Abazovića</b>.</p>
<p>U odluci koju potpisuje vršilac dužnosti direktora Agencije za sprečavanje korupcije <b>Dušan Drakić</b> navodi se da je Adžić prekršio član 18 stav 1 i član 19 stav 1 Zakona o sprečavanju korupcije.</p>
<p>- Jer je u vezi sa vršenjem javne funkcije primio poklon koji nije ni protokolarni ni prigodni, a koji se odnosio na plaćanje troškova puta u radnoj posjeti u Dubai i Abu Dabi (UAE) u decembru 2021. godine, a dužan je bio da isti odbije ili saopšti poklonodavcu da poklon ne može da primi - navodi se u dokumentu.</p>
<p>U obrazloženju se navodi da nije "odbio troškove putovanja kao poklon", kao i da ASK-u nije podnijet izvod iz evidencije poklona shodno zakonskim odredbama.</p>
<p>Adžić je poklon dobio od čelnika kraljevskog suda i izvršnog direktora IDC korporacije iz Dubaija <b>Muhamed Al Šaibani.</b></p>
<p>Navodi se da je vrijednost poklona premašila 50 eura, pa je poklon, kako je pojašnjeno, bio dužan da odbije. </p>
<p>Agencija za sprečavanje korupcije, kako navodi Portal Anlitika, drugi put odlučivala u ovom slučaju, nakon što je Upravni sud po tužbi Mreže za afirmaciju nevladinog sektora utvrdio da prethodno rukovodstvo na čelu sa <b>Jelenom Perović</b> nije pravilno utvrdilo stanje.</p>

ASK: Adžić prekršio Zakon o sprečavanju korupcije, morao da odbije poklonjeni put u Dubai

<p>Na najvišoj zgradi na svijetu, Burdž Kalifi u Dubaiju, večeras je prikazana zastava Crne Gore, saopšteno je iz Vlade Crne Gore.</p>
<p>- U čast posjete predsjednika Vlade <b>Milojka Spajića </b>Ujedinjenim Arapskim Emiratima na najvišoj zgradi na svijetu Burdž Kalifi u Dubaiju večeras je prikazana zastava Crne Gore - naveli su iz Vlade na mreži Iks.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FVladaCG%2Fstatus%2F1906400764454441435%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1906400764454441435%7Ctwgr%5Ea805e8455d1b7a587c04fe424ebcd0bd0b8f1915%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vlada: Zastava Crne Gore prikazana na najvišoj zgradi na svijetu

<p>Jačanje saradnje sa Masdarom, kao globalnim liderom u oblasti obnovljivih izvora energije, izuzetna je prilika za Crnu Goru da ubrza svoju energetsku tranziciju i postane regionalni lider u oblasti održive energije - zaključeno je na sastanku premijera <b>Milojka Spajića</b> sa predstavnicima Masdara, državne kompanije Ujedinjenih Arapskih Emirata.</p>
<p>Jednu od najbrže rastućih svjetskih kompanija za obnovljivu energiju, kako se navodi u saopštenju, predstavljali su izvršni direktor <b>Mohamed Džamil al Ramahi</b> i članovi menadžmenta <b>Abdula Zajed</b>, <b>Amine El Hamzaoui</b>, <b>Ali Alšimari</b> i <b>Omar Al Teneliji</b>.</p>
<p>Spajić je, kako navode iz Vlade, rekao da je Crna Gora sa svojim bogatim obnovljivim izvorima energije i ambicioznim ciljevima dekarbonizacije otvorena za investicije u sektoru obnovljivih izvora energije, dodajući da novi zakonski okvir stvara povoljno okruženje za ulaganja i omogućava bržu i efikasniju realizaciju projekata.</p>
<p>- Propisima je definisana obaveza Crne Gore da do 2030. godine dostigne 50 odsto udjela energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj finalnoj potrošnji, u skladu sa ciljevima Energetske zajednice. Očekujemo nove investicije, a novi zakoni doprinijeće maksimalnom korišćenju raspoloživih resursa i snižavanju troškova proizvodnje električne energije - istakao je Spajić.</p>
<p>Istovremeno to će, kako je dodao, doprinijeti diversifikaciji cjelokupnih resursa i podsticanju crnogorske ekonomije.</p>
<p>Džamil al Ramahi ocijenio je značajnim podsticajni zakonodavni okvir Crne Gore, kao i potencijale za distribuciju putem podvodnog kabla i planove za dupliranje tog resursa.</p>
<p>- Strane su se usaglasile sa potrebom intenziviranja saradnje kroz razmjenu informacija o potencijalnim projektima U Crnoj Gori, u kojima je Masdar izrazio veliku zainteresovanost da učestvuje - ističu iz Vlade.</p>
<p>Iz ove kompanije podsjetili su da su, kao pionir u unapređenju oblasti čiste energije i ključni pokretač vizije UAE kao globalnog lidera u obnovljivim izvorima, razvili projekte u više od 40 zemalja na šest kontinenata.</p>
<p>- Poseban značaj u razvoju održivog razvoja, kako su istakli, predstavljaju inovacije u oblasti solarne energije, vjetra, skladištenja energije, pretvaranja otpada u energiju i geotermalne energije - navode iz Vlade.</p>
<p>U Crnoj Gori je kompanija Masdar Energy B.V. iz Holandije, čiji je osnivač kompanija Masdar sa sjedištem u Abu-Dabiju, jedan od vlasnika vjetroelektrane Krnovo.&nbsp;</p>
<p>- Ova vjetroelekrana snabdijeva električnom energijom oko 45.000 domaćinstava i raseljava oko 80.000 tona emisije ugljenika godišnje. Procjenjuje se da proizvodi 200 gigavata električne energije godišnje - ističu iz Vlade.</p>

Spajić: Crna Gora jako privlačna za ulaganje u obnovljive izvore energije

<p>Smjela vizija razvoja, čvrsta posvećenost ulaganju u ljude, uz nove srandarde međunarodne saradnje, učiniće Crnu Goru izuzetnom i državom izvanrednih mogućnosti i dostignuća - poručio je premijer <b>Milojko Spajić</b> na Svjetskom samitu vlada 2025. u Dubaiju.</p>
<p>Samit, koji, kako je precizirano u saopštenju, okuplja više od 30 šefova država i vlada, 140 vladinih delegacija i više od 6.000 učesnika, analizira ključne izazove i prilike u svijetu koji se ubrzano mijenja.</p>
<p>Spajić je, govoreći na Forumu posvećenom uslugama vlada, kazao da svaki uspjeh počinje smjelom vizijom i čvrstom posvećenošću ulaganju u ljude.</p>
<p>- Jedna od naših ključnih inicijativa je ISKRA – revolucionarni nacionalni program čiji cilj je podizanje nivoa digitalne pismenosti širom Crne Gore. Međutim, ISKRA nije samo obrazovni poduhvat. Ona simbolizuje našu posvećenost povezivanju vještina sa prilikama. Cilj nam je da svaki građanin ne samo da ima pristup vještinama, već i sredstva da istražuje prilike koje će mu pomoći da dostigne svoj puni potencijal - kazao je Spajić.</p>
<p>Ova ambicija, kako je dodao, prevazilazi granice Crne Gore i taj projekat biće jedinstven u tom dijelu svijeta.</p>
<p>Šef Vladinih usluga Ujedinjenih Arapskih Emirata <b>Mohamed Bin Taliah</b> citirao je predsjednika Vlade UAE: „Budućnost pripada onima koji je mogu zamisliti, osmisliti i izvesti".&nbsp;</p>
<p>- Budućnost ne čeka. Budućnost se može dizajnirati i graditi danas - naveo je on.</p>
<p>Ove riječi, kako je kazao Bin Taliah, savršeno odražavaju misiju samita – platforme koja služi kao katalizator za međusobnu interakciju i razmjenu iskustava u stvaranju javnih usluga.</p>
<p>- Ove usluge nijesu samo digitalne, već i pametne, s posebnim naglaskom na korisnika, osmišljene kako bi zadovoljile stvarne potrebe ljudi - istakao je Taliah.</p>
<p>Spajić je rekao da Crna Gora pravi smjele korake ka digitalnoj modernizaciji, ulažući u sisteme koji unapređuju transparentnost, efikasnost i pružanje usluga i dodao da je naša država spremna da testira i primijeni inovativna rješenja.</p>
<p>- Iako mali po broju stanovnika, bogati smo talentom i ambicijom. Naša kreativnost i odlučnost omogućavaju nam da nove ideje pretočimo u rezultate. Da bismo otključali ovaj potencijal, moramo se suočiti s realnošću da naši državni sistemi često guše inovacije i prilagodljivost. Potrebna je promjena culture upravljanja – prelazak sa procesa koji daju prioritet usklađenosti na one koji daju prioritet rezultatima. Moramo naše birokratske okvire učiniti agilnijim, podstičući saradnju između onih koji planiraju i sprovode javne politike, kako bismo omogućili djlotvorne promjene - kazao je Spajić.</p>
<p>Nažalost, kako je dodao, svjedoci smo kako dezinformacije mogu potkopati povjerenje u naše institucije.&nbsp;</p>
<p>- Problem nije samo u dezinformacijama, već i u tome što se previše ljudi osjeća otuđeno od svojih vlada. Da bismo se borili protiv toga, potrebni su nam efikasni sistemi koji rade u korist građana, promovišući transparentnost i odgovornost, dok prihvatamo inovativni duh koji pokreće napredak - poručio je Spajić.</p>
<p>On je podsjetio da se Crna Gora suočila i sa određenim izazovima, uključujući značajne sajber prijetnje.</p>
<p>- Ovo iskustvo istaklo je važnost saradnje u jačanju naše infrastrukture i sajber-bezbednosnih kapaciteta. Uz podršku Evropske unije, u Podgorici, smo otvorili Centar za sajber kapacitete Zapadnog Balkana (WB3C). Zajedno možemo izgraditi budućnost koja ne samo da prihvata izuzetno, već ga podstiče u svakom dijelu svijeta - zaključio je Spajić.</p>
<p>Forum vladinih usluga sazvao je svjetske lidere iz javnog i privatnog sektora kako bi osmislili budućnost državnih usluga u svjetlu nobih tehnologija, istražujući sve veća očekivanja građana.</p>

Spajić najavio državnu akademiju ISKRA: Ponudićemo građanima znanja i vještine za 21. vijek

<p>Razmatrana je mogućnost donacije virtuelne, odnosno pametne policijske stanice kao jednog od segemenata unapređenje rada Uprave policije - navodi se u saopštenju povodom posjete vršioca dužnosti direktora Uprave policije <b>Lazara Šćepanovića</b> Ujedinjenim Arapskim Emiratima - Dubaiju.</p>
<p>On je, kako je precizirano, sa delegacijom boravio u Dubaiju od 31. januara do 6. februara, a na poziv direktora Policije Dubaija, gospodina Abdulaha Al Marija.</p>
<p>Posebna tema njihovog razgovora bila je, kako je istaknuto, implementacija savremenih tehničko-tehnoloških rješenja u radu Uprave policije.&nbsp;</p>
<p>Boravak u Dubaiju bio je prilika da se Šćepanović upozna sa mogućnostima rada virtuelne policijske stanice i prednostima koje pruža građanima.</p>
<p>- Uvođenjem ovog teničko-softverskog rješenja građanima i turistima bi bilo omogućeno da značajan set usluga i aktivnosti koje su izvorno u nadležnost policije, ali i dio svojih obaveza poput plaćanja novčanih kazni, ostvare elektronskim putem, u digitalnom okruženju, bez odlaska u policijsku stanicu, putem višejezičnih portala, uz mogućnost onlajn kontakta i komunikacije sa Dežurnom službom Uprave policije - ističu iz Uprave policije.</p>
<p>Delegacija je, kako se dodaje, tokom posjete pratila i učešće Specijalne jedinice policije predvođene komandantom <b>Milošem Rakonjcem </b>na prestižnom UAE SWAT Challenge takmičenju elitnih jedinica, na kojem je učestovalo 105 timova elitnih jedinica iz 47 zemalja svijeta.</p>
<p>- Potencijal i kvalitet tima Specijalne jedinice policije koji je prepoznat tokom takmičenja je pokazao opravdanost strukturnog prestruktuiranja i reforme Uprave policije i izdvajanja Specijalne jedinice policije kao samostalne organizacione jedinice. Istovremeno, takmičenje je bilo i prilika da se sagledavaju mogućnosti za unapređenje kapaciteta Specijalne jedinice policije, posebno u odnosu na modernizaciju opreme i specijalističke obuke policijskih službenika, ali i da se ostvare i kontakti sa pripadnicima drugih eltinih jednica u cilju razmjene znanja i iskustava - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Ovo je, kako se ističe, bila i prilika da Šćepanović, kroz prisustvo na takmičenju i podršku učesnicima, iskaže opredijeljenost i posvećenost menadžmenta Uprave policije da i u narednom periodu pruži puni doprinos jačanju kapaciteta ove organizacione jedinice, a sve sa ciljem njenog kadrovskog i materijalno-tehničkog jačanja i podizanja nivoa osposobljenosti za izvršenje najsloženijih policijskih aktivnosti.</p>
<p>- Međusobno poštovanje i uvažavanje između Policije Dubaija i Uprave policije Crne Gore najbolje potvrđuje činjenica i ujedno privilegija da je komandant Specijalne jedinice policije od organizatora pozvan da na narednom UAE SWAT Challenge takmičenju 2026. bude jedan od sudija i dio organizacionog tima zajedno sa respektabilnim predstavnicima drugih zemalja - naglasili su iz Uprave policije.</p>
<p>Obje strane, kako dodaju, pozdravile su prijateljske odnose i do sada uspješnu saradnju policijskih službi, ali i istakli opredijeljenost za dalje jačanje odnosa u narednom periodu.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DFcO0C296bgQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Šćepanović u Dubaiju: Razmatrana donacija pametne policijske stanice

<p>Poljski predsjednik <b>Karol Navrocki </b>zatražio je ratnu odštetu od Njemačke tokom današnjeg obilježavanja godišnjice početka Drugog svjetskog rata, tvrdeći da bi to postavilo nove temelje poljsko-njemačkih odnosa.</p>
<p>- Kako bismo izgradili partnerstvo zasnovano na istini i dobrim odnosima, moramo se pozabaviti pitanjem odštete od njemačke države koju, kao poljski predsjednik, nedvosmisleno zahtijevam, za zajedničko dobro- rekao je Karol Navrocki.</p>
<p>Kaže da odšteta nije alternativa istorijskom zaboravu.</p>
<p>- Poljska, kao država na prvoj liniji fronta, kao najvažnija zemlja na istočnom krilu NATO-a, treba pravdu, istinu i jasne odnose s Njemačkom, ali takođe trebamo odštetu od njemačke države- naveo je.</p>
<p>Ove izjave dao je tokom ceremonije na poluostrvu Westerplatte u sjevernoj Poljskoj, gdje je prije 86 godina granatiranje njemačkog bojnog broda Schleswig-Holstein označilo početak Drugog svjetskog rata u Evropi. Na ceremoniji su bili prisutni i poljski premijer <b>Donald Tusk</b> te visoki državni dužnosnici i ministri.</p>
<h3>Tusk: Moramo razumjeti ko je naš neprijatelj, a ko saveznik</h3>
<p>Za razliku od predsjednika, Tusk se fokusirao na aktuelne izazove, naglašavajući da Poljska mora jasno prepoznati svoje neprijatelje. Westerplatte je opisao kao "sveto mjesto" za odavanje počasti nacionalnim herojima i podsjetnik da Poljska nikada više ne smije postati žrtva strane agresije.</p>
<p>- Moramo biti mudri i razumjeti ko je naš neprijatelj, a ko saveznik. Moramo dobro razumjeti odakle danas dolazi ova velika prijetnja i s kim se trebamo ujediniti u naporima da branimo Poljsku, cijeli zapadni svijet, našu civilizaciju, civilizaciju slobode- rekao je Tusk u svom govoru, prenosi agencija PAP.</p>
<p>Tusk je naveo NATO i evropske zemlje kao ključne saveznike Poljskoj suočenoj s rastućim regionalnim tenzijama i povećanim prijetnjama iz Rusije.</p>

Poljski predsjednik: Zahtijevam ratnu odštetu od Njemačke

<p>Autonomija univerziteta više ne postoji, studenti se hapse na pragu svojih fakulteta, poručili su studenti nakon što je večeras policija upala u univerztiteske kampuse nakomn komemorativnih šetnji.</p>
<p>Širom Srbije obilježeno je 10 mjeseci od pada nadstrešnice na Željezničkoj stanici kada je poginulo 16 ljudi.<br/>
Zborovi su ranije danas pozvali građane da se okupe i održe 16 minuta tišine u 11.52, u vrijeme kada se srušila nadstrešnica. Istim povodom, ali od 19 sati, srednjoškolci su pozvali građane da se okupe u kampusu Univerziteta u Novom Sadu.</p>
<p>I u Beogradu studenti i đaci u blokadi organizovali su komemorativnu šetnju. Okupljanja i 16 minuta tišine organizovani su i u ostalim gradovima u Srbiji.</p>
<p>Nakon komemorativne šetnje više hiljada građana Novog Sada i odavanja pošte stradalima u padu nadstrešnice, više policijskih vozila krenulo je u pravcu kampusa. Navodno su upotrjiebljeni pendreci i šok bombe.</p>
<p>Policija u opremi za razbijanje demonstracija je intervenisala kod DIF-a, a na zvaničnom profilu studenata u blokadi Fakulteta tehničkih nauka objavljeno je da je akcija policije očigledno koordinisana.</p>
<p>- Niti jedan razlog nije postojao da krenu da jure i prebijaju ljude, sem dobacivanja. Septembar je stigao- navodi se u objavi.</p>
<p>Studenati u blokadi Medicinskog fakulteta u Novom Sadu na društvenoj mreži Iks saopštili su da je Kampus novosadskog Univerziteta okupiran.</p>
<p>- Okruženi smo kordonima sa svih strana, ne može se ući ni izaći. Naš PP tim je sprečen da pruža prvu pomoć. Autonomija univerziteta više ne postoji, studenti se hapse na pragu svojih fakulteta- navodi se u objavi studenata.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fblokada_mfns%2Fstatus%2F1962620277377880558%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1962620277377880558%7Ctwgr%5E1743e6e165c56aa2d3ffebab3a727f427974d5ff%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Građani su potisnuti do kampusa. Navodno su upotrijebljeni pendreci i šok bombe, a na snimcima koji kruže društvenim mrežama mogu se čuti topovski udari.</p>
<p><br/>
&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fftn_se_budi%2Fstatus%2F1962620408768721108%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1962620408768721108%7Ctwgr%5E1743e6e165c56aa2d3ffebab3a727f427974d5ff%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>&nbsp;</p>

Neredi na ulicama u Novom Sadu i Beogradu, policija upala u univerzitetske kampuse, čuju se topovski udari

<p>Poslanik Socijaldemokrata<b> Boris Mugoša</b> reagovao je povodom izjave potpredsjednika Skupštine <b>Borisa Pejovića</b>, u kojem je, kako ističe, etiketirao opoziciju što je krajnje neprijmjereno.</p>
<p>Mugoša je na mreži X napisao da potpredsjednik Skupštine (koji u ovoj funkciji predstavlja Skupštinu a ne samo poslanike vlasti) u saopštenju koji je objavljen na sajtu Skupštine etiketira opoziciju što je krajnje neprimjereno i da bi trebalo da zna da su upravo zahvaljujući glasovima opozicije izglasane određene obaveze sa EU agende a da je zbog djelovanja većine u Parlamentu usporena planirana dinamika zatvaranja poglavlja.</p>
<p>- Potpredsjednik Skupštine ne iznosi stav povodom činjenice da 15 mjeseci nakon isteka mandata sudiji Gogiću Skupština nije izabrala sudiju Ustavnog suda; da trenutno u Ustavnom sudu imamo 4 od 7 sudija; da nakon 9 mjeseci od podnošenja ostavki članova Tužilačkog savjeta Skupština nije izabrala nove; da nisu u Skupštini izabrani viceguverneri iako za predložene kandidate niko nije imao zamjerke; da članovi Savjeta Centralne banke nisu izabrani kao i članovi Savjeta AEM-a i druga za proces EU veoma važna imenovanja koja su zakočena zbog političke trgovine partija većine… Pod četiri: Potpredsjednik Skupštine ne komentariše zašto je CG zbog kašnjenja u reformama umjesto 18 dobila 10 miliona eura od EU…- ističe Mugoša.</p>
<p>Dalje kako navodi Mugoša, potpredsjednik Skupštine ne komentariše promjenu enterijera Skupštine sa simbolima koji produbljuju podjele u našem društvu, dok se uklanjaju crnogorski grbovi i zastave…</p>
<p>- Potpredsjednik Skupštine govori o evropskim vrijednostima a ne komentariše da li u te vrijednosti spada afirmacija ratnih zločinaca i retrogradnih ideologija, istorijski revizionizam… Pod sedam: Potpredsjednik Skupštine upoređuje broj zatvorenih poglavlja a preskače da kaže da je trebalo prvo otvoriti 33 poglavlja što se ne bi nikad desilo sa ovakvom većinom jer njen značajan dio nije suštinski za EU a formalno i suštinski nije za NATO i sve su ranije radili da koče te procese… I na kraju: nisam znao da potpredsjednika Skupštine, koji ima političkog iskustva, toliko raduje izjava da ako zatvorimo sva poglavlja do kraja 2026. godine onda je moguće da budemo članica 2028. jer smo to odavno znali a da je sve ovo što se dešava po CG pokazatelj kako on kaže “odlučnosti i političke volje proevropske vlasti- zaključuje Mugoša.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBorisMugosa%2Fstatus%2F1962611781634834605%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1962611781634834605%7Ctwgr%5Ea3769e5430273419a7280c7fd44af2a68a53040e%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mugoša Pejoviću: Etiketiranje opozicije neprimjereno, posebno jer su zahvaljujući njoj izglasane određene EU obaveze

<p>Pozdravljam izjavu <b>Marte Kos </b>da bi Crna Gora već 2028. godine mogla postati članica Evropske unije. To je još jedna potvrda da idemo u dobrom pravcu i da su naši napori prepoznati od strane Evropske komisije, kazao je potpredsjednik Skupštine <b>Boris Pejović</b>.</p>
<p>Kako navodi, za nepune dvije godine rada Skupštine i Vlade zatvoreno je više pregovaračkih poglavlja nego što je opozicija uspjela u više od decenije dok je bila na vlasti.</p>
<p>- Razlika je jasna – dok smo mi pokazali odlučnost, rezultate i političku volju, oni su fingirali reforme i zaustavili evropski put. Deklarativno su se predstavljali kao proevropska vlast, ali u praksi nijesu uradili ništa. Zato je Crna Gora godinama stajala u mjestu- naveo je Pejović.</p>
<p>Kako je dodao, danas, prvi put nakon dugo vremena, Crna Gora ima realnu perspektivu da postane članica EU.</p>
<p>- Nastavićemo sa reformama, jer građani zaslužuju evropski standard, evropske vrijednosti i državu koja je dio evropske porodice- poručio je Pejović.<br/>
&nbsp;</p>

Pejović o izjavi Kos: Zatvoreno više poglavlja nego što je opozicija uspjela u više od decenije dok je bila na vlasti

<p>U selu Petnjica nadomak Šavnika, na tlu suverene države, juče su se, u okviru Dana Radovana Bećirovića Trebješkog, a uz podršku šefa crnogorskog &nbsp;parlamenta <b>Andrije Mandića</b>, te podršku Crkve Srbije, vijorile zastave druge zemlje, slavili osuđeni ratni zločinci, pjevale strane himne, klicalo "srpskom svetu". Sve je to, vjerovali ili ne, obezbjeđivala crnogorska policija.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250901090948_cec0c3afc21e89717a3010ab29462341dbc43b41e491d21b1ea55799472d5e14.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250901090948_cec0c3afc21e89717a3010ab29462341dbc43b41e491d21b1ea55799472d5e14" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države"> <figcaption>Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države<span>(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>U Petnjici, rodnom mjestu osuđenog ratnog zločinca Radovana Karadžića, održana je manifestacija recitala, poezije, gusala, u kojoj je Karadžić predstavljen kao "čestiti predsjednik" i "vrhovni komandant Vojske Republike Srpske", dok su govornici slavili njegove "zasluge" i "borbu za očuvanje srpskih ognjišta". Sve je bilo ispraćeno pjesmama o "svetom Kosovu" i "nepresušnoj mržnji" prema svemu što nije srpsko, te veličani boraca sa Košara. Sve je to fotografijama i video snimcima zabilježio i Portal ETV.&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FEhbxa8ThC1E&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>VELIČANJE RATNOG ZLOČINCA</h2> <p>Da podsjetimo, veličali su juče Karadžića, koji je pravosnažno osuđen za genocid, teror i sistematsko uništavanje čitavih zajednica u Bosni i Hercegovini.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjCl-BogP2lQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju (MKTJ / ICTY) optužio je Karadžića za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti. Godinama se skrivao, a uhapšen je tek 2008. u Beogradu, gdje se krio pod lažnim identitetom kao „doktor Dabić“.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250901090948_5c8ec8cef25dd48fa8de56e6f7ffebf004c99f9e4a5de7babfc11d37087ff5b7.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250901090948_5c8ec8cef25dd48fa8de56e6f7ffebf004c99f9e4a5de7babfc11d37087ff5b7" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države"> <figcaption>Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države<span>(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</span><span></span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Suđenje mu je počelo 2009. godine u Hagu, a presuda je donijeta 2016. godine, kasnije potvrđena i pooštrena 2019. pred Mehanizmom za međunarodne krivične sudove (MICT). On je 2016. osuđen na 40 godina zatvora, dok mu je 2019. godine kazna preinačena u doživotni zatvor.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250901090948_63171be97b7c521407c31985bb5ff5799fccd6a327b92ab6351fe2960fb90d6d.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250901090948_63171be97b7c521407c31985bb5ff5799fccd6a327b92ab6351fe2960fb90d6d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1415" loading="lazy" alt="Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države"> <figcaption>Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države<span>(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Gotovo isti scenario ponovio se i u Šavniku. U Centru za kulturu održano je "epsko veče posvećeno", kako napisaše, "herojima Paštrika i Košara i slavnoj vojsci Republike Srpske". Prisutni su bili šef crnogorskog parlamenta i prvi čovjek NSD Andrija Mandić, jedan od mitropolita Crkve Srbije Metodije, funkcioneri Nove srpske demokratije, gosti iz Srbije i Republike Srpske... Dominirale su majice sa napisima Srpska dobrovoljačk garda, ikonografija sa tri podignuta prsta, slavljenje ratnih simbola i pjevanje himne druge države: "Bože pravde", pa je veče nastavljeno sa "Tamo daleko", "Onamo, 'namo".</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FD2nzQQePgLQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jedini znak da se sve to dešava u Crnoj Gori bio je geografski - sve ostalo govorilo je suprotno. Mnogo vozila je na teritoriji Petnjice bilo sa registarskim oznakama iz Srbije. Prema tvrdnjama izvora Portala ETV, na teritoriji Petnjice i Šavnika juče su bile i "agenture" iz Srbije, odnosno iz BIA, ali i bezbjednosnih struktura Republike Srpske.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250901090948_9101ea8cec12448aa5db736b7160a65c323526d1129dc02c07385805a1c9ff07.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250901090948_9101ea8cec12448aa5db736b7160a65c323526d1129dc02c07385805a1c9ff07" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države"> <figcaption>Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države<span>(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</span></figcaption> </figure>  <p>&nbsp;</p> <h2>POČETAK U VILI GORICA</h2> <p>Dan je počeo sastankom u Vili Gorica, gdje su se predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić i lider Demokratske narodne partije <b>Milan Knežević</b> sastali sa <b>Nenadom Stevandićem</b>, predsjednikom Narodne skupštine Republike Srpske. Povod: Dolazak Stevandića na poziv organizatora manifestacije "Dani Radovana Bećirovića Trebješkog" u Šavniku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FrntekfKswV8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>OKUPACIJA</h2> <p>Manifestacija se sinoć u Šavniku završila porukama o "vjekovnim srpskim ognjištima", "Kosovu kao svetoj zemlji", te militarizovanim pjesmama koje veličaju rat, mržnju i lažnu istoriju. Sve to - na teritoriji Crne Gore, zemlje koja je članica UN, međunarodno priznata i, prema Ustavu - građanska, sekularna i nezavisna.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250901090948_2ad895d6eedfc8f4e72dd132a9d7a1f28331a690e9ad4803f7eeb4dfb2c19dbe.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250901090948_2ad895d6eedfc8f4e72dd132a9d7a1f28331a690e9ad4803f7eeb4dfb2c19dbe" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države"> <figcaption>Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države<span>(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Jučerašnji dan bio je ogledalo političke realnosti: Crna Gora se nalazi pod mekom, kulturno-identitetskom i političkom okupacijom. Na njenoj teritoriji slave se tuđe pobjede, ratni zločinci, tuđe ideologije - dok domaće institucije ćute ili, još gore, učestvuju.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250901090948_5c8ec8cef25dd48fa8de56e6f7ffebf004c99f9e4a5de7babfc11d37087ff5b7.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250901090948_5c8ec8cef25dd48fa8de56e6f7ffebf004c99f9e4a5de7babfc11d37087ff5b7" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države"> <figcaption>Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države<span>(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</span><span></span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Ono što se desilo u Petnjici i Šavniku nije incident. To je politika. I to više nije pitanje simbolike - to je pitanje državnog dostojanstva i opasno klimave nezavisnosti.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250901090948_aa4a5752ef47e299b40d06cb8a8d512a05dc25f0784d30a54e81b08978b1fcb0.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250901090948_aa4a5752ef47e299b40d06cb8a8d512a05dc25f0784d30a54e81b08978b1fcb0" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države"> <figcaption>Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države<span>(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</span></figcaption> </figure>

Šavnik juče bio ogledalo porobljene države: Slavio se ratni zločinac Radovan Karadžić, pjevale tuđe himne i vijorile tuđe zastave

<p>Direktor podgoričkih "Puteva", funkcioner NSD, Radoš Zečević, nastavlja sa zloupotrebom resursa Glavnog grada. Dva kombija tog preduzeća juče su prevozila goste do Šavnika, na manifestaciju gdje se pjevaju tuđe himne i veličaju ratni zločinci, a kliče Republici Srpskoj.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250901160924_b32f4018b4e3a07b1f659cb779f433017383c04ff329c360de80d965f47f9a4a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250901160924_b32f4018b4e3a07b1f659cb779f433017383c04ff329c360de80d965f47f9a4a" data-rendition-name="original" width="1067" height="1601" loading="lazy" alt="Putevi"> <figcaption>Foto: Portal ETV<span></span></figcaption> </figure>  <p>Naime, dva kombija preduzeća Putevi, što je zabilježio Portal ETV, dovezla su jedan broj gostiju koji su bili dio manifestacije Dani Radovana Bećirovića Trebješkog.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fsavnik-i-petnjica-juce-bili-ogledala-porobljene-drzave-slavio-se-ratni-zlocinac-radovan-karadzic-pjevale-tude-himne-i-vijorile-tude-zastave&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Ovo nevjerovatno ponašanje i zloupotreba resursa gradskog preduzeća za potrebe ovakvih manifestacija predstavlja ne samo zloupotrebu, već i opasnu demonstraciju moći i bahatosti, ali i odnosa prema suverenoj Crnoj Gori i njenim simbolima.</p> <h2>IMA PARA ZA NAVIJAČE SRBIJE</h2> <p>Da podsjetimo javnost da su navijači fudbalske reprezentacije Srbije iz Podgorice uživali u utakmicama tokom Evropskog prvenstva u Njemačkoj, pored ostalog, zahvaljujući i lokalnom preduzeću “Putevi”, koje je njihovu navijačku strast podržalo sa 500 eura.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250901160924_60b3fa461cea2cbc05ff3b62d3ddfb62f12eeae82f30b822b60ab355f47e784a.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250901160924_60b3fa461cea2cbc05ff3b62d3ddfb62f12eeae82f30b822b60ab355f47e784a" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Šavnik"> <figcaption>Foto: Portal ETV<span></span></figcaption> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250901160928_dd52331b6631f9bfb52c6f80dbc700ee9605ca448b4c354de3d6056191be63d6.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250901160928_dd52331b6631f9bfb52c6f80dbc700ee9605ca448b4c354de3d6056191be63d6" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Šavnik"> <figcaption>Foto: Portal ETV<span></span></figcaption> </figure>  <p>- Klubu navijača reprezentacije države Srbije odobrava se dodjela novčanih sredstava u iznosu od 500 eura povodom odlaska na Evropsko prvenstvo u fudbalu koje se održava u Njemačkoj... Obratili su se zahtjevom za sponzorstvo broj 6.677 dana 18. juna 2024. godine u cilju pomoći za smještaj navijačima reprezentacije Srbije na Evropskom prvenstvu u fudbalu. Odluka stupa na snagu danom donošenja, a njenu realizaciju pratiće Služba za ekonomsko-finansijske i komercijalne poslove - piše u odluci.</p> <h2>ODBILI NAVIJAČE CRNE GORE</h2> <p>Nakon toga je, podsjetimo, Neformalni klub navijača Crne Gore obratio se direktoru podgoričkih "Puteva" Radošu Zečeviću sa zahtjevom za finansijsku pomoć odlasku u Plzen, na utakmicu kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo u fudbalu. Na ovaj korak su se odlučili inspirisani Zečevićevom odlukom da iz kase gradske kompanije izdvoji 500 eura kao podršku navijačima reprezentacije Srbije iz Podgorice koji su bodrili susjednu zemlju na Evropskom prvenstvu u Njemačkoj.</p> <p>Međutim, kada je u pitanju pomoć crnogorskim navijačima, reakcija je izostala, iako su iz "Puteva" nedavno rekli da ne vrše selektivnu podršku "niti favorizuju bilo koju navijačku, nacionalnu ili sportsku grupaciju".</p> <h2>OZBILJNE SUMNJE</h2> <p>Šef kluba odbornika Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac optužio je u junu direktora preduzeća „Putevi“ d.o.o. Podgorica, Radoša Zečevića, da prećutkuje ozbiljne optužbe koje, prema njegovim riječima, potresaju to lokalno preduzeće.</p> <p>- Zašto direktor 'Puteva' Radoš Zečević ne saopšti odbornicima i javnosti da policija sumnjiči da je vozilom preduzeća, registarskih oznaka PG CGC, jedan zaposleni dilovao narkotike? - upitao je Klikovac na mreži X.</p>

Kombiji podgoričkih 'Puteva' prevozili goste do Šavnika, đe su juče pjevane tuđe himne i klicalo Republici Srpskoj - Zečević ne prestaje sa zloupotrebama

<p>Još u vrijeme vladavine predavgustovske većine, neđe prije 2018. godine, <b>Vladimir Pavićević</b>, pihtija od čovjeka, što bi rekao rahmetli <b>Marko Vešović</b>, prilikom prvog gostovanja na beogradskoj N1 televiziji nakon što je došao u Crnu Goru, rekao je voditeljki da ga je iznenadilo koliko je veliki uticaj i moć nevladinog sektora u Crnoj Gori. I to je bilo vidljivo svakome ko je imao mrvu objektivnosti. Nevladin sektor, uz izdašnu finansijsku pomoć EU, imao je toliki uticaj na stavove EU o Crnoj Gori da su izvještaji EK faktički bili pisani u Podgorici, od nevladinog sektora. Problem je bio što su te nevladine organizacije i tzv. nezavisni mediji imali samo jednu političku misiju - ne da demokratizuju Crnu Goru, već promjenu vlasti.&nbsp;</p> <p>Ako su iskreno vjerovali da će obaranjem DPS-a dobiti uređenu državu od primitivne pustokupljevine kao alternative, onda se radi o političkim diletantima. Tako da mi posipanje pepelom bivših i sadšnjih kolumnista Vijesti i njihovih voditelja političkih emisija, koji nesumnjivo imaju svoj procenat u doprinosu sadašnjem stanju u Crnoj Gori, izaziva samo gorušicu.</p> <h2>UTICAJ NVO</h2> <p>Kao osnivač jedne široko prihvaćene patriotske NVO, pisao sam prije 7-8 godina kabinetu premijera <b>Duška Markovića</b> i tražio objašnjenje zašto jedne te iste NVO svake nedelje imaju sastanak sa njim i zašto mi nijesmo poželjni na tim sastancima? Odgovor Duška Markovića bio je da su to NVO od čijih stavova zavisi mišljenje EU o stanju u Crnoj Gori. I to ubjedljivo govori o moći koje su NVO imale da utiču na prilike u Crnoj Gori u to vrijeme. A nijesu uticale, jer nijesu htjele biti partner u transformaciji Crne Gore sa tadašnjom vlašću.</p> <p>Skoro je <b>Vanja Ćalović</b> iz MANS-a napala člana izvršne vlasti da je u vrijeme dok je rukovodio u MUP-u odeljenjem za suzbijanje šverca droga Luka Bar bila tranzitna za kokain iz Južne Amerike. Valjda je informacije dobijala od barona Fon <b>Medojevića</b>. U svakom godišnjem izvještaju američke vlade, koji je rađen na osnovu izvještaja najrespektabilnije agencije za istragu puteva narkotika, DEA, Crna Gora nije nikad pomenuta kao ruta za šverc kokaina i heroina. Samo budala bi uvozila preko Luke Bar velike količine kokaina i rizikovala šverc kopnenim putem u zapadne zemlje, jer je to bilo glavno tržište za količine koje su se transportovale iz Južne Amerike. Zemlje Balkana definitivno su beznačajno tržište za iole ozbiljnije količine. Zato su glavne rute bile obala Španije, holandske luke za kontejnerski transport i njemačke luke sa ogromnim brodskim prometom. Crna Gora je pominjana samo za šverc marihuane iz Albanije. Doduše, nakon promjene vlasti bile su dvije isporuke u kontejnerima sa bananama, malo da se provjeri naklonost vlasti, ali i da se preuzme lanac samoposluga „Voli“.</p> <p>MANS je slao izvještaje EU u kojima je kriminalizovao vlast u Crnoj Gori, a onda se pozivao na izvještaje EK koji sadrže njihove navode u redovnim izlivima mržnje prema predavgustovskoj vlasti. Veoma blagonaklona prema vlastima nakon 2020. godine, Čalović je ćutala na urušavanje skoro svih segmenata države, baveći se još uvijek jedino svojim iskonskim neprijateljem, predavgustovskim vlastima. Progovorila je oštro o aktuelnoj situaciji tek nakon međudržavnog ugovora sa Emiratima.&nbsp;</p> <h2>GLASNA TIŠINA</h2> <p>Vrijeđa zdrav razum kad slušamo hvalospjeve o ulozi NVO u kritici „rada“ postavgustovske vlasti. Nije im smetalo kršenje Ustava prilikom formiranja parlamentarne većine 23. novembra 2020, niti što je na śednici 28. decembra te godine, bez kvoruma, sa 40 prisutnih poslanika, bez uvjerenja DIK-a, verifikovan mandat poslanici sa liste „Crno na bijelo“. Nije im zasmetala ni dodjela nagrade „Miroslavljevo jevanđelje“ <b>Milutinu Mićoviću </b>za djelo prepuno nacionalne mržnje, ni ulasci srpskog patrijarha u Crnu Goru helikopterima, kao da je išao u Leskovac, ni trovanje građana Cetinja 5. septembra 2021, upotreba gumenih metaka, bacanje na ljude šok bombi, ni potpisivanje Temeljnog ugovora sa Beogradskom patrijaršijom, čime je prkršen član 3 Ustava Crne Gore, koji propisuje da je teritorija Crne Gore nedjeljiva, što znači da pravno lice iz druge države ne može biti vlasnik zemlje i da se mora registrovati pravno lice u Crnoj Gori da bi ostvarilo pravo vlasništva. Prećutali su još hiljade kršenja Ustava, zakona, nepoštovanje javnih nabavki, zloupotreba vlasti, nepotizma, partitokratije, kakistokratije, koruptivnih radnji, nehumanog ponašanja prema pritvorenicima, uskraćivanje njihovih osnovnih ljudskih prava, prava na pravično suđenje pred nezavisnim sudstvom, pretvaranje pritvora u zatvor držeći optužene u pritvoru mjesecima i godinama bez zakonskog osnova, itd, itd... Veći dio navedenog implicintno sadrže međunarodne povelje o ljudskim pravima, čiji je potpisnik i Crna Gora.</p> <p>Prije desetak godina, u jednoj konverzaciji na društvenim mrežama, današnji direktor RTCG mi je napisao da je on više uradio za demokratiju u Crnoj Gori nego „tvoj <b>Milo</b>“. Moj, jer sam se, valjda, obogatio od Milovih para. Što bi rekli, svako sudi po sebi. Danas je njegov doprinos demokratiji taman kao svih nekad najpoznatijih NVO, liše <b>Daliborke Uljarević</b>. Nego, zna li neko što je zamučao <b>Muk</b>? Đe li je?</p> <p>Iako apsolutno osuđujem napad crkvenih Kmera na <b>Teu Gorjanc Prelević</b>, moram i nju da zapitam je li i ona prespavala sve ono što sam naveo? Probudila se tek kad je najavljeno prikazivanje filma „Heroji Halijarda“, u kojem se glorifikuju četnici, u bioskopu koji nosi ime Nikole Đurkovića, čovjeka kojeg su ubili četnici i igrali kolo oko njegovog leša u Herceg Novom.&nbsp;</p> <h2>PITANJE CRKVE</h2> <p>Vrlo dobro se śećam podrške Tee Gorjanc Crkvi Srbije u vrijeme donošenja Zakona o slobodi vjeroispovijesti i litija po Crnoj Gori. Zakona koji je za građansku, sekularnu Crnu Goru bio od krucijalnog značaja. Ne znam kome razumnom danas nije jasno da je najveći problem Crne Gore ta litijaška, svetosavska sekta i da je ona najveća smetnja evropeizaciji i modernizaciji Crne Gore? Kamen o njenom vratu!&nbsp;</p> <p>Gotovo sam siguran da Tea Gorjanc, iako se bavila crkvenom imovinom, nema pojma o crkvenom pitanju. Ali bi makar morala znati da je u Ustavu Crne Gore iz 1905, u članu 40 pisalo: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve“... Što znači da CPC po tom Ustavu nije imala nikakve pravne veze sa Crkvom Srbije (SPC). Uostalom, u Zakonu o crkvama i verskim zajednicama u Republici Srbiji, u članu 11, stav 1, priznaje se SPC pravni kontinuitet stečen na osnovu „Načertanija o duhovnoj vlasti“ od 21. maja 1836. godine i Zakona o Srpskoj Pravoslavnoj Crkvi iz 1929. godine („Službene novine Kraljevine Jugoslavije“, broj 269/1929).&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250831070836_0f245c8926437a38f37ae18953ce2107304a16dae4e71d1b0f0ce5b34e26c52d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250831070836_0f245c8926437a38f37ae18953ce2107304a16dae4e71d1b0f0ce5b34e26c52d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Ukaz Aleksandra Karađorđevića"> <figcaption>Crkva Srbije fizički postoji u Crnoj Gori od 1920. godine, dekretom regenta Aleksandra Karađorđevića<span></span></figcaption> </figure>  <p>Drugim riječima, Crkva Srbije fizički postoji u Crnoj Gori od 1920. godine, kad je dekretom regenta <b>Aleksandra Karađorđevića</b> formirana Ujedinjena srpska pravoslavna crkva uz okupacione trupe u Crnoj Gori, a u pravni sistem Kraljevine Jugoslavije ušla je 1929. Što znači, da sakralno nasljeđe Crne Gore izgrađeno do 1918. godine niti je gradila Crkva Srbije, niti joj je pripadalo. Niti je bilo kada do devedesetih godina XX stoljeća bila upisana kao vlasnik tih crkvenih objekata. Nijednoj NVO nije padalo na pamet da postavi pitanje nezakonitog upisa sakralnog naslijeđa Crne Gore, iako je u tome bilo i korupcije, i kršenja zakona, i kršenja svih pravnih normi. Upisivano je vlasništvo nad manastitrima i crkvama bez ijednog dokumenta o vlasništvu. U većini vlasničkih listova ne postoji osnov vlasništva?! Za tu pljačku nije im smetalo što se dešava u vrijeme vlasti oko DPS-a? Drvilo se o postojećim i nepostojećim pljačkama, ali nijednu izvikanu NVO nije bilo briga što se ogromno kulturno nasljeđe i neprocjenjivo bogatstvo poklanja drugoj zemlji.</p> <p>Iako je kritikovan Zakon o slobodi vjeroispovijesti time da se osporavanje vlasništva nad crkvenim objektima može izvršiti samo sudskom odlukom, ni Crkvu Srbije, niti ijednu izvikanu NVO nije zanimalo što je Cetinjski manastir prepisan u oktobru 2021. sa Opštine Cetinje na Crkvu Srbije jednim običnim dopisom cetinjskom katastru tadašnjeg premijera <b>Zdravka Krivokapića</b>. To je to licemjerje crnogorskih nevladinih organizacija i tzv. nezavisnih medija, kojima je pitanje ljudskih prava i poštovanja zakona politički, nacionalno ili vjerski obojeno, taman kao što je crnogorsko pravosuđe danas. Ćutali su i na laži koje je širila Srbija u međunarodnoj zajednici, da je u Crnoj Gori ugroženo hrišćanstvo.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250831070836_442dab5c-8017-4fa2-82aa-73164adf1ea7.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250831070836_442dab5c-8017-4fa2-82aa-73164adf1ea7" data-rendition-name="original" width="4000" height="2000" loading="lazy" alt="Cetinjski manastir"> <figcaption>Civilni sektor ćutao kada je 2021. Cetinjski manastir prepisan Crkvi Srbije<span>(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</span></figcaption> </figure>  <p>Dobro je što se reaguje na postavljanje spomenika ratnom zločincu <b>Pavlu Đurišiću</b>, ma je <b>Amfilohije Radović</b> i u vrijeme predavgustovske vlasti držao molebane <b>Draži Mihailoviću</b>, uz muk svih NVO. A i mlake reakcije vlasti. Muk je bio i na Titovu kopilad, i na Titovo jajce, i na volove, i na lažne ljude, lažne vjere... Uostalom, pogledajte dokumentarac „Svjedok božje ljubavi“ na youtubeu da se uvjerite u otvoreno sijanje nacionalne, vjerske i svake druge mržnje, na koje se NVO nijesu ni osvrnule. Kao što se ni danas, ne obaziru na međunarodne povelje o ljudskim pravima, koje štite pravo svih građana na ispoljavanje vjere. Postavgustovska većina neformalno Crkvu Srbije tretira kao državnu vjeru, iako je to protivno svim međunarodnim poveljama i odlukama Suda u Strazburu. Državu ne treba da interesuju crkveni kanoni, ona je dužna da ravnopravno tretira sve uredno registrovane crkvene zajednice.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250831070836_fe01ebd82ffc37af96311116e891990378ae9e465cd74ea698a7e4c5ccdb49c5.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250831070836_fe01ebd82ffc37af96311116e891990378ae9e465cd74ea698a7e4c5ccdb49c5" data-rendition-name="original" width="500" height="500" loading="lazy" alt="CPC logo"> <figcaption>Crnogorska pravoslavna crkva obespravljena u Crnoj Gori<span></span></figcaption> </figure>  <p>Đe su te NVO, zaštitnice ljudskih prava, da zaštite pravo vjernika Crnogorske pravoslavne crkve, da zahtijevaju da se i njoj obezbjede uslovi kao Crkvi Srbije za rad i za podizanje hramova, a ne da joj se čak oduzima plac u Podgorici koji je bio njoj namijenjen za izgradnju crkve. Dok se Crkvi Srbije dodjeljuje sedam placeva samo u Podgorici? Da ne pominjemo druge gradove. A, ponavljam, sa ogromnom moći kojom Crkva Srbije raspolaže, Crna Gora će uvijek biti proruska i velikosrpska gubernija, udaljena miljama od Evrope, evropskih vrijednosti i uređene države. A i članstva u EU.</p>

Društvo „kokošjeg“ pamćenja

<p>Početak nove školske godine i povratak djece u vrtiće i škole za Podgoričane će od ponedjeljka vjerovatno značiti i kolaps u saobraćaju. Glavni grad već mjesecima podsjeća na veliko gradilište: ulice su raskopane, rokovi probijeni, a građani iscrpljeni svakodnevnim gužvama.</p> <p>Umjesto da prvi septembar dočeka sa uređenom infrastrukturom i rasterećenim saobraćajem, Podgorica će, prema svemu sudeći, ući u novi školski ciklus u znaku potpunog saobraćajnog haosa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250830150840_5b61139c000a839fbc7c8f379ba4dea5727102d26d8c1fc6acd8360cb4d7e3a4.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250830150840_5b61139c000a839fbc7c8f379ba4dea5727102d26d8c1fc6acd8360cb4d7e3a4" data-rendition-name="original" width="977" height="721" loading="lazy" alt="slobode"> <figcaption>Ulica Slobode<span>(Photo: Portal ETV/Danijela Jovanović)</span><span>portal</span></figcaption> </figure>  <h2>Kaluđerović: Podgorica će 2027. izgledati kao diskoteka</h2> <p>Sekretar podgoričkog Sekretarijata za saobraćaj, <b>Ninoslav Kaluđerović</b>, ipak, uvjerava da je gradska uprava uradila sve što je trebalo.</p> <p>– Odredili smo pare za škole, tendere smo raspisali, sve saobraćajne projekte smo realizovali. Horizontalna i vertikalna signalizacija se farbala, sređivali smo unutrašnjost škola i dali maksimum maksimuma da se pripremimo za početak školske godine – izjavio je Kaluđerović za Portal ETV.</p> <p>Ipak, kada je riječ o ključnom problemu – raskopanim saobraćajnicama i očekivanim gužvama kod škola i vrtića – odgovor nije imao.</p> <p>– Treba da pođete u ponedjeljak ujutro pa da vidite roditelje koji se parkiraju na samom ulazu. To može da bude problem. Ako nađete da su državni organi loše odradili – onda dobro. Ali, vjerujte, to što su raskopane ulice usporava saobraćaj, neka se ide 'pet na sat' pored svake škole i vrtića i nijedno dijete neće stradati. Još kad bi bili kulturni da koristimo parking, đe bi nam kraj bio - sarkastično kaže Kaluđerović.</p> <p>Uputan zašto se plastični stubići, kojima su izdijeljene saobraćajnice kako bi se spriječilo nepropisno parkiranje, ne poštuju, Kaluđerović ističe da su oni samo opomena.</p> <p>-Ti stubići su opomena građanima kako ne treba da se ponašaju, ali oni i dalje rade po svome. Mi u Sekretarijatu za saobraćaj smo preduzeli sve što je u našoj nadležnosti, izdaćemo i saopštenje kad krene škola, ispratićemo da sve proteče kako treba u blizini škola - navodi Kaluđerović.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250830150844_4a5d616a7e19c56ccfbcce5121c4e5d47f8fbae71463e60598889164e2184e6e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250830150844_4a5d616a7e19c56ccfbcce5121c4e5d47f8fbae71463e60598889164e2184e6e" data-rendition-name="original" width="385" height="417" loading="lazy" alt="Ninoslav Kaluđerović"> <figcaption>Ninoslav Kaluđerović<span>(Photo: Glavni grad)</span><span>Glavni grad</span></figcaption> </figure>  <p>Dodaje da u Sekretarijatu za saobraćaj sve funkcioniše besprijekorno, te da nas do 2027. godine očekuje plavo-bijela Podgorica.</p> <p>- Obezbijedili smo besplatan prevoz za učenike i penzionere, podigli smo nivo Gradskog saobraćaja, autobusi su čiisti, hladni, uredni. Sad dobijate i novu Autobusku stanicu... Znate li kako će Podgorica izgledati do 2027. godine - kao diskoteka! To vam obećavam ako budem na ovoj funkciji. Sva će Podgorica biti plavo-bijela, od kante za smeće do krovova na zgradama - poručio je Kaluđerović.</p> <h2>Raskopane ulice i radovi bez kraja</h2> <p>Uprkos njegovom optimizmu, slike centra Podgorice ovih dana govore više od riječi – raskopane ulice, zatvoreni putevi, barikade i blokiran pristup čak i za pješake. Vučedolska ulica, raskopana još u martu, trebalo je da bude završena u julu. Danas je avgust na izmaku, a na terenu su i dalje radnici – bez jasnih naznaka kada će radovi biti gotovi.</p> <p>Građani su ogorčeni jer im je svakodnevni život pretvoren u poligon za testiranje strpljenja. Smatraju da je izgled centra glavnog grada sramotan za evropske standarde kojima Podgorica formalno teži.</p> <p>Na Zlatici, nastavak Jadranske ulice je praktično neprohodan – asfalt postoji samo u tragovima, a ogromne rupe su postale svakodnevna zamka. Mještani su ih sami krpili betonom, ali bezuspješno. U kišnim danima ulica se pretvara u jezero, a taksisti odbijaju da voze tim pravcem. Žitelji traže barem privremeno zakrpljivanje rupa, jer kroz ulicu prolazi i željeznička stanica.</p> <h2>Ulica Slobode zatvorena, Vojislavljevića usporena</h2> <p>Do 25. oktobra biće zatvoren dio Ulice Slobode, od Hercegovačke do Bulevara Ivana Crnojevića. Gradska uprava najavljuje da će se saobraćati okolnim ulicama, ali će to neminovno stvoriti dodatni pritisak na saobraćajnu infrastrukturu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250830150844_da774295c7eeb3397af4d59e99ca3cf06883c26afb14a4bfec8d03cd75c1a245.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250830150844_da774295c7eeb3397af4d59e99ca3cf06883c26afb14a4bfec8d03cd75c1a245" data-rendition-name="original" width="882" height="713" loading="lazy" alt="slobode"> <figcaption>Ulica slobode<span>(Photo: Portal ETV/Danijela Jovanović)</span><span>portal</span></figcaption> </figure>  <p>Radovi na Bulevaru Vojislavljevića, započeti još 3. juna, napreduju sporo. Rok za završetak projekta je 18 mjeseci, a već sada je jasno da se problemi sa imovinsko-pravnim odnosima i izmještanjem instalacija dodatno usporavaju dinamiku. Sekretarijat je saopštio da će prvi kilometar biti zatvoren do 23. oktobra – uz mogućnost produženja.</p> <p>Drugim riječima, gužve tek predstoje.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250830150844_b58d938562b77e3fe8c76c2b1f31980c0ab5f669eb264134c2116011c8d77f0c.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250830150844_b58d938562b77e3fe8c76c2b1f31980c0ab5f669eb264134c2116011c8d77f0c" data-rendition-name="original" width="967" height="643" loading="lazy" alt="vojislavljevića"> <figcaption>Bulevar Vojislavljevića<span>(Photo: Portač ETV/Danijela Jovanović)</span></figcaption> </figure>  <h2>Građani bez povjerenja</h2> <p>Građani sa kojima smo razgovarali ne kriju ogorčenje:</p> <p>– Ako vlast mjesecima ne može da završi jednu ulicu u centru grada, kako da im vjerujemo da će ozbiljnije projekte uraditi na vrijeme? – pita jedna starija Podgoričanka..</p> <p>– Svi znamo da rokovi ovdje ne znače ništa. Oni obećavaju, mi čekamo, a djeca nam od ponedjeljka idu u školu kroz gradilišta i rupe – dodaje roditelj dvoje osnovaca sa Zabjela.</p>

Tag: dubai