Ponosna sam na naše mlade ljude koji širom svijeta predstavljaju Crnu Goru na najreprezentativniji način, postajući tako najbolji ambasadori naše zemlje - poručila je ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić Stojanović u razgovoru sa crnogorskim studentima koji studiraju u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Jakšić Stojanović, koja je u službenoj posjeti UAE, održala je sastanak sa crnogorskim studentima koji studiraju na Univerzitetu Njujork u Abu Dabiju, u Ambasadi Crne Gore u UAE.
- Naše sjajne studentkinje i studenti Andreja Živković, Vuk Živković, Đorđe Irić, Aleksandar Boljević, Matija Šušić, Miloš Vojinović, Lana Lješković, Itana Vučinić, Selma Lujinović i Emin Lujinović su podijelili svoja iskustva kada je u pitanju studiranje i život u Ujedinjenim Arapskim Emiratima i iskazali zadovoljstvo Vladi UAE na dodijeljenim stipendijama, kao i Ambasadi Crne Gore na kontinuiranoj podršci - kazali su iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
Ističu da ostaju posvećeni jačanju veza sa crnogorskim studentima koji obrazovanje stiču van Crne Gore kako bi zajedno doprinijeli napretku i prosperitetu naše zemlje.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Jakšić Stojanović sa studentima u UAE: Ponosna na naše mlade ljudi, najbolji ambasadori Crne Gore

Svjetla trepere, vrata vise s jedne šarke, a rupe u zidovima otkrivaju cijevi u zgradi u kojoj živi Hešam, egipatski radnik migrant u Dubaiju – emiratu poznatom po blještavim neboderima i luksuznim penthausima. Njegov dvosobni stan je pregrađen da bi u njemu boravilo još devet muškaraca, a ono što Hešam naziva domom jeste preuređeni ormar taman toliko velik da u njega stane dušek.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072810078_fd86517ebcbd62e716fda32e7b24cf14aa9707f5386aee4eec6163e9edd98fdf.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025072810078_fd86517ebcbd62e716fda32e7b24cf14aa9707f5386aee4eec6163e9edd98fdf" data-rendition-name="original" width="2810" height="2880" loading="lazy" alt="Modifikovani plakar u kojem živi radnik migrant u Dubaiju, UAE, fotografisan u utorak, 8. jula 2025."><figcaption>Modifikovani plakar u kojem živi radnik migrant u Dubaiju, UAE, fotografisan u utorak, 8. jula 2025. (Photo: AP foto/Gabe Levin)</figcaption></figure>  Ali sada su mu vlasti naredile da napusti čak i taj skučen prostor za koji mjesečno plaća 270 dolara. On je samo jedan od mnogih niskoplaćenih stranih radnika koji su se našli na udaru opsežne akcije vlasti protiv ilegalnog izdavanja smještaja. To uključuje prostorije s krevetima na sprat, koje nude minimalnu privatnost, ali se mogu iznajmiti za svega nekoliko dolara po noći, kao i stanove poput Hešamovog, pregrađene improvizovanim zidovima od iverice, gipsanih ploča i plastičnih zavjesa – čime se jedan stan pretvara u spavaonicu za 10 ili 20 osoba. Nakon požara u neboderu u junu, vlasti u Dubaiju su pokrenule kampanju zbog zabrinutosti da ovakvi pregrađeni stanovi predstavljaju ozbiljan rizik od požara. Neki od iseljenih sada očajnički pokušavaju da ne završe na ulici – gdje je prosjačenje zabranjeno. Drugi strahuju da su možda sljedeći, ne znajući kad i gdje bi inspektori mogli da se pojave. - Sada ne znamo šta ćemo - kaže Hešam, koji ostaje u stanu dok ga vlasnik ne izbaci. Kao i ostali sagovornici iz najjeftinijih i najprenatrpanijih dijelova Dubaija, razgovarao je s novinarima Asošijeted presa pod uslovom da se ne objavljuje njegovo puno ime – iz straha da ne bude meta vlasti koje sprovode zabranu ilegalnog stanovanja. - Nemamo nikakvu drugu opciju - kaže. Opština Dubai, koja nadgleda ovaj grad-državu, odbila je zahtjev AP-a za intervju. U kratkoj izjavi naveli su da su inspekcije sprovedene širom emirata kako bi se spriječile opasnosti po požarnu i ličnu bezbjednost – što će, kako su naveli, „osigurati najviše standarde javne bezbjednosti“ i dovesti do „poboljšanja kvaliteta života“ za stanare. Nijesu, međutim, objasnili gdje bi trebalo da žive oni koji ne mogu da priušte legalan smještaj u gradu koji simbolizuje luksuz, a u kojem su sindikati zabranjeni i gdje minimalna plata ne postoji. <h2>Procvat Dubaija gura kirije u nebo</h2> Dubai od pandemije bilježi ubrzani rast koji ne pokazuje znakove usporavanja. Broj stanovnika – trenutno 3,9 miliona – trebalo bi da poraste na 5,8 miliona do 2040. godine, jer se sve više ljudi iz inostranstva seli u ovu komercijalnu metropolu. Veći dio tržišta nekretnina u Dubaiju namijenjen je bogatim strancima koji tu borave dugoročno. To ostavlja vrlo malo pristupačnih opcija za većinu radnika – migrante na privremenim, nisko plaćenim poslovima, koji često zarađuju svega nekoliko stotina dolara mjesečno. Skoro petina domova u Dubaiju vrijedjela je preko milion dolara prošle godine, navela je konsultantska kuća Knight Frank. Investitori se utrkuju da izgrade još luksuznijih stanova. Ovaj stalni rast doveo je do povećanja kirija u svim segmentima. Kratkoročni najam se do kraja godine očekuje da poraste za 18% u odnosu na 2024, prema podacima online agencije Colife. Većina stranih radnika s kojima je AP razgovarao kazali su da mjesečno zarađuju između 300 i 550 dolara. U siromašnijim četvrtima, kažu, pregrađeni stanovi obično se iznajmljuju za 220 do 270 dolara, dok jedan krevet na sprat u zajedničkoj prostoriji košta upola manje. Ako se dijeli s više osoba, cijena može pasti – ili porasti, u zavisnosti od veličine i lokacije. U svakom slučaju, to je daleko ispod prosječne cijene iznajmljivanja jednosobnog stana, koja, prema firmi Engel &amp; Völkers, iznosi oko 1.400 dolara mjesečno. UAE, kao i druge zemlje Zaliva, zavise od slabo plaćenih radnika iz Afrike i Azije – za izgradnju, čišćenje, čuvanje djece i vožnju taksija. Samo državljani Emirata, kojih ima devet puta manje od stranih stanovnika, imaju pravo na niz državnih benefita, uključujući finansijsku pomoć za smještaj. Zakon obavezuje velike poslodavce – od građevinskih firmi do hotela i fabrika – da obezbijede smještaj radnicima koji zarađuju ispod 400 dolara mjesečno. Većinu te zarade radnici šalju svojim porodicama u matičnim zemljama. Ipak, mnogi migranti rade neformalno, što njihove uslove stanovanja čini teškim za regulaciju, kaže Štefen Hertog, stručnjak za tržišta rada u Zalivu sa Londonske škole ekonomije. Ova akcija će, kaže on, dodatno povećati njihove troškove stanovanja i stvoriti „veliki stres ljudima koji su ionako u vrlo nesigurnoj situaciji“. Hasan, 24-godišnji čuvar iz Ugande, dijeli krevet u pregrađenom stanu s prijateljem. Za sada ih vlasti nijesu otkrile, ali, kako kaže, ima razloga za strah. - Mogu ti narediti da ideš bez ikakve alternative, bez mjesta gdje da odeš – priča Hasan. <h2>Požari i dalje prijetnja u Dubaiju</h2> Dubai je i ranije sprovodio akcije protiv prenatrpanih stanova, posebno nakon serije požara u visokim zgradama koje su bile obložene lako zapaljivim materijalom. Najnovija serija inspekcija pokrenuta je nakon junske vatre u 67-spratnoj kuli u naselju Dubai Marina, gdje su neki stanovi bili pregrađeni. Više od 3.800 ljudi bilo je primorano da napusti zgradu, u kojoj je tada bilo 532 zauzeta stana, navodi se u policijskom izvještaju. To znači da je u prosjeku sedam osoba živjelo u svakom stanu – bilo da je riječ o jednosobnim, dvosobnim ili trosobnim jedinicama. Desetine stanova postale su neupotrebljive. U tom požaru nije bilo težih povreda. Međutim, u jednom drugom požaru 2023. godine u četvrti Deira poginulo je najmanje 16 ljudi, a devetoro je povrijeđeno – takođe u stanu za koji se vjeruje da je bio pregrađen. Eboni, 28-godišnja radnica iz Gane koja preživljava radeći povremene poslove, nedavno je morala da napusti pregrađeni stan nakon što su ga vlasti otkrile. Živjela je u uskom prostoru s cimerkom koja je spavala iznad nje na krevetu napravljenom od šperploče. Sada je u drugom stanu – jednoj prostoriji u kojoj živi još 14 ljudi, a ponekad i više od 20, jer se smjenjuju i dijele krevete. Sa svojom zaradom od oko 400 dolara mjesečno, kaže da nema drugu opciju, ali strahuje da bi opet mogla da bude izbačena. - Ne znam šta žele da radimo. Možda ne žele da većina ljudi poput nas bude ovdje u Dubaiju - kaže Eboni.

Kako Dubai sprovodi oštre mjere protiv prenatrpanih i improvizovanih stanova

Učenik Gimnazije "Slobodan Škerović" Aleksa Damjanović osvojio je bronzanu medalju. Riječ je o prvom odličju za Crnu Goru na tom takmičenju.
Pored Alekse, crnogorski tim činili su i Lana Backović (Gimnazija „Slobodan Škerović“, Podgorica), Isidora Mrdak (Gimnazija „Petar I Petrović Njegoš“, Danilovgrad) i Janko Orbović (Gimnazija „Stojan Cerović“, Nikšić).&nbsp;
Kako je saopšteno iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, učenike su pripremali istaknuti profesori prof. dr Željko Jaćimović sa Metalurško-tehnološkog fakulteta i prof. dr Miljan Bigović sa Prirodno-matematičkog fakulteta.
- Ovim izvanrednim rezultatom, mladi hemičari još jednom su potvrdili da Crna Gora ima izuzetne talente i potencijal za međunarodnu afirmaciju u nauci - naveli su oni.

Aleksa Damjanović osvojio bronzu za Crnu Goru na Olimpijadi iz hemije

Uprkos operaciji vatrogasaca koja je trajala šest sati, na neboderu se i dalje može vidjeti dim te je rečeno da on nastaje zbog operacija hlađenja u sklopu procesa gašenja požara. Mjere kontrole ostaju na snazi, a vatrogasne ekipe u potpunosti upravljaju situacijom, prenosi Dubai Media. Prema izvještaju Khaleej Timesa, stotine stanara je izjavilo da nijesu radili požarni alarmi. Mnogi od njih su morali koristiti liftove kako bi pobjegli nakon što je gust dim ispunio stepenice. - Bio sam na 24. spratu sa suprugom kada smo oko 21:45 sati osjetili da nešto gori. Provjerili smo stan, ali ništa nijesmo našli. Vidjeli smo s balkona vatrogasce i ljude napolju. Zvao je prijatelj i rekao da ne može ući zbog požara. Obezbjeđenje nam je samo reklo da izađemo kada smo ih pozvali - rekao je jedan stanovnik za Khaleej Times. Mnogi od stanovnika još čekaju vijesti da li se mogu vratiti domovima, dok su neki u bolnici zbog jakog dima. Srećom, niko od njih nije prijavio ozbiljnije povrede, piše Klix.ba.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250614160652_2acbcba65c25f117738c970f27afda775ccda9289315fc1b70829689ba57e6f7.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250614160652_2acbcba65c25f117738c970f27afda775ccda9289315fc1b70829689ba57e6f7" data-rendition-name="original" width="287" height="433" loading="lazy" alt="dubai požar"></figure>

Ogroman požar zahvatio neboder u Dubaiju, evakuisani stanari sa 67 spratova

Uprava policije (UP) Crne Gore je na ovogodišnjem prestižnom Svjetskom policijskom samitu koji okuplja čelnike policijskih organizacija i eksperte iz oblasti bezbjednosti iz cijelog svijeta, a koji se održao od 13. do 15. maja u Dubaiju, osvojila drugo mjesto u okviru zvaničnih nagrada koje se dodjeljuju najboljim policijskim institucijama i praksama iz cijelog svijeta, saopšteno je iz UP.&nbsp;
Ova prestižna nagrada, kako navode, predstavlja priznanje za posvećen rad, profesionalnost i dostignuća Uprave policije Crne Gore u oblasti bezbjednosti i međunarodne saradnje.&nbsp;
- Priznanje i osvojeno drugo mjesto na ovom prestižnom svjetskom samitu je povrda međunarodne zajednice o značaju postignutih rezultata Uprave policije i državnog tužilaštva u oblasti borbe protiv krijumčarenja narkotika i kriminala na transnacionalnom nivou - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Drugo mjesto, navode, u kategoriji u kojoj su učestvovale brojne renomirane policijske službe iz različitih država svijeta potvrđuje da Uprava policije Crne Gore zauzima značajno mjesto u okviru međunarodne obavještajne zajednice.
- Ova nagrada za mene i moje kolege ne predstavlja samo priznanje već i dodatni motiv da se sa još većom snagom, energijom i entuzijazmom suprotstavimo i nastavimo sa borbom protiv organizovanog kriminala kako na nacionalnom, tako i u međunarodnim okvirima i budemo zamajac u stubu bezbjednosti kroz regionalne i međunarodne inicijative i damo puni doprinos vladavini prava - istakao je v.d. direktora Lazar Šćepanović ovim povodom, zahvaljujući se organizatorima na ukazanom priznanju, kao i svim pripadnicima Uprave policije koji svakodnevnim radom doprinose jačanju bezbjednosti.
Oni su naveli i da će Uprava policije Crne Gore nastaviti svoju misiju u borbi protiv svih oblika kriminala kao i sprovođenju aktivnosti jasno definisanih nacionalnim prioritetima i usklađivanju istih sa međunarodnim standardima, prihvatanjem i realizacijom najboljih praksi u cilju podizanja nivoa bezbjednosti, modernizacije policije, unapređenja rada i jačanja povjerenja građana.

Uprava policije osvojila drugo mjesto na Svjetskom policijskom samitu u Dubaiju

Nastavlja se hajka, plasiranje laži i zloupotreba institucija u svrhu obračuna sa političkim neistomišljenicima. Obaveza nam je da skrenemo pažnju na neistinite i maliciozne tvrdnje Agencije za sprječavanje korupcije(ASK) koja usljed nedostatka hrabrosti da se obračuna sa funkcionerima koji su napravili višemilionsku štetu državi jeftino konstruiše priču oko smještaja, hrane i pića potpredsjednika Građanskog pokreta URA Filipa Adžića - saopštili su i Građanskog pokreta URA.
Dodali su da u spisima predmeta kod ASK-a postoje dva dopisa Generalnog sekretarijata Vlade Crne Gore da Adžić na putovanje u Dubai nije išao kao javni funkcioner u vršenju javne funkcije bez obzira na to što je svoje vrijeme iskoristio da posjeti paviljon Crne Gore na EXPO2020 i da se neformalno na ručku sastane sa čelnikom kraljevskog suda u Dubaiju gdinom Muhamedom Al Šaibaniem.&nbsp;
- Sve navedeno je jasno dokumentovano u spisima predmeta, a pomenuti susreti i posjeta paviljonu Crne Gore prezentovani su javnosti od samog gospodina Adžića. Sva sadržina teksta kontaminirana je paušalnim i krajnje proizvoljnim navodima, bez jednog jedinog dokumenta ili računa koji potvrđuje tvrdnje ASK-a, zbog čega ćemo podnijeti tužbu protiv ASK-a koji je podlegao političkom pritisku i objavljivanjem neistina povrijedio pravo ličnosti - stoji u saopštenju GP URA.
Kako je Adžić na putovanje išao u privatnoj režiji, ističu da govora nema o bilo kakvoj obavezi da ASK-u prijavljuje sa kim je provodio vrijeme, šta je pio, jeo i koje turističke atrakcije je posjetio.&nbsp;
- Javnosti radi, moramo dati na znanje malicioznim pojedincima da se u smislu odredbi Zakona o sprečavanju korupcije poklonom smatra isključivo onaj poklon koji je u vezi sa vršenjem javne funkcije, dok u konkretnom slučaju o tome ne može biti riječi što se jasno vidi iz dopisa Generalnog sekretarijata Vlade Crne Gore - zaključuju iz URA u saopštenju.

URA: Podnijećemo tužbu protiv ASK-a, Adžić u Dubai išao u privatnoj režiji

Poslanik Građanskog pokreta URA Filip Adžić prekršio je Zakon o sprečavanju korupcije kada je pošao na darovani put u Dubai i Abu Dabi u decembru 2021, što je morao da odbije ili da stranom poklodavcu saopšti da takav poklon ne može da primi - utvrdila je Agencija za sprečavanje korupcije.
Adžić je na ova putovanja isao kao član kabineta tadašnjeg potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića.
U odluci koju potpisuje vršilac dužnosti direktora Agencije za sprečavanje korupcije Dušan Drakić navodi se da je Adžić prekršio član 18 stav 1 i član 19 stav 1 Zakona o sprečavanju korupcije.
- Jer je u vezi sa vršenjem javne funkcije primio poklon koji nije ni protokolarni ni prigodni, a koji se odnosio na plaćanje troškova puta u radnoj posjeti u Dubai i Abu Dabi (UAE) u decembru 2021. godine, a dužan je bio da isti odbije ili saopšti poklonodavcu da poklon ne može da primi - navodi se u dokumentu.
U obrazloženju se navodi da nije "odbio troškove putovanja kao poklon", kao i da ASK-u nije podnijet izvod iz evidencije poklona shodno zakonskim odredbama.
Adžić je poklon dobio od čelnika kraljevskog suda i izvršnog direktora IDC korporacije iz Dubaija Muhamed Al Šaibani.
Navodi se da je vrijednost poklona premašila 50 eura, pa je poklon, kako je pojašnjeno, bio dužan da odbije. 
Agencija za sprečavanje korupcije, kako navodi Portal Anlitika, drugi put odlučivala u ovom slučaju, nakon što je Upravni sud po tužbi Mreže za afirmaciju nevladinog sektora utvrdio da prethodno rukovodstvo na čelu sa Jelenom Perović nije pravilno utvrdilo stanje.

ASK: Adžić prekršio Zakon o sprečavanju korupcije, morao da odbije poklonjeni put u Dubai

Na najvišoj zgradi na svijetu, Burdž Kalifi u Dubaiju, večeras je prikazana zastava Crne Gore, saopšteno je iz Vlade Crne Gore.
- U čast posjete predsjednika Vlade Milojka Spajića Ujedinjenim Arapskim Emiratima na najvišoj zgradi na svijetu Burdž Kalifi u Dubaiju večeras je prikazana zastava Crne Gore - naveli su iz Vlade na mreži Iks.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FVladaCG%2Fstatus%2F1906400764454441435%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1906400764454441435%7Ctwgr%5Ea805e8455d1b7a587c04fe424ebcd0bd0b8f1915%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vlada: Zastava Crne Gore prikazana na najvišoj zgradi na svijetu

Jačanje saradnje sa Masdarom, kao globalnim liderom u oblasti obnovljivih izvora energije, izuzetna je prilika za Crnu Goru da ubrza svoju energetsku tranziciju i postane regionalni lider u oblasti održive energije - zaključeno je na sastanku premijera Milojka Spajića sa predstavnicima Masdara, državne kompanije Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Jednu od najbrže rastućih svjetskih kompanija za obnovljivu energiju, kako se navodi u saopštenju, predstavljali su izvršni direktor Mohamed Džamil al Ramahi i članovi menadžmenta Abdula Zajed, Amine El Hamzaoui, Ali Alšimari i Omar Al Teneliji.
Spajić je, kako navode iz Vlade, rekao da je Crna Gora sa svojim bogatim obnovljivim izvorima energije i ambicioznim ciljevima dekarbonizacije otvorena za investicije u sektoru obnovljivih izvora energije, dodajući da novi zakonski okvir stvara povoljno okruženje za ulaganja i omogućava bržu i efikasniju realizaciju projekata.
- Propisima je definisana obaveza Crne Gore da do 2030. godine dostigne 50 odsto udjela energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj finalnoj potrošnji, u skladu sa ciljevima Energetske zajednice. Očekujemo nove investicije, a novi zakoni doprinijeće maksimalnom korišćenju raspoloživih resursa i snižavanju troškova proizvodnje električne energije - istakao je Spajić.
Istovremeno to će, kako je dodao, doprinijeti diversifikaciji cjelokupnih resursa i podsticanju crnogorske ekonomije.
Džamil al Ramahi ocijenio je značajnim podsticajni zakonodavni okvir Crne Gore, kao i potencijale za distribuciju putem podvodnog kabla i planove za dupliranje tog resursa.
- Strane su se usaglasile sa potrebom intenziviranja saradnje kroz razmjenu informacija o potencijalnim projektima U Crnoj Gori, u kojima je Masdar izrazio veliku zainteresovanost da učestvuje - ističu iz Vlade.
Iz ove kompanije podsjetili su da su, kao pionir u unapređenju oblasti čiste energije i ključni pokretač vizije UAE kao globalnog lidera u obnovljivim izvorima, razvili projekte u više od 40 zemalja na šest kontinenata.
- Poseban značaj u razvoju održivog razvoja, kako su istakli, predstavljaju inovacije u oblasti solarne energije, vjetra, skladištenja energije, pretvaranja otpada u energiju i geotermalne energije - navode iz Vlade.
U Crnoj Gori je kompanija Masdar Energy B.V. iz Holandije, čiji je osnivač kompanija Masdar sa sjedištem u Abu-Dabiju, jedan od vlasnika vjetroelektrane Krnovo.&nbsp;
- Ova vjetroelekrana snabdijeva električnom energijom oko 45.000 domaćinstava i raseljava oko 80.000 tona emisije ugljenika godišnje. Procjenjuje se da proizvodi 200 gigavata električne energije godišnje - ističu iz Vlade.

Spajić: Crna Gora jako privlačna za ulaganje u obnovljive izvore energije

Smjela vizija razvoja, čvrsta posvećenost ulaganju u ljude, uz nove srandarde međunarodne saradnje, učiniće Crnu Goru izuzetnom i državom izvanrednih mogućnosti i dostignuća - poručio je premijer Milojko Spajić na Svjetskom samitu vlada 2025. u Dubaiju.
Samit, koji, kako je precizirano u saopštenju, okuplja više od 30 šefova država i vlada, 140 vladinih delegacija i više od 6.000 učesnika, analizira ključne izazove i prilike u svijetu koji se ubrzano mijenja.
Spajić je, govoreći na Forumu posvećenom uslugama vlada, kazao da svaki uspjeh počinje smjelom vizijom i čvrstom posvećenošću ulaganju u ljude.
- Jedna od naših ključnih inicijativa je ISKRA – revolucionarni nacionalni program čiji cilj je podizanje nivoa digitalne pismenosti širom Crne Gore. Međutim, ISKRA nije samo obrazovni poduhvat. Ona simbolizuje našu posvećenost povezivanju vještina sa prilikama. Cilj nam je da svaki građanin ne samo da ima pristup vještinama, već i sredstva da istražuje prilike koje će mu pomoći da dostigne svoj puni potencijal - kazao je Spajić.
Ova ambicija, kako je dodao, prevazilazi granice Crne Gore i taj projekat biće jedinstven u tom dijelu svijeta.
Šef Vladinih usluga Ujedinjenih Arapskih Emirata Mohamed Bin Taliah citirao je predsjednika Vlade UAE: „Budućnost pripada onima koji je mogu zamisliti, osmisliti i izvesti".&nbsp;
- Budućnost ne čeka. Budućnost se može dizajnirati i graditi danas - naveo je on.
Ove riječi, kako je kazao Bin Taliah, savršeno odražavaju misiju samita – platforme koja služi kao katalizator za međusobnu interakciju i razmjenu iskustava u stvaranju javnih usluga.
- Ove usluge nijesu samo digitalne, već i pametne, s posebnim naglaskom na korisnika, osmišljene kako bi zadovoljile stvarne potrebe ljudi - istakao je Taliah.
Spajić je rekao da Crna Gora pravi smjele korake ka digitalnoj modernizaciji, ulažući u sisteme koji unapređuju transparentnost, efikasnost i pružanje usluga i dodao da je naša država spremna da testira i primijeni inovativna rješenja.
- Iako mali po broju stanovnika, bogati smo talentom i ambicijom. Naša kreativnost i odlučnost omogućavaju nam da nove ideje pretočimo u rezultate. Da bismo otključali ovaj potencijal, moramo se suočiti s realnošću da naši državni sistemi često guše inovacije i prilagodljivost. Potrebna je promjena culture upravljanja – prelazak sa procesa koji daju prioritet usklađenosti na one koji daju prioritet rezultatima. Moramo naše birokratske okvire učiniti agilnijim, podstičući saradnju između onih koji planiraju i sprovode javne politike, kako bismo omogućili djlotvorne promjene - kazao je Spajić.
Nažalost, kako je dodao, svjedoci smo kako dezinformacije mogu potkopati povjerenje u naše institucije.&nbsp;
- Problem nije samo u dezinformacijama, već i u tome što se previše ljudi osjeća otuđeno od svojih vlada. Da bismo se borili protiv toga, potrebni su nam efikasni sistemi koji rade u korist građana, promovišući transparentnost i odgovornost, dok prihvatamo inovativni duh koji pokreće napredak - poručio je Spajić.
On je podsjetio da se Crna Gora suočila i sa određenim izazovima, uključujući značajne sajber prijetnje.
- Ovo iskustvo istaklo je važnost saradnje u jačanju naše infrastrukture i sajber-bezbednosnih kapaciteta. Uz podršku Evropske unije, u Podgorici, smo otvorili Centar za sajber kapacitete Zapadnog Balkana (WB3C). Zajedno možemo izgraditi budućnost koja ne samo da prihvata izuzetno, već ga podstiče u svakom dijelu svijeta - zaključio je Spajić.
Forum vladinih usluga sazvao je svjetske lidere iz javnog i privatnog sektora kako bi osmislili budućnost državnih usluga u svjetlu nobih tehnologija, istražujući sve veća očekivanja građana.

Spajić najavio državnu akademiju ISKRA: Ponudićemo građanima znanja i vještine za 21. vijek

Tekvondo klub Ulcinj sa dvije zlatne i srebrnom medaljom završio je nastup na Balkansko prvenstvo i Balkanski kup u tekvondou, koji je u bugarskom Samokovu okupio više od 1.250 takmičara iz 13 balkanskih država.
Zlatne medalje osvojile su Arta Ismailaga i Nejra Dervišević, dok je srebrna bila Sara Kraja.
Ismailaga je do zlatnog odličja stigla nakon četiri pobjede.
Savladala je Mariju Hristovu (Sjeverna Makedonija) 2:0, Bugarke Joanu Dimitrovu 2:0 i Kalinu Tončevu 2:0, a u finalu njihovu sunarodnicu Mateu Natevu 2:1
Dervišević je u finalnom meču bila bolja od Dalal Dedić iz Bosne i Hercegovine 2:0.
Prethodno je slavila u duelu sa Anastasijom Micos iz Grčke 2:0 i Elizom Lazarovom iz Bugarske 2:0.
Kraja, je nakon tri ubjedljive pobjede, stigla do finala, gdje je zaustavljena od bugarske reprezentativke Stanislave Kostadinove
Prethodno je bila ubjeldjiva protiv Dragane Eftimovske (Sjeverna Makedonija), 
Sare Džafić (Bosna i Hercegovina) i Ive Popov (Bugarska).
- Ostvareni rezultati predstavljaju veliki uspjeh za Tekvondo klub, ali i veliki ponos za grad Ulcinj i Crnu Goru. Ovo nije samo sportski rezultat - ovo je plod višegodišnjeg rada, discipline i predanosti, kako sportistkinja, tako i trenerskog tima koji ih neumorno vodi ka vrhu - naveli su u saopštenju Tekvondo kluba Ulcinj.

Tekvondo klubu Ulcinj dvije zlatne i srebrna medalja u Samokovu

Crnogorski karatisti nijesu uspjeli da se, preko kvalifikacionog turnira u Parizu, plasiraju na Svjetsko pojedinačno prvenstvo u Kairu.
Najbliži plasmanu na šampionat, posljednjeg takmičarskog dana, bio je Nemanja Jovović u kategoriji preko 84 kilograma, koji je zaustavljen na startu nokaut faze.
Jovović je, sa dva trijumfa i porazom, prošao takmičenje po grupama, ali ga je od plasmana na šampionat odvojio poraz od Ivana Kudžinaua iz Bjelorusije 5:2.
Isti učinak u grupi nije bio dovoljan Nikoli Maloviću da se domogne nokaut faze u kategorjii do 84 kilograma.
Crna Gora u Kairu neće imati predstavnice u ženskoj konkurenciji, nakon što su kvalifikacio i turnir u grupi završile Helena Backović i Jovana Stojanović.
Pojedinačno prvenstvo svijeta na programu je od 27. do 30. novembra u Kairu, a nastup su ranije obezbijedili Nenad Dulović, Balša Vojinović i Nemanja Mikulić u borbama i Vladimir Mijač u katama.

Crnogorski karatisti u Parizu bez vize za SP

Američki predsjednik Donald Tramp pozvao je ukrajinskog kolegu Volodimira Zelenskog da prihvati ruske uslove za okončanje rata u Ukrajini.
Kako piše Financial Times, na sastanku u Bijeloj kući u petak Tramp je Zelenskog upozorio da je predsjednik Vladimir Putin prijetio da će „uništiti“ Ukrajinu ako se ona ne povinuje tim uslovima.
Tokom sastanka, Tramp je insistirao da Zelenski preda cijeli Donbas Rusiji, više puta ponavljajući teze koje je ruski predsjednik iznio u njihovom razgovoru dan ranije, naveo je Financial Times, pozivajući se na osobe upoznate s razgovorom.
Ukrajina je na kraju uspjela da ubijedi Trampa da podrži zamrzavanje trenutnih linija fronta, navodi FT.
Tramp je nakon sastanka rekao da bi obje strane trebalo da zaustave rat na liniji fronta.
Bijela kuća nije odgovorila na zahtjev Reutersa za komentar o izvještaju Financial Timesa.
Zelenski je stigao u Bijelu kuću u petak tražeći oružje za nastavak borbe, ali se sastao s američkim predsjednikom koji je djelovao više zainteresovano za posredovanje u mirovnom sporazumu, piše Reuters.
U razgovoru s Trampom u četvrtak, Putin je ponudio neka manja područja dvaju južnih regiona – Hersona i Zaporožja – u zamjenu za mnogo veće dijelove Donbasa koji su sada pod ukrajinskom kontrolom, dodaje se u izvještaju Financial Timesa.
To je manje od njegovog prvobitnog zahtjeva iz 2024. godine, da Kijev ustupi cijeli Donbas, plus Herson i Zaporožje na jugu – područje od gotovo 20.000 kvadratnih kilometara.
Portparol Zelenskog još uvijek nije odgovorio na upit Reutersa da li je Tramp vršio pritisak na Zelenskog da prihvati mir pod ruskim uslovima.
Tramp i Putin su se u četvrtak saglasili da održe drugi samit o ratu u Ukrajini u naredne dvije sedmice, vjerovatno u Budimpešti, nakon sastanka 15. avgusta na Aljasci koji nije donio nikakav napredak. 
&nbsp;

Tramp pozvao Zelenskog da sklopi dogovor s Putinom ili „rizikuje da se suoči s uništenjem“

Civilna odbrana u Pojasu Gaze objavila je danas da je najmanje 33 ljudi ubijeno u izraelskim vazdušnim napadima, prenosi agencija Beta.
Izraelska vojska je saopštila da je pogodila desetine meta Hamasa širom palestinske teritorije, a Izrael i Hamas se međusobno optužuju za kršenje primirja, koje je na snazi od 10. oktobra.
Izraelska vojska je objavila da je izvela vazdušne napade na jugu Gaze, navodeći da su to bili odgovori na napade Hamasa na njihove položaje, što je ta organizacija negirala.
Prema prethodnom bilansu, koji je ranije danas objavila Civilna odbrana u Pojasu Gaze, u izraelskim napadima ubijeno je bilo 15 osoba.
Prema tim podacima, napadnuti su bili Al-Zavaida, u centralnom dijelu i Kan Junis na jugu, prenijela je Beta.
Izraelska vojska je navela za AFP da provjerava te tvrdnje, a jutros je objavila da je izvela vazdušne napade na jugu palestinske teritorije, rekavši da su to bili odgovori na napade Hamasa na njihove položaje, što je pokret negirao.
Zatim je izvijestila o daljim napadima u tom području, rekavši da su to bili odgovori na "flagrantno kršenje sporazuma o primirju ranije danas".
S obzirom na ograničenja medijskih radnika u Gazi i nemogućnosti pristupa terenu, AFP nije u mogućnosti da nezavisno provjeri izvještaje različitih strana.
<h2>Izrael izveo niz napada na Gazu</h2>
Izrael je izveo niz napada na Gazu u nedjelju kao odgovor na napade na svoje snage, saopštila vojska, u najnovijem i najozbiljnijem testu ovog mjeseca za američki posredovani prekid vatre, piše agencija Rojters.
Stanovnici Gaze i lokalne zdravstvene vlasti saopštili su da su izraelski vazdušni udari i tenkovska paljba širom enklave usmrtili najmanje 18 ljudi, uključujući najmanje jednu ženu, prenio je Rojters.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu rekao je da je naredio vojsci da snažno odgovori na ono što je opisao kao kršenja prekida vatre od strane Hamasa.
Vojska je saopštila da su militanti u južnom području Rafa ispalili protivtenkovsku raketu i pucali na njihove vojnike.
Oružano krilo Hamasa saopštilo je da ostaje privrženo sporazumu o prekidu vatre, da nije bilo upoznato sa sukobima u Rafi i da nije imalo kontakt sa grupama tamo još od marta.
<h2>Put ka miru neizvjestan</h2>
U strahu da bi primirje moglo da se sruši, neki Palestinci požurili su da kupe namirnice na glavnoj pijaci u kampu Nuseirat, a porodice su napustile svoje domove u Kan Junisu na jugu, nakon što su obližnji vazdušni udari izazvali paniku, prnio je Rojters.
Napadi podsjećaju na izraelski odgovor na ono što je smatralo ozbiljnim kršenjima prekida vatre sa libanskim saveznikom Hamasa, Hezbolahom, krajem 2024. godine – sporazum o primirju koji uglavnom još uvijek važi.
Ipak, ozbiljne prepreke ostaju na putu ka trajnom miru u Gazi, gdje je prethodno primirje propalo u martu, nakon skoro dva mjeseca relativnog zatišja, kada je Izrael izveo žestoke vazdušne napade, piše Rojters.
Novo primirje stupilo je na snagu 11. oktobra, čime je zaustavljen dvogodišnji rat, ali izraelska vlada i Hamas već danima međusobno optužuju jedni druge za kršenje sporazuma.
Ministar odbrane Izrael Kac izjavio je da će "žuta linija" do koje su se izraelske snage povukle u okviru dogovora o prekidu vatre biti fizički označena, i da će svako kršenje prekida vatre ili pokušaj prelaska te linije biti dočekan vatrom.

Civilna odbrana u Gazi: Najmanje 33 ljudi ubijeno u izraelskim vazdušnim napadima

Piše: Stevo Vučinić Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš, usvojenog 2011. godine, podnešen je sa zadnjim namjerama – pravna etapa puzajuće aneksije koja prijeti Crnoj Gori. Kao jedna od ključnih izmjena, ističe se brisanje termina „nasilna“, koji se odnosi na formulaciju o aneksiji iz 1918. godine. Brisanjem termina „nasilna“ stvaraju se pravne pretpostavke da se imovina dinastije Karađorđevića u Crnoj Gori, koju su već tražili, povrati u njihovo vlasništvo – dvorac Miločer i kuće na Cetinju i Rijeci Crnojevića. I to je jedini smisao predloženih izmjena. U prijedlogu citiranoga Zakona piše, termin „nasilna aneksija“, nosi duplo značenje. Jer, sama riječ aneksija podrazumijeva prisilu ili nasilje, pa ga smatraju „suvišnim“. Naravno, da pojam aneksija ne nosi duplo značenje, već je vrlo jednoznačan – aneksija bez upotrebe oružane sile i posijedanja teritorije okupacionim sredstvima. Primjer je nenasilna aneksija Bosne i Hercegovine 1909. godine. Bila je rezultat političkih kalkulacija, operacionalizovana diplomatskim dogovorom Rusije i Austrougarske. Austrougarska je u Bosni i Hercegovini već imala vojnu i administrativnu kontrolu od 1878. godine. Pa nije bilo potrebe da se akt formalizovanja aneksije sprovodi nasiljem, sem što je izazvala političku krizu u zemlji. Zato je nužno da se u crnogorskom slučaju koristi termin „nasilna“. <h2>IMOVINA STEČENA PLJAČKOM</h2> Jer, on implicira da je izvršena upotrebom oružane sile i podrazumijeva da je Crna Gora prvo oružanim putem nasilo okupirana, a onda anektirana. Iz takvoga reda stvari, po međunarodnom pravu slijedi, da lica koja oličavaju okupacioni poredak i njegovi nasljednici, dakle, Karađorđevići, ne mogu da polažu pravo na nasljeđe na teritoriji Crne Gore koju su svojevremeno okupirali. Inače, ukoliko se ta imovina vrati u vlasništvo Karađorđevićima, a intencija predoženoga Zakona usmerena je u tom pravcu, i u stvarnom i u simboličnom smislu, Crna Gora će biti okupirana teritorija. A onda, po drugi put, slijedi stvarna aneksija. Tih posljedica treba da budu svjesne sve crnogorske opozicione partije, ako se uopšte mogu častiti pridjevom crnogorske. Zato se moraju oduprijeti izmjeni Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš iz 2011. godine U daljem tekstu ćemo izložiti osnov sticanja imovine dinastije Karađorđevića u bivšoj Jugoslaviji, uključujući i imovinu u Crnoj Gori. Jedan od najvećih jugoslovenskih pravnika, Milan Bartoš, nakon Drugoga svjetskoga rata napisao je knjigu kojom je opisao način sticanja bogatstva dinastije Karađorđević. Zaključio je: „Nasilje, bahatost i razmere korupcije i pljačke kraljevske kuće u Jugoslaviji zaista moraju da zaprepaste svakog racionalnog čoveka. Usuđujem se da tvrdim da ni pre ni kasnije pljačka naroda nije bila tako brutalna i tako širokih razmera, koja mu je pribavila imovinu stečenu u međuratnom periodu, na krajnje sporan i kolosalno nemoralan način“. Svojevremeni zahtjev potomaka dinastije Karađorđevića, da im se vrati imovina koju su pośedovali u Crnoj Gori do 8. marta 1947. godine (vila Miločer s parkom i kuće na Cetinju i Rijeci Crnojevića), koja im je odlukom Narodne skupšine FNRJ oduzeta, je neosnovan. Pripadala je porodici, koja je svoje bogatstvo stekla zloupotrebom moći, korupcijom i pljačkom, za čije je ime vezana propast Crne Gore 1918. godine, s nesagledivim posljedicama i štetama koje još nijesu obračunate. Najteže posljedice bile su: građanski rat s velikim žrtvama i mnogo popaljenih domova, opšte zaostajanje zemlje u obrazovnom, kulturnom i privrednom smislu, bespoštedna pljačka svih crnogorskih resursa, jezička, kulturna i politička denacionalizacija stanovništva i njegovo masovno iseljavanje, s ciljem da se zemlja liši Crnogoraca, a oni posluže kao ratnički elemenat u graničnom pojasu. Što se tiče međuratnih investicija u Crnoj Gori, eksponenti dinastije Karađorđevića investirali su u izgradnju puta od Peći do Andrijevice, puta od Pljevalja do Žabljaka i mosta na Tari, pred Drugi svjetski rat izgradili su prugu za vojne potrebe od Nikšića do Bileće, izgradili su zgrade opštine i „Banske stanove“ u Cetinju, u Podgorici zgrade Finansijske direkcije (današnja Opština) i Direkcija carina (Privredni sud i MONSTAST), banovinski hotel „Jadran“ u Ulcinju, oko 100 žandarmerijskih stanica, podigli su spomenik kralju Aleksandru na Cetinju, porušili Njegoševu kapelu na Lovćenu i u blizini nje sagradili kapelu Karađorđevića. <h2>BOGATSTVO KRALJA ALKESANDRA</h2> Za desetak poslijeratnih godina, nasljednik kralja Petra, koji nije raspolagao imovinom, stasao je u jednoga od najbogatijih evropskih monarha. Korupcijom i zloupotrebom vlasti i moći, naveo je korumpiranu administraciju, zaštićenu njegovim autokratskim autoritetom, da mu izgradi ili pokloni dvorce, lovišta i imanja, neka s vinogradima, poljoprivrednim dobrima i šumama: - Dvorac na Bledu otkupila je država od princa Vindišgerca, opremila i poklonila kralju Aleksandru. Vojska ga je održavala, a država snosila troškove i izdatke. - Dvorac u Han Pijesku mu je poklonila država, koja ga je i održavala na račun budžeta. - Dvorac u Zagrebu, na Tuškancu, kupila je zagrebačka opština i poklonila ga kralju. Održavan je iz državnoga budžeta. - Dvorac nadvojvode Fridriha u Belju mu je kupilo i poklonilo Ministarstvo finansija. - Dvorac s 500 hektara vinograda i zemljišta u Demir-kapiji kupljen je iz državnoga budžeta. Održavale su ga mjesne vlasti. - Lovište u Moroviću, od Petrovaradinske opštine, kupila je država, i njegovo održavanje stavila na državni budžet. - Bijeli dvor je malim dijelom finasiran iz kraljevog dužeta, a većim iz državnoga. - Ljetnjikovac u Miločeru sagrađen je na zemljištu koje je kupila država, manjim dijelom o trošku dinastije, a većim, iz budžeta i upotrebom vojne inžinjerije. Projektant nije uspio da naplati projekat i nadzor radova. Za održavanje svih ovih dvoraca, poljoprivrednih dobara i lovišta na račun države plaćani su upravnici dvorske ekonomije, njihovi pomoćnici, lovočuvari, inspektori, upravnici dvorskih šuma, administracija i posluga. Za vrijeme šestojanuarske diktature, dvojica njegovih prijatelja dobili su pravo istraživanja rudnika zlata u Neresnici, koji je nakon atentata u Marseju, na volšeban način preveden u ostavinsku masu kralja Aleksandra, i uprava kraljevskih dobara je preuzela njegovo vođenje, kao kraljevog dobra.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251018111044_2f34ccf9b19704246e38df388bb05464d8e7039392bb1f42ba5f427ea9b0eb01.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251018111044_2f34ccf9b19704246e38df388bb05464d8e7039392bb1f42ba5f427ea9b0eb01" data-rendition-name="original" width="1024" height="682" loading="lazy" alt="Aleksandar Karađorđević"> </figure>  <h2>ŠPEKULACIJAMA DO DOBITI</h2> Kralj po zakonu nije plaćao porez, što je on vješto koristio, otvarajući preduzeća za proizvodnju poljoprivrednih proizvoda. Ta preduzeća, kao kraljevo dobro, bila su oslobođena poreza, i proizvodi s njih jeftiniji i konkurentniji. Tako je Uprava dvora prodavala velike količine namirnica s deklaracijom za potrebe „dvora njegovog veličanstva“, oslobođene trošarine. Prodaju su vršili vojnici kraljeve garde. Svo dvorsko osoblje, plaćano je s budžeta. Špekulacijama na pariškoj berzi sa akcijama orjentalne željeznice, u iznosu od 300 miliona franaka, koje su plaćane u punom iznosu iako su prodavane za 20 do 25% od nominale, omogućile su, preko Ministarstva finansija, da kralj Aleksandar zaradi oko 240 miliona franaka za pola godine. Pokušaj rješavanja te afere, uzrokovao je raspuštanje narodne Skupštine. Kralj je špekulisao s obveznicama ratne štete, koje su on i neki ministri otkupili od naroda za iznos od 10% od nominalne vrijednosti. A onda su, po dogovoru, banke počele da kupuju te obveznice, čija je vrijednost skočila, i svakodnevno je skakala, dok se sve nijesu našle u rukama banaka i Poštanske štedionice. Za te namjene banke su se kreditno zaduživale kod Narodne banke. Na toj razlici, između cijene po kojima su kupljene i prodate, kralj i neki ministri zaradili su oko 600 miliona dinara. Nakon osnivanja Narodne banke, ministar finansija pozvao je banke koje su je osnovale, da kralju ustupe određenu vrijednost akcija koje su imale u njoj. Tako je kralj postao veliki akcionar Narodne banke i bio jedan od monopolista na njene prihode. Ta banka je imala monopol na emisiju novca i njena politika je kontrolisala tržište kapitala, finasirajući favorizovana preduzeća. Ovim pobrojanim primjerima nije iscrpljena lista špekulacija, kojima se kralj Aleksandar koristio, radi sticanja nezakonite dobiti. Ta imovina stečena je na nezakonit način, i ne može se prevesti u zakonito nasljeđe. A da se istovremeno ne pokrene postupak za utvrđivanje razmjera štete nastale aneksijom Crne Gore Srbiji i račun ispostavi nadležnim adresama u Srbiji, uključujući i potomke dinastije Karađorđevića, kao nasljednika kraljeva Petra i Aleksandra, koji su za nju odgovorni i objektivno i subjektivno. I ovih činjenica treba da budu svjesne crnogorske opozicione partije, ako im je uopšte stalo do Crne Gore.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251018111048_12cffce0e6d5b8d9f1cca52ed0b90db78816807a8d32b4f5a3416f23446c9f02.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251018111048_12cffce0e6d5b8d9f1cca52ed0b90db78816807a8d32b4f5a3416f23446c9f02" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Skupština"> <figcaption>IZMJENE ZAKONA INICIRALA DVOJICA POSLANIKA PES-A: Skupština Crne Gore</figcaption> </figure>

Karađorđevićima se utire put za vraćanje dvorca Miločer i kuća na Cetinju i Rijeci Crnojevića

Nekoliko dana uoči parlamentarnih izbora 2023, kada je bilo sasvim izvjesno da će dotadašnji premijer Dritan Abazović ostati bez fotelje, koju će, kako je sve ukazivalo, morati ustupiti Milojku Spajiću, odjeknula je afera Do Kvon. Pet dana uoči izbora, Abazovićeva Vlada proslijedila je tužilaštvu pismo u kojem je Do Kvon, navodno, objašnjavao veze sa Spajićem, te tvrdio da mu je Spajić tražio da učestvuje u finansiranju predizborne kampanje. I ne samo to, prema saznanjima nedjeljnika Monitor, Abazović je na sjednici Vijeća za nacionalnu bezbjednost tražio Spajićevo hapšenje.
Crnogorska javnost je na tu aferu zaboravila, sve do četvrtka, kada je predsjednik Odbora menadžera Vijesti Željko Ivanović, obrazlažući zašto je uoči izbora trebalo da bude formirana koalicija PES-a, Ure i Demokrata, kazao da se afera Do Kvon ne bi ni dogodila da je ta lista napravljena. 
 
- Ali PES je već bio toliko uzletio, odnosno Spajić i društvo oko njega. Oni su već, kontrovetzni Kotrel je pravio već istraživanja javnog mnjenja đe sam PES ima 43, 46 odsto, da nemamo potrebe da mi šlepamo sad neku Uru i neke Demokrate na leđa, mi ćemo sami da uzmemo, a oni sami neka se izbore za cenzus, a onda ćemo mi opet zajedno imati 50 odsto. Mislim, prvo da je napravljena ta lista, ne bi bilo Do Kvona. Kažem, afere, ne ulazim sad u suštinu - kazao je Ivanović. 
 
Rečenicu u kojoj Ivanović kaže da se afera Do Kvon ne bi dogodila da je napravljena lista PES-a, Demokrata i Ure, a koju je navodno podržavao i predsjednik Jakov Milatović, citirao je poslanik PES-a na X mreži Miodrag Laković, uz komentar da je ovim Željko Ivanović dovoljno rekao.
Izjavu, u kojoj predsjednik Odbora menadžera Vijesti tvrdi da je jedna od najveći predizbornih afera izbila zbog Spajićevog nepristajanja da ide u koaliciju sa GP URA i Demokratama, komentarisao je i izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju, Ranko Vujović, u svijetlu činjenice da su upravo Vijesti ovih dana najglasnije kad je riječ o kampanji u kojoj se pokušava targetirati dio medija. 
 
- Mi smo mogli da ispratimo puno tih mediijskih kampanja proteklih godina u Crnoj Gori. Evo, sinoć (u četvrtak, 16. oktobar) smo čuli da je jedna kampanja organizovana zbog afere Do Kvon, navodno zbog toga što URA nije mogla da uđe u koaliciju sa PES-om. Pa sad, kada priznaju tako nešto, onda možete misliti kako se ova kampanja diskreditacije medija organuzuje i ko je taj organizator ili ko je taj autor ovako jedne prljave kampanje. Žalosno je što mediji prednjače i učlestvuju u toj kampanji – kazao je Vujović gostujući u 24 sata Televizije E. 
 
Slučajno ili ne, medij koji je najviše izvještavao o aferi Do Kvon, koja se, kako je javnost čula od Ivanovića – ne bi desila da je Spajić prije izbora otišao sa Demokratama i GP URA, jesu upravo Vijesti.
To pokazuje Izvještaj o medijskom predstavljanju tokom kampanje za izbore za poslanike u Skupštine Crne Gore koji je objavila Agencija za elektronske medije. A ko je od političara bio najglasniji? Prema toj analizi, osim izjava i reakcija PES-a, gotovo trećina izvještaja o aferi "Do Kvon" odnosila na medijske nastupe i izjave političkih predstavnika liste "Hrabro se broji", odnosno koalicije URE i Demokrata.
Dok se intenzivno produkuju nove kampanje, Specijalno državno tužilaštvo se starima ne bavi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DG2MLUblQBic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Jedan medij, jedna partija i jedna afera

Śećate li se prošle pośete Srbiji Ursule fon der Lajen, predśednice Evropske komisije, kada je započela razgovor sa predśednikom Srbije sa „dragi Aleksandre“? „Možeš lagati neke ljude sve vrijeme, možeš lagati sve ljude neko vrijeme, ali ne možeš lagati sve ljude sve vrijeme“, rekao bi Abraham Linkoln. Poruke Srbiji su diplomatske, ali za iskusog političara vrlo jasne. Otprilike, dosta je priče, hoćemo djela. Kako je Crna Gora spojeni sud sa Srbijom, vrlo je vidljivo da izvršna vlast u Crnoj Gori, tužilaštvo i institucije sile mnogo više vide Srbiju kao model uređenja države nego što je to, da se našalimo, jedna Norveška, Finska ili Švedska. Da im je stvarni cilj ulazak u EU ugledali bi se na te tri zemlje, umjesto što imitiraju zemlju u kojoj se ljudi optužuju za državni udar zbog privatnih razgovora, nezakonito prisluškivanih, u kojoj se otimaju studentima telefoni i njihovi sadržaji puštaju preko TV Informera i drugih tabloidnih televizija i tabloida, u kojoj se tuže policajci koji su otkrili najveću farmu marihuane na Balkanu, zato što su optužili državu i službe bezbjednosti da stoje iza proizvodnje marihuane, itd. <h2>PINK SLUČAJ</h2> Više puta sam naglašavao da je meni mnogo važnije da se Crna Gora uljudi kroz pregovore o pristupanju EU od samog članstva. Śećam se demokratskih struktura u Hrvatskoj koje stalno naglašavaju da je najbolji period Hrvatske, u demokratskom smislu, bio u vrijeme pristupnih pregovora. Strah me da je Crna Gora najsličnija primjeru Rumunije i Bugarske i na koji način su primljene u EU, iz čisto geopolitičkih razloga. A upravo liči na to da je EU voljna da prijemom Crne Gore u EU zažmuri na sijaset kršenja Ustava, zakona i demokratskih procedura, kako bi pokazala i motivisala druge zemlje da je EU otvorena za dalje integracije. Nedavno je na RTCG gostovao profesor sa Pravnog fakulteta državnog Univerziteta, ne śećam se imena. Ono što je upečatljivo jeste da profesor prava populistički izjavljuje u emisiji da je emitovanje privatnih poruka iz telefona Aleksandra Mijajlovića na portalu RTCG opravdano, jer, kako kaže, „narod treba da zna“. Vjerujem da ni u Zimbabveu nije moguće da tužilaštvo iz istrage daje medijima takozvane dokaze, odnosno privatne prepiske, koje samo kod Aleksandra Vučića mogu biti udar na ustavni poredak, na pravosuđe i bezbjednosni sektor, kako „neće da prejudicira“ voditelj jedne političke, pardon, propagandne emisije na TV Vijesti. Nije čudo što su pravnici u vlasti bruka za svoju profesiju, kad profesor prava izgovara nešto što ni u jednoj demokratskoj zemlji nije dozvoljeno. I ne samo to, recimo u Americi bi automatski optužnica bila suspendovana zbog uticaja na javno mnjenje. Tužilac može samo javnost da obavijesti o postojanju krivičnog djela, mada sam siguran da u ovom Pink slučaju nema ni pomena o tome, i da ga kvalifikuje, navodeći samo esencijalno podatke iz istrage. Slanje vrlo određenim medijima „dokaza“ iz istražnog postupka je pravljenje Pink farme od države Crne Gore. Tim prije što iza svega ne postoji mogućnost da se sklepa bilo kakava optužnica, već je cilj da se politički diskredituju protivnici vlasti, kritički mediji i pojedinci kritični protiv vlasti. Neka mi bilo koji pravni profesionalac objasni kakve veze ima prepiska Ivana Vukovića iz DPS-a i Mijajlovića o Željku Ivanoviću iz Vijesti sa bilo kojom optužnicom ili bilo kojim drugim djelom, osim da ima cilj da diskredituje samog Ivana Vukovića?! Svaki sudija profesionalac bi spriječio iznošenje ovakvih nesuvislosti u procesu, na sudu, đe je jedino mjesto đe se dokazi mogu iznosti. I u sudu i, nakon toga, u javnosti preko medija. Samo taj primjer bjelodano pokazuje da je SDT produžena ruka izvršne vlasti u obračunu sa političkim neistomišljenicima. Da ne zaboravim, Ustav garantuje zaštitu privatnosti svakom građaninu Crne Gore, iznošenje ovakvih stvari je direktno kršenje Ustava. Žalosno je ako građani Crne Gore to ne shvataju, jer, koliko śutra, i sami mogu postati žrtve ako se nekome zamjere. Varaju se ako misle da tužioci nijesu „sposobni“ da kreativno tumače privatne komunikacije. <h2>AFERA ZA POKRIVANJE GLAVIH TEMA</h2> Umjesto da u Crnoj Gori glavna tema bude izjava Anta Nobila, advokata optuženog Milivoja Katnića, da je postupajući specijalni tužilac u procesu, Miloš Šoškić, krivotvorio dokaze iz sky prepiski, da je brisao dio komunikacija koje obesmišljavaju njegove optužbe, što je krivično djelo, javnost se zabavlja stupidarijama iz privatnih prepiski Mijajlovića i pokretanjem lažne, lažljive, bezobrazne inicijative dva člana PES-a o brisanju riječe „nasilna“ iz Zakona iz 2011. godine, u kojem se aneksija Crne Gore iz 1918-te, više nego opravdano, naziva nasilnom. I to od PES-a koji tobože donosi Barometar 26, koji predviđa da se neće pokretati teme koje nadalje dijele građane. A oni pokreću temu koja ne da dijeli, nego koja je bolna za Crnu Goru, bolna za sve žrtve neviđenog nasilja nad crnogorskim narodom i potomke žrtava. Briga me što misli Nikola Petrović, on je stotinama puta pokazao da je bliži onim iskompleksiranim stanovnicima Crne Gore kojima je Beograd san snova, nego što je vezan za istinsku Crnu Goru. Bliži su mu oni koji su naredili da se njegov prađed ubije, ukoliko se vrati u Crnu Goru, nego oni koji bi život dali za svoju otadžbinu. O ponašanju Nikole Petrovića se mnogo toga neafirmativnog može napisati, od okoline koja ga okružuje u Italiji, na kakvim skupovima učestvuje, kojom „himnom“ počinju ti skupovi, koju zastavu kače iza sebe, ko su vrlo čudni likovi koji ga savjetuju i iz koje su kuhinje. Gordan Stojović, jedan od inicijatora promjene zakona, moj nekadašnji prijatelj iz vremena dok je bio u Matici crnogorskoj i ambasador u Argentini, đe je dao ogroman doprinos u promociji CPC sa episkopom Gorazdom, vrlo dobro je nekad znao pravu istinu o NASILNOJ aneksiji Crne Gore. Samo čekam prijedlog iz iste kuhinje da svi počnemo da slavimo Pavla Đurišića i četnike, kako se ne bi dijelili. Aferim. Mnogo je onih koji su promjenom vlasti obrnuli i svoju pamet. Pada mi na pamet pjesma Sv. Petra Cetinjskog „Pogibija vezira Mahmut-paše na selo Kruse (1796)“, kada je kroz usta Mahmut paše napisao: „Dokle imam u ćesi novaca, a u Crnu Goru trgovaca, kojizi su lakomi na blago, učiniću što je meni drago, oni će mi prodat Crnogorce!“ <h2>BRUTALNI ZLOČINI</h2> Za one kojima nije jasno da je aneksija bila ne nasilna, nego da ima odlike stravičnog, teškog masovnog zločina, neka pogledaju sajt Britanskog parlamenta i raspravu iz 1920. godine o stanju u Crnoj Gori, samo neka ukucaju „Lord Sidenem“. Izvještaj lorda de Salisa, izaslanika Britanskog parlamenta o stanju u Crnoj Gori, potvrđuje sve navode „Krvavog albuma Karađorđevića“. A onda neka pogledaju pisanje beogradskog Vremena, Pravde i Politike od 10. februara 1924. godine, đe donose raspravu iz skupštine KSHS i govor Mihaila Ivanovića, predstavnika Federalista. Odnosno dio koji ima podnaslov „Crnogorce ubijaju što nisu verni Kralju“, a koji, između ostalog, glasi: „...Prvi je posao režima bio uništiti cio pravni poredak i slobodnu Crnu Goru. Srbijanski dinastičari dobijaju od režima pohvale i nagrade za paljenje kuća, vađenje očiju živim ljudima, bacanje đece na bajunetima kroz prozore, lomljenje ruku ženama i đeci kartečima iz topa, zato što nijesu vjerni Kralju i t.d. ... Divlji napadi na prošlost i tradicije Crne Gore, rušenje spomenika, pljačkanje istorijskih dokumenata i t.d.“. Niko iz skupštinske sale nije reagovao, niti opovrgao riječi Ivanovića, vjerovatno zato što nije bilo članova PES-a! Jedina reakcija je bila potpreśednika skupštine Lj. Bakića o tome kako nema „crnogorskog naroda u Crnoj Gori, već ima samo srpskog naroda“... Beogradski novinar Pantelija Jovović, dopisnik nekoliko beogradskih listova iz Crne Gore, piše u knjizi „Crnogorki političari“ iz 1924. (Vreme a.d): „Slom Crne Gore 1915. i način njenog ujedinjenja sa Srbijom 1918. g. dva su kobna datuma u njenoj istoriji. Prvi datum može se nekako i pravdati ali ovaj drugi jeste najgrozniji spomen srama i stida zvaničnoga Beograda. Golgota, koju je preživljavala Srbija za vreme evakuacije kroz albanske gudure, ni približno nije ravna onoj Golgoti, koju je Crna Gora preživela za vreme Ujedinjenja.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251018201032_cc15f9c5961dcb7bed1cd93af13d9bb7325d8148713096ae505e798978d0b0c8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251018201032_cc15f9c5961dcb7bed1cd93af13d9bb7325d8148713096ae505e798978d0b0c8" data-rendition-name="original" width="550" height="640" loading="lazy" alt="Predgovor knjige „Crnogorki političari“ iz 1924. beogradskog novinara Pantelije Jovovića, dopisnika nekoliko beogradskih listova iz Crne Gore"><figcaption>Predgovor knjige „Crnogorki političari“ iz 1924. beogradskog novinara Pantelije Jovovića, dopisnika nekoliko beogradskih listova iz Crne Gore</figcaption></figure>  No sve do 1921. g. o tim nečuvenim zločinima režima nije se ništa znalo. Crna Gora sve do tada bila je za našu javnost terra incognita. Do 1921. g. već je bilo popaljeno pet hiljada crnogorskih domova i niko, van Crne Gore, u ujedinjenoj Kraljevini o tome nije ništa znao.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251018201032_1cadbb9bb86240d9c711a1dff3144badaf852483b829d07b2b62492638783139.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251018201032_1cadbb9bb86240d9c711a1dff3144badaf852483b829d07b2b62492638783139" data-rendition-name="original" width="400" height="586" loading="lazy" alt="Naslovnica knjige „Crnogorski političari“ beogradskog novinara Pantelije Jovovića"><figcaption>Naslovnica knjige „Crnogorski političari“ beogradskog novinara Pantelije Jovovića</figcaption></figure>  Tek prvi put tada beogradski 'Balkan' nalazi se pobuđen da me pošalje kao svoga naročitog izaslanika u Crnu Goru. Prvi sam, dakle, ja bio kome je pala u deo ta teška dužnost, da otkrije sve zločine počinjene posle Ujedinjenja u Crnoj Gori. I ja sam ih otkrio stavljajući na kocku svoj život. Demaskiranjem zločinaca, ja sam učinio da budem s bombama i revolverima napadnut i slučaj je hteo da ostanem u životu iako sam bio teško povređen. Moje izveštaje o prilikama u Crnoj Gori, preštampavali su ne samo svi naši domaći listovi, već i jedan dobar deo štampe u Italiji, Engleskoj, Francuskoj i t.d. Ja sam Evropi jasno predočio da je nesrećna Crna Gora, u čast i slavu Ujedinjenja, razapeta na krstu“... Ne mogu a da ne objavima dio teksta Chicago Tribune-a od 4. septembra 1919. pod naslovom „Zvanični izvještači donijeli užasne izvještaje u Pariz“, u kojem se kaže: „Pariz, 3. septembar, Američka i britanska vojna intervencija u Crnoj Gori radi spriječavanja raširenog masakra crnogorskih rojalista od strane Srba, u preporuci neutralnih posmatrača koji su došli u Pariz juče i koji danas pišu energične izvještaje svojim vladama: 'Pod srpskom okupacijom Crna Gora danas predstavlja mjesto najkrvavijeg pokolja u Evropi, izjavio je zvaničnik koji se vratio. Ukoliko se Engleska i Amerika ne umješaju, ni jedan crnogorski rojalista neće ostati živ. Srbi ih ubijaju na veliko'“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251018201036_82dc074462229b7b0dd09fc19e6143c57d5f2cd2149e49f3ab59cf440f59aa5d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251018201036_82dc074462229b7b0dd09fc19e6143c57d5f2cd2149e49f3ab59cf440f59aa5d" data-rendition-name="original" width="1318" height="1920" loading="lazy" alt="Tekst o golgoti Crne Gore objavljen u listu Chicago Tribune 4. septembra 1919."><figcaption>Izvode iz govora Mihaila Ivanovića, predstavnika Federalista, u Skupštini KSHS u februaru 1924. godin objavili srpski mediji</figcaption></figure>  Vi, branitelji Džudit Rajnke od nas dokazanih zastupnika evroatlantskih integracija, valjda ćete vjerovati izvještajima onih koje nazivate zapadni prijatelji? Mada nije loše ni da čujete što je pisao list „Radni narod“, koji je izlazio u Podgorici 1927. i 1928. „Kad narod u Crnoj Gori hoće nekoga da prokune teško reče mu: 'Kosti ti u Zenici okapale'“. A evo zašto: „Kad je došla okupacija Crne Gore tamo su poslane hiljade vojnika, staraca, đece da robuju. To roblje moreno je tamo paśom smrću: golo, boso, gladno, premlaćivano, zlostavljano na sve načine i davano na prisilne radove po teškim zimskim vremenima praznog stomaka i golijeh lakata i koljena... Prema sigurnim vijestima zna se da su ti ljudi već skoro svi oboljeli od sićije i od reumatizma, tako da danas više liče na aveti nego na ljude. Uprava zatvora sprovodi prema njima naročiti sistem, da ni jedan neće ostati u životu. Njima se čak ne dozvoljavaju ni privatne novčane pomoći, da mogu kupiti sto im treba“...  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251018201036_3824759e5a64ba45a67b70a11b3e1e25f1ad06c874c0b6a4deab51e0d373906e.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251018201036_3824759e5a64ba45a67b70a11b3e1e25f1ad06c874c0b6a4deab51e0d373906e" data-rendition-name="original" width="4508" height="5551" loading="lazy" alt="Tekst o golgoti Crne Gore objavljen u listu Chicago Tribune 4. septembra 191"><figcaption>Tekst o golgoti Crne Gore objavljen u listu Chicago Tribune 4. septembra 1919.</figcaption></figure>  Na kraju ne mogu da odolim a da ne napišem, svako ko naśeda na idiotsku propagandu Demokrata da je svako ko, više nego opravdano, kritikuje vlast, posebno njih, saradnik kriminalnih klanova, neka se svako jutro pogleda u ogledalo i sam sebi kaže „ja sam idiot“ tri puta! Nema idiotskije konstrukcije od te kojom poluobrazovane i nesposobne Demokrate pokušavaju da spriječe da vidimo svi ono što nam oči izbi.

Farma

Ministarka kulture i medija Tamara Vujović ponovo je zloupotrijebila položaj i pretvorila se u staljinističku progoniteljku, tužiteljku i presuditeljku kritičkim medijima u Crnoj Gori.&nbsp;
U izjavi za RTV Nikšić, ministarka Vujović je zastrašujućom, lažnom - tvrdnjom da je Specijalno državno tužilaštvo konstatovalo da je sedam crnogorskih medija ,,dio te jedne hijerarhije“ i da su mediji učestvovali ,,u raspirivanju vjerske mržnje“ - grubo obmanula crnogorsku javnost i sramno politizovala ministarsku funkciju.&nbsp;
Istovremeno, ministarka Vujović je pokazala da iza tužilačkog progona i kriminalizacije kritičkih medija i pokušaja gušenja slobode govora stoje politički interesi stranke Demokatska Crna Gora čija je ministarka Vujović član.&nbsp;
Stavovi ministarke kulture i medija duboko su suprotstavljeni temeljnim vrijednostima Evropske unije. Tokom nedavnog boravka u Crnoj Gori predsjednica Evropske komisije Ursula Fon der Lajen jasno je naznačila da je sloboda medija kamen temeljac EU. Identičan stav i zaštitu vrijednosti građanskog društva iskazao je i njegova ekselencija, ambasador Johan Satler u ime Delegacije Evropopske unije u Crnoj Gori.&nbsp;
Zbog drastičnog kršenja demokratskih standarda, politizacije ministarske funkcije, glavni urednici crnogorskih medija zahtijevaju od predsjednika Vlade Crne Gore Milojka Spajića da - ukoliko zaista baštini temeljne vrijednosti građanskog društva - bez odlaganja i trulih političkih kompromisa, razriješi dužnosti ministarku kulture i medija Tamaru Vujović.&nbsp;
U međuvremenu, urednici targetiranih crnogorskih medija preduzeće sve pravne radnje kako bi zaštitili vlastiti integritet i egzistenciju od beskrupuloznih napada i staljinističkog progona pojedinih političara iz vladajuće parlamentarne večine.&nbsp;
Jasmina Muminović (Portal Standard)
Rosanda Mučalica (Portal Analitika)
Danica Nikolić (M portal)
Ana Šofranac (Portal ETV)
Darko Šuković (Antena M)
Draško Đuranović (Televizija E)

Tag: dubai