<article>Postoje institucije, poslodavci, kompanije, proizvodne djelatnosti neke sa velikim rizikom, neke sa manjim rizikom, a da se tu nijesu sprovodile nikakve mjere zaštite i zdravlja na radu, mjere zaštite od požara ili bilo kojeg drugog rizika, jer inspektori jednostavno nijesu imali kapaciteta da uđu u te objekte - rekla je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, ekspertkinja iz oblasti zaštite i zdravlja na radu iz Udruženja zaštite na radu Crne Gore Đina Janković.U požaru u Tuzli, kaže Janković, je stradalo 12 osoba i preko 30 povrijeđeno je upozorenje da se svi zapitaju koliko su sigurni objekti u kojima borave, prije svega javne institucije poput bolnica, škola, staračkih domova.Dodaje i da se uvijek polazi od pretpostavke da je tokom izgradnje određenih objekata ispunjena zakonska procedura i da su ti objekti dobili dozvolu za obavljanje djelatnosti koju obavljaju. - Kad se utvrdi da je sve čisto, kako bismo rekli, onda stupa Zakon o zaštiti na radu. Naravno neizostavan je Zakon o zaštiti i spašavanju, ali kada govorimo o ovome neizostavno je da pomenemo Zakon o zaštiti i zdravlju na radu, jer u svim objektima u kojima se zapošljavaju ljudi neophodno je da se radi na edukaciji korisnika i zaposlenih u tim objektima, posebno kada govorimo o školama, gdje vrijeme provode djeca, ili o staračkim domovima gdje imamo mnogo nepokretnih i starih ljudi, kao što je bio slučaj sada u BiH. Zaista moramo raditi mnogo više na edukaciji promociji važnosti ove teme- rekla je Janković.Podsjeća da se u skladu sa zakonom o elektro i gromobranskoj instalaciji moraju ispitivati najmanje jednom u tri godine i to je uslov svih uslova. - Zbog nedostatka kapaciteta inspekcije mi ne možemo biti sigurni da će inspektori ući u sve objekte, neizvodljivo je fizički. Mi znamo da mnogo firmi, čak i koje se nama obraćaju kada prvi put kod njih dođe inspekcija da im nešto traži pitaju ,,šta je to, mi prvi put čujemo za to, a imamo firmu preko 20 godina i nikada nijesmo čuli”, ne zato što su željeli da izbjegnu zakonsku obavezu, već jednostavno nijesu bili informisani. Onda se suočavamo sa činjenicom da zaista postoje institucije, poslodavci, kompanije, proizvodne djelatnosti neke sa velikim rizikom, neke sa manjim rizikom, a da se tu nijesu sprovodile nikakve mjere zaštite i zdravlja na radu, mjere zaštite od požara ili bilo kojeg drugog rizika, jer inspektori jednostavno nijesu imali kapaciteta da uđu u te objekte- zaključila je Janković.</article>

Postoje institucije, poslodavci, kompanije, proizvodne djelatnosti neke sa velikim rizikom, neke sa manjim rizikom, a da se tu nijesu sprovodile nikakve mjere zaštite i zdravlja na radu, mjere zaštite od požara ili bilo kojeg drugog rizika, jer inspektori jednostavno nijesu imali kapaciteta da uđu u te objekte - rekla je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, ekspertkinja iz oblasti zaštite i zdravlja na radu iz Udruženja zaštite na radu Crne Gore Đina Janković.
U požaru u Tuzli, kaže Janković, je stradalo 12 osoba i preko 30 povrijeđeno je upozorenje da se svi zapitaju koliko su sigurni objekti u kojima borave, prije svega javne institucije poput bolnica, škola, staračkih domova.
Dodaje i da se uvijek polazi od pretpostavke da je tokom izgradnje određenih objekata ispunjena zakonska procedura i da su ti objekti dobili dozvolu za obavljanje djelatnosti koju obavljaju.&nbsp;
- Kad se utvrdi da je sve čisto, kako bismo rekli, onda stupa Zakon o zaštiti na radu. Naravno neizostavan je Zakon o zaštiti i spašavanju, ali kada govorimo o ovome neizostavno je da pomenemo Zakon o zaštiti i zdravlju na radu, jer u svim objektima u kojima se zapošljavaju ljudi neophodno je da se radi na edukaciji korisnika i zaposlenih u tim objektima, posebno kada govorimo o školama, gdje vrijeme provode djeca, ili o staračkim domovima gdje imamo mnogo nepokretnih i starih ljudi, kao što je bio slučaj sada u BiH. Zaista moramo raditi mnogo više na edukaciji promociji važnosti ove teme- rekla je Janković.
Podsjeća da se u skladu sa zakonom o elektro i gromobranskoj instalaciji moraju ispitivati najmanje jednom u tri godine i to je uslov svih uslova.&nbsp;
- Zbog nedostatka kapaciteta inspekcije mi ne možemo biti sigurni da će inspektori ući u sve objekte, neizvodljivo je fizički. Mi znamo da mnogo firmi, čak i koje se nama obraćaju kada prvi put kod njih dođe inspekcija da im nešto traži pitaju ,,šta je to, mi prvi put čujemo za to, a imamo firmu preko 20 godina i nikada nijesmo čuli”, ne zato što su željeli da izbjegnu zakonsku obavezu, već jednostavno nijesu bili informisani. Onda se suočavamo sa činjenicom da zaista postoje institucije, poslodavci, kompanije, proizvodne djelatnosti neke sa velikim rizikom, neke sa manjim rizikom, a da se tu nijesu sprovodile nikakve mjere zaštite i zdravlja na radu, mjere zaštite od požara ili bilo kojeg drugog rizika, jer inspektori jednostavno nijesu imali kapaciteta da uđu u te objekte- zaključila je Janković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Đina Janković

Udruženje zaštite na radu Crne Gore

Društvo

Janković: Zbog nedostatka kapaciteta inspekcije, ne možemo biti sigurni da će inspektori ući u sve objekte

Postoje institucije, poslodavci, kompanije, proizvodne djelatnosti neke sa velikim rizikom, neke sa manjim rizikom, a da se tu nijesu sprovodile nikakve mjere zaštite i zdravlja na radu, mjere zaštite od požara ili bilo kojeg drugog rizika, jer inspektori jednostavno nijesu imali kapaciteta da uđu u te objekte - rekla je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, ekspertkinja iz oblasti zaštite i zdravlja na radu iz Udruženja zaštite na radu Crne Gore Đina Janković.
U požaru u Tuzli, kaže Janković, je stradalo 12 osoba i preko 30 povrijeđeno je upozorenje da se svi zapitaju koliko su sigurni objekti u kojima borave, prije svega javne institucije poput bolnica, škola, staračkih domova.
Dodaje i da se uvijek polazi od pretpostavke da je tokom izgradnje određenih objekata ispunjena zakonska procedura i da su ti objekti dobili dozvolu za obavljanje djelatnosti koju obavljaju. 
- Kad se utvrdi da je sve čisto, kako bismo rekli, onda stupa Zakon o zaštiti na radu. Naravno neizostavan je Zakon o zaštiti i spašavanju, ali kada govorimo o ovome neizostavno je da pomenemo Zakon o zaštiti i zdravlju na radu, jer u svim objektima u kojima se zapošljavaju ljudi neophodno je da se radi na edukaciji korisnika i zaposlenih u tim objektima, posebno kada govorimo o školama, gdje vrijeme provode djeca, ili o staračkim domovima gdje imamo mnogo nepokretnih i starih ljudi, kao što je bio slučaj sada u BiH. Zaista moramo raditi mnogo više na edukaciji promociji važnosti ove teme- rekla je Janković.
Podsjeća da se u skladu sa zakonom o elektro i gromobranskoj instalaciji moraju ispitivati najmanje jednom u tri godine i to je uslov svih uslova. 
- Zbog nedostatka kapaciteta inspekcije mi ne možemo biti sigurni da će inspektori ući u sve objekte, neizvodljivo je fizički. Mi znamo da mnogo firmi, čak i koje se nama obraćaju kada prvi put kod njih dođe inspekcija da im nešto traži pitaju ,,šta je to, mi prvi put čujemo za to, a imamo firmu preko 20 godina i nikada nijesmo čuli”, ne zato što su željeli da izbjegnu zakonsku obavezu, već jednostavno nijesu bili informisani. Onda se suočavamo sa činjenicom da zaista postoje institucije, poslodavci, kompanije, proizvodne djelatnosti neke sa velikim rizikom, neke sa manjim rizikom, a da se tu nijesu sprovodile nikakve mjere zaštite i zdravlja na radu, mjere zaštite od požara ili bilo kojeg drugog rizika, jer inspektori jednostavno nijesu imali kapaciteta da uđu u te objekte- zaključila je Janković.

Na zgradi Mjesne zajednice Farmaci u Podgorici već duže vrijeme vijore se pocijepane, izblijedjele zastave Crne Gore i Glavnog grada, kao nijemi svjedoci nebrige i poniženja državnih i gradskih simbola. Umjesto da stoje ponosno i dostojanstveno, zastave su obješene kao da su odbačene – raščerečene od vjetra, prljave i iskrzane, bez trunke poštovanja prema onome što predstavljaju. Naši čitaoci s pravom pitaju ko je odgovoran za takvo ruglo i zašto institucije dopuštaju da državna zastava, simbol nezavisnosti, slobode i časti Crne Gore, bude svedena na poderani komad platna. - Ovo nije samo pitanje estetike, već pitanje poštovanja države i identiteta. Ako na instituciji koja bi trebalo da predstavlja zajednicu i Glavni grad visi ovakva zastava, kakvu poruku šaljemo djeci koja tuda prolaze? - poručuju mještani. Ovakav prizor ne bi smio da postoji ni na jednoj javnoj zgradi, a posebno ne na onoj koja se nalazi pod okriljem Glavnog grada. Zakon o državnim simbolima jasno propisuje da zastava mora biti čista, čitava i dostojanstveno istaknuta. Sve drugo je sramota i nepoštovanje države. Nažalost, ovo nije usamljen slučaj. Nakon što je Portal ETV nedavno objavio fotografije iscijepane zastave ispred jedne osnovne škole, čini se da su simboli Crne Gore sve češće prepušteni zaboravu i poniženju. Dok se nadležni prave da ne vide, crnogorska zastava i zastava Glavnog grada na Mjesnoj zajednici Farmaci vijore se kao opomena savjesti da se država ne čuva samo riječima, već djelima i poštovanjem prema onome što nas simbolično predstavlja.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251107111136_03b6ff0e4174d848c55cedd51558f99eccb1045e7cbfa5fcbe5eb13a0568a155.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251107111136_03b6ff0e4174d848c55cedd51558f99eccb1045e7cbfa5fcbe5eb13a0568a155" data-rendition-name="original" width="702" height="1599" loading="lazy" alt="zastave"></figure>

Da li su pocijepane zastave prećutni svjedoci nestajanja države?

Podkast serijal „Interkulturalni most - društvena kohezija za društveni razvoj“ Mreže za evropske politike - MASTER od sada možete pogledati i na Televiziji E, petkom u terminu od 15:05 sati.&nbsp;
U prvoj epizodi, voditeljka Duška Pejović ugostila je dr Ljudmilu Milu Popović, generalnu direktoricu Direktorata za interkulturalizam u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava.
Kroz razgovor su otvorile važne teme - šta zapravo znači interkulturalizam i po čemu se razlikuje od multikulturalizma, zašto je dijalog ključan za izgradnju povezanijeg i otpornijeg društva, te na koji način interkulturalni pristup doprinosi društvenom razvoju i koheziji.
U drugoj epizodi, ugostili su dr Miomira Maroša, istaknutog novinara sa višedecenijskim iskustvom, koji je govorio o značaju tradicije i međusobnog razumijevanja. Kroz razgovor je otkrio kako tradicija oblikuje naš identitet i povezuje generacije, zašto je suživot s različitim religijama bogatstvo, a ne prepreka i kako međusobno poštovanje i razumijevanje jačaju društvenu harmoniju.

Podkast „Interkulturalni most - društvena kohezija za društveni razvoj“ MASTER-a sada i na TV E

Suđenje Aliji Balijagiću, optuženom za dvostruko ubistvo u Sokocu kod Bijelog Polja, odloženo je danas u Višem sudu u tom gradu, jer još nije završeno psihološko vještačenje, niti je pristupio vještak iz Forenzičkog centra u Danilovgradu.
Iz Forenzičkog centra sud je obaviješten da zbog drugih, ranije preuzetih obaveza vještak hemijske struke Dejan Smolović nije bio u mogućnosti da prisustvuje današnjem ročištu.
Balijagić je ranije priznao da je 25. oktobra prošle godine, u Sokocu, hicima iz lovačke puške, u njihovom domu, ubio brata i sestru Jovana (60) i Milenku Madžgalj (69).
Suđenje se nastavlja 17. novembra u 12.30 časova.

Odloženo suđenje Balijagiću, nije zavšreno psihološko vještačenje

Novosadska policija uhapsila je A.N. (32) zbog sumnje da je jutros ubo nožem državljanina Crne Gore u jednom kafiću u tom gradu.
- Sumnja se da je jutros u ugostiteljskom objektu u ulici Danila Kiša on nožem lakše povrijedio dvadesetpetogodišnjeg državljanina Crne Gore. Ubrzo poslije prijave, policija ga je pronašla i uhapsila- objavio je novosadski MUP.
A. N. je određeno zadržavanje do 48 sati i biće priveden, uz krivičnu prijavu, osnovnom javnom tužiocu u Novom Sadu, navela je novosadska policija.

Novi Sad: Uhapšen muškarac koji je jutros nožem napao crnogorskog državljanina u lokalu

Goran Jokić nije više načelnik Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“.
To je informacija koju su porodice žrtava dva masakra na Cetinju, koje skoro deset mjeseci organizuju blokade na Kruševom ždrijelu, dobili iz kabineta predsjednika Vlade Milojka Spajića i Uprave policije.
Iako je Jokićeva smjena bila jedan od njihovih zahtjeva nijesu, kažu, zadovoljni, jer im nije rečeno što će biti s njim.
Vesna Pejović, majka i baka ubijenih u masakru na Medovini podvukla je da nijesu zadovoljni jer su imali više zahtjeva.
- Rekli su mi da je Zakon o oružju još u Briselu na razmatranju i da će doći u Skupštinu. Međutim, vidim kako u u Skupštinu ulijeću zakoni, to je strašno. Evo brzo će Zakon za emigrante, ali Markov i Mašanov Zakon stoji na jednom mjestu. Najvjerovatnije da ne odgovara. Nisam zadovoljna, jer smo deset mjeseci ovdje bitisali po najvećem nevremenu da dobijemo polovičan odgovor - jasna je Pejović.
Ona je pozvala novinare da traže odgovor jer oni precizan nijesu dobili.
- Gdje je, što je, samo da je Jokić smijenjen. Ne vjerujem nikome. Nikome. Kažem vam što mi je v.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović rekao da je on (Jokić) smijenjen, da je predao za penziju, ali gdje je i kako je… Rekao mi je (Šćepanović) da se neće javno oglašavati. Zašto? Ne znam. Ne znam što je ta misterija da se taj Jokić ne pomene. Vjerujte mi, ništa mi nije jasno - poručila je Pejović.
Građani Cetinja i večeras su blokirali put na Kruševom ždrijelu, tražeći pravdu za žrtve dva masakra u kojima je ubijeno 23 ljudi. Da li će nakon Jokićeve smjene nastaviti s blokadama odlučiće naknadno i o tome obavijestiti javnost.

Goran Jokić više nije načelnik RCB „Centar“

"Ovaj Čađenović je lud kad se nakači, ali padaće i njemu optužnice. Meni ovaj Čađenović poklopio sve ove moje. Bolesnik. Od Čađa me ništa ne može iznenaditi, kad vidim kako sastavlja optužnice i što piše". Ma, tamo niko ne može uticati kad Čađo upre. Ludak. On nam sve pakuje. Katnića i Čađa neka zapale, a ostalo sve treba da bude kao do sada... Ovo je samo dio poruka koje su razmjenjivali visokorangirani članovi kavačkog klana i njihove vođe Radoj Zvicer i Slobodan Kašćelan za čiji interes sam, prema stavu kreatora optužnice, navodno radio - kazao je danas u Višem sudu suspendovani tužilac Saša Čađenović.
Njega je Tužilaštvo označilo da je svoj službeni položaj podredio kavačkom mafijaškom klanu a osim njega na optužnici je bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i nekadašnji glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić.
Čađenović je završio iznošenje odbrane i predočio sudskom vijeću skaj poruke koje se nijesu našle u optužnici,a koje najbolje svjedoče kako su njega i njegovog pretpostavljenog doživljavale osobe iz kavačke kriminalne grupe.
- Niti sam pakovao kome, niti sam pomagao. Samo sam radio svoj posao u skladu sa zakonom. U skaj porukama ne pominju me samo osobe iz kavačkog klana nego i škaljarci. I jednoj i drugoj grupi je zajedničko da na mene ne mogu uticati, niti direktno, ni indirektno - istakao je Čađenović.
On je podvukao da upravo ove skrivene poruke razotkrivaju " koliki su uticaj imale kod njega osobe iz kavačkog klana".
Smatra da neko ima problem sa logikom jer ako je on član kavačke kriminalne grupe, a kako to tvrde kreatori optužnice onda bi trebalo da postupa po njihovim nalozima.
- Mora da Katnić i ja nijesmo dobro slušali Zvicera kad kažu da nas treba zapaliti. Ove poruke jasno govore o mom odnosu prema kavčanima, ali i njihovom odnosu prema meni. Nijesmo drugovi, prijatelji ako kažu da će nekog da zapale. Mislim da se to govori za najveće neprijatelje, tako je uvijek bilo - naglasio je Čađenović.
Sve ove poruke koje je predočim sudskom vijeću su iz perioda kada je on, prema stavu tužioca Miloša Šoškić, radio u interesu kavačke kriminalne grupe.
- Iz svih komunikacija se vidi da me ti ljudi mrze, vrijeđaju i pokušavaju da me prevare. Ja sam jedini tužilac kojeg su se plašili i koji im je pravio najviše problema. To su činjenice – rekao je Čađenović.
On je predočio sudu da mu je Specijalno tužilaštvo spajanjem i razdvajanjem optužnica povrijedilo njegovo pravo na odbranu.
- Izgleda mi kao da sam rezervni igrač. Spojen sam sa predmetom protiv (Slobodana) Kašćelana a nakon toga sam prebačen u ovu optužnicu protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića. Nije mi jasno da li se meni ovom optužnicom nešto stavlja na teret ili ne – naveo je Čađenović.
On je dodao da je optužnicu na kojoj je sa Katnićem i Lazoviće prvi put vidio prije početka suđenja.
- Nikada se nijesam izjasnio o navodima. Nijesam imao priliku da se branim. Kod krivičnih djela sa zaprijećenom kaznom većom od pet godina, optuženi mora da se izjasni. Pitam sud: Da li je moje pravo na odbranu ugroženo kada me Specijalno državno tužilaštvo iz jedne kriminalne organizacije prebacuje u drugu? – upitao je &nbsp;Čađenović.
Nakon njegovog pitanja sudija Veljko Radovanović &nbsp;je kazao da „ne može postavljati pitanja sudu".
Čađenović je rekao da sa Zoranom Lazovićem nije imao ni privatnu niti poslovnu komunikaciju.
- Sreo sam ga svega dva-tri puta. Prvi put kada je osnovan Sektor za borbu protiv organizovanog kriminala, drugi put na konferenciji za štampu u Medija centru, i treći put u hodniku SPBOK-a u City Molu. Nikada sa njim nisam razgovarao ni o jednom predmetu. Sve predmete organizovanog kriminala radio sam sa Miloradom Žižićem. Sastancima na kojima sam radio konsultacije, Lazović nikada nije prisustvovao – kazao je Čađenović.
On je dodao i da sa Petrom Lazovićem nije radio nikada nijedan predmet, niti mu je davao upustva.
On se u odbrani osvrnuo i da je tadašnji glavnim specijalnim tužiocem Katnićem imao svakodnevnu komunikaciju.
- Donosili smo odluke &nbsp;u skladu sa zakonom i praksom. Rezultati su bili izuzetno dobri, naročito u borbi protiv organizovanog kriminala - kazao je Čađenović.
Ocijenio je apsurdnim tvrdnje Tužilaštva da su bilo kome pomogli.
Suđenje se nastavlja 25. novembra saslušanjem svjedoka.

Čađenović: Mora da Katnić i ja nijesmo dobro slušali Zvicera kada kavčani govore da nas treba zapaliti

U efikasnost crnogorske policije vjeruju još samo – Demokrate. Realno gledano bilo bi i glupo da nije tako, jer su partijski vojnici Alekse Bečića i Borisa Bogdanovića zaduženi za kontrolu policije. Pa da ne vjeruju u policiju, ispalo bi da ne znaju da je kontrolišu. Mada i Šaranović i Šćepanović, kao čelnici, dobro znaju koliko su efikasni, samo se prave da ne vide probleme u svom dvorištu.
Mada, ako ćemo iskreno – uprkos tiradama malog Berije Bogdanovića i zaklinjanjima njegovog predsjednika Alekse Bečića - u efikasnost policije iskreno vjeruje još jedino nesrećni Momčilo Leković, koji se prije neki dan oglasio “svojim” saopštenjem kojim je samo prepričao saopštenje Uprave policije koje je, opet, bilo neuspjelo opravdanje vlastitih pogrešaka.
Tako je Momo, od milošte zvani Barski neđeljnik, svojim neđeljnim saopštenjem samo srozao jedno, samo po sebi, nebulozno štivo. Za razliku od Lekovića, neke druge Demokrate, promoteri Šaranovićevih šarenih dostignuća, negdje u najdubljoj intimi, dobro znaju da policijski šefovi baš ne znaju šta rade. Ali lični, odnosno politički interesi obraza nemaju: zato su pokušali i da opravdaju ono što je nemoguće opravdati - hapšenje pogrešnih ljudi zbog tuče na Zabjelu i izazivanja haosa antiturske histerije i fašističkih divljanja i uništavanja lokala koje drže turski državljani.
Elem, samo ovlaš napravljena analiza poteza sektora kojim rukovode Šaranović i Šćepanović govori da je rasulo blaga riječ za situaciju u kojoj se nalazi crnogorska bezbjednost.
Recimo: nakon brutalnog napada na srpsku državljanku u Beranama, toj „efikasnoj“ Šaranović-Šćepanović policiji trebalo je, pazite sad, punih osam dana da identifikuje i privede počinioca. I to nakon što je žrtva u dva navrata, kako je sama ispričala, locirala i prijavila napadača. I koji je dolazio na njena vrata. I to nakon što je snimak napada poslao viralan. Pa je tek onda reagovala Šaranovićeva policija, pardon, beranski oficirski kadar ali poslije intervencije Sigurne ženske kuće.
Da se preduprijedi potencijalna politička šteta, zli jezici kažu da se Zdenka Petrol uključila kvalifikujući sa skupštinske govornice događaj kao pokušaj ubistva jer tada još nije znala da je počinilac „brat Srbin“. No, da ne ulazimo u sferu licemjerja - dakle, policija je za osam dana riješila slučaj u kome je sve jasno bilo u nekih osam minuta od kada se desio.
Ajmo dalje. Zabjelo. O tome je ono zborio mučenik Momčilo, ono kad su efikasnom akcijom efikasno uhapšeni - pogrešni ljudi. I to vele: na osnovu prepoznavanja i na osnovu svjedočenja policijskog sina kome, kako reče direktor policije Šćepanović, treba vjerovati.
Toliko je policija vjerovala - da nijesu ni htjeli da gledaju snimke koji ukazuju da dvojica uhapšenih nijesu ni izlazili iz kolektivnog smještaja. I toliko su bili ubijeđeni u istinitost prepoznavanja policijskog sina koji je učestvovao u tuči da su Šaranovićevi policajci djelo kvalifikovali - kao pokušaj ubistva. Teško da policijska doktrina poznaje slično postupanje.
I, šta se ispostavilo? Prije nego što je vuk pojeo magarca, što-šta što je trebalo nije se desilo. Recimo – nijesu identifikovani svi akteri tuče ispred Komanke, što je policija bila dužna da uradi. Nijesu analizirani video zapisi, pa je čim su postali dostupni, sve palo u vodu.
Nijesu saslušani ljekari koji su zbrinuli povrijeđenog Podgoričanina i prema pravilima službe odmah prijavili povrede nastale u tuči. I da se reagovalo tada, efikasno i brzo, sve bi bilo drugačije. Da ne govorimo da je od pet ili šest paljevina imovine turskih državljana riješena samo jedna.
Dakle, po Šaranoviću, bolje moglo nije. Po nama, teško da je policija mogla gore: uzbunila je strasti i dovela pogrešnim potezima Crnu Goru na korak od vanrednog stanja. Ili, što bi rekao Šaranović – bolje nije moglo?!
Nažalost, nije to sve od naše policije. Sjećate se spektakularnog pronalaska plantaže marihuane u Trnovu krajem ljeta? U zvaničnom saopštenju policije kaže se da je pronalazak konoplje, kanabis-stative, kako je pogrešno imenuje direktor policije Šćepanović, rezultat združene akcije kriminalističke, granične i ine policije.
Nezvanična ali potvrđena informacija govori da je plantaža pronađena slučajno, dok su vatrogasci dronovima posmatrali teren u potrazi za novim žarištima požara koji su bješnjeli tih dana. Epilog – dva uhapšena zalivača marihuane i prije neki dan, stidljivo sapoštenje da je uhapšena još jedna osoba povezana sa tim. Od organizovane i „još malo pa sad će“ razotkrivene i pohapšene međunarodne kriminalne grupe, ni traga ni glasa. Efikasno, nema priče.
Mada, vrhunac policijske – što bi rekao Bečić – efikasnosti je famozno hvatanje odbjeglog spomenika četničkog koljača Pavla Đurišića. Tačnije: efikasna akcija izbjegavanja hapšenja bronzanog kipa. Istovremeno su efikasno i dostojanstveno beranski policajci istrpjeli salve uvreda popa Trpčevskog dok su opservirali manastir u koji je četnički idolopoklonik, mitropolit Metodije, sakrio svoga idola Đurišića. I da se razumijemo, nije sramota na njima, običnim, poštenim policajcima koji teško zarađuju svoje mizerne plate.
Bruka je na njihovim starješinama koji, protivno zakonu, nijesu izdali naređenje da bjelosvjetskom nevaspitaniku u mantiji ne dozvole vrijeđanje časne uniforme i države Crne Gore. A to su isti starješine čije su jedinice iz Zaostra u gluvo doba vraćali popovi i koje je u vršenju službene dužnosti uspio da spriječi neki tamo Dajković.
Treba li komentarisati? Ili je najbolji komentar, nehotice, juče dala ministarka kulture i medija Tamara Vujović kada je konstatovala da je spomenik koljaču Đurišiću - dekomponovan i da njega nema u kulturnom dobru. Da li gospođa ministarka zaista zna iz prve ruke da kip Pavla Đurišića nije u Manastiru Đurđevi stupovi ili možda Vujović ne doživljava Manastir kulturnim dobrom, ostala je misterija.
Nije jedina. Najveća i najgora je ona policijska misterija dva masakra na Cetinju. To da do danas ne znamo ni jedan odgovor koji bi bar djelimično osvijetlio dešavanja u prijestonici prvog januara. Kuda se kretao ubica, odakle mu oružje, sa kim je kontaktirao prije i za vrijeme krvavog pira?
Na sve to je policija trebalo da da odgovore. Jesmo li dobili ijedan? Ne, zvaničnog odgovora nema. Kao što nema ni preuzimanja odgovornosti, one objektivne, one duboko ljudske. Mnogo je pitanja na koje Demokrate, posebno ekipa koja vodi bezbjednosni sektor, nijesu dale odgovore. Niti će ih ikada dati. Jer njihov modus operandi je jasan - pritiješnjeni činjenicama ćute, a kada govore - lažu.

„Efikasne“ greške policije

Advokat Zoran Piperović je, komentarišući odbranu koju je pred Višim sudom iznio suspendovani specijalni tužilac Saša Čađenović, poručio da se iz onoga što je rekao vidi da u optužnici nema ništa.&nbsp;
Advokat je ocijenio da uopšte nije smjelo da dođe do optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije Zorana Lazovića jer je, kaže, napravljena takva konstrukcija optužnice kakvu ne pamti istorija krivičnog prava.
"Vidjeli ste danas iz onoga što je rekao Čađenović u svojstvu optuženog da ovdje nema ništa. Vidjeli ste da je naknadno kao treći ubačen da bi Zoran Lazović bio u pritvoru po osnovu tačke 4. Vidjeli ste da je ubačen, jer sa dva člana ne može da bude OKG, trebao je treći i ubačen je naknadno. Vidjeli ste da je na moje pitanje kada je saznao da je uopšte optužen, onda kada je dobio rješenje o spajanju", rekao je branilac Zorana Lazovića, advokat Piperović.
Istakao je da je danas bio pravi trenutak da se odmah ukine pritvor Lazoviću i Katniću.&nbsp;
"Nijesmo stigli zbog protoka vremena, to ćemo da uradimo svakako na sledećem pretresu", dodao je on.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fcadenovic-mora-da-katnic-i-ja-nijesmo-dobro-slusali-zvicera-kada-kavcani-govore-da-nas-treba-zapaliti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Janković: Zbog nedostatka kapaciteta inspekcije, ne možemo biti sigurni da će inspektori ući u sve objekte

Tagovi

Da li su pocijepane zastave prećutni svjedoci nestajanja države?

Podkast „Interkulturalni most - društvena kohezija za društveni razvoj“ MASTER-a sada i na TV E

Odloženo suđenje Balijagiću, nije zavšreno psihološko vještačenje

Novi Sad: Uhapšen muškarac koji je jutros nožem napao crnogorskog državljanina u lokalu

PRATITE TVe UŽIVO