<p>U periodima ekstremnih ljetnjih temperatura posebno su ugroženi radnici na otvorenom, a uprkos zakonskim regulativama i preporukama nadležnih institucija, zaštita zdravlja na radu često se zanemaruje. Na ovo je upozorila <b>Đina Janković</b>, ekspertkinja za zaštitu i zdravlje na radu, gostujući u emisiji "Budilnik" na Televiziji E.</p>
<p>- Najugroženiji tokom vrelih ljetnih dana su građevinski radnici, radnici koji održavaju energetske i vodovodne mreže, oni koji rade na uklanjanju otpada, svi koji rade u plažnim barovima, na plažama, a ne smiju se zanemariti ni ljudi koji rade u poljoprivredi - istakla je Janković.</p>
<p>Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, kako kaže, svake godine pred početak ljeta donosi preporuke, ali postoje i precizni propisi koji obavezuju poslodavce.</p>
<p>- Imamo Pravilnik o mjerama zaštite i zdravlja na radu na privremenim i pokretnim gradilištima, kao i Pravilnik o mjerama zaštite i zdravlja na radu u radnoj sredini i radnoj okolini. Ta dva pravilnika u jednom članu propisuju da pri ekstremno visokim temperaturama, kada su temperature iznad 36 stepeni, ne bi trebalo da se obavljaju poslovi na otvorenom, osim u slučajevima kada je ugroženo ljudsko zdravlje i životi, u slučajevima ozbiljne i neizbježne opasnosti, odnosno kada su ugrožena materijalna dobra od društvenog interesa - navodi Janković.</p>
<p>Ona upozorava da se o ovim temama govori iz godine u godinu, što ukazuje na to da zakoni i preporuke i dalje ostaju mrtvo slovo na papiru.</p>
<p>- Nijesu to samo preporuke, već i dva pravilnika, što je zakonska obaveza poslodavaca da se pridržavaju ovih mjera. Koliko se to poštuje u praksi? Nažalost, svakog ljeta govorimo o ovome i sve dok govorimo i ukazujemo na problem koji je evidentan, činjenica je da se ne poštuju ni zakonske regulative, a ni preporuke - rekla je Janković.</p>
<p>Janković upozorava i na visoke vrijednosti UV zračenja, koje ovih dana dostižu između osam i devet, što predstavlja ozbiljnu opasnost po zdravlje.</p>
<p>- Visok UV indeks može dovesti do ozbiljnih posljedica po zdravlje – na prvom mjestu dehidratacije, vrtoglavice, toplotnog udara i svega onoga što trenutno izlaganje tako visokim temperaturama donosi svima nama koji se izlažemo suncu. Dakle, u periodima dana kada je UV indeks zračenja između 8 i 10, zdravstvena struka preporučuje da uopšte ne izlazimo napolje – čak ni da provodimo slobodno vrijeme na otvorenom, a kamoli da radimo - naglasila je ona.</p>
<p>Kada se rad na otvorenom ne može izbjeći, Janković podsjeća da su poslodavci dužni da obezbijede adekvatne uslove za rad.</p>
<p>- Poslodavac je dužan da obezbijedi zaposlenima dovoljnu količinu tečnosti da ne bi došlo do dehidratacije na visokim temperaturama, kao i češće pauze - kazala je ona.</p>
<p>Ona precizira da te pauze moraju biti organizovane u hladovini ili posebno pripremljenim, natkrivenim prostorima.</p>
<p>- Neophodno je da se pauze organizuju i održavaju u hladovini, ili u nekim za to specijalno određenim mjestima, gdje nema sunca. Da te pauze budu češće i, ukoliko je ikako moguće, da se rad organizuje u smjenama, kako bi se izbjegli udarni periodi oko podneva, kada su UV zračenje i temperature najviši - zaključila je Janković.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Janković: Poslodavci ne poštuju propise o zaštiti radnika tokom ljetnjih vrućina

<p>Mi u Crnoj Gori imamo nedovoljan broj inspektora koji se bave zaštitom zdravlja na radu, u čitavoj Crnoj Gori imamo 10 inspektora. Sam taj broj nam govori da je nemoguće da oni izvrše sve neophodne kontrole, jer oni postupaju po prijavama i naravno da su u fokusu njihovog djelovanja najrizičnija zanimanja, što ne znači da periodično ne vrše kontrole i svih ostalih kompanije u Crnoj Gori, različitih djelatnosti, ali s obzirom na nedostatak kapaciteta često dolazi do propusta, nažalost, i nedovoljne kontrole onih radnih mjesta koja bi možda trebala biti češće kontrolisana - kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, ekspertkinja zaštite na radu <b>Đina Janković</b>.</p>
<p>Mjere zaštite na radu u ugostiteljskim objektima, kaže Janković, ne razlikuju se od mjera u svim drugim objektima, i radnim mjestima gdje se obavljaju različiti poslovi.</p>
<p>- Zaposleni u ugostiteljskim objektima moraju preduzeti sve one mjere koje su propisane Zakonom o zaštiti zdravlja na radu. Na prvom mjestu zaposleni moraju biti osposobljeni za bezbjedan rad, znači da na svim radnim mjestima moraju biti utvrđeni predviđeni rizici, koji na tim radnim mjestima postoje…Ne postoji radno mjesto koje ne nosi određene rizike. Ono što laička javnost često misli da su rizici prisutni samo na gradilištima, ili na nekim teškim poslovima, gdje postoji zaista visoki rizik, međutim, ne postoji nijedno radno mjesto koje ne nosi određeni rizik. U ugostiteljskim objektima gdje imamo veliki broj ljudi koji je prisutan, u njima postoje određeni rizici, ne samo za posjetioce, nego svakako i za zaposlene. Ti zaposleni moraju proći osposobljavanje za bezbjedan rad, prije nego što stupe u taj rad, a ta osposobljavanja bi trebalo da se rade i periodično - rekla je Janković.</p>
<p>Neophodno je da zaposleni, objašnjava Janković, prođu obuku za rukovanje protupožarnim aparatima, a ukoliko je objekat veći od 400m² neophodno bi bilo da postoji lice koje je zaduženo za protivpožarnu zaštitu i djelovanje, kako ističe, u svim kriznim situacijama.</p>
<p>Za oblast zaštite zdravlja na radu, podsjeća Janković, nadležno je Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, u okviru kojeg posluje i radi Inspekcija zaštite zdravlja na radu.</p>
<p>- Mi u Crnoj Gori imamo nedovoljan broj inspektora, koji se bave ovim poslom, u čitavoj Crnoj Gori imamo 10 inspektora. Sam taj broj nam govori da je nemoguće da oni izvrše sve neophodne kontrole, jer oni postupaju  po prijavama, i naravno da su u fokusu njihovog djelovanja najrizičnija zanimanja, što ne znači da periodično ne vrše kontrole i svih ostalih kompanije u Crnoj Gori, različitih djelatnosti, ali s obzirom na nedostatak kapaciteta često dolazi do propusta, nažalost, i nedovoljne kontrole onih radnih mjesta koja bi možda trebala biti češće kontrolisana - istakla je Janković.</p>
<p>Problem je ljetna turistička sezona, kaže Janković, pa inspektori u toku sezone bivaju upućeni  na primorje gdje je najveći broj ugostiteljskih objekata otvoren upravo u tom periodu.</p>
<p>Zakon o zaštiti zdravlja na radu, kaže Janković, primjenjuje se zaposlene, međutim polazi se od pretpostavke da taj objekat u kom se obavlja djelatnost zadovoljava određene uslove.</p>
<p>- Zakon o zaštiti zdravlja na radu ne bavi se time da li neki objekat ima određene uslove, upotrebnu dozvolu, ali ne možemo ga posmatrati izolovano. Moram naglasiti da kada je u pitanju ta oblast nadležno je Ministarstvo prostornog planiranja i urbanizma, i u okviru tog Ministarstva djeluje građevinska, odnosno urbanistička inspekcija. Prije puštanja u rad određenog objekta neophodno je da se dobije upotrebna dozvola. Vlasnik tog objekta podnosi zahtjev nadležnom Ministarstvu za izdavanje upotrebne dozvole, nakon određenog perioda, u roku od 7 dana bi trebalo da shodno zakonu nadležno Ministarstvo formira komisiju koja će izvršiti tehnički pregled usklađenosti tog objekat koji će vršiti određenu namjenu. U roku od 7 dana bi trebalo da se izda upotrebna dozvola, ukoliko su zadovoljeni uslovi - zaključila je Janković.</p>

500x500

1250x600

1084x550

Janković: Ne postoji nijedno radno mjesto koje ne nosi određeni rizik

<p>Prošle godine je na radnim mjestima, prvenstveno gradilištima kao najrizičnijim, bilo 8 smrtnih slučajeva, što je zabrinjavajući podatak, o čemu je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, govorila ekspertkinja zaštite i zdravlja na radu <b>Đina Janković</b>.</p>
<p>Mjere zaštite i zdravlja na radu neophodno je da budu sprovedene na svim radnim mjestima, jer sva radna mjesta nose određene rizike, kazala je ona.</p>
<p>- Gradilišta jesu svakako najrizičnija radna mjesta, i broj povreda koji dešava na gradilištima kod nas je jako veliki, a samim tim i povrede koje se dese na gradilištu, nažalost, često se završavaju smrtni ishodom. Takav slučaj nije u nekim razvijenim zemljama Evropske unije, tamo se najveći broj povreda dešava u poljoprivredi, šumarstvu i nekim drugim granama industrije, s obzirom da kod nas te grane industrije nijesu toliko razvijene, i u svakom slučaju nedovoljno uređene, kako bismo imali adekvatne podatke iz svih oblasti. Mi još uvijek govorimo o gradilištima kao o najrizičnijim &nbsp;zanimanjima, gdje se dešava najveći broj povreda- rekla je Janković.</p>
<p>U posljednjih 12 godina na radnim mjestima &nbsp;je bilo 90 smrtnih slučajeva, podsjeća Janković, i preko 90 posto tih slučajeva se desilo na gradilištima.&nbsp;</p>
<p>- Prošle godine je bilo 8 smrtnih slučajeva, i to su vrlo zabrinjavajuće brojke koje ukazuju na probleme koji još uvijek postoje, iako se situacija u zadnjih 15, 20 godina bitno promijenila, i bolja je nego što je bila, ali još uvijek daleko od onoga čemu težimo, da radna mjesta budu bezbjedna, i da niko zarađuje za život, a da tom prilikom njegov život bude ugrožen, ili na kraju krajeva izgubi život na radnom mjestu- poručila je Janković.</p>
<p>&nbsp;Važno je da svaki poslodavac ima dovoljno razvijenu svijest o tome da su zaposleni najvažniji i najvrjedniji resurs kompanije, ističe ona, i da je neophodno da ih osposobe za bezbjedan rad.</p>
<p>- Ne samo na gradilištima, nego na svim radnim mjestima svi zaposleni moraju osposobljeni za onu vrstu posla koju obavljaju, jer svako radno mjesto nosi određenu vrstu rizika, a posebno kada se radi o visokorizičnim zanimanjima, dakle radnim mjestima sa povećanim rizikom, i radnim mjestima sa posebnim uslovima rada, gdje osim osposobljavanja kroz koje zaposleni prolaze prije početka tog rada i u nekim drugim situacijama prilikom promjene radnog mjesta, prilikom promjene neke tehnologije, dužeg odsustvovanja sa tog radnog mjesta. U svim tim situacijama neophodno je osposobljavanje, ali takođe na ovako rizičnim radnim mjestima neophodno je i &nbsp;da zaposleni prolaze obavezno periodične ljekarske preglede, jer rad na visini, na bilo kojem rizičnom mjestu podrazumijeva i određeno zdravstveno stanje koje moja biti zadovaljavajuće za takvu vrstu poslova- zaključila je Janković.</p>
<p>&nbsp;<b>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</b></p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DkFBswoL_uHk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Janković: U posljednjih 12 godina je bilo 90 smrtnih slučajeva na radnim mjestima

<p>Naša država je prošlog mjeseca usvojila treći po redu Program dostojanstvenog rada za period 2023.godine - &nbsp;2027.godine, koji za cilj ima prevazilaženje najvećih izazova u ovoj oblasti, odnosno regulisanje neformalog rada, radna prava &nbsp;zaposlenih, zaštite zdravlja na radu, prava mladih, žena, ranjivih kategorija - kazala je u Budilniku, na Televiziji E, predstavnica Udruženja zaštite na radu Đina Janković.</p>
<p>- Sve aktivnosti našeg Udruženja su usmjerene na pomoć državi, odnosno poslodavcima &nbsp;i zaposlenima kada su u pitanju izazovi u oblasti rada i socijalnih politika, a oslanjaju se na agendu dostojanstvenog rada, koja ima za &nbsp;cilj ostvarivanje svih onih ciljeva održivog &nbsp;razvoja. Zapravo, ne možemo postići ciljeve održivog razvoja, ukoliko ne ostvarimo sve ovo što smo zacrtali, sve te neke ciljeve u oblasti rada, socijalnih politika, prava zaposlenih koja su još uvijek na vrlo nezadovoljavajućem nivou - rekla je Janković.</p>
<p>Mladi ljudi vrlo malo znaju o svojim pravima, ističe Janković, te vrlo često dolazi do zloupotreba, i dodaje ona, iz tog razloga su odlučili da nastave sa aktivnostima edukacije mladih.</p>
<p>- Od 1.oktobra je počela realizacija novog projekta, koji finansira Fond za Zapadni Balkan, Western Balkans Fund, koji ćemo realizovati zajedno sa kolegama iz regiona, sa kolegama iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova, jer pokazuje se, zapravo, da problemi sa kojima se mi u Crnoj Gori suočavamo vrlo slični sa problemima kolega, odnosno zaposlenih i poslodavaca, u zemljama regiona, a i ogromna je fluktuacija kojoj svjedočimo, tako smo započeli sa realizacijom ovog projekta. Jedna od prvih aktivnosti će biti organizovanje Akademije dostojanstvenog rada, koja &nbsp;će biti organizovana, &nbsp;upravo, &nbsp;kod nas u Crnoj Gori, u periodu između 28. novembra i 1.decembra, to će biti konferencija koja će biti organizovana u hotelu Palmon Bay u Herceg Novom - naglasila je Janković.</p>
<p>Visina plate nije jedino što čini zaposlenog zadovoljnim, kaže Janković, jer sva istraživanja govore u prilog tome da je bitnije da zaposleni ima dobre uslove rada, kako kaže ona, i ostvaren balans između privatnog i poslovnog života.</p>
<p>- Ne možemo se uvijek ljutiti na poslodavce, jer vrlo često poslodavci nijesu informisani o svojim obavezama i odgovornostima, koje imaju prema zaposlenima. Često nam se dešava, &nbsp;na brojnim seminarima, radionicama, konferencijama, koje organizujemo, da se prvi put sretnemo sa nekim poslodavcem koji posluje u svojoj djelatnosti, možda i deceniju, dvije, a da nije bio upoznat sa nekim obavezama, koje je morao da ispuni, shodno zakonu prema svojim zaposlenicima, shodno i Zakonu o radu i Zakonu o zaštiti na radu, tako ne možemo govoriti da uvijek poslodavci žele da izbjegnu svoje obaveze, nekada ih i nijesu svjesni - &nbsp;istakla je Janković.</p>
<p>Zaposlenici, takođe, nijesu svjesni svojih prava, poručuje Janković, a najveći problem je, po njenoj ocjeni, mentalitetski problem, odnosno strah od gubitka posla, naročito, ističe ona, među starijima, ali i mladi odrasli u takvim okolnostima.</p>

Janković: Prava zaposlenih su još na vrlo nezadovoljavajućem nivou

<p>U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) prošle sedmice obavljeno je 9.776 ambulantnih pregleda, od čega 1.725 u Institutu za bolesti djece (IBD).</p>
<p>Iz KCCG je saopšteno da je u dnevnim bolnicama zbrinuto 1.311 pacijenata, a u Urgentnom centru 1.395.</p>
<p>"Prošle sedmice obavljena su 324 operativna zahvata, od toga 25 u IBD-u. Na bolničko liječenje primljeno je 617 pacijenata, od čega 82 u IBD-u", navodi se u saopštenju.</p>
<p>Iz KCCG su rekli da je u Centru za radiološku dijagnostiku odrađeno 2.807 dijagnostičkih procedura, od čega 536 CT i 244 MR pregleda.</p>
<p>Kako su naveli iz te zdravstvene ustanove, u Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađene su 502 dijagnostičke procedure, od čega 15 CT i 53 MR pregleda.</p>
<p>"U Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovana su 6.664 pacijenta i odrađene 215.323 analize", kaže se u saopštenju.</p>
<p>U Porodilištu KCCG-a prošle sedmice rođeno je 56 beba.</p>

U KCCG prošle sedmice obavljeno više od 9,7 hiljada pregleda

<p>Vlada Crne Gore je na današnjoj elektronskoj sjednici produžila v.d. mandatu direktoru Uprave policije <b>Lazaru Šćepanoviću</b>, potvrđeno je Portalu ETV iz Vlade.</p>
<p>Vlada je 16. decembra jednoglasno na elektronskoj sjednici za v.d. direktora UP odredila Šćepanovića na šestomjesečni mandat, koji mu je danas produžen.</p>
<p>Međutim, u današnjem glasanju nijesu svi članovi Vlade podržali njegov ostanak na funkciji. Kako Vijesti pišu, Šćepanović nije dobio podršku ministara iz redova Demokratske narodne partije (DNP), Nove srpske demokratije NSD, kao i ministra<b> Vladimira Jokovića </b>iz Socijalističke narodne partije (SNP), ministra <b>Nika Đeljošaja</b> iz Albanskog foruma i ministra <b>Maraša Dukaja</b>, takođe iz Albanskog foruma.</p>
<p>Ministar unutrašnjih poslova <b>Danilo Šaranović </b>je u saopštenju za javnost kazao da je Vladi predložio da Šćepanović nastavi da obavlja funkciju vršioca dužnosti direktora Uprave policije jer je, kako kaže, pokazao "kako izgleda odlučno, profesionalno i zakonito rukovođenje policijom – u vremenu koje je bilo sve osim jednostavno".</p>
<p>- U izuzetno izazovnom bezbjednosnom kontekstu, Šćepanović je demonstrirao snagu sistema koji je spreman da se suoči s najvećim prijetnjama po bezbjednost građana – bez kalkulacija, bez selektivnosti i bez političkih uticaja. Za kratko vrijeme, Uprava policije ostvarila je konkretne, mjerljive rezultate u borbi protiv organizovanog kriminala: razbijene su ozbiljne kriminalne strukture, procesuirana najteža krivična djela, a međunarodna policijska saradnja značajno je unaprijeđena. Ove činjenice prepoznale su i međunarodne institucije, što je eksplicitno navedeno u najnovijem “non paper-u” Evropske komisije - naveo je Šćepanović, dodajući da je Šćepanović karijerni policajac sa preko dvadeset godina iskustva, "čovjek iz sistema, školovan i formiran u službi".</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fdemokrate-v-d-stanjem-kontrolisu-bezbjednosni-sektor&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Šćepanoviću produžen v.d. mandat, bez podrške Jokovića, Đeljošaja, Dukaja i ministara iz DNP-a i NSD-a

<p>Grupa G7 sastaje se u kanadskom Kananaskisu, u Kanadi. Za njemačkog kancelara <b>Fridriha Merca</b>, to je prvi sastanak tog formata, a samim tim i prvi veliki test na međunarodnoj sceni.</p>
<p>Pored njega, učestvovaće i šefovi država i vlada Francuske, Velike Britanije, Italije, Japana, Kanade i SAD. Stižu i drugi visoki gosti. Šta se može očekivati od samita?</p>
<h2>Koje su glavne teme samita G7?</h2>
<p>Postoji nekoliko tema kojima će se pozabaviti sedam ekonomskih sila. Na primjer, vjerovatno će se razgovarati o eskalaciji sukoba između Izraela i Irana.</p>
<p>Rat protiv Ukrajine i svjetska trgovina takođe su na dnevnom redu – a to su pitanja oko kojih su se <b>Donald Tramp</b> i njegovi evropski saveznici sada značajno udaljili.</p>
<h2>U kojoj mjeri su napadi na Bliskom istoku u fokusu samita?</h2>
<p>To zavisi od razvoja na licu mjesta. Neposredno prije odlaska u Kanadu, kancelar Merc je rekao da očekuje da će sukob Izraela i Irana biti veoma visoko na dnevnom redu. SAD i Evropljani uverili su Izrael u svoju solidarnost, ali do sada nisu aktivno podržali njegovu ofanzivu protiv glavnih vojnih i nuklearnih postrojenja u Iranu.</p>
<p>To bi, međutim, brzo moglo da se promijeni kada je riječ o SAD. Strahuje se da bi iransko rukovodstvo moglo da naredi i udare odmazde na američke baze na Bliskom istoku. U tom slučaju, bilo bi realno za očekivati da će i same SAD uzvratiti udarac – čime bi se prešlo na novi nivo eskalacije.</p>
<p>To bi bio slučaj i ako bi SAD počele da aktivno vojno pomažu Izraelu u napadima na određena iranska nuklearna postrojenja, za koja stručnjaci kažu da se nalaze duboko pod zemljom. Tramp će vjerovatno samostalno da odluči kojim će putem SAD krenuti u sukobu – dakle, bez partnera iz G7.</p>
<h2>Šta G7 može da postigne u vezi s Ukrajinom?</h2>
<p>Pregovori Rusije i Ukrajine koje je pokrenuo Tramp do sada nisu dali mnogo rezultata. Evropljani zato žele da ga ubijede da njegovi napori imaju šanse samo ako se pritisak na Rusiju poveća.</p>
<p>Na primjer, žele da dodatno smanje prihode ruske države od izvoza smanjenjem gornje granice cijene za prodaju ruske nafte zemljama poput Indije ili Kine, i to sa sadašnjih 60, na 45 američkih dolara po barelu. Ograničenje cijena uvedeno je 2022. godine i ono podrazumijeva sankcije protiv aktera koji su uključeni u izvoz ruske nafte po višim cijenama.</p>
<p>Ukrajinskom predsjedniku <b>Volodimiru Zelenskom</b> biće pružena prilika da u Kanadi još jednom zatraži dodatnu podršku. Pozvan je na radni doručak s učesnicima grupe G7 u utorak ujutru – kao i generalni sekretar NATO <b>Mark Rute</b>.</p>
<h2>Može li se spriječiti dalja eskalacija carinskog sukoba?</h2>
<p>Ovo je, pored podrške Ukrajini, drugo prioritetno pitanje za Evropljane. Ako se do 9. jula ne postigne dogovor, nove visoke američke tarife će se, kako stvari stoje, primjenjivati na skoro sav izvoz iz Evropske unije u Sjedinjene Države – a EU bi, zauzvrat, odgovorila carinama na uvoz iz SAD.</p>
<p>Da bi se to spriječilo, razgovori između Brisela i Vašingtona traju već nedjeljama – a nejasno je da li će biti uspješni.</p>
<p>Tramp vidi carine ne samo kao alat za smanjenje trgovinskog deficita SAD, već i kao izvor prihoda za finansiranje smanjenja poreza. Do sada je EU ponudila SAD obostrano smanjenje carina i uklanjanje tzv. necarinskih trgovinskih barijera, koje uključuju različite propise i standarde za automobile. Pored toga, EU bi mogla da obeća Sjedinjenim Državama da će još više kupovati američki tečni prirodni gas, kao i vojnu opremu.</p>
<h2>Sve oči uprte u Trampa – kako će se ponašati?</h2>
<p>Neposredno prije samita G7, predsjednik SAD održao je veliku vojnu paradu u Vašingtonu povodom 250. godišnjice osnivanja američke vojske – što se prikladno poklopilo s Trampovim 79. rođendanom. Bila je to demonstracija vojne moći pred očima čitavog svijeta. On za Kanadu sada leti baš sa tim borbenim slikama u svom prtljagu.</p>
<p>Republikanac je na vlasti skoro pet mjeseci i za to vrijeme brzo je potkopao demokratiju i ustavni sistem u SAD. Na međunarodnom planu, otuđivao je jednog partnera za drugim – u šta spada i njegova najava uvođenja kaznenih carina.</p>
<h2>Kakva su očekivanja njemačkog kancelara?</h2>
<p>Na svom prvom sastanku sa Trampom u Bijeloj kući početkom mjeseca, Fridrih Merc je nastojao da izbegne moguće tačke sukoba. Vjerovatno želi da taj kurs nastavi i u Kananaskisu.</p>
<p>Prvi razgovor s predsjednikom SAD bio je „harmoničan“ – kako je to rečeno iz Mercove delegacije.&nbsp;</p>
<p>- Sada je sljedeći test: kako to izgleda u timskoj situaciji i koliko dobro G7 uspeva da prenese taj timski duh spoljnom svijetu - navedeno je.</p>
<p>Ujedno, za Merca je riječ i o tome da se afirmiše među Evropljanima i da tu preuzme istinsku lidersku ulogu. Na svojim prvim putovanjima – posebno onim u Kijev i Vašington – stekao je samopouzdanje.</p>
<p>Sada slijedi čitav niz važnih samita. Nakon samita G7, Merc će prisustvovati i samitu NATO u Hagu, a potom, već ovog mjeseca, i svom prvom samitu Evropske unije u Briselu.</p>
<h2>Mogu li se očekivati dalekosežne odluke sa samita?</h2>
<p>Šefovi država i vlada G7 nakon samita neće izdati sveobuhvatnu zajedničku završnu deklaraciju. Razlog: SAD pod Trampom drastično odstupaju od nekadašnje posvećenosti G7 u oblastima kao što su zaštita klime, razvojna pomoć i svjetska trgovina.</p>
<p>Na odluku da se ne izdaje završna deklaracija ulogu je možda odigralo i sećanje na poslednji samit G7 2018. u Kanadi. Tramp je tada spektakularno poremetio sastanak povukavši svoje odobrenje za završnu deklaraciju ubrzo nakon završetka samita.</p>
<p>Ove godine planirane su samo pojedinačne izjave na teme migracija, kritičnih sirovina, vještačke inteligencije, kvantne tehnologije, šumskih požara i stranog uticaja. Bilo šta više od toga – na primjer sporazum o povećanju pritiska na Rusiju zajedno sa novim sankcijama – bio bi veliki uspjeh.</p>
<h2>Šta je grupa G7 – i kako je nastala?</h2>
<p>Globalna ekonomska kriza 1975. godine dala je njemačkom kancelaru <b>Helmutu Šmitu </b>i francuskom predsjedniku<b> Valeriju Žiskaru d’Estenu </b>ideju o samitu najvećih industrijskih zemalja radi pronalaženja rješenja.</p>
<p>Na prvom sastanku u zamku Rambuje kod Pariza u novembru 1975. – pre skoro 50 godina – okupili su se šefovi država i vlada Francuske, Njemačke, SAD, Velike Britanije, Japana i Italije. Godinu dana kasnije, Kanada je upotpunila „Grupu sedam“ za narednih skoro tri decenije.</p>
<p>Rusija je stekla punopravno članstvo 2002. godine, ali je grupa kao G8 postojala samo do 2013. Zbog ruske aneksije Krima, propao je samit 2014. u Sočiju, u Rusiji, na Crnom moru. Od tada se grupa ponovo zove G7.</p>
<p>Ona je prvobitno obuhvatala sedam najvećih industrijskih zemalja svijeta. Danas to više nije slučaj: Italiju i Kanadu su iz prvih sedam potisnule Kina i Indija. Međutim, ekonomska snaga se više ne smatra najvažnijom vezom između država-članica.</p>
<p>Nakon isključenja Rusije, prije svega su zajedničke demokratske vrijednosti obezbijedile koheziju i razlog postojanja G7. Međutim, s inauguracijom američkog predsjednika Trampa, zajednički okvir vrijednosti počeo je da se ljulja.</p>

Što se može očekivati od samita G7?

<p>Iranski projektili pogodili su u ponedjeljak veće izraelske gradove, dok je premijer Izraela poručio da je njegova zemlja na putu da eliminiše „prijetnje“ koje dolaze iz nuklearnih i raketnih postrojenja u Iranu, dok broj civilnih žrtava na obje strane raste.</p>
<p>Nakon četiri dana sukoba između regionalnih neprijatelja, Iran je saopštio da njegov parlament priprema nacrt zakona o napuštanju Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja (NPT), dodajući da Teheran ostaje protivnik razvoja oružja za masovno uništenje.</p>
<p>Usvajanje zakona moglo bi potrajati nekoliko sedmica, ali ovaj potez izaziva dodatne zabrinutosti na Zapadu, gdje se godinama sumnja da Teheran ima namjeru da razvije nuklearno oružje - optužba koju Iran negira.</p>
<p>- Vlada mora sprovoditi zakone parlamenta, ali ovakav prijedlog tek se priprema i u kasnijim fazama ćemo se koordinisati s parlamentom - rekao je portparol iranskog Ministarstva vanjskih poslova <b>Esmail Bagaei</b> na konferenciji za novinare, kada je upitan o mogućnosti da Teheran napusti NPT.</p>
<p>Izrael, koji je započeo bombardovanje Irana u petak tvrdeći da je Teheran na pragu izgradnje nuklearne bombe i da cilja njegov nuklearni i balistički raketni program, najavio je da će vojna kampanja u narednim danima biti intenzivirana.</p>
<p>- Na putu smo da ostvarimo naša dva glavna cilja: eliminaciju nuklearne prijetnje i eliminaciju raketne prijetnje - rekao je izraelski premijer <b>Benjamin Netanjahu</b> vojnicima u bazi Tel Nof.</p>
<p>Iran je oduvijek tvrdio da je njegov nuklearni program isključivo u mirnodopske svrhe, iako je prošle sedmice Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) saopštila da Teheran krši obaveze iz NPT-a.</p>
<p>Izrael se smatra državom sa značajnim nuklearnim arsenalom, iako to nikada nije ni potvrdio ni demantovao. To je jedina država na Bliskom istoku koja nije potpisnica NPT-a.</p>
<p>Prije svitanja u ponedjeljak, iranski projektili pogodili su Tel Aviv i lučki grad Haifu, usmrtivši najmanje osam osoba i uništivši stambene objekte, što je navelo izraelskog ministra odbrane da upozori da će „stanovnici Teherana platiti cijenu — i to uskoro“.</p>
<p>Izraelske vlasti su saopštile da je ukupno sedam projektila ispaljenih tokom noći palo na izraelsku teritoriju. Najmanje 100 ljudi je ranjeno.</p>
<h2>PAD VALUTE</h2>
<p>Izraelska vojska, koja je vazdušnim udarima nanijela težak udarac iranskom nuklearnom i vojnom vrhu, saopštila je da je u ponedjeljak likvidirala četiri visoka obavještajna zvaničnika, uključujući šefa obavještajne jedinice Revolucionarne garde.</p>
<p>Teheran, suočen s najtežim bezbjednosnim izazovom od Islamske revolucije 1979. godine, kada je srušena proamerička monarhija, saopštio je da su desetine navodnih sabotera i „špijuna“ povezanih s Izraelom uhapšeni od početka sukoba.</p>
<p>Iranska valuta je od početka izraelskih napada izgubila najmanje 10 odsto vrijednosti u odnosu na američki dolar.</p>
<p>Opasnost od dalje eskalacije bila je među temama samita lidera G7 u Kanadi, gdje je predsjednik SAD-a <b>Donald Tramp</b> izrazio nadu da bi dogovor mogao biti postignut.</p>
<p>Geopolitička stabilnost Bliskog istoka već je narušena širenjem sukoba iz Gaze, gdje Izrael ratuje s palestinskim pokretom Hamas.</p>
<p>Iran je posmatrao kako njegov dugogodišnji neprijatelj uništava njegove regionalne saveznike — Hamas u Gazi i libanski Hezbolah — atentatima na njihove vodeće komandante.</p>
<p>Ukupan broj poginulih u Izraelu od iranskih raketnih napada popeo se na 24, a svi su civili.</p>
<p>Broj poginulih u Iranu dostigao je najmanje 224, od čega su, prema riječima jednog iranskog zvaničnika, 90 odsto civili.</p>
<p>Iranski državni mediji javili su da je bolnica Farabi i okolna područja u zapadnoj provinciji Kermanshah pogođena u raketnom napadu, pri čemu je pričinjena velika materijalna šteta.</p>
<p>U Izraelu su u toku akcije potrage i spašavanja u Haifi, gdje je ranjeno oko 30 ljudi, saopštile su hitne službe. Vatra je izbila i u elektrani u blizini luke.</p>
<p>Video snimci prikazuju više raketa iznad Tel Aviva, a eksplozije su se mogle čuti i u Jerusalimu.</p>
<p>Nekoliko stambenih zgrada u gusto naseljenoj četvrti Tel Aviva uništeno je u udaru koji je raznio prozore hotela i stanova u blizini ogranka ambasade SAD-a.</p>
<p>Rani jutarnji udari pogodili su i oblast u blizini tržnice Šuk HaKarmel, popularnog mjesta za prodaju voća i povrća u Tel Avivu.</p>
<p>Revolucionarna garda Irana saopštila je da je posljednji napad izveden novom metodom koja je navela izraelske višeslojne sisteme odbrane da međusobno reaguju, što je omogućilo Teheranu da pogodi veliki broj ciljeva. Nisu pruženi dodatni detalji.</p>
<p>Izraelske odbrambene snage nijesu odmah odgovorile na zahtjev za komentar.</p>
<p>Izraelski ministar odbrane <b>Izrael Kac</b> izjavio je da je „arogantni diktator iz Teherana postao kukavički ubica koji cilja civilno stanovništvo kako bi zastrašio IDF (Izraelske odbrambene snage)“.</p>
<p>- Stanovnici Teherana će platiti cijenu — i to uskoro – kazao je Kac.</p>
<p>On je kasnije izdao posebno saopštenje u kojem je rekao da Izrael nema namjeru da namjerno nanosi štetu civilima u Teheranu.</p>
<p>Cijene nafte su u ponedjeljak blago pale, nakon što su u petak skočile za 7 odsto, jer vojne akcije između Izraela i Irana nijesu pogodile objekte za proizvodnju i izvoz nafte. Iako su investitori i dalje oprezni, tržišta akcija i valuta u Aziji nisu značajno reagovala.</p>

Izrael: Na putu smo da ostvarimo ciljeve

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Nekadašnji čuveni trener FK Budućnost <b>Brano Milačić </b>večeras se nije dugo zadžao na svečanoj akademiji kojom je obilježen vijek postojanja ovog fudbalskog kluba.</p>
<p>Kako je objavila večeras kćerka proslavljenog trenera i legende podgoričkog sporta <b>Julija Milačić Petrović-Njegoš</b>, uz opasku da to radi bez očeve dozvole i sa rizikom da će se "žestoko naljutiti", on je napustio proslavu zbog neprijatnosti koju je doživio prilikom dolaska na Trg nezavisnosti gdje je organizovan događaj.</p>
<p>- Došao sam i sjeo u drugom redu. U prvom su bili neki privrednici, pomislih da se ne gužvam... Prilazi mi djevojka i kaže: "Ne možete tu da sjedite", ja joj kažem da sam pozvan i kažem joj ime. Ona gleda u papire i odgovara mi: "A evo Vas, Vi ste od petog reda pa na gore". Ustao sam i pošao doma - napisala je na društvenoj mreži Milačić riječi svoga oca.</p>
<p>Poručila je organizatorima: "Sram vas bilo".</p>
<p>Podgorički klub obilježio je večeras vijek postojanja svečanom akademijom i koncertom na podgoričkom Trgu nezavisnosti.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FjulijaMPNj%2Fstatus%2F1933253539020820983%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1933253539020820983%7Ctwgr%5Ea85ccb951b8b6d693dc74741b52b571efb72ca40%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Kako Vijesti pišu, Milačić je bio trener Budućnosti od 2003. do 2006. godine, potom kratko i 2007. - niko se nakon njega nije zadržao toliko u kontinuitetu (tri i po sezone).</p>
<p>Bio je trener u jednoj od najvećih evropskih pobjeda podgoričkog tima ikada, protiv Deportiva iz La Korunje (2:1) 2005. godine, samo sezonu nakon što je španski klub igrao polufinale Lige šampiona.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsport%2Fponosna-proslost-jedna-je-buducnost&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Milačić je krajem 80-ih i početkom 90-ih obavljaio funkciju sportskog direktora Budućnosti, a danas je uoči proslave, na Fejsbuku, čestitao voljenom klubu veliki jubilej.</p>
<p>- Zadovoljstvo mi je čestitati stoti rođendan našem klubu. Kada se njemu čestita osjećam kao da je čestitka upućena svima nama koji klub neizmjerno volimo. Želim da Budućnost uvijek ostane perjanica crnogorskog fudbala i da doživi mnogo bolje dane od dosadašnjih - poručio je Milačić.</p>

Tag: dina-jankovic