Postoje institucije, poslodavci, kompanije, proizvodne djelatnosti neke sa velikim rizikom, neke sa manjim rizikom, a da se tu nijesu sprovodile nikakve mjere zaštite i zdravlja na radu, mjere zaštite od požara ili bilo kojeg drugog rizika, jer inspektori jednostavno nijesu imali kapaciteta da uđu u te objekte - rekla je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, ekspertkinja iz oblasti zaštite i zdravlja na radu iz Udruženja zaštite na radu Crne Gore Đina Janković.
U požaru u Tuzli, kaže Janković, je stradalo 12 osoba i preko 30 povrijeđeno je upozorenje da se svi zapitaju koliko su sigurni objekti u kojima borave, prije svega javne institucije poput bolnica, škola, staračkih domova.
Dodaje i da se uvijek polazi od pretpostavke da je tokom izgradnje određenih objekata ispunjena zakonska procedura i da su ti objekti dobili dozvolu za obavljanje djelatnosti koju obavljaju.&nbsp;
- Kad se utvrdi da je sve čisto, kako bismo rekli, onda stupa Zakon o zaštiti na radu. Naravno neizostavan je Zakon o zaštiti i spašavanju, ali kada govorimo o ovome neizostavno je da pomenemo Zakon o zaštiti i zdravlju na radu, jer u svim objektima u kojima se zapošljavaju ljudi neophodno je da se radi na edukaciji korisnika i zaposlenih u tim objektima, posebno kada govorimo o školama, gdje vrijeme provode djeca, ili o staračkim domovima gdje imamo mnogo nepokretnih i starih ljudi, kao što je bio slučaj sada u BiH. Zaista moramo raditi mnogo više na edukaciji promociji važnosti ove teme- rekla je Janković.
Podsjeća da se u skladu sa zakonom o elektro i gromobranskoj instalaciji moraju ispitivati najmanje jednom u tri godine i to je uslov svih uslova.&nbsp;
- Zbog nedostatka kapaciteta inspekcije mi ne možemo biti sigurni da će inspektori ući u sve objekte, neizvodljivo je fizički. Mi znamo da mnogo firmi, čak i koje se nama obraćaju kada prvi put kod njih dođe inspekcija da im nešto traži pitaju ,,šta je to, mi prvi put čujemo za to, a imamo firmu preko 20 godina i nikada nijesmo čuli”, ne zato što su željeli da izbjegnu zakonsku obavezu, već jednostavno nijesu bili informisani. Onda se suočavamo sa činjenicom da zaista postoje institucije, poslodavci, kompanije, proizvodne djelatnosti neke sa velikim rizikom, neke sa manjim rizikom, a da se tu nijesu sprovodile nikakve mjere zaštite i zdravlja na radu, mjere zaštite od požara ili bilo kojeg drugog rizika, jer inspektori jednostavno nijesu imali kapaciteta da uđu u te objekte- zaključila je Janković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Janković: Zbog nedostatka kapaciteta inspekcije, ne možemo biti sigurni da će inspektori ući u sve objekte

U periodima ekstremnih ljetnjih temperatura posebno su ugroženi radnici na otvorenom, a uprkos zakonskim regulativama i preporukama nadležnih institucija, zaštita zdravlja na radu često se zanemaruje. Na ovo je upozorila Đina Janković, ekspertkinja za zaštitu i zdravlje na radu, gostujući u emisiji "Budilnik" na Televiziji E.
- Najugroženiji tokom vrelih ljetnih dana su građevinski radnici, radnici koji održavaju energetske i vodovodne mreže, oni koji rade na uklanjanju otpada, svi koji rade u plažnim barovima, na plažama, a ne smiju se zanemariti ni ljudi koji rade u poljoprivredi - istakla je Janković.
Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, kako kaže, svake godine pred početak ljeta donosi preporuke, ali postoje i precizni propisi koji obavezuju poslodavce.
- Imamo Pravilnik o mjerama zaštite i zdravlja na radu na privremenim i pokretnim gradilištima, kao i Pravilnik o mjerama zaštite i zdravlja na radu u radnoj sredini i radnoj okolini. Ta dva pravilnika u jednom članu propisuju da pri ekstremno visokim temperaturama, kada su temperature iznad 36 stepeni, ne bi trebalo da se obavljaju poslovi na otvorenom, osim u slučajevima kada je ugroženo ljudsko zdravlje i životi, u slučajevima ozbiljne i neizbježne opasnosti, odnosno kada su ugrožena materijalna dobra od društvenog interesa - navodi Janković.
Ona upozorava da se o ovim temama govori iz godine u godinu, što ukazuje na to da zakoni i preporuke i dalje ostaju mrtvo slovo na papiru.
- Nijesu to samo preporuke, već i dva pravilnika, što je zakonska obaveza poslodavaca da se pridržavaju ovih mjera. Koliko se to poštuje u praksi? Nažalost, svakog ljeta govorimo o ovome i sve dok govorimo i ukazujemo na problem koji je evidentan, činjenica je da se ne poštuju ni zakonske regulative, a ni preporuke - rekla je Janković.
Janković upozorava i na visoke vrijednosti UV zračenja, koje ovih dana dostižu između osam i devet, što predstavlja ozbiljnu opasnost po zdravlje.
- Visok UV indeks može dovesti do ozbiljnih posljedica po zdravlje – na prvom mjestu dehidratacije, vrtoglavice, toplotnog udara i svega onoga što trenutno izlaganje tako visokim temperaturama donosi svima nama koji se izlažemo suncu. Dakle, u periodima dana kada je UV indeks zračenja između 8 i 10, zdravstvena struka preporučuje da uopšte ne izlazimo napolje – čak ni da provodimo slobodno vrijeme na otvorenom, a kamoli da radimo - naglasila je ona.
Kada se rad na otvorenom ne može izbjeći, Janković podsjeća da su poslodavci dužni da obezbijede adekvatne uslove za rad.
- Poslodavac je dužan da obezbijedi zaposlenima dovoljnu količinu tečnosti da ne bi došlo do dehidratacije na visokim temperaturama, kao i češće pauze - kazala je ona.
Ona precizira da te pauze moraju biti organizovane u hladovini ili posebno pripremljenim, natkrivenim prostorima.
- Neophodno je da se pauze organizuju i održavaju u hladovini, ili u nekim za to specijalno određenim mjestima, gdje nema sunca. Da te pauze budu češće i, ukoliko je ikako moguće, da se rad organizuje u smjenama, kako bi se izbjegli udarni periodi oko podneva, kada su UV zračenje i temperature najviši - zaključila je Janković.

Janković: Poslodavci ne poštuju propise o zaštiti radnika tokom ljetnjih vrućina

Mi u Crnoj Gori imamo nedovoljan broj inspektora koji se bave zaštitom zdravlja na radu, u čitavoj Crnoj Gori imamo 10 inspektora. Sam taj broj nam govori da je nemoguće da oni izvrše sve neophodne kontrole, jer oni postupaju po prijavama i naravno da su u fokusu njihovog djelovanja najrizičnija zanimanja, što ne znači da periodično ne vrše kontrole i svih ostalih kompanije u Crnoj Gori, različitih djelatnosti, ali s obzirom na nedostatak kapaciteta često dolazi do propusta, nažalost, i nedovoljne kontrole onih radnih mjesta koja bi možda trebala biti češće kontrolisana - kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, ekspertkinja zaštite na radu Đina Janković.
Mjere zaštite na radu u ugostiteljskim objektima, kaže Janković, ne razlikuju se od mjera u svim drugim objektima, i radnim mjestima gdje se obavljaju različiti poslovi.
- Zaposleni u ugostiteljskim objektima moraju preduzeti sve one mjere koje su propisane Zakonom o zaštiti zdravlja na radu. Na prvom mjestu zaposleni moraju biti osposobljeni za bezbjedan rad, znači da na svim radnim mjestima moraju biti utvrđeni predviđeni rizici, koji na tim radnim mjestima postoje…Ne postoji radno mjesto koje ne nosi određene rizike. Ono što laička javnost često misli da su rizici prisutni samo na gradilištima, ili na nekim teškim poslovima, gdje postoji zaista visoki rizik, međutim, ne postoji nijedno radno mjesto koje ne nosi određeni rizik. U ugostiteljskim objektima gdje imamo veliki broj ljudi koji je prisutan, u njima postoje određeni rizici, ne samo za posjetioce, nego svakako i za zaposlene. Ti zaposleni moraju proći osposobljavanje za bezbjedan rad, prije nego što stupe u taj rad, a ta osposobljavanja bi trebalo da se rade i periodično - rekla je Janković.
Neophodno je da zaposleni, objašnjava Janković, prođu obuku za rukovanje protupožarnim aparatima, a ukoliko je objekat veći od 400m² neophodno bi bilo da postoji lice koje je zaduženo za protivpožarnu zaštitu i djelovanje, kako ističe, u svim kriznim situacijama.
Za oblast zaštite zdravlja na radu, podsjeća Janković, nadležno je Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, u okviru kojeg posluje i radi Inspekcija zaštite zdravlja na radu.
- Mi u Crnoj Gori imamo nedovoljan broj inspektora, koji se bave ovim poslom, u čitavoj Crnoj Gori imamo 10 inspektora. Sam taj broj nam govori da je nemoguće da oni izvrše sve neophodne kontrole, jer oni postupaju po prijavama, i naravno da su u fokusu njihovog djelovanja najrizičnija zanimanja, što ne znači da periodično ne vrše kontrole i svih ostalih kompanije u Crnoj Gori, različitih djelatnosti, ali s obzirom na nedostatak kapaciteta često dolazi do propusta, nažalost, i nedovoljne kontrole onih radnih mjesta koja bi možda trebala biti češće kontrolisana - istakla je Janković.
Problem je ljetna turistička sezona, kaže Janković, pa inspektori u toku sezone bivaju upućeni na primorje gdje je najveći broj ugostiteljskih objekata otvoren upravo u tom periodu.
Zakon o zaštiti zdravlja na radu, kaže Janković, primjenjuje se zaposlene, međutim polazi se od pretpostavke da taj objekat u kom se obavlja djelatnost zadovoljava određene uslove.
- Zakon o zaštiti zdravlja na radu ne bavi se time da li neki objekat ima određene uslove, upotrebnu dozvolu, ali ne možemo ga posmatrati izolovano. Moram naglasiti da kada je u pitanju ta oblast nadležno je Ministarstvo prostornog planiranja i urbanizma, i u okviru tog Ministarstva djeluje građevinska, odnosno urbanistička inspekcija. Prije puštanja u rad određenog objekta neophodno je da se dobije upotrebna dozvola. Vlasnik tog objekta podnosi zahtjev nadležnom Ministarstvu za izdavanje upotrebne dozvole, nakon određenog perioda, u roku od 7 dana bi trebalo da shodno zakonu nadležno Ministarstvo formira komisiju koja će izvršiti tehnički pregled usklađenosti tog objekat koji će vršiti određenu namjenu. U roku od 7 dana bi trebalo da se izda upotrebna dozvola, ukoliko su zadovoljeni uslovi - zaključila je Janković.

Janković: Ne postoji nijedno radno mjesto koje ne nosi određeni rizik

Prošle godine je na radnim mjestima, prvenstveno gradilištima kao najrizičnijim, bilo 8 smrtnih slučajeva, što je zabrinjavajući podatak, o čemu je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, govorila ekspertkinja zaštite i zdravlja na radu Đina Janković.
Mjere zaštite i zdravlja na radu neophodno je da budu sprovedene na svim radnim mjestima, jer sva radna mjesta nose određene rizike, kazala je ona.
- Gradilišta jesu svakako najrizičnija radna mjesta, i broj povreda koji dešava na gradilištima kod nas je jako veliki, a samim tim i povrede koje se dese na gradilištu, nažalost, često se završavaju smrtni ishodom. Takav slučaj nije u nekim razvijenim zemljama Evropske unije, tamo se najveći broj povreda dešava u poljoprivredi, šumarstvu i nekim drugim granama industrije, s obzirom da kod nas te grane industrije nijesu toliko razvijene, i u svakom slučaju nedovoljno uređene, kako bismo imali adekvatne podatke iz svih oblasti. Mi još uvijek govorimo o gradilištima kao o najrizičnijim &nbsp;zanimanjima, gdje se dešava najveći broj povreda- rekla je Janković.
U posljednjih 12 godina na radnim mjestima &nbsp;je bilo 90 smrtnih slučajeva, podsjeća Janković, i preko 90 posto tih slučajeva se desilo na gradilištima.&nbsp;
- Prošle godine je bilo 8 smrtnih slučajeva, i to su vrlo zabrinjavajuće brojke koje ukazuju na probleme koji još uvijek postoje, iako se situacija u zadnjih 15, 20 godina bitno promijenila, i bolja je nego što je bila, ali još uvijek daleko od onoga čemu težimo, da radna mjesta budu bezbjedna, i da niko zarađuje za život, a da tom prilikom njegov život bude ugrožen, ili na kraju krajeva izgubi život na radnom mjestu- poručila je Janković.
&nbsp;Važno je da svaki poslodavac ima dovoljno razvijenu svijest o tome da su zaposleni najvažniji i najvrjedniji resurs kompanije, ističe ona, i da je neophodno da ih osposobe za bezbjedan rad.
- Ne samo na gradilištima, nego na svim radnim mjestima svi zaposleni moraju osposobljeni za onu vrstu posla koju obavljaju, jer svako radno mjesto nosi određenu vrstu rizika, a posebno kada se radi o visokorizičnim zanimanjima, dakle radnim mjestima sa povećanim rizikom, i radnim mjestima sa posebnim uslovima rada, gdje osim osposobljavanja kroz koje zaposleni prolaze prije početka tog rada i u nekim drugim situacijama prilikom promjene radnog mjesta, prilikom promjene neke tehnologije, dužeg odsustvovanja sa tog radnog mjesta. U svim tim situacijama neophodno je osposobljavanje, ali takođe na ovako rizičnim radnim mjestima neophodno je i &nbsp;da zaposleni prolaze obavezno periodične ljekarske preglede, jer rad na visini, na bilo kojem rizičnom mjestu podrazumijeva i određeno zdravstveno stanje koje moja biti zadovaljavajuće za takvu vrstu poslova- zaključila je Janković.
&nbsp;Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DkFBswoL_uHk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Janković: U posljednjih 12 godina je bilo 90 smrtnih slučajeva na radnim mjestima

Naša država je prošlog mjeseca usvojila treći po redu Program dostojanstvenog rada za period 2023.godine - &nbsp;2027.godine, koji za cilj ima prevazilaženje najvećih izazova u ovoj oblasti, odnosno regulisanje neformalog rada, radna prava &nbsp;zaposlenih, zaštite zdravlja na radu, prava mladih, žena, ranjivih kategorija - kazala je u Budilniku, na Televiziji E, predstavnica Udruženja zaštite na radu Đina Janković.
- Sve aktivnosti našeg Udruženja su usmjerene na pomoć državi, odnosno poslodavcima &nbsp;i zaposlenima kada su u pitanju izazovi u oblasti rada i socijalnih politika, a oslanjaju se na agendu dostojanstvenog rada, koja ima za &nbsp;cilj ostvarivanje svih onih ciljeva održivog &nbsp;razvoja. Zapravo, ne možemo postići ciljeve održivog razvoja, ukoliko ne ostvarimo sve ovo što smo zacrtali, sve te neke ciljeve u oblasti rada, socijalnih politika, prava zaposlenih koja su još uvijek na vrlo nezadovoljavajućem nivou - rekla je Janković.
Mladi ljudi vrlo malo znaju o svojim pravima, ističe Janković, te vrlo često dolazi do zloupotreba, i dodaje ona, iz tog razloga su odlučili da nastave sa aktivnostima edukacije mladih.
- Od 1.oktobra je počela realizacija novog projekta, koji finansira Fond za Zapadni Balkan, Western Balkans Fund, koji ćemo realizovati zajedno sa kolegama iz regiona, sa kolegama iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova, jer pokazuje se, zapravo, da problemi sa kojima se mi u Crnoj Gori suočavamo vrlo slični sa problemima kolega, odnosno zaposlenih i poslodavaca, u zemljama regiona, a i ogromna je fluktuacija kojoj svjedočimo, tako smo započeli sa realizacijom ovog projekta. Jedna od prvih aktivnosti će biti organizovanje Akademije dostojanstvenog rada, koja &nbsp;će biti organizovana, &nbsp;upravo, &nbsp;kod nas u Crnoj Gori, u periodu između 28. novembra i 1.decembra, to će biti konferencija koja će biti organizovana u hotelu Palmon Bay u Herceg Novom - naglasila je Janković.
Visina plate nije jedino što čini zaposlenog zadovoljnim, kaže Janković, jer sva istraživanja govore u prilog tome da je bitnije da zaposleni ima dobre uslove rada, kako kaže ona, i ostvaren balans između privatnog i poslovnog života.
- Ne možemo se uvijek ljutiti na poslodavce, jer vrlo često poslodavci nijesu informisani o svojim obavezama i odgovornostima, koje imaju prema zaposlenima. Često nam se dešava, &nbsp;na brojnim seminarima, radionicama, konferencijama, koje organizujemo, da se prvi put sretnemo sa nekim poslodavcem koji posluje u svojoj djelatnosti, možda i deceniju, dvije, a da nije bio upoznat sa nekim obavezama, koje je morao da ispuni, shodno zakonu prema svojim zaposlenicima, shodno i Zakonu o radu i Zakonu o zaštiti na radu, tako ne možemo govoriti da uvijek poslodavci žele da izbjegnu svoje obaveze, nekada ih i nijesu svjesni - &nbsp;istakla je Janković.
Zaposlenici, takođe, nijesu svjesni svojih prava, poručuje Janković, a najveći problem je, po njenoj ocjeni, mentalitetski problem, odnosno strah od gubitka posla, naročito, ističe ona, među starijima, ali i mladi odrasli u takvim okolnostima.

Janković: Prava zaposlenih su još na vrlo nezadovoljavajućem nivou

Izraelski premijer Benjamin Netanijahu osudio je smrtonosnu pucnjavu koja se danas dogodila tokom proslave jevrejskog praznika u Sidneju i izjavio da je ranije upozorio australijskog premijera da će podrška te zemlje palestinskoj državnosti dodatno podstaći antisemitizam.
Naoružani napadači otvorili su vatru tokom događaja kojim je obilježavana prva noć Hanuke na plaži Bondi u Sidneju, pri čemu je poginulo najmanje 12 osoba. Australijski zvaničnici opisali su napad kao ciljani antisemitistički napad. Jedan od osumnjičenih napadača je takođe ubijen.
Netanijahu je rekao da je pucnjava bila „hladnokrvno ubistvo“.
Dodao je da je u avgustu u pismu premijeru Entoniju Albanizu poručio da politike australijske vlade podstiču i ohrabruju antisemitizam u Australiji.
- Napisao sam: ‘Vaš poziv na uspostavljanje palestinske države doliva ulje na vatru antisemitizma. Time se nagrađuju teroristi Hamasa. Ohrabruju se oni koji zastrašuju australijske Jevreje i podstiče mržnja prema Jevrejima koja se sada širi vašim ulicama’'- rekao je Netanijahu u govoru.
Albanize je 11. avgusta izjavio da će Australija priznati palestinsku državu na septembarskom zasjedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, što je uslijedilo nakon sličnih najava Francuske, Velike Britanije i Kanade.
U svom govoru, Netanijahu je optužio Albanizovu vladu da „ne čini ništa kako bi zaustavila širenje antisemitizma u Australiji“.
- Dozvolili ste da se ta bolest širi, a rezultat su užasni napadi na Jevreje koje smo danas vidjeli- dodao je.
Albaniz je danas sazvao sjednicu nacionalnog savjeta za bezbjednost i osudio napad, rekavši da je zlo koje je ispoljeno „izvan svakog shvatanja“.
- Ovo je ciljani napad na australijske Jevreje na prvi dan Hanuke, koji bi trebalo da bude dan radosti i slavljenja vjere- rekao je on.
Današnja pucnjava predstavlja najozbiljniji incident u nizu antisemitističkih napada na sinagoge, zgrade i automobile u Australiji od početka rata Izraela u Gazi u oktobru 2023. godine.

Netanijahu optužuje australijskog premijera da podstiče antisemitizam

Podaci o alarmantnom zagađenju vazduha u Pljevljima još jednom nas opominju da je pitanje zaštite zdravlja građana prioritet koji ne trpi odlaganje, kazao je predsjednik Socijalističke narodne partije i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Vladimir Joković.
- Građani ovog grada godinama žive sa posljedicama lošeg kvaliteta vazduha, što je neprihvatljivo u savremenoj i odgovornoj državi. Država ima obavezu da hitno primijeni sve kratkoročne i dugoročne mjere predviđene planovima zaštite, ali i da jasno utvrdi odgovornost svih koji svojim djelovanjem doprinose ovakvom stanju. Posebnu pažnju moramo posvetiti zaštiti djece, starijih i hroničnih bolesnika, koji su najugroženiji. Pljevlja ne smiju biti grad u kojem se zagađenje podrazumijeva. Potrebna su sistemska rješenja, odlučna kontrola i kontinuirana ulaganja kako bi se obezbijedio zdrav i dostojanstven život za sve građane Pljevalja- zaključio je Joković.

Joković povodom zagađenja vazduha u Pljevljima: Zdravlje građana mora biti iznad svega

Rukometašice Norveške osvojile su naslov prvakinja svijeta - peti put u istoriji.
U velikom finalu u Roterdamu, u sjajnoj rukometnoj predstavi, one su bile bolje od Njemačke, rezultatom 23:20 (11:11).
Duel dvije selekcije koje su pokazale najviše na šampionatu od početka do kraja bio je više nego uzbudljiv i neizvjestan. Sa izuzetkom nekoliko minuta drugog poluvremena, niti jedna ekipa nije uspijevala osjetnije da se odlijepi, tako da je odluka o zlatu pala u završnim minutima utakmice.
Podsjetimo, Norvežanke su na ovo SP stigle kao vlasnice srebra za prošlog. Sa druge strane, Njemačka je osvojila medalju na SP nakon punih 18 godina.&nbsp;
Pored odbrana, večerašnje finale obilježile su Heni Reistad i Tale Deila sa po pet golova. U selekciji Njemačke, najefikasnije su bile Alina Grajsels, Emili Fogel i Viola Lojhter sa po četiri pogotka.
Prvo poluvrijeme je, prema očekivanjima, donijelo jako tvrdu igru, tokom koje nijedan suparnik nije mogao ni do prednosti od dva gola. Obje ekipe igrale su izuzetno čvrsto u odbrani, a nakon 30 minuta bilo je neriješeno - 11:11.
U uvodnom dijelu drugog poluvremena, Norveška je uspjela da se odlijepi, i to uz tri uzastopna gola. Dva puta pogađala je Deila, jednom Reistad, a na semaforu je bilo 16:13. I od tada su Skandinavke bile potpuno zaustavljene - čak šest minuta bile su bez datog gola, što je Njemačkoj omogućilo da priđe na 16:15.
U 46. minutu uslijedilo je izjednačenje - Kine je pogodila za 17:17, a potom su Njemice primorale suparnice na grešku u napadu i stigle su do prilike za preokret. No, nijesu je iskoristile - na drugoj strani precizna je bila Deila, a potom i Reistad, te je Norveška ponovo imala prednost (19:17).
Pet minuta prije kraja, pri rezultatu 20:19, Grajsels nije iskoristila šansu da poravna, pa je Aune vratila Norvešku na plus dva. Sve je bilo riješeno u 58. minutu - Aune je još jednom pogodila, na semaforu je bilo 22:19 i Norvežankama je preostalo da mirno privedu utakmicu kraju.

Norvežanke peti put šampionke svijeta u rukometu

U Berlinu je danas popodne počeo sastanak ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog s američkim specijalnim izaslanikom Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom, zetom bivšeg američkog predsjednika Donalda Trampa, piše DW.
Sastanku ukrajinske i američke delegacije prisustvuje i njemački kancelar Fridrih Merc.
- Započeli smo naš sastanak- &nbsp;kratko je saopštio Zelenski na društvenoj mreži Telegram.
<h3>Ključne bezbjednosne garancije</h3>
Uoči sastanka, Zelenski je na mreži X poručio da je najvažnije obezbijediti mehanizme koji će garantovati bezbjednost.
&nbsp;- Ključno je da svi koraci koje dogovorimo s partnerima funkcionišu kako bi osigurali trajnu bezbjednost. Samo pouzdana jamstva mogu donijeti mir. Računamo na to da će naši partneri nastaviti konstruktivno da rade- dodao je Zelenski.&nbsp;
Ukrajinsko rukovodstvo insistira na bezbjednosnim garancijama Zapada kao preduslovu za eventualni prekid vatre s Rusijom, strahujući od mogućnosti ponovnog napada u budućnosti.
Zelenski je ponovo isključio mogućnost ustupanja ukrajinske teritorije Rusiji u zamjenu za mirovni sporazum s Moskvom. S druge strane, Rusija i dalje insistira da se Ukrajina povuče iz cijelog istočnog regiona Donbas, uključujući i područja koja nijesu pod njenom kontrolom, što postavlja kao glavni uslov za bilo kakav dogovor.

Berlin: Počeli pregovori Ukrajine i SAD-a o prekidu vatre

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dobio je juče na dar rever značku sa crnogorskom državnom zastavom od šefa Odborničkog kluba u pljevaljskom parlamentu Marka Tošića u znak podrške što je ovaj na svečanoj večeri Udruženja Pljevljaka u Sarajevu uživao, kako se to vidi na snimku koji je nedavno objavio Portal ETV, uz pjesmu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore"><figcaption>Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Vraneš je prihvatio Tošićev poklon, što su mnogi odbornici ispratili glasnim smijehom. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu Vraneš se pohvalio na društvenoj mreži Instagram 6. decembra, kada je objavio fotografiju i napisao da je poziv dobio od predsjednika Udruženja Alena Sulejmanovića. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju, Sulejmanović koji nije odgovorio na naše pitanje o motivima poziva Vranešu da bude gost Udruženja, oglasio se dva dana kasnije na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima – saopštio je, pored ostalog Sulejmanović, uz konstataciju da Vranešov dolazak u Sarajevo smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.

Vraneš: Istina je da nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore

Crna Gora zatvoriće pet poglavlja na Međuvladinoj konferenciji 16. decembra, nakon intenzivne diplomatske misije premijera Milojka Spajića i njegovog tima, javio je dopisnik RTCG iz Brisela. Kako javlja TVCG, sve zemlje članice saglasne su da Crna Gora treba da zatvori planiranih pet poglavlja.
Crna Gora će zatvoriti poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom: poglavlje 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), poglavlje 4 (Slobodno kretanje kapitala) i poglavlje 6 (Pravo privrednih društava). Iako je Francuska na jučerašnjoj sjednici Radne grupe Savjeta EU – COELA blokirala zatvaranje poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo), kako javlja TVCG, zemlje članice ipak će dati zeleno svjetlo i za njih.
Premijer Spajić, kako je najavljeno, dolazi 16. decembra u Brisel, gdje će na konferenciji za medije nakon formalne ceremonije zatvaranja poglavlja govoriti sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.

Dobre vijesti iz Brisela: Crna Gora ipak zatvara pet poglavlja do kraja godine?

Savremeni međunarodni poredak ulazi u fazu dubokog i dugoročnog preslaganja, obilježenu slabljenjem dosadašnjeg liberalnog međunarodnog poretka, rastućim rivalstvom velikih sila i sve izraženijom fragmentacijom političkih i bezbjednosnih struktura Zapada. Sjedinjene Američke Države sve otvorenije redefinišu svoje globalne prioritete, pomjerajući fokus sa normativnog upravljanja međunarodnim odnosima ka zaštiti sopstvenih strateških interesa. U tom procesu, Evropa se sve češće posmatra kroz prizmu pojedinačnih država, a ne kao jedinstven politički i bezbjednosni projekat, što dodatno narušava unutrašnje jedinstvo Evropske unije i produbljuje razlike među njenim ključnim akterima.
<h3>Evropska unija u potrazi za bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom</h3>
Dok se Sjedinjene Američke Države, prema novoj Strategiji nacionalne bezbjednosti, sve više oslanjaju na neposredne nacionalne interese i selektivno angažovanje, Evropska unija i dalje traga za koherentnim bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom, bez jedinstvenog odgovora na rat u Evropi, migracione pritiske, energetsku bezbjednost, privrednu otpornost i zajedničku odbranu. Istovremeno, Rusija i Kina, različitim sredstvima i intenzitetom, nastoje da se strateški pozicioniraju u promijenjenom globalnom okruženju, dok regionalne sile koriste nastalu fragmentaciju kako bi proširile sopstveni uticaj. U takvom geopolitičkom vrtlogu nastaje strateški vakuum, a iskustvo pokazuje da takvi vakuumi nikada ne ostaju prazni.
<h3>Balkan ostaje zona kontrolisane nestabilnosti</h3>
U tim okolnostima, Balkan ostaje definisan kao zona hronične, ali kontrolisane nestabilnosti. Zapad sve rjeđe poseže za dubinskim političkim intervencijama, a sve više se oslanja na hoc upravljanje krizama i sprečavanje njihove eskalacije. Za Crnu Goru to znači da bezbjednost više ne može biti posmatrana kroz prizmu spoljnog tutorstva, već kao rezultat sopstvene institucionalne otpornosti, strateške dosljednosti i međunarodnog kredibiliteta, uz jasnu svijest o vlastitoj poziciji u regionalnom i širem geopolitičkom okruženju.
I pored unutrašnjih slabosti i brojnih izazova, Evropska unija ostaje ključni politički i razvojni okvir dugoročne stabilnosti Crne Gore. Njena vrijednost ne ogleda se samo u ekonomskim i regulatornim standardima, već u sposobnosti da obezbijedi strateško sidrenje, predvidivost i institucionalnu konsolidaciju države u složenom bezbjednosnom okruženju Zapadnog Balkana. U tom smislu, evropska dimenzija crnogorske politike neodvojiva je od pitanja nacionalne bezbjednosti.
<h3>NATO garancija bezbjednosti Crne Gore</h3>
Istovremeno, NATO ostaje temeljna i nezamjenjiva garancija bezbjednosti Crne Gore. Međutim, priroda savremenih bezbjednosnih prijetnji se suštinski mijenja. Klasični vojni rizici sve više ustupaju mjesto složenim hibridnim izazovima, uključujući sajber napade, informacione i psihološke operacije, ekonomske pritiske i instrumentalizaciju identitetskih i društvenih podjela. Posebnu dimenziju ovih izazova predstavljaju klimatske promjene, čije je posljedice Crna Gora već dobrano osjetila. Ekstremne snježne padavine, katastrofalne poplave i razorni požare više puta su paralisali funkcionisanje države i nanijeli značajnu štetu.
Dodatni izvor ranjivosti predstavlja unutrašnja politička i društvena polarizacija, naročito kada se identitetska i vjerska pitanja instrumentalizuju u svrhu kratkoročnih političkih ciljeva. U uslovima oslabljenih institucija, takve podjele lako prerastaju iz političkog u direktno bezbjednosno pitanje. One potkopavaju društvenu koheziju, narušavaju povjerenje u institucije i otvaraju prostor za maligni spoljašnji uticaj. Produžena polarizacija ne samo da smanjuje kapacitet države za strateško djelovanje, već i usporava evropsku integraciju, posebno u kontekstu smanjene pažnje Sjedinjenih Američkih Država i ključnih država članica Evropske unije prema Zapadnom Balkanu.
Stabilnost Crne Gore neposredno je povezana sa institucionalnom stabilnošću njenog okruženja, prije svega Bosne i Hercegovine i Kosova. Svako slabljenje državnih kapaciteta u tim sredinama nosi potencijal prelivanja rizika kroz bezbjednosne, migracione i kriminalne tokove. Zbog toga je za Crnu Goru od suštinske važnosti da vodi proaktivnu regionalnu politiku, zasnovanu na saradnji, ali i na jasnom strateškom pozicioniranju unutar evroatlantskog bezbjednosnog prostora.
<h3>Maligni strani uticaji izazov za obavještajno-bezbjednosni sistem</h3>
Jedan od najozbiljnijih unutrašnjih izazova ostaje ranjivost obavještajno-bezbjednosnog sistema. Iskustva iz prethodnog perioda ukazuju na ograničene kapacitete za rano prepoznavanje i prevenciju bezbjednosnih rizika, uključujući maligni strani uticaj i djelovanje stranih obavještajnih struktura. Riječ je o sistemskom izazovu koji zahtijeva jačanje kontraobavještajne komponente, depolitizaciju sektora, unapređenje analitičkih i procjenjivačkih sposobnosti, kao i izgradnju efikasnih mehanizama ranog upozoravanja.
U kontekstu evropskih integracija i regionalne dinamike, bezbjednost i kontrola granica dobijaju dodatni strateški značaj. Efikasno upravljanje granicama podrazumijeva dugoročno planiranje ljudskih resursa, kontinuiranu obuku, tehničko opremanje i snažnu međusektorsku koordinaciju. Ova oblast predstavlja jedan od ključnih testova institucionalne zrelosti i bezbjednosne pouzdanosti države.
<h3>Odliv stanovništca utiče na dugoročnu stabilnost</h3>
Pored klasičnih bezbjednosnih pitanja, demografski trendovi i ekonomska bezbjednost sve snažnije utiču na dugoročnu stabilnost Crne Gore. Odliv stanovništva, starenje populacije i strukturne ekonomske ranjivosti direktno utiču na održivost institucija, kapacitete sistema bezbjednosti i ukupnu otpornost društva, te se moraju tretirati kao integralni dio bezbjednosnog planiranja.
U takvom međunarodnom i regionalnom okruženju, diplomatija dobija proširenu i suštinsku bezbjednosnu dimenziju. Njena uloga prevazilazi tradicionalnu diplomatsku reprezentaciju i obuhvata aktivno upravljanje reputacijom države, pravovremeno signaliziranje bezbjednosnih rizika partnerima i očuvanje međunarodnog povjerenja. Nedovoljno koordinisana ili reaktivna diplomatija u ovim okolnostima može postati dodatni izvor ranjivosti.
Zaključno, kako se smanjuje intenzitet spoljnog političkog i bezbjednosnog pokroviteljstva, raste značaj unutrašnje institucionalne snage Crne Gore. Evropska orijentacija, članstvo u NATO-u, otpornost obavještajno-bezbjednosnog sistema, efikasno upravljanje granicama, regionalna stabilnost, demografska i ekonomska održivost, snažna društvena kohezija i aktivna diplomatija moraju se posmatrati kao međusobno povezani elementi jedinstvenog bezbjednosnog okvira. Puna integracija sistema nacionalne bezbjednosti, uz jasno definisane nadležnosti, procedure odlučivanja i upravljanja krizama, predstavlja imperativ institucionalne efikasnosti i dugoročne otpornosti države.
Vrijeme je za strateško otrežnjenje – jer niko neće rješavati naše probleme.

Tag: dina-jankovic