Postoje institucije, poslodavci, kompanije, proizvodne djelatnosti neke sa velikim rizikom, neke sa manjim rizikom, a da se tu nijesu sprovodile nikakve mjere zaštite i zdravlja na radu, mjere zaštite od požara ili bilo kojeg drugog rizika, jer inspektori jednostavno nijesu imali kapaciteta da uđu u te objekte - rekla je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, ekspertkinja iz oblasti zaštite i zdravlja na radu iz Udruženja zaštite na radu Crne Gore Đina Janković.
U požaru u Tuzli, kaže Janković, je stradalo 12 osoba i preko 30 povrijeđeno je upozorenje da se svi zapitaju koliko su sigurni objekti u kojima borave, prije svega javne institucije poput bolnica, škola, staračkih domova.
Dodaje i da se uvijek polazi od pretpostavke da je tokom izgradnje određenih objekata ispunjena zakonska procedura i da su ti objekti dobili dozvolu za obavljanje djelatnosti koju obavljaju.&nbsp;
- Kad se utvrdi da je sve čisto, kako bismo rekli, onda stupa Zakon o zaštiti na radu. Naravno neizostavan je Zakon o zaštiti i spašavanju, ali kada govorimo o ovome neizostavno je da pomenemo Zakon o zaštiti i zdravlju na radu, jer u svim objektima u kojima se zapošljavaju ljudi neophodno je da se radi na edukaciji korisnika i zaposlenih u tim objektima, posebno kada govorimo o školama, gdje vrijeme provode djeca, ili o staračkim domovima gdje imamo mnogo nepokretnih i starih ljudi, kao što je bio slučaj sada u BiH. Zaista moramo raditi mnogo više na edukaciji promociji važnosti ove teme- rekla je Janković.
Podsjeća da se u skladu sa zakonom o elektro i gromobranskoj instalaciji moraju ispitivati najmanje jednom u tri godine i to je uslov svih uslova.&nbsp;
- Zbog nedostatka kapaciteta inspekcije mi ne možemo biti sigurni da će inspektori ući u sve objekte, neizvodljivo je fizički. Mi znamo da mnogo firmi, čak i koje se nama obraćaju kada prvi put kod njih dođe inspekcija da im nešto traži pitaju ,,šta je to, mi prvi put čujemo za to, a imamo firmu preko 20 godina i nikada nijesmo čuli”, ne zato što su željeli da izbjegnu zakonsku obavezu, već jednostavno nijesu bili informisani. Onda se suočavamo sa činjenicom da zaista postoje institucije, poslodavci, kompanije, proizvodne djelatnosti neke sa velikim rizikom, neke sa manjim rizikom, a da se tu nijesu sprovodile nikakve mjere zaštite i zdravlja na radu, mjere zaštite od požara ili bilo kojeg drugog rizika, jer inspektori jednostavno nijesu imali kapaciteta da uđu u te objekte- zaključila je Janković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Janković: Zbog nedostatka kapaciteta inspekcije, ne možemo biti sigurni da će inspektori ući u sve objekte

U periodima ekstremnih ljetnjih temperatura posebno su ugroženi radnici na otvorenom, a uprkos zakonskim regulativama i preporukama nadležnih institucija, zaštita zdravlja na radu često se zanemaruje. Na ovo je upozorila Đina Janković, ekspertkinja za zaštitu i zdravlje na radu, gostujući u emisiji "Budilnik" na Televiziji E.
- Najugroženiji tokom vrelih ljetnih dana su građevinski radnici, radnici koji održavaju energetske i vodovodne mreže, oni koji rade na uklanjanju otpada, svi koji rade u plažnim barovima, na plažama, a ne smiju se zanemariti ni ljudi koji rade u poljoprivredi - istakla je Janković.
Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, kako kaže, svake godine pred početak ljeta donosi preporuke, ali postoje i precizni propisi koji obavezuju poslodavce.
- Imamo Pravilnik o mjerama zaštite i zdravlja na radu na privremenim i pokretnim gradilištima, kao i Pravilnik o mjerama zaštite i zdravlja na radu u radnoj sredini i radnoj okolini. Ta dva pravilnika u jednom članu propisuju da pri ekstremno visokim temperaturama, kada su temperature iznad 36 stepeni, ne bi trebalo da se obavljaju poslovi na otvorenom, osim u slučajevima kada je ugroženo ljudsko zdravlje i životi, u slučajevima ozbiljne i neizbježne opasnosti, odnosno kada su ugrožena materijalna dobra od društvenog interesa - navodi Janković.
Ona upozorava da se o ovim temama govori iz godine u godinu, što ukazuje na to da zakoni i preporuke i dalje ostaju mrtvo slovo na papiru.
- Nijesu to samo preporuke, već i dva pravilnika, što je zakonska obaveza poslodavaca da se pridržavaju ovih mjera. Koliko se to poštuje u praksi? Nažalost, svakog ljeta govorimo o ovome i sve dok govorimo i ukazujemo na problem koji je evidentan, činjenica je da se ne poštuju ni zakonske regulative, a ni preporuke - rekla je Janković.
Janković upozorava i na visoke vrijednosti UV zračenja, koje ovih dana dostižu između osam i devet, što predstavlja ozbiljnu opasnost po zdravlje.
- Visok UV indeks može dovesti do ozbiljnih posljedica po zdravlje – na prvom mjestu dehidratacije, vrtoglavice, toplotnog udara i svega onoga što trenutno izlaganje tako visokim temperaturama donosi svima nama koji se izlažemo suncu. Dakle, u periodima dana kada je UV indeks zračenja između 8 i 10, zdravstvena struka preporučuje da uopšte ne izlazimo napolje – čak ni da provodimo slobodno vrijeme na otvorenom, a kamoli da radimo - naglasila je ona.
Kada se rad na otvorenom ne može izbjeći, Janković podsjeća da su poslodavci dužni da obezbijede adekvatne uslove za rad.
- Poslodavac je dužan da obezbijedi zaposlenima dovoljnu količinu tečnosti da ne bi došlo do dehidratacije na visokim temperaturama, kao i češće pauze - kazala je ona.
Ona precizira da te pauze moraju biti organizovane u hladovini ili posebno pripremljenim, natkrivenim prostorima.
- Neophodno je da se pauze organizuju i održavaju u hladovini, ili u nekim za to specijalno određenim mjestima, gdje nema sunca. Da te pauze budu češće i, ukoliko je ikako moguće, da se rad organizuje u smjenama, kako bi se izbjegli udarni periodi oko podneva, kada su UV zračenje i temperature najviši - zaključila je Janković.

Janković: Poslodavci ne poštuju propise o zaštiti radnika tokom ljetnjih vrućina

Mi u Crnoj Gori imamo nedovoljan broj inspektora koji se bave zaštitom zdravlja na radu, u čitavoj Crnoj Gori imamo 10 inspektora. Sam taj broj nam govori da je nemoguće da oni izvrše sve neophodne kontrole, jer oni postupaju po prijavama i naravno da su u fokusu njihovog djelovanja najrizičnija zanimanja, što ne znači da periodično ne vrše kontrole i svih ostalih kompanije u Crnoj Gori, različitih djelatnosti, ali s obzirom na nedostatak kapaciteta često dolazi do propusta, nažalost, i nedovoljne kontrole onih radnih mjesta koja bi možda trebala biti češće kontrolisana - kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, ekspertkinja zaštite na radu Đina Janković.
Mjere zaštite na radu u ugostiteljskim objektima, kaže Janković, ne razlikuju se od mjera u svim drugim objektima, i radnim mjestima gdje se obavljaju različiti poslovi.
- Zaposleni u ugostiteljskim objektima moraju preduzeti sve one mjere koje su propisane Zakonom o zaštiti zdravlja na radu. Na prvom mjestu zaposleni moraju biti osposobljeni za bezbjedan rad, znači da na svim radnim mjestima moraju biti utvrđeni predviđeni rizici, koji na tim radnim mjestima postoje…Ne postoji radno mjesto koje ne nosi određene rizike. Ono što laička javnost često misli da su rizici prisutni samo na gradilištima, ili na nekim teškim poslovima, gdje postoji zaista visoki rizik, međutim, ne postoji nijedno radno mjesto koje ne nosi određeni rizik. U ugostiteljskim objektima gdje imamo veliki broj ljudi koji je prisutan, u njima postoje određeni rizici, ne samo za posjetioce, nego svakako i za zaposlene. Ti zaposleni moraju proći osposobljavanje za bezbjedan rad, prije nego što stupe u taj rad, a ta osposobljavanja bi trebalo da se rade i periodično - rekla je Janković.
Neophodno je da zaposleni, objašnjava Janković, prođu obuku za rukovanje protupožarnim aparatima, a ukoliko je objekat veći od 400m² neophodno bi bilo da postoji lice koje je zaduženo za protivpožarnu zaštitu i djelovanje, kako ističe, u svim kriznim situacijama.
Za oblast zaštite zdravlja na radu, podsjeća Janković, nadležno je Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, u okviru kojeg posluje i radi Inspekcija zaštite zdravlja na radu.
- Mi u Crnoj Gori imamo nedovoljan broj inspektora, koji se bave ovim poslom, u čitavoj Crnoj Gori imamo 10 inspektora. Sam taj broj nam govori da je nemoguće da oni izvrše sve neophodne kontrole, jer oni postupaju po prijavama, i naravno da su u fokusu njihovog djelovanja najrizičnija zanimanja, što ne znači da periodično ne vrše kontrole i svih ostalih kompanije u Crnoj Gori, različitih djelatnosti, ali s obzirom na nedostatak kapaciteta često dolazi do propusta, nažalost, i nedovoljne kontrole onih radnih mjesta koja bi možda trebala biti češće kontrolisana - istakla je Janković.
Problem je ljetna turistička sezona, kaže Janković, pa inspektori u toku sezone bivaju upućeni na primorje gdje je najveći broj ugostiteljskih objekata otvoren upravo u tom periodu.
Zakon o zaštiti zdravlja na radu, kaže Janković, primjenjuje se zaposlene, međutim polazi se od pretpostavke da taj objekat u kom se obavlja djelatnost zadovoljava određene uslove.
- Zakon o zaštiti zdravlja na radu ne bavi se time da li neki objekat ima određene uslove, upotrebnu dozvolu, ali ne možemo ga posmatrati izolovano. Moram naglasiti da kada je u pitanju ta oblast nadležno je Ministarstvo prostornog planiranja i urbanizma, i u okviru tog Ministarstva djeluje građevinska, odnosno urbanistička inspekcija. Prije puštanja u rad određenog objekta neophodno je da se dobije upotrebna dozvola. Vlasnik tog objekta podnosi zahtjev nadležnom Ministarstvu za izdavanje upotrebne dozvole, nakon određenog perioda, u roku od 7 dana bi trebalo da shodno zakonu nadležno Ministarstvo formira komisiju koja će izvršiti tehnički pregled usklađenosti tog objekat koji će vršiti određenu namjenu. U roku od 7 dana bi trebalo da se izda upotrebna dozvola, ukoliko su zadovoljeni uslovi - zaključila je Janković.

Janković: Ne postoji nijedno radno mjesto koje ne nosi određeni rizik

Prošle godine je na radnim mjestima, prvenstveno gradilištima kao najrizičnijim, bilo 8 smrtnih slučajeva, što je zabrinjavajući podatak, o čemu je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, govorila ekspertkinja zaštite i zdravlja na radu Đina Janković.
Mjere zaštite i zdravlja na radu neophodno je da budu sprovedene na svim radnim mjestima, jer sva radna mjesta nose određene rizike, kazala je ona.
- Gradilišta jesu svakako najrizičnija radna mjesta, i broj povreda koji dešava na gradilištima kod nas je jako veliki, a samim tim i povrede koje se dese na gradilištu, nažalost, često se završavaju smrtni ishodom. Takav slučaj nije u nekim razvijenim zemljama Evropske unije, tamo se najveći broj povreda dešava u poljoprivredi, šumarstvu i nekim drugim granama industrije, s obzirom da kod nas te grane industrije nijesu toliko razvijene, i u svakom slučaju nedovoljno uređene, kako bismo imali adekvatne podatke iz svih oblasti. Mi još uvijek govorimo o gradilištima kao o najrizičnijim &nbsp;zanimanjima, gdje se dešava najveći broj povreda- rekla je Janković.
U posljednjih 12 godina na radnim mjestima &nbsp;je bilo 90 smrtnih slučajeva, podsjeća Janković, i preko 90 posto tih slučajeva se desilo na gradilištima.&nbsp;
- Prošle godine je bilo 8 smrtnih slučajeva, i to su vrlo zabrinjavajuće brojke koje ukazuju na probleme koji još uvijek postoje, iako se situacija u zadnjih 15, 20 godina bitno promijenila, i bolja je nego što je bila, ali još uvijek daleko od onoga čemu težimo, da radna mjesta budu bezbjedna, i da niko zarađuje za život, a da tom prilikom njegov život bude ugrožen, ili na kraju krajeva izgubi život na radnom mjestu- poručila je Janković.
&nbsp;Važno je da svaki poslodavac ima dovoljno razvijenu svijest o tome da su zaposleni najvažniji i najvrjedniji resurs kompanije, ističe ona, i da je neophodno da ih osposobe za bezbjedan rad.
- Ne samo na gradilištima, nego na svim radnim mjestima svi zaposleni moraju osposobljeni za onu vrstu posla koju obavljaju, jer svako radno mjesto nosi određenu vrstu rizika, a posebno kada se radi o visokorizičnim zanimanjima, dakle radnim mjestima sa povećanim rizikom, i radnim mjestima sa posebnim uslovima rada, gdje osim osposobljavanja kroz koje zaposleni prolaze prije početka tog rada i u nekim drugim situacijama prilikom promjene radnog mjesta, prilikom promjene neke tehnologije, dužeg odsustvovanja sa tog radnog mjesta. U svim tim situacijama neophodno je osposobljavanje, ali takođe na ovako rizičnim radnim mjestima neophodno je i &nbsp;da zaposleni prolaze obavezno periodične ljekarske preglede, jer rad na visini, na bilo kojem rizičnom mjestu podrazumijeva i određeno zdravstveno stanje koje moja biti zadovaljavajuće za takvu vrstu poslova- zaključila je Janković.
&nbsp;Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DkFBswoL_uHk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Janković: U posljednjih 12 godina je bilo 90 smrtnih slučajeva na radnim mjestima

Naša država je prošlog mjeseca usvojila treći po redu Program dostojanstvenog rada za period 2023.godine - &nbsp;2027.godine, koji za cilj ima prevazilaženje najvećih izazova u ovoj oblasti, odnosno regulisanje neformalog rada, radna prava &nbsp;zaposlenih, zaštite zdravlja na radu, prava mladih, žena, ranjivih kategorija - kazala je u Budilniku, na Televiziji E, predstavnica Udruženja zaštite na radu Đina Janković.
- Sve aktivnosti našeg Udruženja su usmjerene na pomoć državi, odnosno poslodavcima &nbsp;i zaposlenima kada su u pitanju izazovi u oblasti rada i socijalnih politika, a oslanjaju se na agendu dostojanstvenog rada, koja ima za &nbsp;cilj ostvarivanje svih onih ciljeva održivog &nbsp;razvoja. Zapravo, ne možemo postići ciljeve održivog razvoja, ukoliko ne ostvarimo sve ovo što smo zacrtali, sve te neke ciljeve u oblasti rada, socijalnih politika, prava zaposlenih koja su još uvijek na vrlo nezadovoljavajućem nivou - rekla je Janković.
Mladi ljudi vrlo malo znaju o svojim pravima, ističe Janković, te vrlo često dolazi do zloupotreba, i dodaje ona, iz tog razloga su odlučili da nastave sa aktivnostima edukacije mladih.
- Od 1.oktobra je počela realizacija novog projekta, koji finansira Fond za Zapadni Balkan, Western Balkans Fund, koji ćemo realizovati zajedno sa kolegama iz regiona, sa kolegama iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova, jer pokazuje se, zapravo, da problemi sa kojima se mi u Crnoj Gori suočavamo vrlo slični sa problemima kolega, odnosno zaposlenih i poslodavaca, u zemljama regiona, a i ogromna je fluktuacija kojoj svjedočimo, tako smo započeli sa realizacijom ovog projekta. Jedna od prvih aktivnosti će biti organizovanje Akademije dostojanstvenog rada, koja &nbsp;će biti organizovana, &nbsp;upravo, &nbsp;kod nas u Crnoj Gori, u periodu između 28. novembra i 1.decembra, to će biti konferencija koja će biti organizovana u hotelu Palmon Bay u Herceg Novom - naglasila je Janković.
Visina plate nije jedino što čini zaposlenog zadovoljnim, kaže Janković, jer sva istraživanja govore u prilog tome da je bitnije da zaposleni ima dobre uslove rada, kako kaže ona, i ostvaren balans između privatnog i poslovnog života.
- Ne možemo se uvijek ljutiti na poslodavce, jer vrlo često poslodavci nijesu informisani o svojim obavezama i odgovornostima, koje imaju prema zaposlenima. Često nam se dešava, &nbsp;na brojnim seminarima, radionicama, konferencijama, koje organizujemo, da se prvi put sretnemo sa nekim poslodavcem koji posluje u svojoj djelatnosti, možda i deceniju, dvije, a da nije bio upoznat sa nekim obavezama, koje je morao da ispuni, shodno zakonu prema svojim zaposlenicima, shodno i Zakonu o radu i Zakonu o zaštiti na radu, tako ne možemo govoriti da uvijek poslodavci žele da izbjegnu svoje obaveze, nekada ih i nijesu svjesni - &nbsp;istakla je Janković.
Zaposlenici, takođe, nijesu svjesni svojih prava, poručuje Janković, a najveći problem je, po njenoj ocjeni, mentalitetski problem, odnosno strah od gubitka posla, naročito, ističe ona, među starijima, ali i mladi odrasli u takvim okolnostima.

Janković: Prava zaposlenih su još na vrlo nezadovoljavajućem nivou

U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo oblačno sa dužim periodima sunčanog vremena u južnim oblastima i uglavnom suvo.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeoerologiju i seizmologiju, u nižim predjelima na sjeveru u jutarnjim časovima mjestimično je moguća magla.
Vjetar će biti uglavnom slab, promjenljivog smjera.
Najviša dnevna temperatura vazduha od jedan do 14 stepeni.

Danas oblačno, do 14 stepeni

Osnovnom državnom tužilaštvu u Rožajama, kako su Portalu ETV potvrdili izvori koji su bili dio tima koji je radio inspekcijski nadzor u rožajskim šumama, juče je podnešena krivična prijava zbog sumnje u zloupotrebu službenog položaja protiv direktora Uprave za šume Miloša Rajkovića, njegovog pomoćnika Danka Popovića, bivšeg direktora rožajske jedinice Uprave za šume Alena Kalača i glavnog inžinjera za zaštitu šuma u Rožajama Rifata Kalača. Prema nezvaničnim informacijama, naredne sedmice biće podnijeta još jedna krivična prijava zbog pohare šuma na teritoriji ovoga garada. Portal ETV juče je objavio da je okončan inspekcijski nadzor i da je kontrola gazdovanja rožajskim šumama dovela do zabrinjavajućih sumnji da su Rajković, Popović i dvojica Kalača dio mreže šumarske mafije. Rajković i Alen Kalač, međutim, kategorično su negirali nalaze inspekcije i okrivili načelnika Direkcije za šumarstvo Ranka Kankaraša i državnog sekretara u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Andriju Delića, koji lično rukovode kontrolama u crnogorskim šumama, da su pokrenuli hajku protiv njih. - U potpunosti odbacujem sve napade i sve insinuacije koje se tiču mene i moje uloge u bilo kojoj nezakonitoj radnji. I upravo zahvaljujući mom radu se otkrivaju određene nezakonitosti, a oni koji mene napadaju oni rade za interese šumarske mafije – poručio je u izjavi za Televiziju E Rajković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260131070116_be40394583fcf66b9424f2e657e7c9d5b0e090567fb1db4271b7d18d426b0d5f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260131070116_be40394583fcf66b9424f2e657e7c9d5b0e090567fb1db4271b7d18d426b0d5f" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Šume"> </figure>  Alan Kalač ustvrdio je da je na meti Bošnjačke stranke koja ga politički progoni. - Dok sam rukovodio tom područnom jedinicom, pored ostalih svakodnevnih obaveza koje sam imao, vrlo dobro smo se i organizovano borili protiv svih nelegalnih radnji u sektoru šumarstva i izborili se – rekao je on za Televiziju E. Kazao je i kako su „Ranko Kankaraš i njemu slični, ljudi koji neće stati na ovome, jer oni unaprijed imaju sredstva koja su uzeli od pojedinaca i moraju da sprovedu njihov program“. - Bio sam i tad i sad sam protiv formiranja nekog novog preduzeća gdje treba da se ulože neki ogromni milioni, naravno za neke te interese, tako da misle ako nas ućutkaju da će oni to lakše sprovesti. Isti taj Ranko Kankaraš punih 30 godina pravi haos po crnogorskim šumama i nažalost i dan danas se bavi tim stvarima – ustvrdio je Kalač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260131070124_7e2044a12b75d2f43a13863b66a401422684c794e9974b9f0dd362fcfa8ab7c2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260131070124_7e2044a12b75d2f43a13863b66a401422684c794e9974b9f0dd362fcfa8ab7c2" data-rendition-name="original" width="900" height="472" loading="lazy" alt="Alen Kalač"> <figcaption>Alen Kalač</figcaption> </figure>  Obrušio se i na Delića, ne imenujući ga, koji je prije dva dana na društvenoj mreži Fejsbuk, objavio uznemirujuće iskustvo, koje su on i tim doživjeli tokom kontrole rožajskih šuma, ističući kako su sve vrijeme praćeni, ali i da je pucano u njihovoj blizini. - Meni je žao što su neistine izašle kao da im je neko prijetio u Rožajama, u mirnim Rožajama prepoznatim po humanosti. Kroz istoriju Rožaja su samo dobrodošli svi ljudi koji su sa strane bili. Meni je žao što se danas Rožaje blati na ovaj način, iako rukovodstvo Bošnjačke stranke i potpredsjednik Vlade ćute na sve ovo – rekao je on. Da su Rajković i Kalač dio mreže koja uništava crnogorske šume tvrdi i grupa građana Rožaja koji su se koncem decembra pismom obratili našem portalu kada su predstavili i šemu pohare šuma. Kankaraš i Delić, kadrovi partije premijera Milojka Spajića, u sukobu su ministrom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimirom Jokovićem, liderom Socijalističke narodne partije, čiji je kadar Rajković, kojeg je Vlada 6. novembra prošle godine čak četvrti put imenovala za v.d. direktora Uprave za šume.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260131070124_3762ad70a0c23c1c7c1fe51187e3f642bc6d51c6451dd4b76bf037144aec42c8.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260131070124_3762ad70a0c23c1c7c1fe51187e3f642bc6d51c6451dd4b76bf037144aec42c8" data-rendition-name="original" width="1024" height="624" loading="lazy" alt="Vladimir Joković"> <figcaption>Vladimir Joković(Photo: SNP)</figcaption> </figure>  Koncesionari decenijama zarađuju milione od eksploatacije crnogorskih šuma zahvaljujući opravo onima koji bi trebalo da brinu o šumama. - ... Posljednjih godinu dana bavio sam se eko-kriminalom koji se odnosi na bjesomučnu sječu šuma i njihovu eksploataciju. Ušao sam duboko u način funkcionisanja organizovane kriminalne grupe koja se time bavi (dok sam bio laik, zvao sam je „šumska mafija“). Sve funkcioniše besprijekorno: postoje nalogodavci, izvođači, logistika i podrška u svim sferama – institucionalnoj, političkoj… Na terenu je sve „pokriveno“ – napisao je prije dva dana na mreži Fejsbuk Andrija Delić. Međutim, ministar Joković, kao i Vlada, ostaju „gluvi“ na sva upozorenja Delića i Kankaraša, iako su njih dvojica, po funkcijama koje obavljaju, dio najužeg Jokovićevog tima. I upravo ova situacija nedvosmisleno pokazuje nivo politizacije crnogorskih institucija, nemoćnih da pod političkim pritiscima pruže adekvatan odgovor na po društvo i državu razarajuće pojave. Čak i onda kada na to upozoravaju visoki funkcioneri tih institucija koji se ohrabre da uđu u obračun sa onima koji zloupotrebljavaju pozicije kako bi omogućili enormno bogaćenje pojedinaca uništavanjem resursa države. Andrija Delić u objavi na Fejsbuku bio je jasan – „...dok se institucije ne očiste od kriminala, nema napretka“. - Svaka mafija jaka je onoliko koliko je jaka u institucijama – poručio je on. Decidiran je da „u tih oko 280 miliona eura sive ekonomije iz šuma ima svega: od šumara i inženjera šumarstva, preko loših policajaca, do visokopozicioniranih službenika Uprave za šume, tužilaca koji guraju predmete u fioke i političara (naravno, ne generalizujem – riječ je o pojedincima)“.

Rajković: Oni koji mene napadaju rade za interese šumarske mafije

Ministarstvo pravde SAD otvorilo je danas federalnu istragu u vezi sa građanskim pravima povodom ubistva Aleksa Pretija, stanovnika Mineapolisa kojeg su prije šest dana usmrtili federalni agenti, rekli su zvaničnici savezne vlade.
- Tragamo za svime što bi moglo da baci svjetlost na ono što se desilo toga dana i u danima i sedmicama prije toga - rekao je novinarima zamjenik glavnog tužioca SAD Tod Blanš, koji nije objasnio zašto je ministarstvo odlučilo da sprovede ovakvu istragu u vezi sa ubistvom Pretija, ali ne i sa ubistvom Rene Gud koju je 7. januara takođe u Mineapolisu ubio pripadnik Službe za carine i imigracije (ICE).
Jedino je rekao da je odsjek za ljudska prava pri ministarstvu ne istražuje svako ubistvo koje počine pripadnici snaga reda i mira, i da moraju postojati okolnosti činjenice koje "opravdavaju istragu".
- Predsjednik Donald Tramp je više puta rekao: "Naravno, ovo je nešto što ćemo da istražimo" - rekao je Blanš u vezi sa ubistvom Pretija.
Ministarstvo unutrašnje bezbjednosti saopštilo je danas da će FBI voditi federalnu istragu Pretijevog ubistva.
Ministarka ovog resora Kristi Noem je sinoć najavila ovu promjenu, jer je prvobitno istragu, kako je ona govorila, trebalo da vodi njeno ministarstvo, to jest jedna njena agencija.
Portparolka ministarstva unutrašnje bezbjednosti Triša Meklaflin rekla je da će agencija za istrage unutrašnje bezbjednosti pomagati FBI-ju.
Još jedna agencija tog ministarstva, ona za carine i graničnu zaštitu, sprovodi svoju intentu istragu ubistva Pretija, u kojeg su pucala dva pripadnika Granične patrole.

Ministarstvo pravde SAD otvorilo civilnu istragu u vezi sa ubistvom Aleksa Pretija u Mineapolisu

Predsjednik Volodimir Zelenski poručio je da je novom ministru odbrane Mihailu Fedorovu povjerio tri ključna zadatka: jačanje protivvazdušne odbrane, rješavanje prakse prisilnog novačenja nazvane "busifikacija" te uređenje vojnih ugovora i nabavki.
Pojam "busifikacija" odnosi se na praksu nasilnog privođenja muškaraca u dobi za mobilizaciju na javnim mjestima i njihovog prevoženja autobusima u vojne kancelarije radi regrutacije. Ova metoda izazvala je veliku kontroverzu u Ukrajini, koja nastoji osigurati dodatne snage za odbranu od ruskih napada.
Zelenski je naglasio da je Mihailu Fedorovu, koji je ove godine prešao s funkcije ministra za digitalnu transformaciju na čelo Ministarstva odbrane Ukrajine, povjerio zadatak da uredi prisilnu mobilizaciju, ojača protivvazdušnu odbranu i riješi probleme s vojnim ugovorima.
- Postoje tri ključna zadatka koja sam postavio ministru odbrane Fedorovu. Prvi je zatvaranje neba. Zatvaranje neba je važno u svakom slučaju, bez obzira na to kako se situacija razvija. To je vrlo složeno, zato je prioritet broj jedan - rekao je Zelenski.
Tačka broj dva je, kako dodaje, riješiti pitanje busifikacije.
Kao trajni prioritet Zelenski je istakao nabavku dronova i artiljerije. Naveo je da se ranije smatralo kako bespilotne letilice mogu zamijeniti artiljeriju, ali da je sada jasno da Ukrajini trebaju i jedno i drugo.
- Razumijemo da je ovo složeno pitanje, projektili dugog dometa. artiljerija kratkog dometa, sama po sebi, više nije učinkovita. Zato što je zona djelovanja već veća, šira od mogućnosti projektila - dodao je Zelenski.
Ubrzo nakon posljednjeg imenovanja, Fedorov je upozorio na krizu ljudstva u Ukrajini, navodeći da se 2 miliona Ukrajinaca vodi kao traženo zbog izbjegavanja mobilizacije, dok je dodatnih 200.000 vojnika evidentirano kao odsutno bez odobrenja.

Tag: dina-jankovic