Juventas: Crnoj Gori je potrebna politika digitalne otpornosti djece i mladih

Povodom 12. avgusta, Međunarodnog dana mladih, Juventas je predstavio prvi u nizu podataka iz istraživanja o društvenim mrežama, online rizicima i informisanju građana u Crnoj Gori — sa posebnim fokusom na to koliko vremena mladi provode online i kako algoritmi oblikuju njihovu svakodnevicu.

Kako su kazali, način na koji digitalne platforme dizajniraju iskustvo mladih danas je pitanje javne politike, a ne samo lične discipline ili porodičnog nadzora.

- Društvene mreže postale su jedan od ključnih prostora svakodnevnog života djece i mladih u Crnoj Gori. Online istraživanje među mladima pokazuje da 95,8% ispitanika koristi društvene mreže, dok Instagram, YouTube i TikTok čine centralni digitalni ekosistem mladih: Instagram koristi 93,4 odsto, YouTube 82,5 odsto, a TikTok 76,7 odsto mladih. Većina mladih provodi između dva i pet sati dnevno na društvenim mrežama, dok 18% navodi da ih koristi duže od pet sati dnevno - navodi se u saopštenju.

Kako su kazali, važno je naglasiti da mladi nijesu pasivni korisnici bez svijesti o sopstvenom ponašanju online.

- Naprotiv, fokus grupe pokazuju da dio mladih jasno razlikuje namjensko korišćenje interneta — kada traže informaciju, uče, komuniciraju ili završavaju obaveze — od nenamjenskog skrolovanja, kada ulaze “bez razloga” i kasnije imaju osjećaj da je vrijeme nestalo. Dio mladih pokušava da uspostavi kontrolu nad vremenom online kroz gašenje notifikacija, ostavljanje telefona, ograničavanje vremena i prekid korišćenja kada osjete da je previše - navodi se u saopštenju.

Međutim, kako su istakli iz Juventasa, nalazi takođe pokazuju da je ta kontrola često nestabilna. Korišćenje postaje intenzivnije tokom vikenda, raspusta, odmora i kasnih večernjih sati — upravo onda kada nema jasne strukture školskih, fakultetskih ili radnih obaveza.

Prema njihovim navodima, mladi u fokus grupama opisuju situacije u kojima nekoliko kratkih ulazaka tokom dana preraste u sate skrolovanja, kao i obrasce u kojima “ulazak na pet minuta” lako postaje sat vremena.

- Zato digitalno vrijeme mladih ne smije biti posmatrano samo kao pitanje lične discipline. Problem nije u tome što mladi “nemaju volju”, već u tome što platforme koriste dizajn koji podstiče zadržavanje pažnje: beskonačni feed, automatsko puštanje sadržaja, algoritamske preporuke, notifikacije i stalno ponavljanje sličnih sadržaja - istakli su.

Kazali su da mladi tu logiku već prepoznaju.

Iz Juventasa su naveli da u online istraživanju 91,9 odsto navodi da im se nakon lajka prikazuje još više sličnog sadržaja, 74,4 odsto ima utisak da im se pojedini sadržaji “guraju” i kada ih nijesu tražili, dok 60,7 odsto kaže da im je platforma makar nekad prikazala politički sadržaj koji djeluje neobično ili ekstremno.- “Ovaj problem nije samo lokalni, već globalni. U mnogim državama već se vode rasprave, regulatorni postupci i sudski procesi koji se odnose na odgovornost velikih digitalnih platformi za dizajn koji podstiče prekomjerno korišćenje, zavisničke obrasce, izloženost štetnom sadržaju i negativne posljedice po mentalno zdravlje djece i mladih. To pokazuje da se pitanje vremena provedenog online, algoritamskog pojačavanja sadržaja i digitalne dobrobiti više ne može tretirati kao privatni problem pojedinca ili porodice - piše u saopštenju.

Poručili su da odgovorna Vlada ne čeka da platforme same postanu odgovorne, već ona zahtijeva njihovu odgovornost, koristi evropske standarde, razvija nacionalne mehanizme zaštite i uči djecu i mlade kako da budu otporniji u digitalnom prostoru.

- Crna Gora ne može sama promijeniti globalne algoritme, ali može jasno zahtijevati veću odgovornost platformi, posebno kada je riječ o djeci i mladima: transparentnije algoritme, jasnije označavanje AI generisanog sadržaja, stvarne kontrole vremena korišćenja, ograničavanje zavisničkog dizajna, manje agresivne preporuke, efikasnije mehanizme prijave štetnog sadržaja i veću zaštitu maloljetnika - dodali su.

Istovremeno, kako navode, djecu i mlade treba osposobiti da razumiju kako funkcionišu algoritmi, kako nastaje beskonačno skrolovanje, kako prepoznati manipulativan i AI-generisan sadržaj, provjeriti informacije i postaviti zdrave digitalne granice.

- Fokus mora biti na uvođenju obaveznog predmeta medijske pismenosti u srednjim školama, sa posebnim modulima o algoritmima, AI sadržaju, dezinformacijama i online bezbjednosti. Potrebna je i edukacija roditelja i nastavnika kako bi djeci pružili podršku, a ne samo uvodili zabrane i kazne - naveli su iz Juventasa.

Kako ističu, takođe je neophodno uvesti obavezu transparentnosti algoritama i označavanja AI generisanog sadržaja. Korisnici, posebno djeca i mladi, moraju imati pravo da razumiju zašto im se određeni sadržaji prikazuju, kako se slični sadržaji pojačavaju i na koji način platforme oblikuju njihovo ponašanje. Bez transparentnosti nema ni stvarnog izbora.

“Pored obrazovanja, potrebne su i konkretne mjere usmjerene prema platformama: stvarne kontrole vremena korišćenja, automatske pauze, ograničavanje beskonačnog skrolovanja za maloljetnike, noćni režimi bez agresivnih notifikacija, jasni podsjetnici nakon dužeg korišćenja, manje nametljive preporuke sličnog sadržaja i mogućnost da korisnik lakše razumije, resetuje ili ograniči svoj algoritamski feed”, navodi se u saopštenju.

Prema njihovim riječima, cilj nije da se mladi isključe iz digitalnog prostora, već da u njemu budu sigurniji, slobodniji i otporniji.

- Digitalna pismenost danas ne znači samo znati koristiti tehnologiju, već znati kako tehnologija utiče na nas -  kazali su iz Juventasa.

Ističu da država mora štititi pravo mladih na odmor, koncentraciju, san, sigurnost i informisan izbor ako platforme zarađuju na pažnji mladih

- Ako algoritmi već oblikuju svakodnevicu mladih, javne politike moraju oblikovati sigurnije, pismenije i odgovornije digitalno okruženj - dodali su.

Poručili su da Crna Gora ne može promijeniti globalne algoritme sama, ali može odlučiti da djecu i mlade ne ostavi same pred njima.

- Mladi mogu učiti da uspostavljaju kontrolu nad svojim online vremenom, ali platforme ne smiju biti dizajnirane tako da im tu kontrolu stalno oduzimaju - zaključili su.

Podaci su dio istraživanja sprovedenog u okviru projekta „Monitoring kampanja protiv rodne ravnopravnosti i ljudskih prava u Crnoj Gori, koje imaju strani uticaj“, uz finansijsku podršku Britanske ambasade u Podgorici. Istraživanje je sprovedeno metodom fokus grupa i online upitnika sa uzorkom od 819 mladih ljudi iz Crne Gore.