Crna Gora i dalje ima sistem koji, iako formalno omogućava roditeljsko odsustvo, u praksi podrazumijeva da je majka gotovo isključivi njegovatelj djeteta - kazali su iz Juventasa i pozdravili inicijativu da oba roditelja imaju obavezna najmanje dva mjeseca roditeljskog odsustva.&nbsp;
Iz Juventasa su, povodom aktuelnih najava izmjena zakonskog okvira u oblasti roditeljskog odsustva i javne debate koja se tim povodom vodi, istakli da je važno da se razgovor usmjeri ka suštinskim pitanjima ravnopravnosti, sistemske podrške porodicama i najboljeg interesa djeteta.
- Crna Gora i dalje ima sistem koji, iako formalno omogućava roditeljsko odsustvo, u praksi podrazumijeva da je majka gotovo isključivi njegovatelj djeteta - naveli su iz Juventasa u saopštenju.
Oni su kazali da uključivanje očeva u ranu brigu nije dovoljno podstaknuto, pa roditeljsko odsustvo uglavnom koriste žene, često uz ozbiljne profesionalne i ekonomske posljedice.
Iz Juventasa su istakli da se porodice sa malom djecom istovremeno suočavaju sa nedostatkom sistemske podrške.&nbsp;
- Značaj ranog razvoja i dalje se potcjenjuje, dok roditelji balansiraju između ekonomske nesigurnosti, nedostatka servisa podrške i nedovoljnog razumijevanja potreba primarnog njegovatelja - kazali su iz Juventasa.
Prema njihovim riječima, mentalno zdravlje majki, podrška dojenju i programi podrške mladim roditeljima ostaju nedovoljno razvijeni.
Iz Juventasa su naglasili da institucionalna briga o djeci predstavlja poseban izazov.
- Jaslice su prebukirane i uglavnom primaju djecu tek nakon navršenih 12 mjeseci života, dok produženi boravci u školama nemaju kapacitete za svu djecu. Teret usklađivanja rada i roditeljstva zato ponovo najviše snose majke - kaže se u saopštenju.
Navodi se da evropska praksa jasno pokazuje da obavezno roditeljsko odsustvo za oba roditelja predstavlja savremeni standard koji jača ravnopravnost, stabilnost porodice i razvoj djece.
Ističe se da države sa razvijenim sistemima socijalne politike omogućavaju odsustvo jednom roditelju u trajanju do maksimalnih 12 mjeseci.&nbsp;
- Direktiva EU 2019/1158 o ravnoteži između poslovnog i privatnog života propisuje najmanje četiri mjeseca odsustva po roditelju, od čega su dva mjeseca neprenosiva. To predstavlja evropski minimum - dodaje se u saopštenju.
Iz Juventasa su rekli da univerzalna zdravstvena zaštita, dostupno obrazovanje, kvalitetni vrtići, sigurna socijalna i penziona zaštita i najmanje 12 mjeseci roditeljskog odsustva nijesu privilegija, već temelj stabilnog društva.
- Pozdravljamo inicijativu da oba roditelja imaju obavezna najmanje dva mjeseca roditeljskog odsustva, uz jasno očekivanje da se postojeće trajanje odsustva ne skraćuje, već da država pravednije rasporedi resurse i unaprijedi dostupnost i kvalitet servisa za djecu i porodice - kazali su iz Juventasa.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Juventas: Pozdravljamo inicijativu da oba roditelja imaju najmanje dva mjeseca roditeljskog odsustva

Umjetnost, ne samo da pomaže prilikom razumijevanja činjenica, već doprinosi izgradnji empatije i osjećaja civilne, građanske odgovornosti, poručeno je na panel diskuciji pod nazivom „Uloga umjetnosti u procesima pomirenja“ održanoj u Baru. Događaj je bio posvećen razmatranju uloge umjetnosti i književnosti kao prostora refleksije, dijaloga i suočavanja s prošlošću u postkonfliktnim društvima, sa posebnim fokusom na ratna zbivanja devedesetih godina prošlog vijeka kao i na njihove dugoročne društvene posljedice. Učesnici panel diskusije razgovarali o snazi i velikom potencijalu umjetnosti da otvori prostor za emocije i katarzična iskustva, posebno tamo gdje formalni institucionalni mehanizmi imaju svoja ograničenja ili često zakazuju. Na panelu su učestvovali Edin Jašarović, dekan Fakulteta dramskih umjetnosti i producent, Miroslav Minić, profesor crnogorskog jezika i književnosti, profesor medijske pismenosti i dugogodišnji PR Underhill Festa, kao i Sead Šabotić, filmski autor, dokumentarista i saradnik u nastavi na Fakultetu dramskih umjetnosti. - Kroz tri, pažljivo odabrane i obrađene tematske cjeline – umjetnost kao prostor sjećanja i učenja, odnos umjetnosti prema publici, mladima i obrazovanju, te pitanja medijske i umjetničke odgovornosti – panelisti su razmjenjivali perspektive o tome na koji način film, pozorište i druge umjetničke forme mogu doprinijeti razvoju empatije, kritičkog mišljenja i društvenog dijaloga - navedeno je u saopštenju Juventasa.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026020418024_baa974f38159fc617002c3e71e26c7a962376bc96f61e3cd305bfae7068a4ebe.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026020418024_baa974f38159fc617002c3e71e26c7a962376bc96f61e3cd305bfae7068a4ebe" data-rendition-name="original" width="5472" height="3648" loading="lazy" alt="Sa događaja u Baru"><figcaption>Sa događaja u Baru(Photo: Juventas)lionhodzic.me</figcaption></figure>  Kako je rečeno, posebna pažnja posvećena je ulozi obrazovnih institucija i umjetničkih festivala u dugoročnom radu sa mladima. Učesnici su sa prisutnima razgovarali i o izazovima odgovornog bavljenja temama rata i kolektivne traume na koje zapravo nailaze bavljenjem umjetničkim prikazivanjem i obradom stvarnih događaja i iskustva. U tom kontekstu, naglašena je važnost medijske pismenosti i odgovornog oblikovanja javnog narativa o prošlosti, kao i razvijanje kritičke promisli, posebno kod mlađe populacije. Panel diskusija zaključena je promatranjima na temu umjetnosti kao alata ka dostizanju većeg stepena pomirenja, prilikom čega su panelisti istakli da umjetnost, ne samo da pomaže prilikom razumijevanja činjenica, već doprinosi izgradnji empatije i osjećaja civilne, građanske odgovornosti. - Današnja diskusija u Baru još jednom je potvrdila da umjetnost nije puki pratilac društvenih procesa, već njihov aktivni učesnik – prostor u kojem se otvaraju pitanja odgovornosti, sjećanja i empatije, ali i mogućnost da se o teškom nasljeđu prošlosti govori drugačije, iskreno i hrabro. U vremenu u kojem su društva i dalje opterećena nerazriješenim traumama devedesetih, umjetnost se pokazuje kao jedan od rijetkih jezika koji može premostiti tišinu, pokrenuti dijalog i ponuditi temelje za istinsko pomirenje zasnovano na razumijevanju, a ne zaboravu - poručuju u Juventasu. U okviru projekta, zainteresovana publika će imati priliku da pogleda i pozorišnu predstavu „M kao Morinj“, koja će biti izvedena 26. februara u Petrovcu. Predstava je ranije igrana u Podgorici i Bijelom Polju, te će njeno izvođenje u Petrovcu označiti prvo igranje u južnoj regiji Crne Gore. Događaj je organizovao Juventas, u okviru projekta „Suočavanje s prošlošću, kroz umjetnost, edukaciju i društvenu diskusiju“. Projekat se realizuje uz podršku regionalnog projekta „Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu“, koji finansira Evropska unija (EU), a sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). Sadržaj ovog saopštenja ne odražava nužno stavove Evropske unije niti UNDP-a.

1250x600

1084x550

Kad institucije ćute, umjetnost progovara

Povodom nedavnog slučaja teškog kršenja prava na privatnost i lično dostojanstvo putem digitalnih kanala, organizacije civilnog sektora upozoravaju da ovakvi oblici postupanja predstavljaju ozbiljno narušavanje osnovnih ljudskih prava, lične bezbjednosti i mentalnog zdravlja, sa dugoročnim posljedicama ne samo po pojedince, već i po povjerenje u institucije i društvene vrijednosti u cjelini.
Kako se navodi u saopštenju, Krivični zakonik Crne Gore, član 175a, jasno propisuje krivičnu odgovornost za neovlašćeno činjenje dostupnim trećim licima sadržaja sa seksualno eksplicitnim elementima, kao i za prijetnje takvim postupanjem. Za zloupotrebu informaciono-komunikacionih tehnologija u svrhu širenja takvog sadržaja predviđena je kazna zatvora do tri godine, odnosno do četiri godine ukoliko je učinilac službeno lice ili je sadržaj učinjen dostupnim većem broju lica.
Posebno se naglašava da krivičnu odgovornost snose ne samo osobe koje prvi put objave sporni sadržaj, već i svi koji ga dalje dijele i prosljeđuju.
Organizacije civilnog sektora pozivaju sve aktere u javnom prostoru – institucije, medije, onlajn platforme i građane – da doprinesu stvaranju ambijenta u kojem se štite dostojanstvo, bezbjednost i pravo na privatnost, umjesto da se podstiču stigmatizacija, govor mržnje i dodatna viktimizacija.
Poseban apel upućen je onlajn medijima i digitalnim platformama da odgovorno moderiraju komentare i uklanjaju sadržaje koji sadrže govor mržnje, prijetnje i ponižavanje, jer takvi sadržaji ne predstavljaju slobodu izražavanja, već produžetak digitalnog nasilja.
Civilni sektor najavljuje da će pažljivo i kontinuirano pratiti postupanje nadležnih državnih organa – tužilaštva, policije i sudova – kako bi se obezbijedilo da slučaj bude riješen zakonito, nepristrasno i u razumnom roku, uz punu zaštitu prava i bezbjednosti oštećene osobe.
– Očekujemo od države odlučnu i hitnu reakciju, koja će jasno obeshrabriti ponavljanje ovakve primitivne i surove prakse – poručuje se u saopštenju.
Saopštenje potpisuju: 
 NVO Juventas, 
 Centar za ženska prava, 
 Udruženje LBTQ žena Stana, 
 SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja Podgorica, 
 Asocijacija Spektra, 
 Udruženje Roditelji, 
 Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore, 
 Akcija za ljudska prava, 
 Sigurna ženska kuća, 
 Crnogorska LGBTIQ asocijacija Kvir Montenegro, 
 ERA LGBTI Equal Rights Association for the Western Balkans and Türkiye.

Civilni sektor traži odgovornost i zaštitu privatnosti nakon teškog digitalnog nasilja

Smanjenjem socijalne distance i isključenosti grupa koje su izložene riziku od marginalizacije, moguće je doprinijeti ne samo poboljšanju njihovog individualnog zdravlja, već i opštem javnom zdravlju, jer jednak pristup zdravstvenim uslugama i socijalnoj zaštiti za sve građane stvara ravnotežu i jača temelje zdravijeg društva - poručili su u nevladinoj organizaciji Juventas povodom 7. aprila - Međunarodnog dana zdravlja.
Oni su podsjetili na istraživanje koje su realizovali uz podršku CAZAS-a, Globalnog fonda za malariju, tuberkolozu i HIV-AIDS, Ministarstva zdravlja i Instituta za javno zdravlje, a koje je imalo za cilj da ispita percepcije i stavove opšte populacije u Crnoj Gori prema ljudskim pravima, sa posebnim fokusom na grupe koje se suočavaju sa izraženom stigmom i diskriminacijom.
- U fokusu istraživanja našla su se pitanja poštovanja prava osoba koje se bave seksualnim radom, LGBTIQ+ osoba, osoba koje koriste droge, bivših zatvorenika i osoba koje žive sa HIV-om. Iako je stigmatizacija pojedinaca i grupa prisutna u svim društvima, specifični oblici i posljedice razlikuju se u zavisnosti od konteksta, što zahtijeva detaljniji uvid u specifičnosti crnogorskog društva - istakli su u Juventasu.&nbsp;
Podvukli su da negativne percepcije, stereotipi i diskriminacija direktno utiču na pristup pravima, uslugama i resursima, stvarajući začarani krug marginalizacije.
- Istraživanja koja su prethodila ovom pružaju detaljan uvid u specifične oblike stigmatizacije u kontekstu korišćenja psihoaktivnih supstanci, seksualnog rada, HIV statusa, pripadnosti LGBTIQ+ populaciji, izdržavanja zatvorske kazne, kao i pripadnosti etničkim manjinama u Crnoj Gori i širem regionu. Rezultati ukazuju na povezanost stigme sa narušavanjem ljudskih prava i pristupu zdravstvenim i socijalnim službama, te potrebu za sveobuhvatnim društvenim promjenama koje će omogućiti jednak tretman i zaštitu dostojanstva svih građana - naveli su oni.
Pojasnili su da je istraživanjem izmjerena izrazita socijalna distanca prema LGBT osobama, osobama koje zive sa HIV-om, osobama koje koriste droge i osobama koje se bave seksualnim radom, kao i visoka distanca u odnosu na osobe koje su odsluzile kaznu zatvora i RE populaciji.
Ipak, stavovi građana u odnosu na neka specifična pitanja koja se odnose na zdravstvenu i socijalnu zaštitu grupa u riziku od socijalne zaštite, ukazuju, dodaju iz Juventasa, na to da opšta populacija ima razumijevanje i očekuje veću podršku države u nekim konkretnim oblastima ili situacijama.
- Rezultati između ostalog kažu da sa stavom da "država treba da omogući besplatno liječenje/tretman zavisnosti za osobe koje koriste droge“ u potpunosti do djelimično slaže 73,1 odsto ispitanika - istakli su u Juventasu.
Ukazali su da je sa stavom da „imamo dovoljno psihologa u zdravstvenom sistemu“ tek 5,7 odsto ispitanika u potpunosti saglasno, dok je 22,6 djelimično saglasno, 20,9 ima neutralan stav, dok 46,8 odsto ispitanika smatra da nema dovoljno psihologa. Kako su dodali, 22,5 uglavnom nije saglasno, 24,3 uopšte nije saglasno, a četiri odsto nema stav.
- Sa stavom „Podrška koju država pruža našem mentalnom zdravlju je zadovoljavajuća“ u potpunosti je saglasno samo 3,9 odsto ispitanika/ca u potpunosti, dok njih 24,1 djelimično podržava stav. Neutralan stav ima 19,8 ispitanih, dok 49,3 ispitanika/ca smatra da podrška nije zadovoljavajuća. Ujedno, tri odsto nema stav - pokazuju podaci Juventasa.
Da nije sramota koristiti usluge psihologa ili psihijatra smatra 81.8 odsto ispitanika.
- 63,9 odsto sa ovim stavom se u potpunosti slaže, dok njih 17,9 odsto djelimično podržava stav - dodali su u Juventasu.
Neutralnog stava je, kažu, 10,4 ispitanih, a samo sedam odsto nije saglasno.&nbsp;
- Dodatno, 0,8 odsto nema stav. Ovaj podatak može ukazati na trend smanjenja stigme vezane za mentalno zdravlje. Da „Centri za socijalni rad pružaju dobru podršku svima kojima je podrška potrebna“ smatra tek 6,1 ispitanika, dok je djelimično saglasno 30,7. Neutralan stav ima 29,7 odsto ispitanih, a 31,3 smatra da podrška nije zadovoljavajuća, dok 2,2 odsto nema stav. Dakle, više od trećine ispitanika smatra da centri za socijalni rad ne pružaju dovoljnu podršku, što ukazuje na potrebu za unapređenjem socijalnih usluga kako bi bolje odgovorili na potrebe građana - pokazuju podaci Juventasa.
U ovoj NVO kažu da stav da „žene koje se bave seksualnim radom treba policija da štiti u slučaju nasilja“ dijeli 51,8 odsto ispitanika.
- Neutralan stav ima 16,5 ispitanih, a 25,9 odsto se ne slaže sa ovim stavom, dok 5,7 odsto nema stav. Može se zaključiti da više od polovine ispitanika smatra da policija treba da štiti seksualne radnice u slučaju nasilja. Međutim, veoma zabrinjava značajan procenat ispitanika koji se i dalje ne slaže s tim - rekli su iz Juventasa.
Istraživanje je, kako dodaju, pokazalo da je sa stavom da „država pruža dobru podršku za zapošljavanje osobama koje su izdržavale zatvorske kazne„ u potpunosti saglasno 3,1 odsto, dok njih 20,8 djelimično podržava stav.
- Neutralan stav ima gotovo svaki treći/a ispitani/ca - 31,3 odsto, dok se trećina, 34,3 se ne slaže. Stav nema 10,5 odsto ispitanih. Iako su stavovi podijeljeni, ističe se veoma malo broj ispitanika koji imaju apsolutan stav da država pruža dovoljno podrške za zapošljavanje bivših zatvorenika, što ukazuje na potrebu za boljim reintegracionim programima i socijalnom podrškom za ovu grupu - navode u Juventasu.
Sa stavom da "država pruža dobru podršku za zapošljavanje osobama koje koriste droge": 2,2 odsto ispitanika u potpunosti se slaže, 17,2 djelimično podržava stav, dok 29,2 ima neutralan stav. Četrdeset odsto nije saglasno, a 11.4 odsto nema stav.
&nbsp;- Podaci pokazuju podršku za bolje programe i zakonske mjere koje bi pomogle grupama u riziku od socijalne isključenosti poput osoba koje koriste droge, LGBTIQ+ zajednice i seksualnih radnica. Međutim, stavovi su često podijeljeni, što ukazuje na potrebu za daljim obrazovanjem, javnim kampanjama i jačanjem sistema socijalne i zdravstvene podrške kako bi se smanjile predrasude i unaprijedila društvena inkluzivnost - ocijenili su u Juventasu.
Poručuju su da je ovo posebno važno u kontekstu zdravlja, pristupa zdravstvenim uslugama i uslugama mentalnog zdravlja, jer se prepliću nejednak tretman pripadnika pomenutih grupa u zdrvatsvenom i sistemu socijalne zaštite i njihova autostigmatizacija, odnosno strah od kontakta sa pružaocima usluga uslijed straha da će im dostojanstvo biti ugrođeno, što sve ukupno ima veoma loše posljedice ne mentalno i fizičko zdravlje.
- Kako zdravlje ne podrazumijeva samo odsustvo bolesti, nego i mentalnu i socijalnu dobrobit pojednica, naša poruka za dan zdravlja je da smanjenjem socijalne distance, te smanjenjem socijalne isključenosti grupa koja su od riziku od istih poboljšavamo kako individualno, tako i javno zdravlje - naveli su u ovoj NVO.

Juventas: Stigma onemogućava jednak pristup zdravstvenim uslugama

U novoj epizodi emisije Građanski ugao razgovaramo o kulturnom bogatstvu, umjetnosti kao alatu za interkulturalni dijalog, očuvanju identiteta kroz umjetnost i drugim srodnim temama iz oblasti kulture. 
 
Gosti koordinatora projekta Juventasa Miloša Milačića su glumac Pavle Prelević i rediteljka Sara Stijović. 
 
Emisija/podkast IdentArt pruža platformu mladim ljudima, pripadnicima manjinskih naroda i nacionalnih zajednica u Crnoj Gori, da podijele svoja iskustva, izazove i vizije za budućnost.&nbsp;
Svaka epizoda obrađuje ključne teme vezane za interkulturu, ljudska prava, kulturno nasljeđe i umjetničko stvaralaštvo.&nbsp;
Cilj je podstaći dijalog, povećati svijest o značaju inkluzije i smanjiti etničku distancu kroz edukativan i inspirativan sadržaj.
Emisiju "Građanski ugao" možete pogledati večeras u 22h.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DVn_fvrwcyGY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Emisija "Građanski ugao": O kulturnom bogatstvu i umjetnosti sa Prelevićem i Stijović

U novoj epizodi emisije "Građanski ugao" odgovaramo na pitanja šta znači pripadati manjinskoj zajednici u Crnoj Gori, kako uskladiti etničku pripadnost i nacionalni identitet, kako očuvati svoj jezik, tradiciju i kulturu u savremenom društvu.&nbsp;
Gosti Miloša Milačića, koordinatora projekta Juventasa, su Elvis Beriša, direktor NVO Phiren Amenca i Andrea Popović, izvršna direktorica MASTER-a. 
 
Emisija/podkast IdentArt pruža platformu mladim ljudima, pripadnicima manjinskih naroda i nacionalnih zajednica u Crnoj Gori da podijele svoja iskustva, izazove i vizije za budućnost. Svaka epizoda obrađuje ključne teme vezane za interkulturu, ljudska prava, kulturno nasljeđe i umjetničko stvaralaštvo. Cilj je podstaći dijalog, povećati svijest o značaju inkluzije i smanjiti etničku distancu kroz edukativan i inspirativan sadržaj.
Emisiju "Građanski ugao” možete pogledati večeras u 22 sati na Televiziji E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DE8-jjsKiu-0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

U "Građanskom uglu" o pripadnosti manjinskoj zajednici, usklađivanju etničke pripadnosti i nacionalnog identiteta...

U novoj epizodi emisije Građanski ugao razgovaramo o multikulturalizmu u Crnoj Gori, o tome koliko se zapravo poznajemo, da li mladi zaista razumiju jedni druge i koliko su otvoreni za dijalog. 
Podaci pokazuju da među mladima i dalje postoji etnička distanca, a obrazovni sistem ne nudi dovoljno prostora za učenje o drugim kulturama. 
O stvarnom stanju na terenu, načinima za poboljšanje međusobnog razumijevanja i koracima ka zajedništvu projektni koordinator iz Juventasa Miloš Milačić razgovara sa vršnjačkom edukatorkom Katarinom Radović i građanskom aktivistkinjom Almedinom Dodić. 

Gledamo i dvije reportaže iz Cetinja i Plava, snimljene kroz projekat Libela II, koji doprinosi očuvanju multietničkog sklada među mladima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D5XYlBy3Ivuo&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Emisija "Građanski ugao": O multikulturalizmu, tome koliko se poznajemo i razumijevanju među mladima

To što su određena vijeća fakulteta i preko 160 profesora sa različitih univerziteta dali podršku neformalnoj grupi studenata „Kamo śutra“ nije ništa drugo do potvrda da su to suštinski zahtjevi koji bi trebalo da riješe jedno sistemsko pitanje svih nas - kolektivne bezbjednosti i odgovornosti - ocijenio je Jovan Bojović iz Juventasa u emisiji E uživo na Televiziji E.
Pružiti podršku mladim ljudima za potpuno legitimne zahtjeve je, kaže Bojović, nešto što je obaveza svakog društveno odgovornog lica u Crnoj Gori kao i društveno odgovorne organizacije.
- Obaveza nevladinih organizacija koje rade sa mladima je veća, iz razloga što mi zagovaramo i veći stepen demokratskog učeća građana, učešća mladih, pa je bilo za očekivati da preko 200 građanskih aktivista, nevladinih organizacija, pruži podršku ovoj neformalnoj grupi studenata Kamo śuta. Ta podrška, čini mi se, raste iz dana u dan, i to je nešto što sve nas ohrabruje, koji dajemo podršku studentima, da zapravo možda treba i malo više prostora i vremena i drugima da shvate šta su sve zapravo zahtjevi studenata, da su to zahtjevi koji idu u interesu svih nas. Potpuno jedna očekivana reakcije nevladinog sektora kao podrška ovoj neformalnoj grupi - rekao je Bojović.
Osim nevladinog sektora, podršku studentima su pružile i obrazovne institucije, Pravni fakultet, Fakultet dramskih umjetnosti, Fakultet za crnogorski jezik i književnost, i još mnogi drugi.
Kad se desi situacija da akademska zajednica reaguje koja se vrlo rijetko inače oglašava - to znači, kaže Bojović, da je dešavanje koje ih je iziritiralo od opšteg interesa.
- To što su određena vijeća fakulteta dala podršku, i što je preko 160 profesora sa različitih univerziteta dalo podršku ovim studentima, nije ništa drugo do potvrda da su zahtjevi studenata &nbsp;suštinski zahtjevi koji treba da riješe jedno sistemsko pitanje svih nas, pitanje kolektivne bezbjednosti, pitanje kolektivne odgovornosti. Zapravo akademska zajednica nije &nbsp;poručila ništa drugo do &nbsp;da ovo nijesu zahtjevi koji su upućeni u interesu različitih političkih partija. Ovo su zahtjevi koji će dati interes svima nama, odnosno dati bolje rezultate, trebalo bi da daju ukoliko ih vlast ispuni - naveo je on.
Raduje ga, kaže, to što imamo značajan broj članova akademske zajednice, univerzitetskih profesora, koji daju podršku ovoj neformalnoj grupi studenata.
- Raduje me što je to uradilo vijeće Pravnog fakulteta, jer na Pravnom fakultetu se izučava legitimitet i legalitet, govorimo o pravu, govorimo o odgovornosti, i bilo je za očekivano da će oni dati podršku, a kada oni daju podršku to je potvrda da je nešto što se čini ispravno - poručio je Bojović.
<h2>FPN bi trebalo prvi da ima jasan stav</h2>
Izostanak konačnog odgovora Fakulteta političkih nauka, cijeni Bojović, je nešto što obeshrabruje. On smatra da bi FPN trebalo da bude prvi koji će dati stav o ovim pitanjima - bio pozvan ili nepozvan.
- Ovo je zaista oblast koju uređuje ono što je polje izučavanja Fakulteta političkih nauka. Zaista mi je žao što je takva situacija, ali moram reći da na ovom fakultetu imamo značajan broj profesora koji daju podršku studentskoj grupi Kamo śutra, međutim, ono što treba ozbiljno da nas zabrine jeste što uprava fakulteta nije dala svoj jasan stav, ali i studenti koji su u samom vijeću Fakulteta političkih nauka - zaključio je Bojović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.

Bojović: Podrška Pravnog fakulteta „Kamo śutra“ očekivana, to je potvrda da se čini nešto ispravno

Povodom nedavnog incidenta u naselju Blok 5, u kojem je povrijeđeno ukupno 13 osoba, uključujući četiri maloljetnika, izražavamo duboku zabrinutost zbog porasta nasilja među mladima i ukazujemo na hitnu potrebu za unapređenjem preventivnih i tretmanskih programa u Crnoj Gori. Posebno je zabrinjavajuće (ali, na žalost, ne i iznenađujuće) da je ovo ponavljajuće ponašanje i da je svega par dana prije ovog događaja ista ili druga grupa maloljentih lica vršila esktremno nasilje u Podgorici. U pitanju je očigledno pojava koja mora da se suzbije što prije i na adekvatan način – dok nismo došli do još težih posljedica, saopštenje je Nevladine organizacije (NVO) "Juventas".&nbsp;
Na godišnjem nivou, kako su naveli, broj maloljetnika u sukobu sa zakonom raste – prema izvještaju Ministarstva unutrašnjih poslova za 2023. godinu, 351 maloljetnik je počinio 413 krivičnih djela, što predstavlja povećanje od 14,7% u odnosu na prethodnu godinu. Većina ovih djela odnosi se na nasilje, narušavanje javnog reda i mira, upotrebu droga i krađe.
- Ključni izazovi u radu sa maloljetnicima u sukobu sa zakonom uključuju nedostatak kapaciteta u institucijama, Centri za socijalni rad i druge institucije su preopterećeni, sa značajnim manjkom stručnjaka u oblasti socijalne zaštite, psihologije i pedagogije. Skoro da i ne postoje usluge socijalne i dječje zaštite na koje se mogu upućivati počinioci krivičnih djela ili prekršaja. Postoji samo jedan Dnevni centar za djecu sa problemima u ponašanju na nivou čitave države, izuzetno mali broj dječjih i adolescentnih psihijatara takođe na nivou države, te i dalje prisutan nedostatak mogućnosti hospitalnog liječenja za djecu i adolescente koji imaju probleme u oblasti mentalnog zdravlja - kazali su u saopštenju.
Dodaju da su rijetki su i sporadični programi za jačanje roditeljskih vještina i kapaciteta, koji su neophodni u slučajevima kada dijete ima problem u ponašanju.&nbsp;
- Tu je slaba međuinstitucionalna saradnja, odnosno nedostatak koordinacije između obrazovnog sistema, policije, sudstva i socijalnih službi dovodi do neefikasnog rješavanja problema maloljetničke delinkvencije. Kako postupci u sudu i tužilaštvu dugo traju, iako je prema zakonskim rješenjima svaki postupak koji uključuje maloljetna lica hitan, izostaje efekat vaspitnih mjera koje se često donose i godinama nakon počinjenog djela. Posebna problem je i nepostojanje specijalizovanih programa podrške - ističu iz Juventasa.
Maloljetnicima u sukobu sa zakonom često, kako su kazali, nedostaju prilagođeni programi rehabilitacije i resocijalizacije koji bi im pomogli u reintegraciji u društvo, a koji bi upravo obavezali sve relevantne institucije na kontinuiranu saradnju i koordinaciju.
- Ključno je djelovati preventivno kroz ranu intervenciju, multisektorski pristup i jačanje kapaciteta institucija koje rade sa mladima u riziku od sukoba sa zakonom, a sa djecom koja jesu u sukobi sa zakonom raditi mnogo posvećenije, i uz uključivanje i zajedničko djelovanje više službi kao i dodatnu senzibilisanost - naglašavaju oni.&nbsp;
Kako bismo spriječili slične incidente u budućnosti, dodaju da je neophodno uspostaviti sistem ranog prepoznavanja mladih koji su u riziku od ulaska u kriminalne aktivnosti i omogućiti im stručnu podršku kroz saradnju policije, socijalnih službi i nevladinih organizacija.&nbsp;
- Trenutna situacija nam govori da sistem zatvara oči nad ogromnim problemom ekstremnog nasilja među maloljetnicima, koji su sada počeli i da se organizuju u grupe, te da postupa reaktivno, nakon većih incidenata, a bez uzimanja u obzir svih faktora koji dovode do sukoba sa zakonom kod djece i mladih. Nasuprot ovome, potrebno je da svi preuzmemo odgovornost, pristupimo analizi problema i njegovom rješavanju i da to činimo kontinuirano, a ne samo onda kada incidenti nasilja dospiju u javnost - kazali su u saopštenju.&nbsp;
Očigledna je i potreba za efikasnom koordinacijom svih relevantnih aktera – škola, policije, centara za socijalni rad i omladinskih organizacija – kako bi se mladima obezbijedila adekvatna pomoć i podrška.
Oni smatraju da umjesto represivnih mjera, mladima treba ponuditi programe edukacije, psihološke podrške i socijalne reintegracije, kako za djecu, tako i za njihovo porodično i vršnjačko okruženje, čime bi se povećale njihove šanse za pozitivan razvoj.
Naglašavaju da je aktivno uključivanje roditelja i staratelja u procese podrške od ključnog značaja za prevenciju daljih rizičnih ponašanja kod mladih.&nbsp;
Dodaju da je za roditelje i staratelje potrebno ponuditi programe koji omogućavaju učenje vještina, jačanje roditeljskih kapaciteta, kao i poboljšanje komunikacionih obrazaca u porodici.&nbsp;
- Iskustva iz drugih zemalja pokazala su da preventivni programi zasnovani na principima rane intervencije, personalizovanog pristupa i multisektorske saradnje mogu značajno smanjiti incidencu sukoba sa zakonom i ekstremnog nasilja među mladima. Našem društvu, koje je višestruko traumatizovano, potrebna je nada u bolju budućnost. Ulaganjem u ovakve programe sada i ovdje, postići ćemo to da na duže &nbsp;djeca i mladi ljudi budu u značajno manjem riziku od toga da postanu bilo počinioci bilo žrtve nasilja i krivičnih djela, te da sa što manje trauma uđu u odraslo doba i budu korisni članovi društva - zaključuju u saopštenju.&nbsp;

NVO "Juventas": Hitna potreba za jačanjem preventivnih programa za mlade

Petnaest zatvorenika u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija završilo je tromjesečnu obuku za zanimanja pomoćnik u kuhinji i pomoćnik molera - saopšteno je iz nevladine organizacije Juventas.
Program stručnog osposobljavanja u Zatvoru za duge kazne u Podgorici je, kako je precizirano u saopštenju, realizovan u saradnji sa Upravom za izvršenje krivičnih sankcija.
- Ovi programi su osmišljeni na osnovu preferencija učesnika, koje su prethodno identifikovane kroz direktne razgovore i anketiranje - kazali su iz Juventasa.
Programski direktor u ovoj nevladinoj organizaciji Jovan Bojović rekao je da su smatrali da je ključno da zatvorenici imaju mogućnost da biraju programe obuke, jer njihova motivacija i interesovanja igraju presudnu ulogu u uspješnosti ovakvih aktivnosti.
- Na osnovu njihovih prijedloga omogućili smo im edukaciju za zanimanja koja su tražena i koja će im pružiti realne šanse za zapošljavanje nakon izlaska iz sistema - istakao je Bojović.
Naglasio je da takvi programi imaju dugoročne ciljeve.
- Osposobljavanje za praktična i tržišno relevantna zanimanja direktno doprinosi njihovoj pripremi za izlazak. Na ovaj način zatvorenici stiču ne samo profesionalne kvalifikacije, već i osjećaj sigurnosti da mogu ravnopravno učestvovati na tržištu rada. Time se povećavaju njihove šanse za uspješnu reintegraciju, što je od koristi ne samo za njih lično, već i za društvo u cjelini - rekao je Bojović.
Dodaje da kroz ovakve programe nastoje da ih osnaže i kao aktivne i odgovorne članove zajednice, kao i da kada imaju konkretne vještine i znanja, ali i povjerenje u svoje sposobnosti, proces reintegracije postaje znatno uspješniji.
- Posebnu važnost ovakve aktivnosti imaju u kontekstu smanjenja rizika od recidivizma. Kada osoba nakon izlaska ima kvalifikacije koje joj omogućavaju zapošljavanje i ekonomsku stabilnost, mnogo su veće šanse da će se uspješno reintegrisati u društvo - istakao je Bojović.

U UIKS-u realizovani programi obuke za pomoćnika u kuhinji i pomoćnika molera

Donji dom britanskog parlamenta danas je odobrio objavljivanje dokumenata vezanih za imenovanje bivšeg britanskog princa Endrua Mauntbaten‑Vindzora za trgovinskog predstavnika zemlje.
Za sada nije poznato kada će dokumenta postati dostupna javnosti, s obzirom na to da je bivši princ uhapšen prošle sedmice pod sumnjom za zloupotrebu javnog položaja. Vlada je jasno poručila da ne želi da se miješa u istragu.
Ed Dejvi, lider opozicionih Liberalnih demokrata i poslanik koji je podnio zahtjev za objavljivanje dokumenata, kazao je da je vrijeme za transparentnost.
- Na mnogo načina ovo je prvi zaista globalni skandal – od Bijele kuće i Silicijumske doline do Osla i Pariza – ali je to ujedno i duboko britanski skandal koji doseže do samog vrha britanskog establišmenta- rekao je Dejvi otvarajući raspravu.
Mlađi brat kralja Čarlsa Trećeg, kojem je prošle godine oduzeta titula princa nakon otkrića o njegovim vezama sa osuđenim seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstinom, uhapšen je prošle sedmice pod sumnjom za zloupotrebu javne funkcije, uz navode da je dijelio povjerljive dokumente sa Epstinom dok je obavljao dužnost trgovinskog izaslanika.
Endru Mauntbaten-Vindzor, kako se sada vodi, pušten je nakon 11 sati ispitivanja u policiji bez podizanja optužnice, a istraga je i dalje u toku.
Rasprava u britanskom parlamentu uslijedila je nakon što su u milionima stranica dokumenata povezanih sa Epstinom, koje je objavilo američko Ministarstvo pravde, otkriveni detalji o tome kako je bogati finansijer koristio međunarodnu mrežu uticajnih i moćnih poznanika kako bi stekao uticaj i seksualno eksploatisao mlade žene.
Posljedice tih otkrića posebno su se osjetile u Velikoj Britaniji, gdje je skandal otvorio pitanja o načinu na koji se moć koristi u aristokratiji, među visokim političarima i uticajnim poslovnim ljudima, zajednički nazvanim „establišment“.

Britanski poslanici odobrili objavljivanje povjerljivih dokumenata u vezi sa bivšim princom Endruom

Ovo nije izolovan incident, već dio šireg problema neefikasnih institucionalnih epiloga u predmetima napada na novinare/ke. Dugotrajni postupci i učestala odlaganja doprinose osjećaju nekažnjivosti i dodatno opterećuju ionako zahtjevan ambijent u kojem mediji rade - ocijenili su u Centru za građansko obrazovanje (CGO) izražavajući zabrinutost zbog ponovnog, već petog, odgađanja suđenja u slučaju napada na fotoreportera „Vijesti“, Borisa Pejovića.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.2777%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fsudenje-za-napad-na-fotoreportera-pejovica-odlozeno-na-neodredeno-vrijeme-raicevic-trazi-izuzece-sudije-dosljaka&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Predmet se, kako su kazali, odnosi na događaje u Gornjem Zaostru (Berane) iz avgusta 2025. godine, kada je, prema optužnici, prijetnjama i pritiscima pokušano da se spriječi njegovo izvještavanje, uključujući i zahtjeve da obriše fotografije. Ovakvi incidenti, podvlače u CGO, predstavljaju direktan udar na slobodu medija i pravo javnosti da bude informisana.
- Posebno brine što slična odugovlačenje i obesmišljavanje procesa obilježava i druge predmete, uključujući slučaj istraživačke novinarke Olivere Lakić, koji traje godinama - naglasili su u CGO.
CGO ukazuje da napadi na medijske radnike i radnice zahtijevaju učinkovit institucionalni odgovor i pravdu u razumnom roku.
- Samo tako se može graditi povjerenje u institucije i obezbijediti bezbjedan prostor za slobodno i profesionalno novinarstvo - zaključili su u CGO.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FCGOCCE%2Fstatus%2F2026335066763215118&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

U CGO zabrinuti zbog petog odgađanja suđenja: Ovo je dio šireg problema neefikasnih institucionalnih epiloga u predmetima napada na novinare

U Informativnoj emisiji 24 sata, na Televiziji E, u 19 sati pogledajte:
Tema dana: Četiri godine ruske agresije na Ukrajinu
- Što je obilježilo skupštinsku raspravu?
- Što predviđa prijedlog Zakona o Vladi? 
 
- Novi talas protesta mještana Botuna 
 
- Posljedice neusvajanja budžeta u Bijelom Polju 
 
Gost Informativne emisije 24 sata je ambasador Ukrajine Oleg Gerasimenko. 
 
Informativnu emisiju 24 sata večeras vodi Itana Kaluđerović.

Tag: juventas

Juventas: Pozdravljamo inicijativu da oba roditelja imaju najmanje dva mjeseca roditeljskog odsustva

Kad institucije ćute, umjetnost progovara

Civilni sektor traži odgovornost i zaštitu privatnosti nakon teškog digitalnog nasilja

Juventas: Stigma onemogućava jednak pristup zdravstvenim uslugama

Emisija "Građanski ugao": O kulturnom bogatstvu i umjetnosti sa Prelevićem i Stijović

U "Građanskom uglu" o pripadnosti manjinskoj zajednici, usklađivanju etničke pripadnosti i nacionalnog identiteta...

Emisija "Građanski ugao": O multikulturalizmu, tome koliko se poznajemo i razumijevanju među mladima

Bojović: Podrška Pravnog fakulteta „Kamo śutra“ očekivana, to je potvrda da se čini nešto ispravno

NVO "Juventas": Hitna potreba za jačanjem preventivnih programa za mlade

U UIKS-u realizovani programi obuke za pomoćnika u kuhinji i pomoćnika molera

Britanski poslanici odobrili objavljivanje povjerljivih dokumenata u vezi sa bivšim princom Endruom

Juventas: Pozdravljamo inicijativu da oba roditelja imaju najmanje dva mjeseca roditeljskog odsustva

U CGO zabrinuti zbog petog odgađanja suđenja: Ovo je dio šireg problema neefikasnih institucionalnih epiloga u predmetima napada na novinare

Informativna emisija 24 sata: Gost ambasador Ukrajine Oleg Gerasimenko

PRATITE TVe UŽIVO