Mandić: Nijedna većina nema pravo da potroši ono što pripada budućim generacijama

Odluke o prostoru i prirodnim resursima traju duže od jednog mandata i njihove posljedice ne prestaju promjenom vlasti, kazao je predsjednik Skupštine Andrija Mandić i poručio nijedna većina nema pravo da potroši ono što pripada čitavoj zemlji i budućim generacijama.

Mandić je to rekao na događaju pod nazivom “Ekološka država Crna Gora 35 godina kasnije - zatvaranje Poglavlja 27”, koji je organizovao skupštinski Odbor za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje u saradnji sa Ministarstvom ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.

Prema njegovim riječima, za Crnu Goru priroda nije dekor.

- Naš prostor je malen, ali je raznovrsan, na njemu su planine i mora, rijeke i jezera, plodna zemlja i šume. Ono što na takvom prostoru oštetimo, često ne možemo nadoknaditi, a ono što sačuvamo može da hrani i okuplja buduće generacije - naveo je Mandić.

On je kazao da odluke o prostoru i prirodnim resursima traju duže od jednog mandata i da njihove posljedice ne prestaju promjenom vlasti 

Zato, kako je istakao, ekološka politika mora biti područje državne odgovornosti i dogovora oko najvažnijih ciljeva. 

- Političke razlike su prirodne, ali nijedna većina nema pravo da potroši ono što pripada čitavoj zemlji i generacijama koje još nemaju svoj glas - poručio je Mandić.

On je kazao da je Poglavlja 27 – Životna sredina i klimatske promjene jedno od najzahtjevnijih upravo zato što se ne završava u pregovaračkoj dokumentaciji.

Kako je rekao, njegova stvarna vrijednost vidi se u naseljima bez divljih deponija, u pouzdanom vodosnabdijevanju, čistijem vazduhu i sigurnijem upravljanju otpadom.

- U Evropsku uniju (EU) treba da unesemo najbolju Crnu Goru, koja čuva svoje rijeke, šume, jezera i more - naveo je Mandić. 

On je poručio da se održivi razvoj prostornog planiranja, turizma, energetike i poljoprivrede mora sprovoditi na način koji će biti komplementaran sa prirodnim ljepotama Crne Gore. 

- Posebno moramo čuti lokalne zajednice. Ljudi koji žive uz rijeku, šumu, jezero ili zaštićeno područje najbolje vide promjene u prostoru. Njihovo znanje i interes ne smiju se pojaviti tek kada su odluke već donijete - kazao je Mandić.

Istovremeno, kako je naveo, zaštita prirode mora donijeti i opipljivu korist tim zajednicama, bolju infrastrukturu, podršku održivoj poljoprivredi i turizmu, nova zanimanja i razlog da mladi ljudi ostanu u zemlji i na prostoru gdje su življeli njihovi preci.

- Ne može se govoriti o kvalitetnom životu tamo gdje ljudi udišu zagađen vazduh, nemaju bezbjednu vodu, ili strahuju od požara i poplava - istakao je Mandić.

On je rekao da suše, požari, poplave i toplotni talasi više nijesu udaljeni scenariji od Crne Gore i da zato priprema za klimatske razlike mora biti ugrađena u prostorno planiranje, izgradnju infrastrukture i rad lokalnih službi.

- Prevencija je odgovornija i jeftinija od popravljanja štete nakon svake krize - dodao je Mandić.

On je istakao da odgovornost za ekološku državu ne može biti posao samo jednog ministarstva.

Kako je naveo, Vlada sprovodi politiku, Skupštine nadzire njenu primjenu, lokalne samuprave upravljaju velikim dijelom svakodnevnih poslova, struka upozorava na rizike, a privreda i građani moraju poštovati pravila.

- Ekološka država nije završen projekat koji jednom proglasimo i ostavimo iza sebe. To je obaveza koju svaka generacija preuzima i potvrđuje svojim odlukama. Naša generacija ima priliku da evropsku integraciju poveže sa obnovom te obaveze, da u EU uđemo kao uređena država koja zna vrijednosti svog prostora i umije da ga zaštiti - rekao je Mandić.

Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić kazao je da je Crna Gora, od usvajanja deklaracije o ekološkoj državi do danas, prošla različite periode, među kojima vremenski dominira period ekonomske tranzicije "koji je velikim dijelom rušio zavjet dat u deklaraciji - da se uspostavlja državni odnos prema prirodi".

- Naš metod rada i nova energija pokazali su dvije ključne odlike našeg rada - da smo spremni da detektujemo izazove, od onih sistemskih, legislativnih, do onih u prostoru oko nas, ali i da radimo sa tako jezgrovitom dinamikom da se imamo sa čime pohvaliti i da danas i te kako imamo šta da slavimo - rekao je Ćulafić.

On je poručio da je pred državom i društvom još mnogo posla. 

- Potrebno je opreznim odnosom i radom dovesti do kraja strateški korak zatvaranja najzahtjevnijeg poglavlja Poglavlja 27, osnažiti administrativne kadrovske kapacitete, pojačati monitoring stanja u životnoj sredini, podići dinamiku međuresorske i međuinstitucionalne saradnje i nastaviti sa započetim ozbiljnim investicionim ulaganjima u infrastrukturu koja štiti životnu sredinu Crne Gore - naveo je Ćulafić.

On je kazao da vrijednost postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, koja su izgrađena ili se grade trenutno u deset opština, iznosi oko 185 miliona eura.

- Vrijednost isplaniranih ulaganja u oblasti upravljanja otpadom je oko 120 miliona eura. Samo u Pljevljima ima preko dvije hiljade domaćinstava korisnika subvencija Eko fonda - naveo je Ćulafić.

On je kazao da su uklonjene 103 divlje deponije, da je očišćeno više od 300 kilometara državnih puteva, kao i da je količina plastičnih kesa smanjena za 70 procenata.

Kako je rekao Ćulafić, usvojeno je preko 15 zakona, 120 podzakonskih akata i deset strateških dokumenta.

- Usvojili smo predlog ekološke mreže Natura 2000 koji pokriva više od 44 odsto naše teritorije. Mapirali smo 12 putnih pravaca i izradili za njih strateške karte buke. Zaštitili smo Solanu i formirali trajnog upravljača nad ovim resursom, koji se prostire na 15 miliona kvadratnih metara. Zaštitili smo Sinjajevinu i poništili odluku da se na njoj gradi vojni poligon - naveo je Ćulafić.

On je istakao da je Crna Gora, uprkos decenijama intenzivne devastacije i brojnih izazova, uspjela da sačuva ono najvrednije.

- Zatvaranje poglavlja 27 neće biti proglašenje ekološkog savršenstva. Biće to potvrda da je Crna Gora izgradila sistem zaštite životne sredine po visokim evropskim standardima i da je spremna da odgovorno, dosjedno i trajno primjenjuje i unapređuje - rekao je Ćulafić.

On je naveo da danas sa punom odgovornošću može da kaže da je Crna Gora mnogo bliže statusu ekološke države nego onda kada je proglašena.

Predsjednik skupštinskog Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, Dejan Đurović, podsjetio je da je Crna Gora prva država koja je u Ustavu definisala ekološki pravac razvoja.

- Uloga zakonodavne vlasti bila je da odrednicu “ekološka država” iz političke deklaracije prenese u pravni poredak, da zaštita životne sredine ne zavisi od dobre volje pojedinaca ili trenutnog političkog prioriteta, već da postane trajna obaveza države, privrede, lokalnih zajednica i svakog građanina - naveo je Đurović.

On je ocijenio da je, nažalost, od tada do skoro premalo učinjeno.

- Skoro tri decenije može se reći da je ekološka država bila samo slovo na papiru, marketinška krilatica i paravan iza koji su se krili devastacija naših prirodnih resursa, divlja gradnja i nekontrolisano uništavanje naših šuma i rječnih korita - rekao je Đurović.

Prema njegovim riječima, ekologija je bila u zapećku politike, a interesi privilegovanih bili ispred zaštite zajedničke kuće.

- Prije nešto više od šest godina su počeli da se pokreću procesi. Zaustavljeni su neki od najgorih ekoloških projekata, poput malih hidroelektrana koje su gutale naše rijeke i osnažile buđenje svijesti o važnosti očuvanja životne sredine - naveo je Đurović.

On je ocijenio da se posljednje tri godine mogu prepoznati kao godine koje pokazuju da ekologija nije deklarativno, već suštinsko, ekonomsko i pravno i identitetsko pitanje Crne Gore.

- Danas možemo sa ponosom da kažemo da se nalazimo pred samim vratima istorijskog cilja. Očekujemo da do kraja ove godine u potpunosti zatvorimo poglavlje 27, koje je po priznanju svih domaćih i međunarodnih adresa najobuhvatnije, najzahtjevnije, najskuplje i najteže poglavlje u pregovaračkom procesu sa EU - rekao je Đurović.

On je kazao da zatvaranja poglavlja 27 neće biti kraj parlamentarnog rada u toj oblasti.

- Naprotiv, evropsko članstvo zahtijevaće još snažniji nadzor nad primjenom zakona, stabilno finansiranje, ekološke infrastrukture i spremnost da se standardi dodatno unapređuju - dodao je Đurović.

Profesor Univerziteta Crne Gore Miloš Babović kazao je da je deklaracija o ekološkoj državi Crnoj Gori saopštenje drugim zemljama i čitavoj međunarodnoj zajednici kojim se objašnjavaju namjere i preduzete akcije za budućnost.

On je podsjetio da ta deklaracija nema obavezujuću pravnu snagu za one kojima je upućena.

- Ugrađena je u preambulu Ustava u kojoj su sadržane osnovne vrijednosti na kojima je naša država zasnovana. Specifičnost ove preambule je naglašavanje činilaca koji su osnovna određenja Crne Gore kao ekološke države - odgovornost države za očuvanje prirode i zdrave životne sredine i održivog razvoja - naveo je Babović.