Marđonović: Podrška od 60.000 eura za 11.528 privrednih subjekata i 30.659 zanatlija u Podgorici nije dovoljna

U eri tehnološkog napretka i digitalizacije od ključne važnosti je sačuvati i podržati stare i tradicionalne zanate. Dobro je kada je ta potreba prepoznata i na lokalnom nivou, mada 60.000 eura za 11.528 privrednih subjekata i 30.659 zanatlija u Podgorici svakako nije dovoljna podrška - rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, predsjednik Zanatske komore Crne Gore Boris Marđonović.

Objavljena je Lista podrške starim zanatima u Podgorici za 2026.godinu, Glavni grad raspodijelio je 60.000 eura za očuvanje tradicionalnih vještina i kulturne baštine.

Marđonović smatra da je dobro što postoje lokalni programi podrške. Dodaje da su privredni subjekti u zanatstvu, koji zapošljavaju više od 30.000 zanatlija 2024. prijavili prihode od skoro dvije i po milijarde eura.

Ističe da podaci sa sajta za državnu pomoć prikazuje da je dodijeljeno 44 miliona eura za različite programe podrške, a da se za zanatlije na državnom nivou opredjeljuje oko 200.000 eura, a na lokalnom negdje manje, a negdje više od 60.000 eura.

- Ovdje nije pitanje koliko, jer se radi o percepciji zanatstva koja se uglavnom svodi na stare i na tradicionalne, što je veoma važno u njihovom očuvanju i podršci. Neophodni su programi koji će biti poluga za rast privrede i koji će omogućiti zanatlijama da izdrže konkurenciju Evropske unije kojoj pristupamo. Sa druge strane, kako bi mogli biti konkurentni na domaćem tržištu i obezbijediti ono što je neophodno - rekao je Marđonović.

Poručuje da na makro nivou nije dobar ambijent za zanatlije i da se svakim danom suočavaju sa nedostatkom stručnog kadra. Razlog je što oni koji završe srednje stručne škole ili fakultete nijesu, kako tvrdi, osposobljeni za poslovanje.

- U 155 zanata gdje je zakonom predviđeno da morate imati odgovarajuću kvalifikaciju, najveći broj ljudi zapravo nije učio za to čime se bavi. Sve kada bi htjeli, nemaju gdje, jer nema javnih ovlašćenja koja se prenose privredi kako bi ona mogla, kao svugdje u zapadnoevropskim državama, da učestvuje kao socijalni partner u formiranju stručnog kadra, naročito u segmentu stručnog usavršavanja. To su sistemske stvari koje treba mijenjati - zaključio je Marđonović.