Medojević: Kakva je korist od zatvorenih poglavlja ako su djeca gladna, a porodice biraju između hrane i računa?

Evropski napredak Crne Gore ne smije se mjeriti samo brojem zatvorenih pregovaračkih poglavlja, već i time koliko građana ima dovoljno hrane i može dostojanstveno da živi, poručila je predsjednica Banke hrane Crne Gore Marina Medojević. Ona upozorava da ni zaposlenje više nije garancija izlaska iz siromaštva, dok povećanje zarada ne donosi boljitak onima koji nemaju posao, penziju ili žive od nedovoljnih socijalnih davanja.

Povodom zatvaranja pregovaračkog poglavlja 19, koje se odnosi na socijalnu politiku i zapošljavanje, iz Banke hrane ističu da usklađivanje sa evropskim standardima mora imati konkretne rezultate u svakodnevnom životu građana.

Kako navode, zakoni i ispunjene evropske obaveze ne znače mnogo porodicama koje nemaju dovoljno novca za hranu, stanovanje, liječenje i školovanje djece.

– Uspjeh evropskih integracija ne smije se mjeriti samo brojem zatvorenih poglavlja, već i time da li građani žive bolje, imaju dovoljno hrane i mogu dostojanstveno da podmire osnovne životne potrebe – poručila je Medojević.

Posebno zabrinjava, kako ističe, činjenica da sve više porodica ne uspijeva da pokrije osnovne troškove života uprkos tome što njihovi članovi redovno rade.

Iz Banke hrane upozoravaju da su siromaštvo i socijalne nejednakosti direktno povezani sa visinom zarada, nesigurnošću zaposlenja i nedovoljnom zaštitom najugroženijih.

Porodice rade, a nemaju dovoljno ni za osnovne potrebe

Medojević ukazuje da povećanje plata kroz ranije programe „Evropa sad“, kao ni najavljene nove mjere, ne rješavaju problem građana koji nemaju redovne prihode.

Posebno su, prema njenim riječima, ugroženi dugoročno nezaposleni, samohrani roditelji, mladi bez radnog iskustva, žene, osobe sa invaliditetom, stariji od 65 godina bez imovine i prihoda, pripadnici romske i egipćanske zajednice, kao i stanovnici ruralnih područja.

U teškom položaju nalaze se i građani stariji od 50 godina koji su ostali bez posla i teško pronalaze novo zaposlenje.

– Posebno zabrinjavaju porodice u kojima roditelji rade, a ipak žive u siromaštvu. Istovremeno, građani koji nemaju posao, penziju ili drugi redovan prihod, kao i oni koji primaju socijalnu pomoć, često ostaju izvan mjera kojima se povećavaju zarade zaposlenih – navode iz Banke hrane.

Upozoravaju da zatvaranje pregovaračkog poglavlja samo po sebi neće smanjiti siromaštvo ukoliko ga ne budu pratili odgovarajuća budžetska izdvajanja, konkretne mjere i njihova dosljedna primjena.

Besplatni školski obroci i veća socijalna pomoć među ključnim zahtjevima

Banka hrane poziva Vladu da prioritet socijalne politike bude obezbjeđivanje osnovnih životnih potreba građana, prije svega hrane i zaštite djece.

Kao jednu od najvažnijih mjera predlažu uvođenje besplatnih školskih obroka, kako nijedno dijete ne bi bilo uskraćeno za redovnu i odgovarajuću ishranu zbog materijalnog položaja porodice.

Traže i besplatne udžbenike, školski pribor i dodatnu finansijsku pomoć porodicama koje žive u riziku od siromaštva.

Neophodno je, smatraju, povećati socijalna davanja u skladu sa stvarnim troškovima života, ali i preispitati restriktivne kriterijume zbog kojih pojedini građani, iako žive u teškim materijalnim uslovima, ne ostvaruju pravo na pomoć.

Iz Banke hrane ukazuju i na potrebu obezbjeđivanja dostojanstvenih zarada, sigurnijih radnih mjesta i dosljednog poštovanja radničkih prava.

Posebnu pažnju, kako navode, država mora posvetiti starijim osobama, građanima sa invaliditetom, oboljelima i svima koji nijesu u mogućnosti da rade, kroz dostupnije liječenje, njegu i druge osnovne usluge.

„Država ne smije prepuštati gladne humanitarnim organizacijama“

Medojević naglašava da humanitarne organizacije i solidarnost građana ne mogu biti zamjena za odgovornu socijalnu politiku.

– Država ne smije odgovornost za socijalno ugrožene prepuštati humanitarnim organizacijama i dobroj volji građana. Solidarnost je važna vrijednost, ali je obezbjeđivanje osnovnih uslova za dostojanstven život obaveza institucija – poručila je.

Prema njenim riječima, socijalna politika mora se vrednovati kroz jasne i mjerljive rezultate, prije svega smanjenje siromaštva i dostupnost pomoći onima kojima je najpotrebnija.

Ističe da evropski standardi ne mogu biti ispunjeni samo usvajanjem zakona, već njihovom primjenom koja građanima donosi stvarno poboljšanje životnih uslova.

– Crna Gora na evropskom putu mora pokazati da socijalna politika nije samo skup zakona i formalno ispunjenih uslova. Ona mora značiti da nijedno dijete ne ide gladno u školu, da porodice ne biraju između hrane i računa, da stariji mogu da kupe ljekove i da ljudi koji rade mogu da žive od svog rada – naglasila je Medojević.

„Zaštita najugroženijih mora biti pravo, a ne milostinja“

Iz Banke hrane poručuju da će stvarni uspjeh evropskih reformi biti vidljiv tek kada se smanji broj građana koji žive u siromaštvu, a socijalna pomoć postane dovoljna za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba.

– Nema dostojanstvenog života bez hrane, niti pravednog društva bez djelotvorne socijalne zaštite. Pravi rezultat zatvaranja Poglavlja 19 biće vidljiv tek kada se smanji broj građana koji žive u siromaštvu, kada socijalna pomoć omogući zadovoljenje osnovnih potreba i kada zaštita najugroženijih postane pravo, a ne milostinja – poručila je Medojević.

Pozvala je Vladu da obezbijedi sredstva za konkretne mjere socijalne zaštite, prati njihovu primjenu i javnosti redovno predstavlja rezultate.

– Evropski standardi nijesu ispunjeni onda kada se zakoni usvoje, već onda kada građani osjete njihovu primjenu u svakodnevnom životu – zaključila je predsjednica Banke hrane Crne Gore Marina Medojević.