Milošević: Izvještaj CPT-ja je alarm da je cijelo društvo zakazalo

Izvještaj Evropski komitet za sprečavanje mučenja i neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja pokazuje zabrinjavajuće stanje u tretmanu psihijatrijskih pacijenata u Crnoj Gori i predstavlja ozbiljno upozorenje za cijelo društvo, ocijenila je psihološkinja Dijana Milošević gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televizija E.

Milošević je istakla da je posebno poražavajuće to što se u izvještaju navodi da se mehanička fiksacija pacijenata često koristi.

- Poražavajuća i bolna je činjenica što se u izvještaju Evropskog komiteta za sprečavanje mučenja i neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (CPT) navodi da se mehanička fiksacija koristi često, jer se pristup psihijatrijskim pacijentima kroz istoriju promijenio i moderna psihijatrija zahtijeva da se tim pacijentima pristupa sa razumijevanjem, uključivanjem farmakoterapije, razgovorom i omogućavanjem dostojanstvenog života. Represivni stil rada i vezivanje pacijenata može da bude jedino krajnja mjera kada je pacijent opasan po svoj život ili život druge osobe i ta mjera traje vrlo kratko - kazala je Milošević.

Prema njenim riječima, stavovi i preporuke međunarodnih organizacija poput CPT-a trebalo bi da budu signal za ozbiljno preispitivanje funkcionisanja sistema.

- Kad stignu preporuke i stav međunarodnih organizacija, poput CPT-a, to je veliki alarm za cjelokupno društvo da je zakazalo i da te poruke treba da zapitaju – gdje sistem griješi i kako popraviti stanje u institucijama - navela je Milošević.

Dodaje da se godinama ukazuje na potrebu poboljšanja uslova za najranjivije kategorije društva, ali da rezultati i dalje nijesu na zadovoljavajućem nivou.

- Ne radimo stvari baš kako treba da bi i ti ljudi koji se nalaze u određenim institucijama imali jedan prije svega dostojanstven život - rekla je Milošević.

U izvještaju CPT-a, kako navodi, ne ukazuje se samo na izostanak napretka, već i na pogoršanje u pojedinim segmentima. Odgovornost za to vidi prije svega u državnim institucijama.

- U Crnoj Gori nemamo veliki broj institucija koje se bave ovom problematikom, svega par. Kada govorimo o psihijatrijskim pacijentima najveća institucija u Crnoj Gori jeste klinika u Dobroti, međutim, ono što je veliki problem i prosto ovakve poruke koje dobijamo od međunarodnih zajednica ukazuju da nije problem u samoj infrastrukturi, već i u samom sistemu vođenja takvih institucija. Nažalost, imamo i mali broj ljudi stručnjaka medicinskog kadra koji radi u ovim institucijama, a imamo veliki broj onih osoba kojima je potrebna pomoć i smještaj u tim institucijama i onda kad imamo disbalans u smislu broja ljudi koji treba da pruže adekvatnu pomoć i podršku i broj onih kojima je ta pomoć i podrška potrebna. Tada vidimo da i ti ljudi koji rade u tim institucijama ne mogu na adekvatan način da naprave individualni pristup svakom pacijentu, ili u zatvorskom sistemu svakom zatvoreniku i upravo u tom disbalansu vidimo da i ako postoji, a vjerujem da kod velikog broja mojih kolega ili medicinskih radnika postoji želja i potreba da pomognu toj populaciji, prije svega nemogućnost da pokriju sve na jedan individualan pristup. To dovodi do toga da rezultati ne budu dobri, ali sa druge strane i nerazumijevanje samog sistema prema zaposlenima u tim institucijama - istakla je Milošević.

Ona je dodala da zaposleni u zatvorskom i psihijatrijskom sistemu često rade u izuzetno teškim uslovima, zbog čega dolazi do profesionalnog sagorijevanja.

- Smatram da ljudi koji cijeli svoj radni vijek provedu u zatvorskim sistemima ili psihijatrijskim klinikama često imaju osjećaj pregorijevanja (burnout), jer nemaju osjećaj podrške u obavljanju svog posla, ne omogućavaju im se edukacije ili određeni mehanizmi smanjivanja burnouta - kazala je Milošević.

Takve okolnosti, zaključuje, utiču i na kvalitet rada u tim institucijama.

- Dolazimo do toga da se posao obavlja vrlo mehanički i samim tim zaposleni provode određeni broj sati na svom radnom mjestu, ali kvalitet onoga što rade nije adekvatan i nije u skladu sa evropskim i, prije svega, ljudskim standardima koje treba da imamo u sebi - zaključila je Milošević.