Incident koji se dogodio prije nekoliko dana na Cetinju, u kojem je službenik policije upotrijebio biber sprej, a potom i ispalio nekoliko hitaca u vezanog psa, tom prilikom ranivši i samog sebe, reaktuelizovao je akutni problem zanemarivanja zakonskih regulativa o dobrobiti životinja i odnosu prema životinjama generalno, te još jednom skrenuo pažnju na pitanje (ne)odgovornosti nadležnih.
Događaj na Cetinju podsjetio je na propuste u organizaciji i reakciji nadležnih službi, prebacivanje odgovornosti, a pokazao je i da društvo životinje i dalje doživljava kao opasnost, smatraju volonterke Julija Milanović i Marta Darmanović i psihološkinja Dijana Milošević. One su u razgovoru za Portal ETV upozorile da je crnogorsko društvo nedovoljno empatično, ali ne nedovoljno edukovano o pravima drugih živih bića, te da se sve prisutnija agresija u društvu često ispoljava upravo na životinjama koje su inferiornije u odnosu na čovjeka.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fcetinje-policajac-se-ranio-dok-je-pokusao-da-obuzda-psa&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<h2>Pucanj iz straha</h2>
Slučaj sa Cetinja možda je neobičan, zbog samoranjavanja policajca prilikom neadekvatnog načina uklanjanja psa sa ulice, ali svakako nije izolovan - psi na gradskim ulicama svakondevna su pojava, ako su krupniji automatski izazivaju strah i nelagodu kod ljudi, a nažalost najčešći način ’’rješavanja problema’’ je ostavljanje otrova, zbog čega smo sve češće svjedoci jezivih scena leševa životinja koje su umirale u najgorim mukama na crnogorskim ulicama. Nasilje nad životinjama, mučenja i malteretiranja životinja, takođe su nerijetka pojava u našem društvu.
Milanović, dugogodišnja dugogodišnja borkinja za prava životinja u Prijestonici i cijeloj Crnoj Gori, za naš portal prepričava detalje spornog događaja na Cetinju kojem je sama svjedočila i pokušala da pomogne da sve prođe bez incidenta.
- Pozvana sam kao volonterka da dođem i pomognem da se pas ukloni iz centra grada. Vidjela sam da je tu komunalna policija, koja je onda tražila asistenciju policije. Kangal je krenuo iz Njegoševe ulice ka Biljardi, bio je jako topao dan i žene tamo su mu dale vode i vezale ga nekim kanapom dok neko ne dođe po njega. Apsolutno nije bio agresivan i nije napadao nikoga. Dotad je sve bilo u redu, ja sam pokušala da pozovem neko prihvatilište u Pogdorici, kao najbliže da pošalju hvatačku službu i vozilo dok ne dođe vlasnik - pojasnila je Milanović.
Milanović je kazala da je policijac očigledno bio uplašen od psa, i nije umio adekvatno da reaguje, što se vidi po tome da ga je onako svezanog pokušao smiriti biber sprejom. Na to je pas reagovao i krenuo prema policajcu koji je ustuknuo, zapeo za parapet, izgubio ravnotežu, pao i povrijedio glavu. Očigledno u strahu da mu pas ne naudi, on je izvadio pištolj i zapucao.&nbsp;
Tom prilikom, kaže Milanović, policajac je iz ležećeg položaja upucao psa, tri metka završila su u njegovom grlu, jedan mu je potpuno slomio zadnju desnu nogu, a sebe je slučajno ranio.
Dodala je i da su okupljeni ljudi priskočili da pomognu policajcu, a pas je ostao tako da leži krvav. Uskoro je došao čovjek za kojeg se ispostavilo da je vlasnik psa i poveo ga u veterinarsku ambulantu.
<h2>Isplivali propusti</h2>
Milanović je istakla da su u ovom slučaju na vidjelo izašli brojni propusti - najprije to što je vlasnički pas bio pušten da šeta po centru grada, a s ozbirom na to da je rase kangal, njegova veličina izazivala je nelagodu i strah kod ljudi koji su zvali službe. Iznova se pokazuje i da nadležni nijesu organizovani i da protokol za ovakve situacije ne postoji.
- Vrtimo se u začaranom krugu prebacivanja odgovornosti. Pokušavala sam tokom cijele ove situacije da dobijem nekog, ali tu postoji protokol koji nije regulisan i sređen, a mi na Cetinju nemamo ni službu za hvatanje ni prihvatilište. Kad već nemamo svoju službu za hvatanje, mogli smo da napravimo protokol sa, na primjer, Budvom ili Podgoricom. Nije došla veterinarska inspekcija koje isto nema na Cetinju. Jedino se angažovala Komunalna policija, kojoj ovo nije zadatak- upozorila je Milanović.
Ona je dodala da su se predstavnici Društva za zaštitu životinja Feniks puno puta sastajali sa organima upravljanja i policijom u cilju osnivanja hvatačke službe nekog vida komunalne policije za životinje, ili u okviru policije ili u okviru prihvatilišta.
Kazala je da oni kao volonteri imaju i želju i volju i namjeru da se uključe u rješavanje problema napuštenih životinja i lutalica, ali da nema razumijevanja sa institucionalne strane, što je preduslov za uspješnu saradnju.
- Mi stalno rješavamo posljedice, a ne uzroke - zaključila je Milanović.
<h2>Bespotrebno nasilje i nespremnost sistema</h2>
Sa ovim je saglasna i volonterka iz Podgorice, Marta Darmanović, koja smatra da je formiranje opremljene i edukovane policije za životinje osnovni preduslov za regulisanje problema velikog broja ostavljenih životinja na ulicama crnogorskih gradova.
Što se konkretnog slučaja na Cetinju tiče, Darmanović ističe da je bilo potrebno samo da Komunalna Cetinje pozove Komunalnu Podgorica da izdaju nalog zaposlenima podgoričkog azila da pođu na Cetinje i uhvate psa odgovarajućom opremom (omčom-davilicom) i smjeste u za to opremljeno vozilo, pa u podgorički azil, dok se vlasnik ne javi. Troškovi smještaja bi se naplatili od Opštine Cetinje, a ona iste od vlasnika.
- Ovaj incident je brutalni čin bespotrebnog nasilja nad vezanom, mirnom životinjom i pokazatelj potpune nespremnosti sistema i neznanja svih službenika relevantnih institucija. Odgovornost je na službeniku koji je pucao, njegovim nadređenima, ali i opštinama i institucijama koje godinama ignorišu zakonske obaveze – poput formiranja službi i azila za životinje ili makar pronalaženja alternativnog rješenja do izgradnje istih poput komunikacije između službi komunualne policije najbližih opština i korišćenja usluga druge, opremljenije opštine, uz naknadu - kazala je Darmanović.
Ona je istakla da se zakoni poštuju samo na papiru, te da institucije ostaju pasivne čak i u slučaju tragedija. Sve crnogorske opštine nijesu formirale azile i službe, a policija nema protokole.
- Svi nadležni organi obožavaju da se oglašavaju nenadležnim i prebacuju odgovornost između sebe, a prekršaji i krivična djela ostaju nekažnjeni - naglasila je Darmanović.
Podgorička volonterka rješenje vidi u obučavanju službe za hvatanje pasa, izmjeni svih propisa posebno u dijelu visine kazne, uvođenju protokola za policiju, hitnoj izgradnji azila u svim opštinama, te kažnjavanju neodgovornih vlasnika i edukaciji samih građana.
Prema informacijama koje imaju i Milanović i Darmanović, povodom slučaja na Cetinju podnijeto je više prijava, jer javnost zahtijeva da se sve ispita u skladu sa zakonom, s ozbirom na brojne propuste u ovom slučaju, pucanja u svezanog psa u centru grada i velikog broja ljudi koji su se nalazili u neposrednoj blizini.
<h2>Loša ustaljena praksa</h2>
Psihološkinja Dijana Milošević smatra da je vrlo važno da kao društvo radimo na razvijanju osjećaja empatije, ali i odgovornosti u samoj zajednici.&nbsp;
- Između mučenja i zlostavljanja životinja i nasilja nad ljudima često je jedan mali korak i često je nasilje nad životinjama povezano sa nasiljem u društvu generalno. Stoga moramo imati dodatni zadatak da edukujemo zajednicu kakve su posljedice tog ponašanja i kakvu sliku samo društvo šalje kada ima normalizaciju ubijanja, trovanja pasa i da li se mi razvijamo kao društvo koje karakteriše psihopatija i udaljavamo se od onoga što karakteriše čovjeka, a to su razumijevanja i empatija. Da li dovodimo sebe do toga da smo samo važni sebi, a da ne brinemo o onima kojima treba naša zaštita - kazala je psihološkinja Dijana Milošević i dodala da je zabrinjavajuće što u posljednje vrijeme možemo da čujemo dosta vijesti koje govore o nasilju ili povređivanju životinja.
Ona je naglasila da su istorijski, životinje imale ulogu i zadatak u domaćinstvu i da se nije gledalo na emotivnu komponentu između čovjeka i životinje. U našem društvu, pojedinci i danas često zaborave da su životinje živa bića sa osjećanjima i mislima i da zavise od čovjeka, što ih čini inferiornima. &nbsp;
- Mislim da generalno ne poštujemo ni zakon koji postoji o zaštiti životinja i da samo postojanje tog zakona i kaznene politike govori o tome da je neophodno štititi životinje od nasilja - upozorila je Milošević.
Milošević je naglasila da, ako normalizujemo napade na životinje, normalizovaćemo postepeno i napade na ljude i samo nasilje. Tako naša zajednica i društvo idu u potpunu devijantnost, tre da ako normalizujemo ove stvari onda našoj djeci i novim generacijama šaljemo poruku da je sasvim u redu maltretirati životinju, za šta nema opravdanja.
<h2>Bez odgovora policije</h2>
Portal ETV je, povodom posljednjeg incidenta na Cetinju, upitio pitanja Upravi policije da li će ovaj slučaj konačno aktivirati nadležne da formiraju policiju za životinje, kao i da li će protiv onih koji su učinili propust u ovom slučaju biti pokrenut postupak zbog ugrožavanja bezbjednosti i eventualna provjera sposobnostig. Odgovore do objave ovog teksta nijesmo dobili.
Ipak, ministar unutrašnjih poslova, Danilo Šaranović, odgovarajući na pitanje u Skupštini Crne Gore u vezi sa ovim slučajem, pohvalio je požrtvovanost policajca, pokazujući na taj način da sve ono na šta upozoravaju volonteri - da nadležni prebacuju odgovornost, ne razumiju i zanemaruju problem odnosa prema životinjama, je sasvim tačno.
- Ovo treba posmatrati kao požrtvovanje policijskog službenika, koji je s nekoliko sredstava prinude pokušavao da riješi opasnost po ostale građane, uzrokujući svoju opasnost. I to je sastavni dio rada policijskih službenika - kazao je Šaranović i na taj način pokušao da stavi tačku na ovaj slučaj, zanemarujući procedure koje su prekršili organi kojima on komanduje.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fsaranovic-o-jucerasnjem-dogadaju-na-cetinju-to-treba-dozivjeti-kao-pozrtvovanje-policajca&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ipak, moramo podsjetiti ministra da ovdje nije u pitanju samo policajac, koji je iz straha od psa pucao sa leđa, na trgu gdje je bio okružen ljudima i prava je sreća da niko nije povrijeđen. Pitanje je i ko je policajca zaposlio, ko ga je obučio za korišćenje oružja. Odgovornost je na velikom broju ljudi. Gledajući širu sliku, odgovornost ostaje na institucijama koje i dalje ne organizuju efikasan sistem sprovođenja zakona o dobrobiti životinja, kontrole i kažnjavanja neddgovornih vlasnika &nbsp;i formiranja policije za životinje.&nbsp;
Dok god se nadležni ozbiljno ne pozabave ovim problemima, i ne krenu zaista da sprovode mjere već propisane zakonom, otrovane životinje na ulicama, oružani obračuni sa psima i zbunjenost službi ostaće naša zbilja.

Božena Miljić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Pucanj u psa, humanost i zdravi razum: Gdje sistem ne funkcioniše brutalnost jača

Ako osjećamo neki nespokoj, ako osjećamo da smo zaglavljeni u nekom dijelu svog života, postoje ljudi koji su tu da pomognu. Ne možemo promijeniti svijet, ali možemo sebe. Ako ja promijenim mene, vi sebe, mi već činimo ovaj svijet boljim - kazala je u jutarnjem programu "Budilnik" na TV E, psihološkinja Dijana Milošević.
Prema prikupljenim podacima Centra za građansko obrazovanje i istraživačkog instituta Damar najčešće osjećanje kod građana i građanki Crne Gore u posljednja dva mjeseca bila su zabrinutost i to 29,4 odsto, zatim nada 16,3 odsto, ravnodušnost 13,3 odsto i tuga 12,4 odsto. Pojasnili su da ovi podaci oslikavaju atmosferu nesigurnosti i nezadovoljstva, ali istovremeno ukazuju na snažnu potrebu za promjena u pravcu interesa građana i građanki.&nbsp;
Nekoliko mjeseci unazad, kaže Milošević, razgovara se o mentalnom zdravlju. Kada se govori o mentalnom zdravlju, objašnjava ona, ne može se isključiti zadovoljstvo ili nezadovoljstvo životom.
- Ovi rezultati koje je pokazalo ovo istraživanje ukazuju da veliki dio naših građana pokazuje određeno nezadovoljstvo svojim životom i uslovima života, i mislim da ovaj rezultat treba da nas zabrine i zapita gdje kao društvo, gdje kao sistem griješimo, i gdje prosto trebamo da poradimo kako bi zadovoljstvo naših građana podigli na još jednu ljestvicu - rekla je Milošević.
Ona kaže da visoko obrazovani ljudi imaju veću mogućnost introspekcije i sagledavanja šire slike.
- Možemo da vidimo da je i dosta mladih ljudi nezadovoljno mogućnostima koje ima za napredovanjem, &nbsp;ili pokazivanjem određenih nekih svojih talenata i rezultata, i nekako kroz priču sa mladim ljudima dosta čujem da bi voljeli da odu negdje vani, da tamo pokušaju, jer imaju osjećaj da ovdje mogu samo da uđu neku kolotečinu i da dobiju neke male produkte svega onoga što ulažu u sebe i svoj razvoj - istakla je Milošević.
Jedna od najopasnijih emocija, smatra Milošević, je ravnodušnost. Bolje je pokazati, kako kaže, i neprijatne emocije nego ravnodušnost.
- Kada dođemo do faze ravnodušnosti to je osjećaj svejednoće. Utisak mi je da i društvene mreže i virtuelni svijet jako utiče na razvoj ravnodušnosti kod mladih ljudi, jer ulaskom na društvene mreže i bavljenje virtuelnim svijetom oni se isključuju iz svih onih problema koji ih okružuju u realnom životu, i u stvari ta ravnodušnost predstavlja bijeg od realnosti, i sve više mladih ljudi koji bi mogli da daju neke rezultate, ili da pokažu šta sve mogu, oni bježe od nekih tih svojih mogućnosti zatvaranjem u taj virtuelni svijet - naglasila je Milošević.
Svaki čovjek je važan, kao i ono sve što proživljava unutar sebe bez obzira, kaže Milošević, kako se ponaša okruženje.
- Imamo pravo da iskažemo svoje emocije, imamo pravo da se borimo za svoje potrebe, i da ako se ne osjećamo dobro važno je potražiti stručnu pomoć, jer ne moramo da čekamo da se stvore veliki problemi, da uđemo u velika nezadovoljstva. Ako osjećamo neki nespokoj, ako osjećamo da smo zaglavljeni u nekom dijelu svog života, postoje ljudi koji su tu da pomognu, i ne možemo promijeniti svijet, ali možemo promijenimo sebe. Ako ja promijenim mene, vi sebe, mi već činimo ovaj svijet boljim - zaključila je Milošević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DhHHnGWihTVs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

Milošević: Ravnodušnost je jedna od najopasnijih emocija

Postotak ljudi koji su izvršili suicid u Crnoj Gori govori i da je mentalno zdravlje građana ugroženo, i da često u tim stanjima kada se osoba nađe u nekom osjećaju beznadežnosti, depresivnosti, gubitka osjećaja smisla života, osjećaja da je sama - nema adekvatnu pomoć, i nema vrata na koja treba da pokuca - kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, psihološkinja Dijana Milošević.
U Crnoj Gori se na svaka četiri dana dogodi po jedno samoubistvo pokazuju podaci za prošlu godinu, kada su 83 osobe digle ruku na sebe.&nbsp;
Iako se u odnosu na dvije godine ranije bilježi pad u broju suicida i dalje &nbsp;se radi o visokom, i prema ocjeni stručnjaka alarmantnom broju samoubistava u našoj državi.
Podaci su veoma poražavajući, kaže Milošević, i pokazuju da su država i sistem zakazali, ističe ona, po pitanju mentalnog zdravlja.
- U posljednje vrijeme dosta govorimo o mentalnom zdravlju, a sve što više govorimo vidimo koliko je taj period iza nas bio zapostavljen, i koliko sam sistem nije posvećivao dovoljno pažnje ne samo građanima, već i onima koji bi trebalo da pruže adekvatnu i pravu pomoć ljudima kojima je potrebna. Generalno gledano postotak ljudi koji su izvršili suicid u Crnoj Gori govori i da je mentalno zdravlje građana ugroženo, i da često u tim stanjima kada se osoba nađe u nekom stanju beznadežnosti, depresivnosti, gubitka osjećaja smisla života, osjećaja da su sami, a nema adekvatnu pomoć, i nema vrata na koja treba da pokuca, može na kraju da donese i tu pogrešnu odluku da sam sebi presudi, da sam sebi oduzme život - rekla je Milošević.
Rijetko se dešava da osoba iz čista mira oduzme sebi život, objašnjava Milošević i dodaje da često postoje promjene u ponašanju koje ukazuju da osoba funkcioniše, kako kaže, na potpuno drugačiji način, nego što uobičajeno funkcioniše.
- Dolazi do povlačenje unutar sebe, smanjivanje aktivnosti u kojima je prije uživala, i često mogu da se jave suicidalne misli u stvari da osoba čak.drugim ljudima saopštava da možda dođe i taj poriv da oduzme sebi život. Tu je odgovornost svih nas, koji imamo u svom okruženju takvu osobu, da treba da joj priđemo, da ne osudimo, da izbacimo i određene predrasude koje postoje u našem narodu, a to je da aki neko kaže da će se ubiti onda se sigurno neće ubiti, jer često možemo da čujemo kad neko govori da će sebi oduzeti život to samo govori da privlači pažnju - istakla je Milošević.
Mentalno zdravlje, podvlači ona, ne smije da bude tabu tema.
- A svako može u nekom trenutku života doći u psihičku krizu i u tim momentima je jako važno da osoba nije sama. Koliko god da su problemi sa kojima se neka osoba suočava veliki, postoji rješenje, a kao građani treba svima koji imaju neki psihički problem da pošaljemo poruku da nije sramota potražiti pomoć. Čovjek kad osjeti da ima podršku, kad osjeti da nije sam, kad ode na razgovor kod nekoga ko ga razumije, može da se odalji od takve odluke, naročito kada govorimo o samoubistvu, jer ja često govorim da ti ljudi koji su pokušali da izvrše suicid, ili su izvršili suicid su nosili jednu veliku patnju unutar sebe - zaključila je Milošević.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DSNAQ43Kq0As&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Milošević: Mentalno zdravlje ne smije biti tabu tema, nije sramota potražiti pomoć

Kambodža planira da nominuje američkog predsjednika Donalda Trampa za Nobelovu nagradu za mir kako bi odala priznanje njegovoj pomoći u postizanju sporazuma o prekidu vatre koji je okončao nedavne pogranične sukobe s Tajlandom, izjavio je zamjenik premijera te zemlje Sun Čantol, a prenosi Wall Street Journal.
On je u jučerašnjem intervjuu rekao da bez intervencije američkog predsjednika Kambodža i Tajland vjerovatno ne bi postigli dogovor o okončanju borbi u kojima je poginulo najmanje 45 ljudi na obje strane sporne granice.
Carina od 19 odsto na izvoz u SAD
Tramp je prošlog vikenda postavio uslov za ukidanje visokih "recipročnih carina" koje je prijetio da nametne objema državama - zahtijevao je prekid sukoba. U ponedjeljak su čelnici Kambodže i Tajlanda tokom sastanka u Maleziji pristali na primirje. Prekid vatre se uglavnom poštuje, uprkos anjim okršajima.
- On bi trebalo da dobije Nobelovu nagradu, ne samo za svoj rad u Kambodži, već i drugdje- izjavio je Sun Čantol. Dodao je da kambodžanska vlada planira kandidovati predsjednika pred Norveškim Nobelovim odborom koji dodjeljuje nagradu.
Kasno juče, Trampova administracija je objavila da će Kambodža, baš kao i Tajland, biti suočena s carinom od 19 odsto na izvoz u SAD, što je značajno smanjenje u odnosu na prethodnu stopu od 36 odsto koju je ranije najavio. Ta je stopa već bila niža od početnih 49 odsto koje su najavljene za Kambodžu u aprilu - što je bila jedna od najviših carinskih stopa u svijetu.

Kambodža planira da nominuje Trampa za Nobelovu nagradu za mir

Vrhovno državno tužilaštvo Crne Gore saopštilo je da je u prvoj polovini 2025. godine realizovalo čak 96,3% aktivnosti predviđenih Strategijom za istraživanje ratnih zločina za period 2024–2027, čime je, kako navode, potvrđena institucionalna posvećenost procesuiranju ratnih zločina i jačanju regionalne pravosudne saradnje.
U periodu od januara do juna, u Specijalnom državnom tužilaštvu formirano je 18 novih predmeta u vezi sa ratnim zločinima – 12 je trenutno u radu, dok je šest predmeta okončano. U četiri slučaja postupano je po zamolnicama u okviru međunarodne pravne pomoći, jedan predmet je arhiviran, dok je jedan dostavljen Višem sudu u Podgorici.
Pored toga, u radu su i 13 predmeta iz ranijeg perioda koji se nalaze u fazi izviđaja, jedan predmet u fazi istrage, dok su u dva predmeta već podignute optužnice.
Iz Tužilaštva ističu da je proaktivan pristup, zasnovan na pomenutoj Strategiji, prepoznat i od strane međunarodnih partnera. U najnovijem radnom dokumentu Evropske komisije o poglavljima 23 i 24 (tzv. non-paper), konstatovano je da Crna Gora, zahvaljujući unaprijeđenom radu tužilačkih organa, gradi kredibilan bilans u procesuiranju ratnih zločina, uključujući i predmete visokog profila.
U izvještaju o sprovođenju Strategije za prva dva kvartala 2025. godine, koji je usvojilo Vrhovno državno tužilaštvo, detaljno su predstavljene realizovane aktivnosti, uključujući izradu posebnih planova postupanja za predmete „Morinj“, „Bukovica“, „Kaluđerski laz“ i „Deportacija“. Cilj je analiza već pravosnažno okončanih slučajeva, revizija dostupnih dokaza, eventualno pribavljanje novih i razmatranje pravnih osnova za dalje postupanje.
Vrhovno državno tužilaštvo naglašava da će i u narednom periodu nastaviti da jača saradnju s međunarodnim institucijama i organizacijama koje se bave tranzicionom pravdom i zaštitom prava žrtava ratnih zločina.

VDT: Državno tužilaštvo dosljedno u primjeni Strategije za istraživanje ratnih zločina

Pozitivan rezultat na crnogorskom bankarskom tržištu na kraju drugog kvartala ove godine zabilježilo je deset poslovnih banaka, čiji je ukupan profit iznosio 72,77 miliona EUR.
Najveći profit od 26,08 miliona EUR ostvarila je Crnogorska komercijalna banka, za kojom slijede NLB i Hipotekarna sa dobitkom 13,3 miliona, odnosno 10,84 miliona EUR, pokazuju podaci objavljeni na sajtu Centralne banke (CBCG).
Erste banka je imala profit od 8,25 miliona EUR, Prva 4,38 miliona, a Universal Capital 2,82 miliona EUR.
Dobit Addiko banke na kraju juna iznosila je 2,72 miliona EUR, Lovćen 2,18 miliona EUR, Zapad 1,5 miliona EUR, a Ziraat banke 698 hiljada EUR.
Adriatic banka je zabilježila gubitak od 2,77 miliona EUR.

Banke u plusu 72,77 miliona EUR

Kulturno-umjetničko stvaralaštvo, kao izraz identiteta, vrijednosti i slobode društva, ima dubok značaj za javni interes, što potvrđuje rast broja prijava i budžetskih izdvajanja u okviru konkursa Ministarstva kulture i medija, čime se potvrđuje ispravnost strategije tog resora da kontinuirano povećava ulaganja u ovaj sektoru, &nbsp;istakla je ministarka kulture i medija Tamara Vujović na događaju povodom predstavljanja rezultata Javnog konkursa kulturno-umjetničko stvaralaštvo.
Ministarka je podsjetila da je ovogodišnji konkurs za sufinansiranje programa i projekata u oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva bilježi istorijski rekord, navodeći da je podržano 312 projekata, u ukupnom iznosu većem od 1.500.000 eura.
- To su najveća izdvojena sredstva u istoriji ovog konkursa. U odnosu na prošlu godinu, broj podržanih projekata porastao je za oko deset odsto, dok je ukupan iznos sredstava povećan za 25 odsto, čime Ministarstvo kulture i medija potvrđuje snažan kontinuitet ulaganja u crnogorsku kulturu- navela je Vujović.
Prema njenim riječima, to ulaganje jasno pokazuje posvećenost resora na čijem je čelu afirmaciji kulturnog identiteta, podršci umjetnicima, raznolikosti izraza i ravnomjernom razvoju kulture širom Crne Gore s posebnom pažnjom usmjerenom na slabije razvijene regije.
- Ponosna sam što smo kroz rad Ministarstva unaprijedili procedure konkursa, osnažili transparentnost, pojednostavili prijave i organizovali Info dane kako bi svi aplikanti imali jasne i dostupne informacije. To potvrđuju i rezultati. Iz godine u godinu raste broj prijava i kvalitet projekata. Stručne komisije, sastavljene od istaknutih stvaralaca i eksperata, odluke su donosile na osnovu kvaliteta, značaja i autentičnosti projekata- pojasnila je Vujović.
Istakla je da je konkursna linija za razvoj kulture na sjeveru Crne Gore dokazala svoju punu opravdanost i potrebu.
- Ove godine, sa skoro 280 hiljada eura, podržali smo 74 projekta, i dali smo priliku talentovanim stvaraocima i instutucijama sa sjevera da stvaraju više. Crna Gora je zemlja festivala to potvrđuje i više od 100 prijava u okviru linije za &nbsp;&nbsp;Kulturno-umjetničke manifestacije i festivalii, od kojih smo podržali 86 projekata u iznosu od oko 750 hiljada eura- rekla je Vujović.
Poručila je da, podržavajući nove festivale i ulažući u razvoj velikih, tradicionalnih manifestacija, gradi se imidž Crne Gore kao kulturne i turističke destinacije, oslanjajući se sve više i na ekonomski potencijal kulture.
- Razvoj naših konkursnih linija u praksi izgleda ovako: iz godine u godinu bilježimo rast broja prijava, veće zahtjeve za sredstva, i konačno veći broj odobrenih projekata, uz rekordno izdvojenih milion i po eura. To jasno potvrđuje opravdanost naše strategije da planiramo više novca za kulturu i da istrajavamo u cilju obezbjeđivanja većih budžetskih izdvajanja za naš sektor- navela je Vujović.
Ona se zahvalila &nbsp;članovima Komisija, 35 istaknutih stručnjaka i stvaralaca, koji su, kako je kazala, radili posvećeno, predano i odgovorno, svjesni značaja svakog predloga i svake odluke.
- Zajedničkim naporima razvijamo i njegujemo kulturu u svakom kutku Crne Gore. Nije svuda isti kvalitet i isti dometi, ali ono što je važno jeste da kulturni programi stižu svuda, od sjevera do juga zemlje, i da nema mjesta u kojem ne osjeća duh stvaralaštva i energije koju kultura nosi- navela je ministarka.
Ona je imala poruku i za one čiji projekti ove godine nijesu podržani.
- Razumijem da to može biti razočaranje, ali želim da znate da se iz godine u godinu kvalitet prijava vidno povećava, konkurencija je sve veća, a odluke nikada nijesu lake. Ohrabrujem vas da nastavite, jer upravo vaš trud i vaša energija doprinose rastu i razvoju kulturne scene Crne Gore- kazala je Vujović.
Poručila im je da su im vrata Ministarstva otvorena i da im stoje na raspolaganju da kroz savjete i zajednički rad doprinesu pripremi još kvalitetnijih i uspješnijih projekata i udruženim snagama obogate kulturu i društvo u cjelini.
- Danas, više nego ikad, moramo biti svjesni da je kultura živa, dinamična i transformativna sila našeg društva. Kulturno-umjetničko stvaralaštvo ima dubok značaj za javni interes, jer oblikuje naš identitet, izražava naše vrijednosti i otvara prostore slobode. Zato ovaj konkurs nije samo finansijska podrška, on je potvrda da Crna Gora vjeruje u moć kulture- istakla je ministarka.
Podsjetila je na proces izrade analize Zakona o kulturi i izradi prijedloga za njegovo unapređenje i zahvalila svima koji su u njemu učestvovali učestvovali.
- To znači da vjerujete u proces koje vodimo i da vam je stalo- rekla je Vujović.
Ministarka je zahvalila brojnim predstavnicima ambasada koji su prisustvovali događaju i istakla da međunarodna partnerstva i saradnja koja je sve intenzivnija doprinose da se kultura Crne Gore predstavi svijetu.
Istoričarka umjetnosti, autorka i korisnica sredstava konkursa, Svetlana Racanović predstavila je multimedijalni umjetnički projekat "Želim vidjeti moje planine", čije je središte i inspiracija Cetinje.
Pojasnila je riječ je o inicijativi koja prevazilazi klasične okvire izložbe i ima za cilj kreativnu animaciju grada, revitalizaciju prostora i duha kroz umjetnost.
- Projekat nosi humanističku misiju da kroz umjetnost afirmiše vrijednosti brižnosti, povjerenja, empatije i zajedništva. Težimo da kroz njega probudimo osjećaj za nježne, subtilne i prefinjene trenutke zbrinutosti i mira. Umjetnost ćemo iznijeti i na ulice, trgove, u različite objekte, i zvanične i alternativne. Kroz javni konkurs raspisan u maju, prijavilo se više od 60 crnogorskih umjetnika, od kojih je izabrano njih preko 30, od afirmisanih stvaralaca do studenata. Posebno mjesto u projektu zauzima i selekcija međunarodnih umjetnika, uključujući i istaknuta imena sa ex-jugoslovenske i svjetske umjetničke scene- pojasnila je Racanović.
Inspiracija za vizuelno rješenje događaja bila je nova, endemska vrsta biljke Petroelamium crnojevici, koju su nedavno otkrile naučnice Snežana Dragićević i Snežana Vuksanović.
U nastavku programa nastupila je operska pjevačica Olivera Tičević, a publici je prezentovan i segment iz pozorišne predstave „Lastovska svadba“, projekta koji je KUD Boka realizovao pod pokroviteljstvom &nbsp;Ministarstva kulture i medija, kroz konkurs &nbsp;„Kultura spaja: od amatera do profesionalaca“.
Takođe, bili su izloženi i proizvodi raznih autora, koji su podržani kroz konkurs Kreativne industrije.

Vujović: Rast ulaganja u kulturu potvrđuje strateški značaj kulturno-umjetničkog stvaralaštva

U Crnoj Gori se, po svemu sudeći, rađa novi oblik cenzure — onaj koji ne dolazi iz institucija, već putem masovnih prijava i manipulacija algoritmima društvenih mreža. Meta: svi koji se usude da postave javno pitanja o postupcima i poslovanju Danijele Mujović, supruge gradonačelnika Saše Mujovića. Posljednji u nizu primjera jeste suspenzija naloga na mreži Iks (X) nakon što je Portal ETV, navodeći i taj profil kao izvor informacije, objavio informacije o firmi kojom upravlja Danijela Mujović. Iako su navodi u potpunosti zasnovani na javno dostupnim podacima sa platforme CompanyWall, profil m je suspendovan bez obrazloženja. I nije prvi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9" data-rendition-name="original" width="1206" height="1786" loading="lazy" alt="Danijela Mujović Mimformer"> </figure>  Društvene mreže, koje bi trebale biti platforme za slobodu izražavanja, postaju oružje za uklanjanje sadržaja koji je javno dostupan, precizan i ne vrijeđa nikog. Šokirani korisnici nazivaju ovakvo ponašanje “privatnom diktaturom” i “digitalnim progonima”, u kojima se bilo kakva kritika supruge gradonačelnika tretira kao prijetnja koja se mora ućutkati.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025073010074_e5ae010d2f4aa85a96f8a1ae1cc3a2c2812b39174fcae8fc88b4047015f2c642.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025073010074_e5ae010d2f4aa85a96f8a1ae1cc3a2c2812b39174fcae8fc88b4047015f2c642" data-rendition-name="original" width="1206" height="1590" loading="lazy" alt="Danijela"> </figure>  Još drastičniji je slučaj poslanika Socijaldemokrata i funkcionera Evropskog saveza, Nikole Zirojevića. Njegovi privatni profili na Facebooku i Instagramu misteriozno su nedavno suspendovani neposredno nakon, kako sam navodi, “korektne komunikacije” sa Danijelom Mujović. Zirojević otvoreno sumnja na organizovanu kampanju digitalnog progona. – Gospođa koja je ozbiljno osilila treba da zna da mene ućutkati ne može. U narednom periodu, zbog ovakvih mučkih pokušaja da mi se stavi brnjica, udariću još jače. Njene i aktivnosti njenog supruga biće pod posebnom pažnjom – poručio je Zirojević. Ovo više nije izolovan incident, već uzorak. Opravdano se postavlja pitanje: da li se Crna Gora kreće ka modelu u kojem su gradonačelnik i njegova supruga izvan svakog oblika javne kritike? Ako je istina zabranjena, a pitanja kažnjiva — onda je riječ o sistemskoj cenzuri, a ne o “slučajnim suspenzijama”. I svi koji vjeruju u slobodu izražavanja treba da budu zabrinuti.

Digitalna diktatura: Svaka kritika Danijele Mujović brutalno se briše sa mreža

Pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja ušli su danas, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, u prostorije Agencije za sprječavanje korupcije i izuzeli dio dokumentacije vezan za odluke vršioca dužnosti ASK-a Dušana Drakića i predsjednika Savjeta ASK-a Pavla Ćupića. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, na osnovu više prijava čelnik ASK-a Drakić se tereti da je nereagovanjem na nezakonitosti načinio štetu budžetu u iznosu od 44 hiljada eura. Prijavom obuhvaćen je i predsjednik Savjeta Ćupić. &nbsp; Na upit Televizije E i Portala ETV, da se dobije zvanična informacija o razlozima ulaska SPO u Agenciju za sprječavanje korupcije, nije bilo odgovora ni iz Specijalnog državnog tužilaštva, Specijalnog policijskog odjeljenja. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025073119078_2fce3fb55193f490dd17add89730a93745928198f2e0ef9d8d2c4956bf4ada8b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025073119078_2fce3fb55193f490dd17add89730a93745928198f2e0ef9d8d2c4956bf4ada8b" data-rendition-name="original" width="2500" height="1785" loading="lazy" alt="VIŠE PRIJAVA PROTIV ČELNIKA ASK-A: Dušan Drakić, vršilac dužnosti direktora"> <figcaption>VIŠE PRIJAVA PROTIV ČELNIKA ASK-A: Dušan Drakić, vršilac dužnosti direktora(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  DRAKIĆENA POTVRDA &nbsp; Potvrda je, iako posredna, stigla od vršioca dužnosti direktora ASK-a Dušana Drakića. &nbsp;Istakao je da ne želi da komenatriše, ali i napomenuo da dio Savjeta i dio zaposlenih, koji su bili dio prošlog menadžmenta podnose prijave. &nbsp; -Mi odgovaramo, u skladu sa tim prijavama i u skladu sa zakonom. I to je jedini komentar koji imamo. Bez reprekusija, bez ikakvog pritiska prema njima, bez želje da se nešto svetimo, svako ima pravo da iznese svoje sumnje za bilo koju stvar i mi smo tu da odgovorimo, odnosno da učinimo sve transparentnim i javnim - kazao je Drakić . Na ponovljeno pitanje što su službenici SPO izuzeli od dokumentacije Drakić je rekao da je ,,ovo jedino što može reći”. &nbsp; RAZLIČITI ARŠINI Za razliku od akcije tokom hapšenja direktorice Agencije za sprječavanje korupcije Jelene Perović, kada je angažovano više od dvadeset policajaca sa fantomkama i dugim cijevima, ovog puta potraga za dokumentacijom sprovedena je diskretno, bez spektakularnih objava za medije. &nbsp;&nbsp; &nbsp;Inače, Upravni sud &nbsp;je 16. maja poništio odluku Savjeta ASK-a kojom je Jelena Perović razriješena sa mjesta direktorice, a ta presuda objavljena je na sajtu ovoga suda 30. maja. ASK-u je naloženo da u ponovnom postupku donese novu, zakonitu odluku. &nbsp; &nbsp;Savjet je, međutim, smislio način kako da se riješe nevolje u koju su upali nezakonitim odlukama, pa su odlučili da sačekaju da Perović istekne mandat 24. jula i samim tim, kako oni smatraju, više ne moraju da brinu o presudi Upravnog suda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250731190712_1f3f8bf2a0ea886a6f907f14bfb11c4a7aaebb0a60c5f6e8ebfce9068ecc2ea5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250731190712_1f3f8bf2a0ea886a6f907f14bfb11c4a7aaebb0a60c5f6e8ebfce9068ecc2ea5" data-rendition-name="original" width="1024" height="683" loading="lazy" alt="ZAKAŠNJELA SATISFAKCIJA: Jelena Perović"> <figcaption>ZAKAŠNJELA SATISFAKCIJA: Jelena Perović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  SATISFAKCIJA ZA JELENU PEROVIĆ &nbsp;- Odluka Savjeta ASK-a je potvrdila da je moja funkcija direktorice trajala do formalnog isteka petogodinjeg mandata, odnosno 24. jula. Upravni sud je poništio njihovu odluku o mom razrješenju kao nezakonitu, a samim tim prema Zakonu o upravnom sporu i Zakonu o upravnom postupku, koji propisuju pravne poslijedice poništene odluke, stanje se vraća u vrijeme prije donijete nezakonite odluke. Izvrtanje činjenica od predsjednika i dijela članova Savjeta je poslužilo svrsi - obmana javnosti zarad sada već ogoljenih političkih interesa, uklanjanje neistomišljenika, kako bi ASK u daljem radu prikrivao koruptivne radnje pojedinih javnih funkcionera i korupciju u javnim preduzećima – kategorična je Perović u nedavnoj izjavi za Portal ETV. Jelena Perović žrtva je brutalne odmazde proruskih i prosrpskih crnogorskih vlasti čiji je jedan od prioriteta još od njihove prve vlade nakon izbora 2020. godine bilo ne samo njeno uklanjanje iz Agencije, već i hapšenje. &nbsp; ULOGA SPECIJALNOG TUŽILAŠTVA &nbsp; Ideju je u djelo sprovelo Specijalno državno tužilaštvo ma čijem je čelu Vladimir Novović, a čija je supruga Lidija Novović preko Nevladine organizacije MANS godinama gonila Perović. Specijalno tužilaštvo nalog za njeno hapšenje izdalo je 17. aprila prošle godine, kada su u spektakularnoj akciji maskirani specijalci, sa dugim cijevima upali u ASK i sa lisicima na rukama izveli Perović. Tokom ove skandalozne akcije inspektori su u njenom porodičnom stanu maltretirali i njeno maloljetno dijete. Dva dana kasnije ona je puštena na slobodu, pošto je sud odbio zahtjev Specijalnog tužilaštva da joj se odredi pritvor. U novembru prošle godine protiv Perović je podignuta optužnica. Sudski postupak je u toku. Do koje granice doseže beskrupuloznost i bahatost i crnogorskih vlasti i njihovog glavnog specijalnog tužioca razobličio je upravo slučaj Jelene Perović - njen predmet u slučaju tužbe za nezakonito razrješenje svojevremeno dopao je u ruke Novovićeve supruge Lidije Novović, sutkinje Upravnog suda. Ipak, reagovao je predsjednik ovog suda Miodrag Pešić koji je usvojio zahtjev zastupnika Perović, advokata Nikole Martinovića za izuzeće Novović, koja je 10. oktobra ,,skinuta sa slučaja“. &nbsp;

SPO ušao u ASK, provjeravaju dokumentaciju o odlukama Drakića i Savjeta Agencije

Crnogorske vlasti raspisale su nacionalu i međunarodnu potjernicu za lažnim američkim diplomatom Stevanom Simijanovićem, optuženim za flasifikovanje isprava, i to nakon dvije godine i devet mjeseci od podizanje optužnog prijedloga i čak četiri godine i pet mjeseci nakon što je on februara 2021. uhapšen u Nikšiću a potom nesmetano napustio Crnu Goru preko Graničnog prelaza Dobrakova - potvrđeno je Portal ETV iz Osnovnog suda u Nikšiću. - Uprava policije obavijestila je postupajućeg sudiju da je raspisala nacionalnu i međunarodnu potjernicu za okrivljenim Stevanom Simijanovićem, pri čemu sud ukazuje da se protiv okrivljenog vodi postupak za krivično djelo falsifikovanje isprave iz člana 412 stav 2 u vezi stava 1 Krivičnog zakonika Crne Gore – navodi se u odgovorima predsjednice Osnovnog suda Sanje Nikić dostavljenim Portalu ETV. Iz suda ukazuju da je rješenjem Osnovnog suda od 24. juna usvoje prijedlod Osnovnog državnog tužilašta da se optuženom sudi u odsustvu. Na pitanja Portala ETV, da li nam mogu saopštiti da li je održano ročište 16. jula saopšteno nam je da jeste da je prisustvovao tužilac i branilac Simijanovića po službenoj dužnosti i da su predstavljeni materijalni dokazi. - Kako nije bilo saglasnosti stranaka da se pročitaju iskazi službenika Uprave policije saslušanih u prethodnom postupku, sud je donio rješenje da će se naredno ročište glavnog pretresa održati 29. septembra – navodi se u odgovorima predsjednice Osnovnog suda u Nikić. Podsjećamo, Simijanović je, nakon političkih promjena 2020. godine, u Crnoj Gori napravio čvrste konekcije sa liderom URE Dritanom Abazovićem, tadašnjim potpredsjednikom Vlade, ali i sa kontroverznim biznismenom Miodragom Dakom Davidovićem. Osim ovih veza, lažni američki doiplomata je u Ministarstvu odbrane kojim je rukovodila Olivera Injac pregovarao o uvozu oružja jedne američke kompanije na čijem su čelu Rusi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250730110756_f2c492b36657c3c5f99d3475d85904f1f24a8fc3d61fa9c6aa033fcfc7e21410.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250730110756_f2c492b36657c3c5f99d3475d85904f1f24a8fc3d61fa9c6aa033fcfc7e21410" data-rendition-name="original" width="900" height="586" loading="lazy" alt="Miodrag Daka Davidović"> <figcaption>Miodrag Daka Davidović(Photo: NP)</figcaption> </figure>  Boravak Simijanovića i srpske „zavetnice“ Olge Havrilov u Podgorici, u hotelu Ambasador, plaćala je URA. On je uhapšen odmah nakon sastanka sa Davidovićem koji je održan u sjedištu kompanije Neksan, a tada je kod njega pronađen lažni diplomatski pasoš SAD. Tokom boravka u Crnoj Gori Simijanović je, prema Skaj komunikacijama koje je objavio portal Librtas u junu prošle godine, dogovarao i poslove šverca cigareta. Njegov zadatak je bio da nagovori Davidovića da što prije uđu u lanac krijumčarenja cigareta, a ako mu to ne uspije, da ga „pritisne“ preko Abazovića. U skaj komunikacija osim Abazovića koji ima nadimak ,,Kudravi“ „Maradona“, pominje i Daka Davidović pod kodnim imenom, Vampir“. Nakon objave transripata, uhapšen je Ilija Vasović nekadašnji šef kriminalističke policije u Baru. Protiv njega je podignuta optužnica i u toku je postupak i on je kategorično negirao navode optužnice. Ostali akteri i njihove uloge za sada nijesu bili „interesantne“ Specijalnom državnom tužilaštvu ali su nakon podizanja optužnice protiv Vasovića saopštili da nastavljaju istragu i da njegovom procesuiranjem nije stavljena tačka na taj slučaj.

Raspisana nacionalna i međunarodna potjernica za Simijanovićem

Prema najnovijim istraživanjima agencije IPSOS, koja je analizirao Portal ETV, povjerenje građana u premijera Milojka Spajića drastično je opalo – sa 14 odsto u februaru na svega 10 odsto u julu.
Ovaj pad dolazi u trenutku kada sve više građana i medija ističe da Spajić ne ispunjava svoja politička obećanja. Njegove ranije izjave o projektima, investicijama i rješenjima – koje je obećavao gotovo u svakom obraćanju – sve češće se na društvenim mrežama dijele kao primjer nerealizovanih planova. Na Spajićev sve gori rejting sigurno utiče i stanje u državi i to što aktuelna vlast žmuri na nagomilane problema građana.
Iako je formalno “najpouzdaniji” političar, Spajiću danas vjeruje tek 10 odsto ispitanika. Zabrinjavajuće je da čak 33 odsto građana ne vjeruje nijednom političaru, dok 16 odsto ne zna kome da vjeruje.
Drugo mjesto po povjerenju zauzeo je bivši predsjednik države Milo Đukanović sa 6 odsto. Na trećem mjestu po povjerenju, sa po 5 odsto nalaze se Dritan Abazović, Milan Knežević i predsjednik države Jakov Milatović.
Poređenja radi, u februaru je Spajić uživao povjerenje 14 odsto građana, a iza njega su tada bili Đukanović (6,1%), Abazović i Knežević, dok je Milatović bio na petom mjestu.
Građani očigledno sve jasnije prepoznaju raskorak između političkih obećanja i stvarnosti. Povjerenje nestaje, a prazne riječi više ne prolaze.

Tag: dijana-milosevic