Ministarstvo: Digitalni linč i zloupotreba intimnog sadržaja su rodno zasnovano nasilje
Odjeljenje za poslove rodne ravnopravnosti u okviru Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava saopštilo je da sa posebnom zabrinutošću prati javne reakcije i sadržaje na društvenim mrežama povodom slučaja koji ukazuje na različite oblike rodno zasnovanog nasilja, uključujući seksualno uznemiravanje, ucjenjivanje, neovlašćeno snimanje, kao i objavljivanje i širenje intimnog sadržaja bez pristanka, čime se nasilje prenosi i u savremene oblike – digitalno nasilje.
Iz Ministarstva naglašavaju da je seksualni čin privatna stvar i da ne može biti povod niti dokaz za javno sramoćenje, omalovažavanje ili linč.
– Ovakav napad na ženu nije samo napad na njeno dostojanstvo, već i napad na moral društva. Društvo koje normalizuje ponižavanje žena kroz njihovu privatnost gubi temeljne vrijednosti jednakosti, slobode i ljudskog dostojanstva – navodi se u saopštenju.
Posebno se ukazuje na zabrinjavajući porast mizoginog govora, seksualizovanih uvreda i ciljano targetiranje žena koje su obavljale javne funkcije, što, kako se ističe, ima za cilj zastrašivanje i ućutkivanje žena u javnom prostoru.
Odjeljenje podsjeća da nasilje nad ženama ne podrazumijeva isključivo fizičko nasilje, već obuhvata i psihičko nasilje, prijetnje, seksualno uznemiravanje, uhođenje, ucjenjivanje, ekonomsku kontrolu, kao i digitalno nasilje – uključujući neovlašćeno objavljivanje, slanje ili dijeljenje intimnih snimaka i fotografija, internet uznemiravanje i kampanje javnog ponižavanja.
– Sloboda izražavanja ne uključuje pravo na govor mržnje, pozive na linč, ponižavanje niti opravdavanje nezakonitih radnji – poručuju iz Ministarstva, uz napomenu da zloupotreba intimnog sadržaja bez pristanka predstavlja ozbiljan napad na privatnost, bezbjednost i dostojanstvo žene i može povlačiti krivičnu i prekršajnu odgovornost, uključujući i za one koji takav sadržaj dalje šire.
U saopštenju se podsjeća da sve službenice i službenici javne uprave, posebno nositeljke i nosioci visokih funkcija, imaju obavezu postupanja u skladu sa etičkim kodeksom i standardima javne odgovornosti, te se ostavka u tom kontekstu prepoznaje kao čin odgovornosti i očuvanja integriteta institucije.
Istovremeno se naglašava da ostavka ili povlačenje sa javne funkcije ne može i ne smije biti tumačeno kao priznanje krivice, niti kao odricanje od prava na zaštitu, jer pravo na sigurnost, privatnost i dostojanstvo pripada svakoj osobi, bez obzira na njen status.
Odjeljenje podsjeća i da je Nacrt zakona o rodnoj ravnopravnosti, koji je trenutno na javnoj raspravi, usmjeren na jačanje normativnog okvira za prevenciju i suzbijanje diskriminacije po osnovu pola i roda, uključujući rodno zasnovano uznemiravanje, govor mržnje i mizoginiju u javnom i onlajn prostoru, dok se neovlašćeno snimanje i širenje intimnog sadržaja bez pristanka sankcioniše u skladu sa krivičnim zakonodavstvom.
Na kraju, iz Odjeljenja za poslove rodne ravnopravnosti pozvali su medije i javne funkcionerke i funkcionere da jasno osude nasilje, a građanke i građane da se uzdrže od širenja spornih sadržaja i senzacionalizma, te da javni govor usklade sa zakonom i osnovnim standardima ljudskih prava.
– Ostajemo pri stavu nulte tolerancije prema rodno zasnovanom nasilju, digitalnom nasilju, ucjenjivanju i govoru mržnje. Zaštita ljudskih prava i jednak pristup pravdi obaveza su države i svih društvenih aktera – zaključuje se u saopštenju.