<p>Ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka uputio je pismo namjere direktorici Agencije za temeljna prava Evropske unije (FRA) Sirpi Rautio u kojem je izrazio namjeru Vlade da pokrene proces pristupanja Crne Gore toj agenciji, u svojstvu posmatrača.</p>
<p>Iz Ministarstva ljudskih i manjinskih prava su saopštili da je Vlada usvojila inicijativu i zadužila Đeku da preduzme naredne korake u proceduri pristupanja Crne Gore Agenciji.</p>
<p>U saopštenju se navodi da je prilikom sjednice Zajedničkog konsultativnog odbora (ZKO) između Evropske unije (EU) i Crne Gore, održane u Briselu u novembru, naglašeno da je važno da se Crna Gora kao predvodnica u pregovorima o članstvu pridruži Agenciji u svojstvu posmatrača.</p>
<p>- Cilj predloga je da se nikad potrebnijom ranom integracijom u ovaj EU mehanizam za praćenje prakse uživanja i zaštite temeljnih prava potvrdi posvećenost Crne Gore u oblasti ljudskih prava i vladavine prava, što je od velikog značaja za konsolidaciju dosadašnjih rezultata i dalji napredak na evropskom putu - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Ističe se da bi dobijanje statusa posmatrača u FRA bilo značajno za dalji integracioni put Crne Gore u EU.</p>
<p>- Doprinijelo bi daljem promovisanju i zaštiti ljudskih prava u našoj državi, kao i nastavku usklađivanja sa standardima i praksama EU u ovoj oblasti - dodaje se u saopštenju.</p>
<p>Iz Ministarstva su rekli da Crna Gora prepoznaje Agenciju za temeljna prava kao nezavisan centar referentnosti i izvrsnosti za promovisanje i zaštitu ljudskih prava u EU i šire.</p>
<p>Prema njihovim riječima, Agencija ima važnu ulogu u promovisanju dijaloga i saradnje među različitim akterima u oblasti ljudskih prava, uključujući zemlje članice EU, evropske institucije, organizacije civilnog društva i međunarodne organizacije.</p>
<p>- Dobijanje statusa posmatrača bi Crnoj Gori omogućilo aktivno praćenje svih ovih procesa, i dalo dodatni impuls za dalje sprovođenje reformi u skladu sa EU standardima - ističe se u saopštenju.</p>
<p>U saopštenju se navodi da je ovogodišnji Izvještaj o ispunjenosti privremenih mjerila i završna mjerila za dva najvažnija pregovaračka poglavlja, 23 – Pravosuđe i temeljna prava i 24 -Pravda, sloboda i bezbjednost, potvrdio lidersku poziciju Crne Gore u regionu kada je riječ o procesu pristupanja EU.</p>
<p>- Vladavina prava je naš ključni prioritet uz snažni institucionalni sistem koji garantuje zaštitu temeljnih prava svih naših građanki i građana i pristupa pravdi uz poštovanje najviših standarda - rekli su iz Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.</p>
<p>Iz tog resora su kazali da su snažno posvećeni svim aspektima zaštite ljudskih prava.</p>
<p>- Usklađivanje zakonodavnog i strateškog okvira sa evropskim standardima i EU acquis-em u oblasti borbe protiv diskriminacije, rodne ravnopravnosti, zaštite prava nacionalnih manjina, zaštite osoba sa invaliditetom, LGBTIQ lica, kao i njegova puna implementacija su od suštinske važnosti - naglašeno je u saopštenju.</p>
<p>Iz Ministarstva su rekli da bi se dobijanjem statusa posmatrača pristupilo stručnim kapacitetima Agencije, a dalja saradnja bi svakako doprinijela unapređenju državnih kapaciteta u cilju jačanja postojećih standarda u skladu sa normama EU i Poveljom EU o temeljnim pravima.</p>
<p>- Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava sprovešće potrebnu proceduru za pristupanje Crne Gore Upravnom odboru Agencije EU za temeljna prava u svojstvu posmatrača i time napraviti još jedan važan korak za Crnu Goru ka članstvu u EU - zaključili su u resoru Fatmira Đeke.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Sprovešće proceduru za pristupanje Crne Gore Agenciji EU za temeljna prava

<p>Direktorat za zaštitu i unapređenje ljudskih prava, u ime Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, naravno, intenzivno radi na četiri, izuzetno važna zakona, koji se bave dominantno antidiskriminacionim politikama i zaštiti ljudskih prava - &nbsp;kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, predstavnica Ministarstva ljudskih i manjinskih prava Mirjana Pajković.</p>
<p>To su, kaže, Zakon o prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja, Zakon o Zaštitniku ljudskih prava i sloboda, Zakon o zabrani diskriminacije i Zaštiti jednakosti i usklađivanje Zakona o istopolnom partnerstvu sa ostalim zakonima koji su u primjeni u Crnoj Gori.</p>
<p>Dan ljudskih prava je važno obilježavati, ali isto tako, ističe ona, važno je na ljudskim pravima raditi, kako kaže, svakog dana.</p>
<p>- Današnji dan je jedna svojevrsna prilika da i mi izvijestimo &nbsp;o dosadašnjem postignućima, da izvijestimo o budućim planovima, i da mapiramo izazove sa kojima se susrećemo u radu - rekla je Pajković.</p>
<p>Ministarstvo manjinskih i ljudskih prava Dan ljudskih prava obilježava radno, poručuje Pajković, i sa velikim intenzitetom rada, dodaje ona, na zakonodavnom okviru.</p>
<p>- Sve svoje resurse smo usmjerili na zakonodavni okvir, jer smatramo da je to najbolji odgovor države na važnost ljudskih prava, kako ih poštuje, štiti i unapređuje - poručila je Pajković.</p>
<p>Stopa poštovanja ljudskih prava ide u progresivnom smjeru, smatra Pajković, iako je bilo trendova, kako kaže, vraćanja unazad.</p>
<p>- Svako vrijeme nosi izazove sa kojima je potrebno se suočiti brzo i pravovremeno, ali mogla bih da kažem da zaista težimo tim međunarodnim standardima, da je to neki realan cilj, cilj koji nam je blizu, i da, zaista, sve ono što radimo na polju zaštite i unapređenja ljudskih prava, nas čini relevantnim partnerima međunarodnih adresa, i relevantnim saradnicima. Želim da vjerujem da mi možemo biti i od pomoći drugima, da i oni sami u nama vide partnere da prevaziđu neke svoje izazove, sa kojima se susreću - istakla je Pajković.</p>
<p>Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava radi progresivne i inovativne stvari, podsjeća Pajković, i to je razlog zašto se često susreću, kako kaže, sa nerazumijevanjem i neprihvatanjem.</p>
<p>- Susrećemo se sa izazovima u našem radu, i odgovaramo na pravi način, činjenicama, argumentovano i stručno, i vjerujemo u svoje rezultate - naglasila je Pajković.</p>
<p>Politike Ministarstva su antidiskriminacione, objašnjava Pajović, i politike jednakosti, te se u svom radu zalažu, ističe ona, da Crna Gora bude društvo u kome svaki pojedinac ima osnove da izrazi svoj pun potencijal, kako navodi, u okviru vladavine prava.</p>
<p>- Vrlo vodimo računa upravo o tim ranjivim kategorijama društva, bilo da se to odnosi na položaj žena, položaj lica sa invaliditetom, položaj romske populacije, LGBT populacije, &nbsp;ili manjinskih naroda. U svakom slučaju vodimo računa o tim višestrukim elementima diskriminacije, jer određene kategorije društva se, nažalost, susreću i sa tom višestrukom &nbsp;diskriminacijom - rekla je Pajković.</p>
<p>Romska i egipćanska populacija imaju probleme, objašnjava Pajković, po pitanju ekonomske diskriminacije, naglašava ona, &nbsp;kao i diskriminacije po pitanju obrazovanja, a nerijetko se prepliće i, kako navodi, višestruka diskriminacija.</p>
<p>- Kod lica sa invaliditetom posebno su ugrožene kategorije žena i djevojčica, one su posebno prepoznate u toj oblasti. LGBT populacija je susreće sa jednim bučnim dijelom populacije, koji imaju nerazumijevanje i neprihvatanje, i ja smatram da to nije veliki broj ljudi, ali postoje neki stereotipi koji su vrlo glasni. Različiti su izazovi u odnosu na različite kategorije. Rodna ravnopravnost je jedan veliki izazov, koji mijenja svoje oblike. Trudimo se da obuhvatimo sve oblasti društva i damo konkretne odgovore - istakla je Pajković.</p>
<p>Suzbijanje netolerancije i govora mržnje, kako u javnom tako i u online prostoru, podsjeća Pajković, je zadatak Ministarstva za manjinska i ljudska prava, s posebnim akcentom, kako navodi, na Zakon o zabrani diskriminacije i zaštiti jednakosti.</p>
<p>- Zakon o zabrani i zaštiti jednakosti u svojim normama predviđa kao nedozvoljeno, kažnjivo i ponašanje koje treba sankcionisati upravo u dijelu govora mržnje - naglasila je Pajković.</p>
<p>Planovi Ministarstva manjinskih i ljudskih prava su veliki i ambiciozni, objašnjava Pajković, a u isto vrijeme su, kako navodi, jako realni.</p>
<p>- S ponosom mogu da kažem da Direktorat za zaštitu i unapređenje ljudskih prava, u ime Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, naravno, intenzivno radi na četiri, izuzetno važna zakona, koji se bave dominantno antidiskriminacionim politikama i zaštiti ljudskih prava. To je Zakon o prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja, Zakon o Zaštitniku ljudskih prava i sloboda, Zakon o zabrani diskriminacije i Zaštiti jednakosti i usklađivanje Zakona o istopolnom partnerstvu sa ostalim zakonima koji su u primjeni u Crnoj Gori - zaključila je Pajković.</p>
<p><b>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</b></p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Ddf1NZWk72ik&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pajković: Važno je svakoga dana raditi na ljudskim pravima

<p>Pravo na pravično suđenje jedno je od osnovnih ljudskih prava. Jedino su sudovi i sudije nadležni da određena lica oglašavaju krivim.</p>
<p>&nbsp;To je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E kazala direktorica Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava Mirjana Pajković.</p>
<p>Kada je riječ o iznošenju stavova, ona upozorava da bi trebalo voditi računa da budu u duhu pozitivnih principa demokratije i praksi poštovanja ljudskih prava. Nosioci javnih funkcija dužni su, napominje ona, da se suzdržavaju bilo kakvog ponašanja koje može otežavati postupak i rad nadležnih institucija, kao i položaj lica u postupku.</p>
<p>Iz ugla poštovanja ljudskih prava, podjseća Pajković, pretpostavka nevinosti jedno je od osnovnih prava, kojim se obezbjeđuje pravo na pravično suđenje.</p>
<p>- Pravo na pravično suđenje jeste jedno od osnovnih ljudskih prava, koje se štiti kako Ustavom tako i međunarodnim konvencijama i deklaracijama. Mislim da je ispravno, i da će se i većina građana složitit sa mnom, da je u redu kreirati mišljenje na osnovu zvaničnih stavova institucija, koji su nadležni za donošenje odluka, u konkretnim slučajevima. Prije svega mislim na sudove i tužilaštva. Jedino su sudovi i sudije nadležni da određena lica oglašavaju krivim. Imajući u vidu da tužilaštvo vodi postupke na osnovu sumnji, i na osnovu onoga što oni čine nama dostupnim, mislim da je ispravno kreirati stavove na osnovu toga - kaže Pajković.</p>
<p>Smatra da je važno, kako kaže, na koji način se ti stavovi iznose. Pajković navodi da se Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava, pored ostalog, bavi antidiskriminacionim politikama.</p>
<p>- Pomenula bih Zakon o zaštiti diskriminacije i zabrani jednakosti, koji kao diskriminaciju, pored ostalog, i propisuje da je to upotreba određene terminologije, određenih riječi, određenog rječnika, u stilu stigmatizacije, u cilju ocrnjivanja i eventualnog dovođenja u nepovoljni položaj određenog lica. Kada govorimo o diskriminaciji, pored samog povrijeđenog dobra, lica prema kome se ta diskriminacija odnosi, ona može biti i šireg karaktera. Dakle, može uticati i na druga lica koja su indirektno diskriminisana, odnosno, koja trpe posljedice diskriminacije, samo zbog toga što su na neki način povezana sa osobom koja je predmet govora mržnje, stigme ili diskriminacije - navela je Pajković.</p>
<p>Kada je riječ o iznošenju stavova, napominje Pajković, treba voditi računa da budu u duhu pozitivnih principa demokratije i pozitivnih praksi poštovanja ljudskih prava. Podsjeća da postoji zakonska regulativa koja propisuje da su nosioci javnih funkcija dužni da se suzdržavaju bilo kakvog ponašanja koje može otežavati postupak i rad nadležnih institucija i položaj lica u postupku.</p>
<p>- Dosta obraćamo pažnju na slobodu govora, koja ne treba da se suzbija. Kritička misao treba da bude ohrabrena, jer kritika može da bude sa pozitivnom namjenom, kako bi se ispravila pogrešna ponašanja. Ali, veoma je važno da se napravi linija između slobode govora i govora mržnje - naglasila je Pajković.</p>
<p>Podsjeća da javni funkcioneri uživaju imunitet i ne mogu biti pozvani na odgovornost zbog javno izgovorene riječ. Napominje da to ne treba zloupotrebljavati.</p>
<p>- Vrlo je važno da, ukoliko nema krivične i materijalne odgovornosti, sve ono što javno izgovorimo, a naročito nosioci javnih funkcija, ima posebnu težinu, samim tim posebnu odgovornost na sliku društva u kojem živimo” - poručila je Pajković.</p>
<p>Komentarišući prijedlog Zakona o izmjenama zakonika o krivičnom postupku, čijim usvajanjem bi se pomjerila granica pritvora sa tri na pet godina, pez prava žalbe, Pajković kaže da kada se unapređuje zakonodavni okvir ne treba da izostane međuresorna saradnja. Vjeruje da će pravosudni organi imati priliku da iznesu svoje stavove i mišljenja.</p>
<p>- Sve što radimo, radimo da bude u saglasju sa standardima Evropske unije, sa međunarodnim standardima, u saglasju sa poštovanjem ljudskih prava. Za sve važne akte infofmišemo i tražimo mišljenje Evropske komisije. Sigurna sam da će i u ovom slučaju biti tako. Iskreno, kada se donose neke važne odluke za društvo, nemoguće ih je posmatrati samo iz jednog, uskog ugla. Primjera radi, ako biste mene, iz krajnje ljudskog ugla pitali, rekla bih da je pritvor jedna krajnja i ekstremna mjera, koja se primjenjuje samo u izuzetnim okolnostima. Ali, sve odluke koje se donose moraju se gledati na nivou generalnog zakonodavnog okvira. Ne možemo gledati da zaštitimo samo jednu stranu, jednu grupu, jedno pravo, već moramo štititi i pravni sistem, i vladavinu prava, i bezbjednost društva, i ljudska prava, ili eventualno zdravlje - kaže Pajković.</p>
<p>Odgovarajući na pitanje da li će Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava imati zvaničan stav u vezi sa prijedlogom Zakona o izmjenama zakonika o krivičnom postupku, Pajković kaže da će iz te institucije imati konkretan odgovor, u skladu sa sa konvecijskim pravima i deklaracijama o zaštiti ljudskih prava.</p>
<p>Govoreći o tome koliko se u Crnoj Gori poštuju ljudska prava kada je riječ o policijskim, tužilačkim i sudskim aktivnostima, spektakularnim hapšenjima uz medije, Pajković navodi da posljedice mogu biti velike, ukoliko postoje nehumana, nečovječna postupanja i elementi torture.</p>
<p>- Posljedice su i pred zadovoljenjem pravde, kao i kasnije u naknadama štete, što bi u konačnom iziskivalo velike troškove državi i pravnu nesigurnost. Ako imamo u vidu kolike su posljedice zbog nepoštovanja ljudskih prava od strane policije ili tužilaštva, mislim da nema dileme da država ne može imati nikakav interes od pogrešnih postupanja. Što se tiče samog postupka hapšenja, odnosno obezbjeviđanja da neko osumnjičeno lice pristupi nadležnim organima, mišljenja sam da se organi policije apsolutno rukovode time da postupak sporovedu na zadovoljavajući način, u skladu sa njihovim procedurama - navela je Pajković.</p>
<p>Kakav će to način biti, dodaje, umnoge zavisi od ličnosti koja je osumnjičena, koja treba da se sprovede, kao i od težine krivičnog djela, interesa i interesovanja javnosti za same procedure.</p>
<p>- Vjerujem da se u postupanju vode tim principima. A, ako imamo u vidu da, ako se ne varam, trenutno u policiji nedostaje više od hiljadu službenika, mislim da nema apsolutno ni prostora, ni energije za bilo kakvom senzacijom i da, možda, neki od tih postupaka učine više atraktivnim, nego što je sama suština i namjera - zaključila je Pajković.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DgaIraguuxY0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pajković: Jedino su sudovi nadležni da nekog proglase krivim

<p>Demokratski pricipi i vladavina prava su ključni faktori razvoja svakog društva koje se temelji na poštovanju ljudskih prava i sloboda, poručeno je sa sastanka ministra <b>Fatmira Đeke</b> i britanske ambasadorke u Crnoj Gori <b>Don Meken.</b></p>
<p>Đeka je razgovarao sa britanskom ambasadorkom o stanju ljudskih prava u Crnoj Gori i aktivnostima koje resorno ministarstvo sprovodi u cilju unapređenja istog.</p>
<p>On je ambasadorku Meken upoznao sa setom zakonskih propisa na čijoj pripremi Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava posvećeno radi, te strategijama koje sprovodi. Ministar se zahvalio na dugogodišnjoj podršci britanske ambasade realizaciji nacionalnih politika iz oblasti zaštite i unapređenja ljudskih prava i sloboda.</p>
<p>Đeka je istakao da u radu visoko cijeni kvalitet i kontinuitet saradnje sa svim relevantnim akterima na sprovođenju zajedničkih politika. U tom kontekstu, ministar je posebno istakao saradnju sa civilnim sektorom.&nbsp;</p>
<p>- Nevladine organizacije učestvuju u kreiranju i sprovođenju naših strateških i normativnih dokumenata, rekao je ministar i dodao da je Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava ove godine opredijelilo 2.690.000 eura za finansiranje projekata nevladinih organizacija u šest oblasti od prioriteta - zaštite od diskriminacije lica sa invaliditetom, unapređenja rodne ravnopravnosti, socijalne inkluzije Roma i Egipćana, zaštite manjinskih naroda, unapređenje kvaliteta života LGBTI osoba, te interkulturalizma - saopšteno je iz tog resora.</p>
<p>Ambasadorka Meken je izjavila da će Ujedinjeno Kraljevstvo nastaviti da podržava Crnu Goru u njenim reformama. Ona je izrazila interesovanje u vezi sa izazovima sa kojima se Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava suočava u realizaciji strateških politika koje sprovodi.</p>
<p>- Britanska ambasada pruža podršku postizanju rodne ravnopravnosti u Crnoj Gori jer pitanje ostvarivanja jednakih mogućnosti za muškarce i žene jedno je od prioriteta demokratskih društava - smatra Meken.&nbsp;</p>
<p>Ona je izrazila posebno interesovanje u vezi sa aktivnostima koje resorno Ministarstvo sprovodi u oblasti unapređenja ljudskih prava i sloboda LGBTI populacije, kao i podršku usvajanju zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja.&nbsp;</p>
<p>Ambasadorka Meken je poručila da je ključno da svi akteri koji rade na unapređenju i sprovođenju politika iz oblasti ljudskih prava rade sinhronizovano, zajedničkim snagama, kao i važnost bliske saradnje sa nevladinim organizacijama.</p>

1250x600

1084x550

Đeka-Meken: Demokratski principi i vladavina prava ključni faktori razvoja svakog društva

<p>Crna Gora nastavlja da jača svoj zakonodavni i strateški okvir na planu zaštite i unapređenja ljudskih prava LGBTI osoba, istakao je ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka na sastanku sa ambasadorom Njemačke u Crnoj Gori <b>Peterom Feltenom</b>.</p>
<p>LGBTI zajednica je jedna od tri najranjivije kategorije u crnogorskom društvu i prvi korak ka unapređenju položaja i ove zajednice je svakako zaštita njihovih osnovnih ljudskih prava. Ministar je zahvalio na podršci ambasadoru Feltenu, posebno u dijelu saradnje na jačanju svijesti šire stručne i opšte javnosti o važnosti poštovanja prava svih bez izuzetka.</p>
<p>On je istakao da posebno cijeni konstruktivne predloge zemalja koje imaju više iskustva i rezultata u ovoj oblasti. Ministar je zahvalio na podršci koju je Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava dobilo od strane Ambasade Njemačke i Njemačke fondacije za međunarodnu i pravnu saradnju u organizaciji okruglog stola na temu Nacrta zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja održane u septembru, u Podgorici.</p>
<p>Ovaj događaj je bio odlična prilika za razmjenu stručnih mišljenja predstavnika/ca institucija, civilnog sektora i predstavnika/ca međunarodne zajednice koji su uzeli aktivno učešće i dali konkretne i veoma konstruktivne sugestije u cilju unapređenja teksta Nacrta zakona.</p>
<p>- Namjera predlagača ovog zakononskog propisa je da se dobije zakonsko rješenje koje će na anjbolji način zaštiti pravo na privatnost, samoodređenje, dostojanstven život, pravnu sigurnost i doprinijeti jačanju pravnog sistema države - kazali su iz Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.</p>
<p>Ambasador Felten je kazao da Njemačka do kraja godine predsjedava Koalicijom za jednaka prava i da nastoji da nastoje da podrže raelizaciju svih politika koje unaprijeđuju ljudska prava.</p>
<p>On je izrazio zadovoljstvo zbog veoma uspješno realizovanog događaja u okviru mjeseca Prajda, te da je pitanje prava na samoodređenje potrebno regulisati na najbolji način u skladu sa univerzalnim vrijednostima poštovanja ljudskih prava.</p>
<p>- Podrška Njemačke neće izostati ni u procesu donošenja Zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja - poručeno je na sastanku.</p>
<p>Dr <b>Stefan Pürner</b> ispred Njemačke fondacije za međunarodnu i pravnu saradnju pohvalio je saradnju sa Ministarstvom ljudskih i manjinskih prava i dodao da očekuje jednako uspješan događaj u novembru kao nastavak saradnje.</p>
<p><b>Mirjana Pajković</b>, direktorica Direktoprata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda zahvalila je na podršci i saradnji koju je Minsitarstvo ljudskih i manjinskih prava ostvarilo sa Njemačkom fondacijom za međunarodnu i pravnu saradnju. Ona je navela da je mnogo toga pojašnjeno na Okruglom stolu i da su sada određeni predlozi jasniji široj stručnoj javnosti.</p>
<p>Osim što je zakon značajan za rješavanje veoma važnih pitanja koja se tiču rodnog identiteta, istim će Crna Gora dobiti priliku da pokaže svoj demokratski kapacitet u rangu sa zemljama sa značajno razvijenijim sistemima, poručeno je sa sastanka.</p>

Đeka sa Feltenom: Jačamo zakonodavni i strateški okvir u cilju zaštite i unapređenja prava LGBTI osoba

<p>Ministar ljudskih i manjinskih prava, <b>Fatmir Đeka</b>, danas je u ime Vlade Crne Gore potpisao Sporazum o učešću Crne Gore u Programu Evropske unije "Građani, jednakost, prava i vrijednosti (CERV)".</p>
<p>Kako je saopšteno iz tog resora, program “Građani, jednakost, prava i vrijednosti” pruža finansijsku podršku za promovisanje građanskog aktivizma, promovisanje jednakosti za sve i promovisanje prava i vrijednosti Evropske unije.</p>
<p>Opšti cilj Programa je zaštita i promocija prava i vrijednosti, sadržanih u ugovorima Evropske unije, Povelji o fundamentalnim pravima Evropske unije i primjenjivim međunarodnim konvencijama o ljudskim pravima, posebno kroz podršku organizacijama civilnog društva i drugim zainteresovanim stranama aktivnim na lokalnom, regionalnom, nacionalnom i transnacionalnom nivou.&nbsp;</p>
<p>- Podsticanje građanskog i demokratskog učešća, kako bi se održala i dalje razvijala otvorena, na pravima zasnovana, demokratska, ravnopravna i inkluzivna društva zasnovana na vladavini prava su takođe jedan od ciljeva programa - navedeno je u saopštenju Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.</p>
<p>Zajednički cilj potpisnica sporazuma je dalje razvijanje i jačanje uzajamnih odnosa, kao i saradnja u oblasti jednakosti, prava i rodne ravnopravnosti, demokratskog učešća građana/ki, borbe protiv rodno zasnovanog nasilja i svih oblika nasilja nad djecom mladima i drugim rizičnim grupama.</p>
<p>Zvanične informacije o programu, otvorenim pozivima i načinu prijave će, kako je najavljeno iz Đekinog resora, biti dostupne na sajtu Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.</p>
<p>- Isti će biti promovisan o čemu će zainteresovane strane i cijela javnost biti blagovremeno obavještena - poručili su iz Ministarstva.</p>

Finansijska podrška za promovisanje građanskog aktivizma

<p>Američki Predsjednik <b>Donald Tramp</b> raspoređuje 2.000 pripadnika Nacionalne garde Kalifornije u Los Anđeles, uprkos protivljenju guvernera <b>Gevina Njusoma</b>, nakon drugog dana sukoba između stotina demonstranata i saveznih imigracionih vlasti u opremi za razbijanje demonstracija.</p> <p>Sukobi su izbili u subotu u blizini prodavnice Home Depot u pretežno latinoameričkom gradu Paramount, južno od Los Anđelesa, gdje su se savezni agenti okupljali u kancelariji Sekretarijata za unutrašnju bezbjednost. Agenti su upotrijebili suzavac, šok bombe i gumene metke sa biberom, dok su demonstranti bacali kamenje i komade betona na vozila granične patrole. Dim se širio ulicama iz manjih gomila zapaljenog otpada.</p> <p>Tenzičnost je bila visoka nakon niza racija koje su prethodnog dana sprovele imigracione vlasti, uključujući i modne četvrti u LA-u i jednu prodavnicu Home Depota, dok je broj uhapšenih migranata u tom gradu tokom sedmice premašio 100. Jedan istaknuti sindikalni lider uhapšen je dok je protestovao, pod optužbom da je ometao rad policije.</p> <p>Bijela kuća je saopštila da će Tramp poslati Gardu da „adresira bezakonje koje je pušteno da metastazira“. Nije precizirano kada će trupe stići.</p> <p>Njusom, demokrata, napisao je na društvenoj mreži X da je to „namjerno zapaljivo i da će samo dodatno podići tenzije“. Kasnije je izjavio da savezna vlada „želi spektakl“ i apelovao na građane da ne nasijedaju i ne odgovore nasiljem.</p> <p>U znaku agresivnog pristupa administracije, ministar odbrane <b>Pit Hegset</b> zaprijetio je slanjem američke vojske.</p> <p>- Ako nasilje potraje, marinci iz baze Kamp Pendleton će takođe biti mobilisani – već su u visokom stepenu pripravnosti - rekao je Hegset na mreži X.</p> <p>Trampova naredba uslijedila je nakon sukoba u Paramountu i susjednom Komptonu, gdje je zapaljen jedan automobil. Protesti su se nastavili i uveče u Paramountu, gdje se nekoliko stotina demonstranata okupilo u blizini prodavnice krofni, dok su vlasti podigle bodljikavu žicu kako bi ih zadržale.</p> <p>Mase su se ponovo okupile i ispred saveznih zgrada u centru Los Anđelesa, uključujući i pritvorski centar, gdje je lokalna policija proglasila okupljanje nezakonitim i započela hapšenja.</p> <h2>Sukob u Paramountu</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250608080656_d28432a3910fa7c8430d80ac71059b97c66639940470428f2c8a5da90fcd3def.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250608080656_d28432a3910fa7c8430d80ac71059b97c66639940470428f2c8a5da90fcd3def" data-rendition-name="original" width="2880" height="1920" loading="lazy" alt="Pripadnici Granične patrole ispaljuju suzavac tokom demonstracija zbog desetina privedenih u akciji saveznih imigracionih vlasti  u Paramountu, Kalifornija, subota, 7. jun 2025."> <figcaption>Pripadnici Granične patrole ispaljuju suzavac tokom demonstracija zbog desetina privedenih u akciji saveznih imigracionih vlasti u Paramountu, Kalifornija, subota, 7. jun 2025. <span>(Photo: AP foto/Eric Thayer)</span></figcaption> </figure>  <p>Ranije u Paramountu, imigracioni agenti su se sukobili s demonstrantima na ulazu u poslovni kompleks, nasuprot zadnje strane prodavnice Home Depot. Demonstranti su palili vatromet, iznosili kolica na ulicu, razbijali betonske blokove i gađali kolonu vozila granične patrole dok su se udaljavala niz bulevar.</p> <p>Američki državni tužilac <b>Bil Esajli</b> rekao je da su federalni agenti u subotu izvršili dodatna hapšenja osoba s nalozima za deportaciju, ali da se nijedno nije dogodilo kod Home Depota. Sekretarijat za unutrašnju bezbjednost ima objekat pored te lokacije i agenti su se tamo pripremali za operaciju, kazao je Esajli za Fox11 Los Angeles. Nije naveo koliko je ljudi uhapšeno niti gdje tačno.</p> <p>Gradonačelnica Paramounta <b>Pegi Lemons</b> izjavila je više medijima da su se članovi zajednice okupili jer se boje aktivnosti imigracionih vlasti.</p> <p>- Kada se stvari rješavaju ovako kako su očigledno rješavane, ne čudi što haos slijedi - rekla je <b>Lemons</b>.</p> <p>Neki demonstranti su vrijeđali agente dok su snimali događaj mobilnim telefonima.</p> <p>- ICE napolje iz Paramounta. Vidimo vas onakvima kakvi jeste. Niste dobrodošli ovdje &nbsp;- vikala je jedna žena u megafon.&nbsp;</p> <p>Više od deset ljudi je uhapšeno i optuženo za ometanje rada imigracionih agenata, objavio je Esajli na X-u, uz imena i fotografije nekih uhapšenih. Nije naveo gdje su protestovali.</p> <h2>Tramp poziva Gardu</h2> <p>Tramp je federalizovao dio kalifornijske Nacionalne garde na osnovu tzv. nadležnosti prema članu 10, čime se lanac komandovanja prebacuje s guvernera na predsjednika, navodi kabinet Njusoma.</p> <p>Sekretarka za štampu Bijele kuće <b>Karolin Levit</b> saopštila je da je posao koji su obavljale imigracione vlasti u trenutku izbijanja protesta „od suštinske važnosti za zaustavljanje i preokretanje invazije ilegalnih kriminalaca u Sjedinjene Države“.&nbsp;</p> <p>Dodala je da su „nesposobni demokratski lideri Kalifornije potpuno napustili odgovornost da zaštite svoje građane“.</p> <p>Predsjednikova odluka uslijedila je ubrzo nakon što je na svojoj društvenoj mreži zaprijetio da će, ukoliko Njusom i gradonačelnica Los Anđelesa <b>Karen Bas</b> ne „odrade svoj posao“, „savezna vlada preuzeti stvar u svoje ruke i riješiti problem kako treba!!!“</p> <p>Tramp je potpisao naredbu neposredno prije odlaska na UFC borbu u Nju Džerziju, gdje je sjedio pored ringa sa bokserom <b>Majkom Tajsonom</b>.</p> <p>Njusom je u svom saopštenju istakao da lokalne vlasti „mogu u svakom trenutku da pristupe pomoći u sprovođenju zakona“ i da „trenutno ne postoji nijedna potreba koja nije ispunjena“.</p> <p>Kalifornijska saobraćajna policija je saopštila da je Njusom naredio raspoređivanje dodatnih službenika radi „održavanja javne bezbjednosti“.</p> <p>U 2020. godini, Tramp je tražio od guvernera više saveznih država da pošalju pripadnike Nacionalne garde u Vašington, radi suzbijanja protesta nakon ubistva <b>Džordža Flojda</b> od strane policije u Mineapolisu. Mnogi su pristali i poslali trupe.</p> <p>Tada je Tramp takođe prijetio da će aktivirati Zakon o pobuni – mjeru koja se rijetko koristi u savremenoj američkoj istoriji. Međutim, tadašnji ministar odbrane <b>Mark Esper</b> usprotivio se toj ideji, navodeći da se zakon treba primjenjivati „samo u najhitnijim i najtežim situacijama“.</p> <p>Tramp nije aktivirao zakon tokom svog prvog mandata, a nije to učinio ni ove subote, navode Levit i Njusom.</p> <h2>Hapšenja u Los Anđelesu</h2> <p>Protesti su počeli dan ranije u Los Anđelesu, nakon što su savezne vlasti u petak uhapsile 44 osobe zbog kršenja imigracionih zakona.</p> <p>Sekretarijat za unutrašnju bezbjednost kasnije je saopštio da su nedavne akcije ICE-a u Los Anđelesu rezultirale hapšenjem 118 migranata, uključujući pet osoba povezanih s kriminalnim organizacijama i osoba s prethodnim krivičnim dosijeima.</p> <p><b>Dejvid Huerta</b>, regionalni predsjednik Sindikata zaposlenih u javnim službama (SEIU), takođe je uhapšen u petak dok je protestovao. Ministarstvo pravde je potvrdilo da je u subotu bio zadržan u Metropolitanskom pritvorskom centru u Los Anđelesu, uoči zakazanog saslušanja u ponedjeljak.</p> <p>Vođa demokrata u Senatu, <b>Čak Šumer</b>, pozvao je na njegovo hitno puštanje, upozoravajući na „uznemirujući obrazac hapšenja i pritvaranja američkih građana zbog izražavanja slobodnog govora“.</p>

Tramp šalje Nacionalnu gardu u Los Anđeles uprkos protivljenju guvernera Njusoma

<p>Poslanik Socijaldemokrata <b>Boris Mugoša</b> kritikovao je premijera <b>Milojka Spajića</b> zbog, kako navodi, nedozvoljenog uplitanja u rad Tenderske komisije koja vodi postupak davanja koncesije za aerodrome. Mugoša smatra da Spajićevo javno pozivanje Komisije da „pažljivo razmotri ekspertske stavove Svjetske banke – IFC“ predstavlja politički pritisak na njenu samostalnost.</p>
<p>- Tendersku komisiju nije formirao premijer i on nema nadležnosti nad njom. Komisiju je formiralo Ministarstvo saobraćaja i ona podnosi izvještaj tom resoru, a ne Vladi. Ovakvo obraćanje premijera je svojevrsni pritisak na nezavisnost članova komisije - poručio je Mugoša.</p>
<p>On je reagovao i na navode da je Vlada odložila današnju sjednicu Tenderske komisije, koja je bila zakazana za 10 časova, te zadužila potpredsjednika Vlade i predsjednika Komisije <b>Nika Đeljošaja</b> da se sjednica ne održi dok se članovi Vlade ne upoznaju sa pismom Svjetske banke i dosadašnjim aktivnostima Komisije.</p>
<p>- Ako je tačna medijska informacija da je Vlada odložila sjednicu Tenderske komisije, to takođe predstavlja miješanje Vlade u nešto što nije njena nadležnost, jer ovu komisiju nije formirala Vlada već Ministarstvo saobraćaja - naveo je Mugoša u objavi na X-u.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fspajic-za-sjutra-zakazao-vanrednu-sjednicu-vlade-zbog-odluke-o-koncesiji-aerodroma&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>On je ukazao i na niz problema koji su, prema njegovim riječima, obilježili koncesioni proces – od povlačenja jednog od kandidata, najavljenih ostavki članova Komisije, mogućeg povlačenja Svjetske banke iz procesa, do pokušaja Vlade da opštinama oduzme procenat prihoda od koncesione naknade.</p>
<p>Sve što se dešava oko navedenog koncesionog postupka (odustajanje jednog kanidata, najavu ostavki članova Temderske komisije, najavu izlaska konsultanta odnosno Svjetske banke iz procesa, uključujući i predlaganje pa povlačenje zakonske namjere Vlade da oduzme opštinama procenat prihoda od koncesione neknade)&nbsp;</p>
<p>- Sve što se dešava oko navedenog koncesionog postupka je još jedan u nizu pokazatelja neozbiljnosti i neodgovrnosti Vlade i na „golim“ foteljaškim interesima skrojene parlamentarne većine – kazao je Mugoša.</p>
<p>Istakao je da je Crnoj Gori, u ovoj završnoj i najkompleksnijoj fazi EU integracija, hitno potrebna politička rekompozicija.</p>
<p>- Sve ostalo će voditi novim i novim pravno-političkim improvizacijama, partijskim ucjenama i trgovinama koje će značiti propuštanje nevjerovatne šanse koju imamo i obaveze koju dugujemo barem prema 80 odsto građana Crne Gore - da naša zemlja bude prva sljedeća članica EU – zaključio je Mugoša.</p>

Mugoša optužio Vladu za pritisak na Tendersku komisiju za aerodrome

<p>Auto-moto savez Crne Gore saopštio je da je frekvencija saobraćaja umjerena, dok se tokom dana očekuje pojačan intenzitet, posebno u gradskim sredinama. Vremenski uslovi su povoljni za vožnju, ali se apeluje na vozače da budu oprezni i poštuju signalizaciju, naročito u zonama radova.</p>
<h2>Obustave i izmjene režima saobraćaja</h2>
<p>Zbog radova na sanaciji kritične tačke Sokolovina, na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac saobraćaj je potpuno obustavljen za sve vrste vozila.</p>
<p>Na magistralnim i regionalnim putevima širom zemlje saobraćaj će biti povremeno obustavljan ili preusmjeren, uključujući:</p>
<ul>
  <li><b>M-2 &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Ribarevine–Berane</b>: obustave od 09:00 do 12:00 i od 14:00 do 17:00 &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;sati, do 15. juna.</li>
  <li><b>M-3 &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Plužine–Jasenovo Polje</b> (Zaborje): svakodnevne obustave osim nedjeljom, od &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;10:00 do 12:00 i 13:00 do 15:00 sati.</li>
  <li><b>R-29 &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Bar–Krute</b>: totalna obustava u periodima od 08:00–11:00 i &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;13:00–16:00 sati, do 30. juna.</li>
  <li><b>R-19 Mateševo–Andrijevica</b> &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;(Trešnjevik): potpuna obustava od 08:00–11:00 i 13:00–16:00 sati, do 26. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;juna.</li>
  <li><b>Podgorica &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;(ulica Vojislavljevića)</b>: saobraćaj obustavljen zbog izgradnje bulevara, &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;odvijanje alternativnim pravcima.</li>
  <li><b>M-6 &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Pljevlja–Đurđevića Tara</b> i <b>M-2 Lepenac–Ribarevine</b>: saobraćaj se &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;odvija naizmjenično zbog radova.</li>
</ul>
<p>Na autoputu se do 10. juna izvodi redovno ispitivanje kolovoza, što može uzrokovati povremena zatvaranja po jedne saobraćajne trake na mostovima.</p>
<p>Zbog održavanja e-bike trke „E Power Madness Šavnik“, danas će od 14:00 do 16:00 časova biti korišćen magistralni put M-6 kroz Šavnik.</p>
<h2>Radovi u blizini škola i ključnih raskrsnica</h2>
<p>Do 15. juna izvode se radovi na poboljšanju bezbjednosti u zonama školskih pješačkih prelaza i važnih raskrsnica širom Crne Gore. Saobraćaj se odvija naizmjenično, uz povremene totalne obustave do 15 minuta. Lokacije uključuju škole i raskrsnice u opštinama Bar, Berane, Bijelo Polje, Danilovgrad, Plav, Pljevlja, Šavnik i Kolašin.</p>
<h2>Ljetnje zabrane za teretna vozila, kampere i autobuse</h2>
<p>Od 15. juna do 15. septembra uvodi se zabrana saobraćaja za teretna motorna vozila preko 7,5 tona svakog dana od 17:00 do 22:00 sata na glavnim magistralnim i regionalnim pravcima koji povezuju obalu i centralni dio zemlje.</p>
<p>Tokom vikenda, od petka u 22:00 do nedjelje u 24:00 časa, ova zabrana važi na dionici M-1 od Lipaca do Sozine. Slična zabrana važi i za autobuse kategorije M-2 i M-3, kao i kampere, na pojedinim regionalnim putevima kao što su R-1, R-29 i R-25.1.</p>
<p>Iz zabrana su izuzeta vozila sa pravom prvenstva, vozila za održavanje puteva i instalacija, vozila za pomoć na putu, kao i specijalizovana vozila za prevoz kvarljive robe, vode i opasnih materija na određenim dionicama.</p>

Pojačan saobraćaj, brojne obustave, zabrane za teretna vozila...

<p>Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju najavljuje da nas danas očekuje pretežno sunčano i toplo vrijeme, ponegdje uz malu do umjerenu, uglavnom visoku oblačnost.</p>
<p>Vjetar će biti slab do umjeren, dok se u sjevernim predjelima tokom popodneva može očekivati povremeno pojačan vjetar južnih smjerova.</p>
<p>Najviša dnevna temperatura vazduha kretaće se u rasponu od 26 do 35 stepeni Celzijusa.</p>

Sunčano i toplo, temperatura do 35 stepeni

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Iako političari u Crnoj Gori zauzimaju veliki dio medijskog prostora, postoje teme o kojima nijesu voljni da razgovaraju. Aktuelna parlamentarna većina na vlast je došla retorikom da će napraviti otklon od loših praksi bivše vlasti, ali – i pet godina kasnije – njihov narativ zasnovan je na potenciranju afera koje su obilježile vladavinu DPS-a, ali ne i na otklanjanju grešaka iz prošlosti.&nbsp;</p> <p>Da znanje, obrazovanje i stručnost, koju su svih ovih godina obećavali, nijesu uveli na velika vrata – pokazuju diplome javnih funkcionera, koje pokušavaju da sakriju od javnosti.&nbsp;</p> <p>Dok u biografijama daju prostor seminarima i kampanjama koje su vodili, o obrazovanju daju vrlo šture ili nikakve informacije.</p> <p><b>KRAPOVIĆEVI IMPRESIVNI REZULTATI NA SAJTU VLADE</b></p> <p>Nije poznato koliko novca građana Vlada Crne Gore troši za održavanje zvaničnog sajta, na kojem bi građani trebalo da se upoznaju sa svim detaljima rada Vlade, ali biografije pojedinih funkcionera ukazuju da ta platforma više služi za njihov PR i objavljivanje subjektivnog doživljaja sebe.&nbsp;</p> <p>Kako drugačije objasniti biografiju ministra odbrane <b>Dragana Krapovića</b>, objavljenu na zvaničnom sajtu Vlade, koja glasi: „Dragan Krapović, diplomirani pravnik, nakon impresivnog izbornog rezultata Demokrata, saglasno Koalicionom sporazumu sa konstituentima lokalne vlasti u opštini Budva, dvije godine uspješno je obavljao funkciju predsjednika Opštine, nakon čega se Budva prepoznaje kao finansijski konsolidovana, organizaciono uređena i stabilna lokalna samouprava. Krapović je u ovoj Opštini zaustavio praksu kriminalnog i koruptivnog vođenja lokalne samouprave.“</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010644_489137690ff797b110fce9b8725b8744c17ffb98486b4c2091b29d07993d92ca.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250601010644_489137690ff797b110fce9b8725b8744c17ffb98486b4c2091b29d07993d92ca" data-rendition-name="original" width="1807" height="962" loading="lazy" alt="IMPRESIVNA BIOGRAFIJA: Screenshot sa sajta Vlade Crne Gore"> <figcaption>IMPRESIVNA BIOGRAFIJA: Screenshot sa sajta Vlade Crne Gore<span>(Photo: Portal ETV, screenshot)</span></figcaption> </figure>  <p>Opširan u subjektivnim ocjenama svojih – kako se navodi - impresivnih dostignuća, Krapović je vrlo šturo dao informacije o svom obrazovanju.&nbsp;</p> <p>Portal ETV obratio se Pravnom fakultetu u Podgorici, koji je – na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama - saopštio je da je Krapović Pravni fakultet upisao 1997, a diplomirao 2005. godine. To su činjenice koje nijesu našle prostor na sajtu Vlade.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010644_00636b0b84e05dd403c607690962a5f4290260c16ed5a5b3c4b1cc1bd7863b81.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250601010644_00636b0b84e05dd403c607690962a5f4290260c16ed5a5b3c4b1cc1bd7863b81" data-rendition-name="original" width="887" height="318" loading="lazy" alt="DOKAZ: Podaci o studiranju Dragana Krapovića"> <figcaption>DOKAZ: Podaci o studiranju Dragana Krapovića<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>Da se, valjda, ne bi remetila ona ocjena o ,,impresivnim rezultatima“. &nbsp;– čije održavanje plaćaju svi građani.</p> <p>Krapovićev slučaj otvara pitanje da li bi zvanični sajt Vlade, odnosno biografije koje se objavljuju na njemu, trebalo da zahtijeva da se objavljuju isključivo zvanične reference, a ne da sajt – koji plaćaju svi građani, bude obojen političkom propagandom i podsjeća na interent stranicu neke političke partije.</p> <p><b>KOVAČEVIĆ UTVRĐIVAO GRADIVO 12 GODINA</b></p> <p>Iako bi se po tome kako i koliko dugo uspijeva da izbjegne suočavanje sa državnim tužilaštvom, moglo zaključiti da predsjednik Opštine Nikšić i poslanik u Skupštini <b>Marko Kovačević</b> vrsno poznaje pravne okvire zakonodavstva, informacije o njegovom studiranju - upravo na Pravnom fakultetu – pokazuju da je ipak bolji poznavalac političkih okvira, koji ga štite od zahtjeva Višeg državnog tužilaštva da mu Skupština skine poslanički imunitet.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010648_b3c15990694bdf4b4740c2ef58fd77bce5d7db7b48ee9e8bddb6a69d71d038d5.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250601010648_b3c15990694bdf4b4740c2ef58fd77bce5d7db7b48ee9e8bddb6a69d71d038d5" data-rendition-name="original" width="877" height="342" loading="lazy" alt="PRODUŽENO STUDIRANJE: Detalj o vremenu studiranja Marka Kovačevića"> <figcaption>PRODUŽENO STUDIRANJE: Detalj o vremenu studiranja Marka Kovačevića<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>Prema informacijama koje je Pravni fakultet dostavio Portalu ETV, Kovačević je osnovne studije Pravnog fakulteta upisao 2007. godine, a završio ih 2019. U odgovorima Pravnog fakulteta, navodi se i da je Kovačević specijalističke studije upisao 2012, ali bez podataka da li ih je završio.</p> <p>Podsjetimo, Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet protiv Marka Kovačevića zbog govora na obilježavanju 166. godišnjice bitke na Grahovcu, no – uprkos urgencijama – Skupština, na čijem je čelu Kovačevićev partijski saborac <b>Andrija Mandić,</b> mjesecima ne odgovara na zahtjev tužilaštva za ukidanje Kovačevićevog imuniteta.</p> <p><b>VUČUROVIĆEVIH 18 GODINA NA FILOZOFSKOM FAKULTETU</b></p> <p>Poslanik koalicije Za budućnost Crne Gore <b>Jovan Vučurović</b> prepoznat je u svojim političkom djelovanju kao neko ko se zalaže za to da srpski jezik bude službeni.&nbsp;</p> <p>Ta činjenica ne čudi, ako se uzme u obzir činjenica da dolazi iz koalicije ,,Za budućnost Crne Gore“, ali i to da je Vučurović diplomirani profesor srpskog jezika.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010652_2bd0a1db0d79785f14b5206f22a1373c88ac8861eeb3382aff120fd71d83d25d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250601010652_2bd0a1db0d79785f14b5206f22a1373c88ac8861eeb3382aff120fd71d83d25d" data-rendition-name="original" width="887" height="497" loading="lazy" alt=',,PUNOLJETNO" STUDIRANJE: Podaci o Jovanu Vučuroviću na Filozofskom fakultetu'> <figcaption>,PUNOLJETNO" STUDIRANJE: Podaci o Jovanu Vučuroviću na Filozofskom fakultetu<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>U zvaničnoj biografiji, na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG ne daje detaljnije informacije o svojoj diplomi, pa se Portal ETV obratio Filološkom fakultetu u Nikšiću i na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama dobio detalje Vučurovićevog obrazovanja. On je, kako nam je saopšteno, Filozofski fakultet upisao 1992. godine, a diplomirao je – 18 godina kasnije - 5. jula 2010.&nbsp;</p> <p>Iako mu je prosječna ocjena u toku studija bila 6,32 – Vučurović je diplomirao u velikom stilu – desetkom.</p> <p>Treba naglasiti da Vučurović, ipak, nije dio izvršne vlasti, već je poslanik u Parlamentu, pa se njegov dug staž na fakultetu ne čini spornim u odnosu na njegove kolege iz izvršne vlasti, o čemu je Portal ETV pisao.</p> <p>&nbsp;</p>

Tag: ministarstvo-ljudskih-i-manjinskih-prava