<article>Ministarstvo turizma tražilo je od Razvojne banke Crne Gore da taj resor informiše o stanju bezbjednosti dvosjedne žičare Savin kuk I na skijalištu Savin kuk i o mjerama koje su preduzete u vezi sa tim, kao i o nalazima nadležnih državnih organa i inspekcija.Kako agencija Mina-business nezvanično saznaje, Ministarstvo je to tražilo zbog tragičnog događaja koji se dogodio 20. decembra na gornjoj dvosjednoj žičari Savin kuk II skijališta na Savinom kuku, a koji je ozbiljno poljuljao povjerenje u turističku ponudu i bezbjednost državnog skijališta na Durmitoru pred novogodišnje i božićne praznike i zimsku sezonu.U Ministarstvu smatraju neophodnim hitno postupanje Razvojne banke, koja je osnivač i vlasnik kapitala Turističkog centra Durmitor, i vlasnik žičare, u cilju sprovođenja svih dodatnih mjera i aktivnosti vanrednog tehničkog pregleda dvosjedne žićare Savin kuk I, u koje bi bili uključeni svi nadležni državni organi i inspekcije.Ministarstvo je tražilo da ga Razvojna banka o tome u najkraćem roku informiše.Ministarstvo to zahtijeva u cilju ublažavanja negativnih posljedica nesrećnog događaja na turističku reputaciju skijališta u Crnoj Gori, kao i na ekonomiju kako Žabljaka i durmitorskog područja, tako i cijele Crne Gore.Imajući u vidu da je bezbjednost posjetilaca i turista apsolutni prioritet i temelj turističke ponude i ugleda Crne Gore, u Ministarstvu smatraju da je neophodno da vlasnici turističkih kapaciteta, kao i nadležne institucije, budu maksimalno ažurni i preduzmu sve potrebne aktivnosti iz svojih nadležnosti.</article>

Ministarstvo turizma tražilo je od Razvojne banke Crne Gore da taj resor informiše o stanju bezbjednosti dvosjedne žičare Savin kuk I na skijalištu Savin kuk i o mjerama koje su preduzete u vezi sa tim, kao i o nalazima nadležnih državnih organa i inspekcija.
Kako agencija Mina-business nezvanično saznaje, Ministarstvo je to tražilo zbog tragičnog događaja koji se dogodio 20. decembra na gornjoj dvosjednoj žičari Savin kuk II skijališta na Savinom kuku, a koji je ozbiljno poljuljao povjerenje u turističku ponudu i bezbjednost državnog skijališta na Durmitoru pred novogodišnje i božićne praznike i zimsku sezonu.
U Ministarstvu smatraju neophodnim hitno postupanje Razvojne banke, koja je osnivač i vlasnik kapitala Turističkog centra Durmitor, i vlasnik žičare, u cilju sprovođenja svih dodatnih mjera i aktivnosti vanrednog tehničkog pregleda dvosjedne žićare Savin kuk I, u koje bi bili uključeni svi nadležni državni organi i inspekcije.
Ministarstvo je tražilo da ga Razvojna banka o tome u najkraćem roku informiše.
Ministarstvo to zahtijeva u cilju ublažavanja negativnih posljedica nesrećnog događaja na turističku reputaciju skijališta u Crnoj Gori, kao i na ekonomiju kako Žabljaka i durmitorskog područja, tako i cijele Crne Gore.
Imajući u vidu da je bezbjednost posjetilaca i turista apsolutni prioritet i temelj turističke ponude i ugleda Crne Gore, u Ministarstvu smatraju da je neophodno da vlasnici turističkih kapaciteta, kao i nadležne institucije, budu maksimalno ažurni i preduzmu sve potrebne aktivnosti iz svojih nadležnosti.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Ministarstvo turizma

Razvojna banka Crne Gore

Žičara Savin kuk

Društvo

Ministarstvo tražilo informacije o bezbjednosti žičare Savin kuk I

Devet osoba uhapšeno je u Italiji zbog sumnje da su finansirali pokret Hamas preko dobrotvornih organizacija sa sedištem u toj zemlji, saopštili su danas italijanski tužioci.
Operaciju su koordinisale jedinice za borbu protiv mafije i terorizma.
Kako se navodi u saopštenju tužilaštva u Đenovi, osumnjičeni su optuženi za pripadnost i finansiranje palestinskog pokreta Hamas
Uhapšene osobe su u poslednje dvije godine preusmjerile oko sedam miliona evra prikupljenih navodno u dobrotvorne svrhe, navelo je tužilaštvo.
Policija je zaplijenila sredstva u ukupnoj vrijednosti od preko osam miliona eura.
Istraga je započela nakon uočenih sumnjivih finansijskih transakcija, a proširena je saradnjom sa holandskim vlastima i drugim zemljama EU, uz koordinaciju agencije Evrodžast.
Premijerka Đorđa Meloni zahvalila je vlastima na posebno kompleksnoj i značajnoj operaciji kojom je otkriveno finansiranje Hamasa preko takozvanih dobrotvornih organizacija.
Izraelski ambasador u Italiji Džonatan Peled, takođe je pohvalio rad policije i izrazio zahvalnost italijanskoj vladi.

Veliko hapšenje u Italiji: Devet osoba osumnjičeno za finansiranje Hamasa

Kijev čini sve da okonča rat sa Rusijom, ali konačno obezbjeđivanje mira zavisiće od njegovih partnera, izjavio je danas, 28. decembra, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
- Ovo su najaktivniji diplomatski dani u godini i mnogo toga se može riješiti prije Nove godine. Mi činimo sve da do toga dođe. Ali, odluka zavisi od partnera - napisao je Zelenski na svom nalogu na platformi Telegram.
On je dodao da bi ukrajinski partneri trebalo da povećaju pritisak na Moskvu, kako bi Rusija "osjetila posljedice agresije".
Zelenski je istakao da je Rusija tokom ove sedmice upotrijebila 94 rakete, više od 2.100 dronova i oko 800 navođenih bombi za napade protiv Ukrajine.
Prema njegovim riječima, na meti ruskih napada je prije svega energetska infrastruktura, kao i sve ono što omogućava normalan život ljudi.
- Naše spasilačke ekipe i stručnjaci rade 24 sata kako bi zaštitili živote i ponovo uspostavili snabdijevanje strujom, ali jednako važno je da sankcije protiv Rusije djeluju, kao i svaki vid političkog pritiska. Isto tako je značajna isporuka raketa za protivvazdušnu odbranu Ukrajine, i da svi finalizujemo korake koji će dovesti do kraja rata i garantovati bezbjednost - poručio je predsjednik Ukrajine.
Prema njegovim riječima, ovi koraci su tema o kojoj će danas razgovarati sa partnerima Kijeva.
Zelenski će kasnije danas na Floridi sastati sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom i sa njim razgovarati o okončanju rata u Ukrajini.
Sastanak je zakazan za 13 sati po lokalnom, odnosno u 19 sati po srednjeevropskom vremenu.
Zelenski je ranije najavio da će tokom sastanka u Trampovoj rezidenciji na Floridi razgovarati o sudbini spornog regiona Donbas, kao i o budućnosti nuklearne elektrane Zaporožje, prenosi Tanjug.
Zelenski, koji je u subotu uveče stigao na Floridu rekao je da se još uvijek nada da će ublažiti američki prijedlog o potpunom povlačenju ukrajinskih snaga iz Donbasa.
U slučaju neuspjeha, cijeli plan od 20 tačaka trebalo bi da se stavi na glasanje u sklopu referenduma, kako bi se omogućilo da Rusija pristane na 60-dnevno primirje, navodi Aksios.

Zelenski uoči sastanka sa Trampom: Ovo su ključni dani za kraj rata

Opštini Žabljak su, usvajanjem budžeta Crne Gore za narednu godinu, opredijeljena sredstva u iznosu od 30 miliona eura, namijenjena unapređenju lokalne i komunalne infrastrukture, što predstavlja najveću pojedinačnu finansijsku podršku u istoriji te lokalne samouprave.
Predsjednik Opštine Žabljak, Radoš Žugić, kazao je da je ova odluka rezultat ozbiljnog i kontinuiranog rada, jasne razvojne vizije i dosljednog zastupanja interesa Žabljaka, kao i kontinuirane i konstruktivne saradnje Opštine i Vlade, zasnovane na odgovornom planiranju i zajedničkom razumijevanju potreba lokalne zajednice.
- Dok su se u prethodnim godinama često davala obećanja bez konkretnih rezultata, današnja odluka potvrđuje opredijeljenost da se kroz rad i partnerstvo ostvaruju mjerljivi pomaci za građane - naveo je Žugić u saopštenju.
On je posebno istakao da je Vlada prepoznala značaj Žabljaka kao strateški važne opštine, kako u kontekstu održivog razvoja i turizma, tako i u pogledu unapređenja kvaliteta života građana.
- Odluka da se obezbijede sredstva ovog obima potvrđuje povjerenje u kapacitet lokalne uprave da planira, realizuje i odgovorno upravlja razvojnim projektima. Ova finansijska podrška omogućiće realizaciju ključnih infrastrukturnih projekata koji će dugoročno doprinijeti razvoju Žabljaka i stvaranju boljih uslova za život svih naših građana - kazao je Žugić.
Opština Žabljak, kakio je poručio, ostaje posvećena partnerskom odnosu sa Vladom, vođenju odgovorne politike i dosljednom zastupanju interesa svojih građana.
- Ovaj budžet je jasan signal da Žabljak više nije na margini razvojnih politika, već ravnopravan i pouzdan partner u ukupnom razvoju Crne Gore - zaključio je Žugić.

Opštini Žabljak opredijeljeno 30 miliona eura

Ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović kazao da do 26. decembra Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) nije prijavila prijavio spremnost za inspekcijski pregled i probni rad ključnih objekata ekološke rekonstrukcije Termoelektrane Pljevlja.
On je najavio da će termoenergetski inspektor u toku naredne sedmice zauzeti konačan stav povodom izjašnjenja EPCG i donijeti odgovarajuće rješenje isključivo u skladu sa zakonom i strukom, bez, kako je poručio, ikakvog političkog ili drugog vaninstitucionalnog uticaja.
Šahmanović je, na prvoj zajedničkoj sjednici odbora Skupštine Crne Gore na kojoj se govori o odgovornosti za štetu u životnoj sredini u Opštini Pljevlja, poručio da ukoliko struka, poručio da nema nikakav problem sa tim da se obustavi probni rad Termoelektrane Pljevlja ako nadležne inspekcije i institucije procijene da to treba uraditi.
- Zdravlje građana nema alternativu, to mora biti i jeste naš prioritet - poručio je Šahmanović.
On je istakao da je inspektor u svom radu nezavistan i samostalan organ, te da njegovo postupanje, nalaze i odluke ne može, niti smije, da diktira ministar, pa čak ni u situaciji kada bi za to postojala politička volja.&nbsp;
- Ministarstvo energetike je u odnosu na inspekciju drugostepeni organ, što znači da ono ne učestvuje u donošenju prvostepenih rješenja, već eventualno postupa isključivo po pravnim ljekovima, u skladu sa zakonom. Svaki drugačiji narativ predstavlja ili nepoznavanje pravnog poretka ili namjernu obmanu javnosti, jer bi svaki pokušaj političkog uticaja na inspektora predstavljao grubo kršenje zakona i institucionalnog poretka države - istakao je Šahmanović.
Dodao je da je bio svjestan izazova koje nosi ekološka rekonstrukcija Termoelektrane „Pljevlja“, ali i činjenice da je riječ o projektu sa jasno definisanim nosiocima odgovornosti.&nbsp;
- Pažljivo sam pratio poslovanje i aktivnosti EPCG kao najvažnijeg energetskog subjekta, svjestan nagomilanih problema, ali i ograničenih alata djelovanja koje zakon daje ministru. I pored toga, u više navrata sam reagovao, javno i institucionalno, koristeći zakonska ovlašćenja i zaustavljajući određene odluke za koje sam procijenio da u tom trenutku nijesu bile dobre ni za sistem ni za državu - dodao je Šahmanović.
Zato, kako ističe, ne dozvoljava da mu se nameće odgovornost tamo gdje, kako kaže, nije postojala ni zakonska osnova ni nadležnost da postupa.
Sa ekološkom rekonstrukcijom situacija je, ističe on, suštinski drugačija.
- Ugovor je potpisan, aktivnosti su započete i svaka ishitrena, politički motivisana ili populistička reakcija mogla bi proizvesti višestruku štetu, ne samo po Termoelektranu „Pljevlja“ i Elektroprivredu Crne Gore, već i po jedan od ključnih segmenata crnogorske privrede. Nažalost, ova tema je u prethodnom periodu bila izložena intenzivnoj političkoj instrumentalizaciji, selektivnom tumačenju činjenica i medijskim manipulacijama, a najveću cijenu takvog pristupa ponovo su platili građani. Iskreno, to doživljavam kao politizaciju i komercijalizaciju jednog izuzetno ozbiljnog državnog pitanja - ocijenio je Šahmanović.
On je podsjetio da je Termoenergetska inspekcija 24. oktobra 2025. godine zaprimila zahtjev za inspekcijski pregled, najprije elektronskim putem, a potom i zvanično preko pisarnice Ministarstva energetike i rudarstva. Zahtjev se odnosio na više objekata koji zajedno čine jednu složenu tehničko-tehnološku cjelinu.
- Imajući u vidu kompleksnost postrojenja i faznost realizacije projekta, termoenergetski inspektor je, u dogovoru sa tehničkim direktorom EPCG, definisao način daljeg postupanja. Dogovoreno je da EPCG pojedinačno prijavljuje objekte koji su tehnički spremni za inspekcijski pregled, uz obavezu da se kompletna tehnička dokumentacija dostavi unaprijed, u elektronskoj formi. Posebno je naglašena obaveza pribavljanja prethodnih saglasnosti drugih nadležnih organa, elektroenergetske, građevinske, ekološke i vodne inspekcije, kao preduslova za eventualno odlučivanje o probnom radu - naveo je Šahmanović.
U skladu sa tim, kako dodaje, 10. novembra 2025. godine izvršen je inspekcijski pregled objekta rashladnog tornja. Utvrđeni nedostaci u dokumentaciji su, ističe on, naknadno otklonjeni, nakon čega je 3. decembra sačinjen zapisnik o izvršenom inspekcijskom pregledu.
- Dana 28. novembra 2025. godine izvršen je inspekcijski pregled sistema za transport otpada. I u ovom slučaju utvrđen je nedostatak dijela dokumentacije, koja je naknadno dostavljena. Nakon medijskih navoda da je Termoelektrana „Pljevlja“ bila u pogonu i da je, navodno zbog problema na sistemu za transport otpada, izašla iz pogona, termoenergetski inspektor je zatražio dodatno izjašnjenje od menadžera ekološke rekonstrukcije EPCG. Izjašnjenje je dostavljeno 9. decembra 2025. godine, a nakon sagledavanja kompletne dokumentacije i stanja na terenu, 11. decembra 2025. godine sačinjen je i treći zapisnik o inspekcijskom pregledu - dodao je Šahmanović.
On je istakao da rješenje o davanju ili odbijanju saglasnosti za probni rad TE do današnjeg dana nije donijeto, jer je upravni postupak još &nbsp;u toku.
Posebno ističe da postrojenja za odsumporavanje dimnih gasova (DESOX), redukciju azotnih oksida (DENOX), kao ni ostala postrojenja obuhvaćena ekološkom rekonstrukcijom, osim rashladnog tornja i sistema za transport otpada, nijesu bila predmet inspekcijskog nadzora, jer ih EPCG nije prijavio kao tehnički spremna za inspekcijski pregled.
- Dana 25. decembra 2025. godine termoenergetski inspektor je zaprimio izjašnjenje EPCG, u kojem se problematizuje njegova nadležnost i primjena relevantnih odredbi Zakona o izgradnji objekata, uključujući stav da je za odobravanje probnog rada nadležan građevinski inspektor i da ne postoji obaveza pribavljanja prethodnih saglasnosti drugih organa. Ovi navodi biće predmet detaljne pravne i stručne analize. Do 26. decembra 2025. godine EPCG nije prijavio spremnost za inspekcijski pregled i probni rad ključnih objekata ekološke rekonstrukcije: sistema za odsumporavanje dimnih gasova, sistema za redukciju azotnih oksida, sistema za prečišćavanje otpadnih voda, pomoćne kotlarnice, sistema zaštite od buke, kao ni izvora toplote za grijanje Pljevalja - istakao je Šahmanović.
On je poručio da će njegov resor nastaviti da primjenjuje sve mjere koje su moguće i koje će dati konkretne rezultate.
- Želim da građani Pljevalja čuju i osjete da nijesu sami, da radimo na rješenjima i da ćemo tako, ako ne i snažnije da se bavimo njihovim gradom - poručio je Šahmanović.

Šahmanović: EPCG do 26. decembra nije prijavila pregled objekata TE Pljevlja, odluka inspekcije naredne sedmice

Zimska oluja je pogodila djelove sjeveroistoka Sjedinjenih Američkih Država, uključujući Njujork, Nju Džersi i sjeverni dio države Njujork, zbog čega su putovanja poslije Božića postala izuzetno rizična, istakli su američki zvaničnici.
Prema prognozama, oluja bi mogla da donese najveće količine snijega Njujorku u posljednjih nekoliko godina, prenosi ABC.
Obilne snežne padavine očekuju se u djelovima Njujorka, istočne Pensilvanije, Nju Džersija, Konektikata, zapadnog Masačusetsa i Roud Ajlenda.
Zbog oluje je do sada otkazano više od 1.500 letova, a najviše su pogođeni aerodromi u Njujorku, kao i Međunarodni aerodrom u Filadelfiji. U Njujorku i Nju Džersiju proglašeno je vanredno stanje.
Guvernerka Njujorka Keti Hočul apelovala je na građane da prate lokalne vremenske prognoze, izbjegavaju nepotrebna putovanja i preduzmu sve mjere predostrožnosti ukoliko moraju da putuju.
Najjače sniježne padavine zahvatile su u petak oblast tri države i nastaviće se tokom noći, što će, prema prognozama, dodatno da oteža saobraćaj na relaciji od Filadelfije do Njujorka i Olbanija.

Njujork i Nju Džersi zahvatila zimska oluja, otkazano 1.500 letova

Rusija je napala u subotu Kijev i druge ukrajinske regione raketama i dronovima uoči, kako je naveo predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, ključnog sastanka s američkim predsjednikom Donaldom Trampom s ciljem postizanja dogovora o okončanju skoro četvorogodišnjeg rata.
Prije napada, Zelenski je kazao da će se njegovi sjutrašnji razgovori na Floridi fokusirati na teritoriju koju bi svaka strana kontrolisala nakon obustave borbi koje su počele u februaru 2022. godine, invazijom ruskog predsjednika Vladimira Putina na manjeg susjeda, prenosi Rojters.
U Kijevu su se čule eksplozije, aktivirani su sistemi ukrajinske protivavzdušne odbrane, a vojska je na aplikaciji Telegram objavila da se raspoređuju rakete.
Vazdušne snage su saopštile da ruski dronovi ciljaju glavni grad i regione na sjeveroistoku i jugu zemlje.
Rusija nije odmah komentarisala napade. 
Ukrajinske vlasti su rekle da je Rusija u četvrtak uveče pogodila ukrajinsku energetsku infrastrukturu i pojačala napade na južnu regiju Odesu, gdje se nalaze glavne ukrajinske morske luke.
Usred nastavka žestokih borbi, teritorija ostaje glavna diplomatska prepreka.
Nacrt od 20 tačaka u kampanji koju predvode Sjedinjene Američke Države (SAD) za postizanje mirovnog plana dovršen je 90 odsto, rekao je Zelenski novinarima u Kijevu.
On je naveo da je sporazum o bezbjednosnim garancijama između Ukrajine i SAD-a skoro spreman.
- Mnogo se toga može odlučiti prije Nove godine - naveo je Zelenski na društvenim mrežama.
Tramp je rekao da vjeruje da će sjutrašnji sastanak dobro proći. On je naveo i da očekuje da će uskoro razgovarati s Putinom.
Osim teritorije, ključno pitanje je i kontrola nad nuklearnom elektranom Zaporožje, koju je Rusija zauzela u prvim sedmicama rata.
Moskva zahtijeva da se Ukrajina povuče iz djelova istočne Donjecke regije koje ruske snage nijesu uspjele da zauzmu u nastojanju da osiguraju cijeli Donbas, koji uključuje i regiju Lugansk.

Ruski napad dronovima i raketama uoči sastanka Zelenskog i Trampa

Apelacioni sud u Beogradu juče je donio odluku da trajno oduzme dio imovine od osuđenog Darka Šarića, za koju se sumnja da je proistekla iz krivičnog djela.
Drugostepeni sud je donio odluku da odbije kao neosnovane žalbe osuđenog Darka Šarića i trećih lica, osim u dijelu koji se odnosi na oduzimanje garaže od N.Š, kao i žalbu tužilaštva na odbijajući dio rješenja i potvrdio prvostepeno rješenje.
S druge strane, sud je usvojio žalbe punomoćnika S.D, D.Š. i D.N.Š. u cjelosti i N.Š, u dijelu koji se odnosi na oduzimanje garaže površine 22,67 kvadratnih metara, i ukinuo prvostepeno rješenje i u tom dijelu predmet vratio prvostepenom sudu na ponovno odučivanje, objavljeno je na sajtu tog suda.
Prethodno je Viši sud u Beogradu usvojio zahtjev Javnog tužilaštva za organizovani kriminal i od Šarića je trajno oduzeta imovina proistekla iz krivičnog djela.
Od Šarića je oduzeta porodična stambena zgrada u Kragujevcu, stambeni objekat sa garažom i bazenom u Sremskoj Kamenici, nekoliko placeva i objekata u istom mjestu, kao i novac na dinarskom računu od 1.764.533,73 dinara, i na deviznim računima od 5.435,48 eura i od 3.162,69 eura, kao i sve pokretne stvari pronađene u nepokretnostima.
Pored toga, prvostepenim rješenjem od trećih lica je oduzeto i to od T.A. stan u Beogradu, od N.Š. takođe stan u Beogradu i jedan na Zlatiboru, od D.Š. dva stana i garaža u Beogradu, dok je od I.Š. oduzeta stambena zgrada u Beogradu, od D.Š. stan u Beogradu, od L.P. jedan stan, objekat, automobil "BMW", 17.250 eura i pokretne stvari, od S.D. je oduzet stan u Šapcu, od M.Š. 110.000 eura i od D.Š. sa deviznog računa 30.922 eura.
Prvostepenim rješenjem odbijen je zahtjev tužilaštva da se od Šarića trajno oduzme nekoliko parcela i objekata u Sremskoj Kamenici, kao i od trećeg lica N.Š. stan u Beogradu, prenosi Tanjug.
Darko Šarić je inače pravosnažno osuđen na kaznu zatvora od 15 godina zbog krijumčarenja 5,7 tona kokaina Južne Amerike u Evropu, dok se protiv njega pred Specijalnim sudom u Srbiji vode još dva krivična postupka.

Darku Šariću se trajno oduzima dio imovine

Završetak svake godine je vrijeme za sumiranje i analizu u dometima unutrašnje i vanjske politike i njenih rezultata u praktičnom smislu. Iako je nezahvalno u situaciji kada rijetko što funkcioniše u državi Crnoj Gori baviti se onima koji su na političkoj trpezi najmanje krivi za takvu situaciju, okolnosti nameću da nije moguće izbjeći širu sliku, uključujući i razmjere učinkovitosti suverenističkog političkog bloka i političkih partija koje se deklarišu kao dio tog korpusa. Očito je problem jasne diferencijacije od zla očigledna naklonost EU da Crnu Goru iskoristi kao primjer svoje otvorenosti za proširenje, kao motiv drugim zemaljama Zapadnog Balkana da pojačaju reforme i brže ispune kriterijume za članstvo. Dijelom zbog agresije Rusije na Ukrajinu, a dijelom zbog očitog mekog uticaja Ruske Federacije i Kine na prostorima Zapadnog Balkana, koji se širi i na neke bivše socijalističke zemlje, današnje članice EU. <h2>BURIDANOV MAGARAC</h2> Naklonost EU za prijem Crne Gore i očigledno formalizovanje uslova, bez ulaženja u samu suštinu da li se crnogorsko društvo istinski reformiše ili se radi o providnom simulakrumu, kao da je suverenistički blok stavila u poziciju Buridanovog magarca. Da li je prihvatljiva cijena urušavanja svega u državi zbog otvorene mogućnosti za relativno brzi ulazak Crne Gore u EU, izbjegavajući bilo kakav ozbiljniji otpor otvorenom urušavanju svih demokratskih principa, spajanju sve tri grane vlasti pod kontrolom vladajuće većine i otvorenoj diskriminaciji najbrojnije etničke grupe u Crnoj Gori, sa tendencijom promjene etničke strukture u cilju ostvarenja ideje „srpskog sveta“, kao parafraze Putinove politike o vraćanju istorijske imperijalne politike na prostore bivšeg SSSR-a. Dok, čini se, suverenistički blok mrtvijem snom spava, svodeći svoje aktivnosti samo na nesporno argumentovane govore u Skupštini, vladajuća većina je faktički osvojila svojim uglavnom poluobrazovanim, nesposobnim i autoritativnim kadrovima sve sfere društva: od pravosuđa, kulturnih i obrazovnih institucija, do bezbjednosnog sektora i institucija sile: vojske i policije. Kao da gaje iluzije u opoziciji da će se ulaskom u EU ti problemi vratiti na svoje mjesto, iako nikada nijesu ni bili na svom mjestu, kao što su se gajile iluzije da će pristupom članstvu u NATO Crna Gora riješiti problem svoje suverenosti i odbraniti se od otvorenih nasrtaja spolja. Bojim se da će ta zabluda skupo koštati Crnu Goru i da je sve očiglednije da većinska vlast koristi priliku da otvori sve više pitanja koja zadiru u sami habitus crnogorskog društva i njegov konstitutivni karakter, dok se maše crvenom maramom članstva u EU. Nekako se i može shvatiti strah građanskih političkih elita od konformizma koji odavno krasi pristalice crnogorskog suverenizma, samim tim i od fijaska javnih manifestacija nezadovoljstva, ali je teško razumjeti parlamentarno saučestvovanje u razgradnji ono malo institucionalnog suverenizma što je postignuto za vrijeme predavgustovske vlasti, kao i inertnost u korišćenju međunarodnih sudskih i političkih institucija u procesuiranju očiglednog kršenja osnovnih ljudskih prava i otvorenu diskriminaciju etničkih Crnogoraca i procrnogorskih institucija. Eskapizam ili ambivalencija?!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251227211236_980802b80a41b80b3545be8a5cd53b9b077f44bbe257ad07312139ff85375987.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251227211236_980802b80a41b80b3545be8a5cd53b9b077f44bbe257ad07312139ff85375987" data-rendition-name="original" width="1000" height="667" loading="lazy" alt="Andrija Mandić"><figcaption>DRŽI NA OKUPU ROGOVE U VREĆI: Andrija Mandić</figcaption></figure>  Na najvažnije državne funkcije postavljaju se ljudi bez ikakvih profesionalnih perfomansi i značaja, čak i osobe koje više priliče higijenskim radnicima u osnovnoj školi u nekoj crnogorskoj zabiti, nego direktorkama kulturnih ustanova, dok se smjenjuju svi koji ne pripadaju političko–religioznom komplotu koji drži na okupu rogove u vreći od većinske vlasti. Dok vreću drži vojvoda od Krnje Jele, Andrija Mandić. <h2> ZAŠTO ĆUTI OPOZICIJA</h2> Ako se Ustavni sud oglasio kao nenadležan za odlučivanje o tzv. Temeljnom ugovoru države Crne Gore sa Crkvom Srbije, zašto opozicija nije podnijela zahtjev sudu u Strazburu sa osnovnim zahtjevom da se definiše status tog Ugovora, jer on nije međunarodni zato što se međudržavni ugovori sklapaju sa državama, a ne pojedinačnim pravnim subjektima iz drugih država. Zato taj Ugovor nije ni ratifikovan u Skupštini, što bi moralo biti da je međudržavni ugovor. Drugo, kako je moguće ugovorom sa pravnim subjektom iz druge države uređivati unutrašnje pravo u Crnoj Gori, koja ima već donešen Zakon o slobodi vjeroispovijesti, koji moraju poštovati svi ugovori sa bilo kojom vjerskom zajednicom u Crnoj Gori. Zašto opozicija izlaskom iz parlamenta ne problematizuje snižavanje kriterijuma za rukovodeća mjesta u svim javnim oblastima, nepoštovanje konkursa i kriterijuma kvaliteta prilikom izbora kadrova i, konačno, zašto se dikriminušu kadrovi crnogorske nacionalnosti, iako očigledno ispunjavaju profesionalne i druge standarde, višestruko više od onih koji se biraju? Zašto država Crna Gora izdvaja ogroman novac za Crkvu Srbije i srpske manifestacije i institucije, dok procrnogorske institucije su na rubu opstanka, a mnoge se i gase? U kojoj je to zemlji moguće na čelo kulturnih i prosvjetnih ustanova postavljati osobe koje su otvoreni neprijatelji nezavisnosti Crne Gore i otvorene pristalice druge države? Kako je moguće da se u vojsci i policiji Crne Gore sprovodi partijski veting, u kojem nema kriterijuma koji je primaran u svim zemljama svijeta: bezrezervna odanost svojoj zemlji? Kad bi se primjenjivao taj kriterijum bojim se da bi, od ministra pa nadolje, otpala većina zapošljenih.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251227211236_672fe89d92cc250b60d0e3b0804a02242b5c0130515ea95708c5aec7a6e86387.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251227211236_672fe89d92cc250b60d0e3b0804a02242b5c0130515ea95708c5aec7a6e86387" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Profirije Perić i Dritan Abazović"><figcaption>TZV. TEMELJNI UGOVOR JE TREBALO DA ZAVRŠI NA SUDU U STRAZBURU: Profirije Perić i Dritan Abazović (Photo: Vlada CG)</figcaption></figure>  <h2> POLITIČKI ZATVORENICI</h2> Zašto se politički ne problematizuje postojanje političkih zatvorenika u Crnoj Gori i postojanja osoba iz vlasti koje su eskulpirane od svake odgovornosti, zahvaljujući tužiocima i sudijama koji su iz redova njihovih pristalica? Svako sa zrnom mozga vidi da su optužbe protiv bivšeg SDT Milivoja Katnića, njegovog bivšeg zamjenika Saše Čađenovića i bivšeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića najobičnije amaterske konstrukcije, nedostojne bilo kojeg brucoša pravnog fakulteta. Kako je moguće da Odbor za pravosuđe u izboru sudija Ustavnog suda postavlja pitanja o nacionalnoj pripadnosti i o tome kako bi presudili u slučaju kolokvijalno nazvanom „državni udar“? Kako je moguće prenebregnuti da je u navedenom slučaju „državni udar“ dokazima potkrijepljen svaki iskaz svjedoka saradnika, počev od materijalnih dokaza, do šifrovanih komunikacija, susreta sa optuženima, novca koji im je predavao, itd? Zašto je jedina odbrana optuženih u predmetu „državni udar“ kredibilitet svjedoka saradnika, kada se proces vodi upravo kako bi se u postupku potvrdilo da li su njegovi iskazi istiniti, što je izvođenjem dokaza nedvosmisleno utvrđeno? Institut svjedok saradnik je i zamišljen tako da osobe iz kriminalnog miljea otkriju tužilaštvu detalje na osnovu kojih oni mogu prikupiti dokaze i formirati optužnicu. Ne samo na osnovu svjedočenja svjedoka saradnika, što očigledni krivci i njihova politička sabraća pokušavaju da podvale. <h2> ISTORIJSKI REVIZIONIZAM</h2> Izostanak institucionalnih promjena sa ciljem sistemske podrške razvoju konsensualne političke kulture i konsekventne konstitucionalizacije i utemeljenja Crne Gore kao građanske, pravno uređene države, pokazuju se kao veoma bitan faktor i indikator nepostojanja stvarne evropeizacije Crne Gore. Sve što podśeća na otvorenost, građanstvo, pluralizam, univerzalizam i multikulturalizam pretrpjeli su krah i vraćaju nas aspektima kobnih posrtanja i sunovrata mračnih devedesetih. Demokratizacija sistema, ispostavilo se, nema neophodni građanski (očigledno daleko precjenjeni) potencijal, a snaga konzervativnih obrazaca je toliko jaka (često potcjenjivana) da je čak prevladala i među partijama vlasti koje se deklarišu kao prozapadne i građanske. Zahvaljujući tim konzervativnim obrascima Crna Gora se sve više odriče svoje antifašističke prošlosti i tradicije i potpada pod uticaj Crkve Srbije i njihovog ničim utemeljenog, zasnovanog samo na bajanju, bez ikakvih argumenata, istorijskom revizionizmu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251227211236_2149e9bd975d8ac1d00d47d159a53a1dfadd43938f2da6738bbe843ad195d57b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251227211236_2149e9bd975d8ac1d00d47d159a53a1dfadd43938f2da6738bbe843ad195d57b" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Boris Bogdanović"><figcaption>ŠTAZIJEVCI I SEKURITATEAVCI IZ DEMOKRATA: Boris Bogdanović (Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption></figure>  Istorijski revizionizam – kako ga definiše Todor Kuljić – predstavlja „preradu prošlosti nošenu jasnim ili prikrivenim namjerama pravdanja užih nacionalnih ili političkih ciljeva“. Drugim riječima, u slučaju istorijskog revizionizma na djelu je ne samo prevrijednovanje tj. novo ili modifkovano tumačenje prošlosti, već neposredna prerada (falsifkovanje, izostavljanje, izvrtanje, itd.) istorijskih činjenica i izvođenje odgovarajućih objašnjenja, koja imaju krajnje utilitarnu vrijednost u određenom kontekstu. Čini se kao da ne postoji svijest da iza istorijskog revizioionizma Crkve Srbije ne stoji samo formalna zamjena teza, već duboko ukorijenjena namjera da se promijeni i etnička i istorijska lična karta Crne Gore. U zabludi su suverenističke partije da se istorijski revizionizam Crkve Srbije i velikosrpskih partija može retorički vratiti na deponiju sa koje su ih konzumenti uzeli, jer iza njihovog konzumiranja ne stoji želja za istinom, već upravo suprotno. Neka vas zato ne čude štazijevci i sekuritateavci iz Demokrata, što reče jedna moja prijateljica, što postavljaju popove, vazda lakome na pare, da naprasno volontiraju i trkeljišu po arhivima. Ko zna, možda se jednog dana policija i vojska pojave sa kokardama na kapama. Čudo su volonteri!

Ministarstvo tražilo informacije o bezbjednosti žičare Savin kuk I

Tagovi

Veliko hapšenje u Italiji: Devet osoba osumnjičeno za finansiranje Hamasa

Zelenski uoči sastanka sa Trampom: Ovo su ključni dani za kraj rata

Opštini Žabljak opredijeljeno 30 miliona eura

Šahmanović: EPCG do 26. decembra nije prijavila pregled objekata TE Pljevlja, odluka inspekcije naredne sedmice

PRATITE TVe UŽIVO