<p>Crna Gora mora da jača avio-povezanost, s obzirom na to da zbog saobraćajne dostupnosti za udaljena emitivna tržišta ima osobine ostrvske zemlje - ocijenila je ministarska turizma Simonida Kordić na sastanku sa stalnom predstavnicom Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori Ekaterinom Paniklovom.</p>
<p>Savremeni turista, smatra Kordić, ne želi da provodi više dana na jednom mjestu, već da cirkuliše i obilazi više.</p>
<p>- Crna Gora je, zbog svoje veličine, idealna za to, zbog čega je neophodno da putna infrastruktura prati taj trend, kako bi gosti došli do svih krajeva. Današnji gost želi jedan kompletan paket. Jug i sjever naše države nijesu dvije odvojene cjeline, one su komplementarne i iz toga treba crpiti benefite - kazala je Kordić.</p>
<p>Na sastanku je, kako je saopšteno iz resora Kordić, obostrano ocijenjeno da sjeveru treba pokloniti više pažnje jer postaje sve zanimljiviji posjetiocima.</p>
<p>Za to je, osim investicija, važno jačati i ljudske kapacitete, u čemu UNDP može pružiti podršku kroz obuke i treninge, kako bi kvalitet ponude bio podignut na veći nivo.</p>
<p>Na sastanku je ocijenjeno da je UNDP veoma pouzdan partner crnogorske Vlade i istaknuta spremnost za pružanjem podrške Ministarstvu turizma kada je u pitanju realizacija brojnih projekata.</p>
<p>- Istaknuto je da je UNDP kontinuirano pružao podršku definisanju strateškog okvira kad je u pitanju oblast niskokarbonskog turizma - navodi se u saopšenju.</p>
<p>Kordić je Paniklovu upoznala sa namjerom Vlade da paralelno sa evaluacijom implementacije aktuelne Strategije turizma, bude napravljen novi, dugotrajniji dokument, sa jasno definisanim i realnim ciljevima.</p>
<p>- Saglasile su se da bi ta Strategija potencijalno mogla trajati najmanje do 2030. godine, kako bi odražavala ambicije globalne Agende 2030, kao i realne potrebe turističkog tržišta, u čemu je UNDP ponudio stručnu i konsultantsku pomoć - dodaje se u saopštenju.</p>
<p>Paniklova je kazala da joj je drago što će crnogorska delegacija učestvovati u Azerbejdžanu na konferenciji COP29, čime će Crna Gora još jednom potvrditi posvećenost održivom razvoju i prilagođavanju na neizbježne klimatske promjene.</p>
<p>Ona je dodala i da je UNDP spreman da doprinese, najboljim praksama i primjerima, predstavljanju Crne Gore u okviru EXPO izložbe u Japanu.</p>
<p>- Prepoznajući potrebu za razvojem zelenog turizma, nastavićemo da podržavamo napore Vlade i Ministarstva u kreiranju i sprovođenju projekata koji će biti usmjereni na ispunjavanje obaveza iz procesa pregovaranja sa EU i dostizanje Agende 2030 - poručila je Paniklova.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Neophodno jačati avio povezanost

<p>Broj letova mimo sezone trebalo bi povećati, odnosno pojačati saradnju, posebno kada je u pitanju tržište Azije gdje postoji zajednički interes regiona, ocijenili su ministar turizma <b>Simonida Kordić</b> i generalni direktor predstavništva Turkish airlines-a u Crnoj Gori, <b>Mutalip Ilhan</b>.</p>
<p>- Turkish airlines je veoma važan za Crnu Goru, zahvaljujući kojem imamo sjajne konekcije sa čitavim svijetom - poručila je Kordić.</p>
<p>Na sastanku je ocijenjeno da već godinama, turska nacionalna avio-kompanija realizuje direktne avio linije između Istanbula i crnogorskih aerodroma, čime utiče na veći broj turista sa različitih tržišta jer je riječ o značajnom avio čvorištu ka ostatku Evrope, ali i drugim kontinentima.</p>
<p>- Brojke su dobre, ali mogu biti i mnogo bolje. Crna Gora ima sjajnu prirodu, kulturno i istorijsko nasljeđe, pa tako može privući goste iz svih zemalja. Za to je svakako neophodna bolja promocija i bolja infrastruktura aerodroma - ocijenio je Ilhan.</p>
<p>Sagovornici su se saglasili da je važan svaki let, naročito van sezone, te da zajedničkim djelovanjem više resora treba povećati konekcije ali i učiniti da Crna Gora ne bude samo tranzitna zona.</p>

1250x600

1084x550

Povećati broj letova i turista sa dalekih tržišta

<p>Kako Žabljaku vratiti reputaciju zimskog turističkog centra, ali i kako unaprijediti hotelske i kapacitete skijališta, pitanja su koja su bila u fokusu susreta ministarke turizma Simonide Kordić, potpredsjednika Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Miluna Zogovića, državnih sekretara Vuka Žižića i Petra Draškovića, sa potpredsjednikom Opštine Žabljak Darkom Šljivančaninom i predsjednikom SO Ivanom Popovićem.&nbsp;</p>
<p>Kordić je, kako se navodi u saopštenju Ministarstva turizma, apelovala da se mora voditi računa o UNESCO statusu, ističući da se sa njima mora razgovarati i pronaći kompromisno rješenje.</p>
<p>- Moramo sačuvati ovakav dragulj i prirodni ambijent. Vrlo sam protiv betonizacije, ali sa druge strane jednako je važno da ponuda bude moderna i savremena, u skladu sa željama današnjih turista - poručila je ministarka turizma.</p>
<p>Govoreći o brojnim zatvorenim hotelima na Žabljaku, kako se dodaje u saopštenju, ona je istakla da postoji ozbiljno interesovanje investitora za ulaganje, ali da im kao država ne možemo ponuditi neriješene probleme koji su zaostavština loših privatizacija.</p>
<p>- Takođe, navela je da uporedo treba razvijati i kulturni sadržaj, panoramske ture, gastronomiju, te aktivni i katunski turizam - kazali su iz njenog resora.</p>
<p>Kao jedan od uspješnih primjera, kako su zaključili, Kordić je sa saradnicima obišla Etno katun Durmitor, odakle je poručila da je spoj tradicionalne poljoprivredne proizvodnje i turizma jedan od načina kako privući goste i mimo sezone i ponuditi im autentični proizvod Crne Gore.</p>

Kordić na Žabljaku: Neophodno unaprijediti hotelske i kapacitete skijališta

<p>Dok obilježavamo Svjetski dan turizma, prepoznajemo izvanrednu ulogu turizma u izgradnji mostova među kulturama i narodima, kazala je ministarka turizma <b>Simonida Kordić</b>.</p>
<p>Svjetski dan turizma – 27. septembar, ove godine obilježava se pod sloganom „Turizam i mir“.</p>
<p>- Danas, više nego ikada, turizam ima potencijal da doprinese procesu pomirenja, društvenoj pravdi i održivom razvoju, te da podstiče demokratske vrijednosti i mirno rješavanje konflikata. Crna Gora, sa svojom bogatom kulturom i tradicijom, ali i prepoznatljivim prirodnim ljepotama, svjedoči o snazi turizma u okupljanju različitih naroda, religija i kultura. Vjerujem da turizam može biti primjer drugima – pokretač pozitivnih promjena, generator novih ideja i kolijevka inovativnih rješenja za mir i prosperitet - kazala je Kordić.</p>
<p>Ona je rekla i da kroz obrazovanje, podršku preduzetništvu i inovativne inicijative, zajedno možemo graditi turizam koji doprinosi miru i stabilnosti, kako kod nas, tako i širom svijeta.</p>
<p>- Turizam je prilika da izgradimo bolji svijet – svijet u kojem su mir, sigurnost i razumijevanje temelj svakog putovanja. Zato vas ovom prilikom pozivam da zajedničkim snagama radimo u pravcu mirnije i održivije budućnosti planete, na krilima turizma - zaključila je Kordić.</p>
<p>Iz Ministarstva podsjećaju i da je danas, u saradnji Ministarstva turizma sa Ministarstvom ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera i Ministarstvom kulture i medija, obezbijeđen besplatan ulaz u nacionalne parkove kao i nacionalne muzeje (Narodni muzej, Muzej savremene umjetnosti, Prirodnjački muzej i Pomorski muzej).</p>
<p>Takođe, resorno ministarstvo sa žičarom Kotor-Lovćen, JPMD, te turističkim organizacijama Prijestonice Cetinje, Kotora i Herceg Novog, obezbijedilo je prevoz i besplatnu vožnju Žičarom za djecu iz Doma u Bijeloj, te učenike JU Srednja stručna škola sa Cetinja.</p>

Kordić: Crna Gora svjedoči o snazi turizma u okupljanju različitih naroda, religija i kultura

<p>Prijestonica Cetinje je nacionalni i regionalni simbol slobode, crnogorske državnosti i nesalomivosti ljudskog dostojanstava - poručio je premijer <b>Milojko Spajić</b> čestitajući građankama i građanima Cetinja Dan Prijestonice i osam decenija od oslobođenja Grada Heroja.</p>
<p>Trinaesti novembar, kako je naveo premijer, jedan je od najvećih datuma u prebogatoj istoriji cetinjskog kraja, kada iznova sabiramo sjećanja na sve izvrsne uspone Prijestonice i izazove kojima je u viševjekovnoj prošlosti bila izložena i sagledavamo buduće trase razvoja, koji se odvija u duhu poštovanja nacionalnog nasljeđa i najviših evropskih vrijednosti.</p>
<p>- Dovoljno je uputiti letimičan, panoramski pogled na arhitekturu i najprepoznatljivija zdanja spomen grada, pa zaključiti da naš pristupni put nije ništa drugo do bezrezervni povratak na kolosijek koji je davno determinisan. Iako prostorno mnogo manje, Cetinje od najranijih vremena diše u saglasju sa evropskim prijestonicama koje su nam bliske, saglasne, prijateljske i sa kojima želimo još intenzivnije i sadržajnije da gradimo zajedničku budućnost - napisao je Spajić u čestitki.</p>
<p>Prema njegovim riječima, cetinjska opština ostaje, kako joj i priliči, prioritetno zastupljena u planu realizacija kapitalnih projekata, kojima će se još jače povezati sa zaleđem i Primorjem, učvršćujući njenu glavnu ulogu u državotvornom, kulturnom, duhovnom i turističkom smislu.</p>
<p>- Njegujući autentičnost Prijestonice, u saglasju sa lokalnom upravom, imamo zadadatak da održivo unapređujemo uslove života svih njenih građanki i građana. Trudićemo se da valorizujemo sav njen bogati kulturnoistorijski i prirodni potencijal, kako bi snažnije bili prepoznati ne samo kao prva naredna članica porodice evropskih naroda, već i kao istinska kolijevka i čuvarka njenih izvornih vrijednosti. Siguran u ostvarenje visoko postavljenih ciljeva, na šta nas obavezuje 13. novembar, još jednom vam čestitam Dan Prijestonice - zaključio je Spajić.</p>

Spajić: Snažnije valorizovati bogati kulturnoistorijski i prirodni potencijal Cetinja

<p>Njegoševo djelo temelji se na idealima morala, slobode i solidarnosti, a ove univerzalne humanističke vrijednosti predstavljaju putokaz za naš dalji društveni razvoj - poručio je predsjednik Crne Gore <b>Jakov Milatović </b>čestitajući Njegošev dan - crnogorski praznik kulture.</p>
<p>- Državničko i književno nasljeđe Petra II Petrovića Njegoša, iako stvarano u turbulentnim istorijskim okolnostima, predstavlja jedan od temelja u oblikovanju političkog i kulturnog identiteta našeg društva - navodi Milatović u objavi na društvenoj mreži Iks (X).</p>
<p>Posebno je čestitao svima koji svojim talentom i radom obogaćuju kulturni život Crne Gore, tako nastavljajući Njegošev utabani put.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJakovMilatovic%2Fstatus%2F1856617741655879990&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milatović: Ideali morala, slobode i solidarnosti putokaz za naš dalji društveni razvoj

<p><b>Nikoleta Uskoković </b>iz Bara, koja je uhapšena sinoć u okviru istrage za ubistvo Cetinjana <b>Petra Lipovine</b> i <b>Žarka Pejakovića</b>, privedena je na saslušanje u Više državno tužilaštvo.</p>
<p>Podsjećamo, Više državno tužilaštvo u Podgorici donijelo je juče rješenje o zadržavanju <b>Sava Kaluđerovića</b>, <b>Aleksandra Dacića</b> i <b>Miljana Marjanovića </b>nakon što su saslušani u okviru istrage za dvostruko ubistvo Cetinjana 6. novembra u Podgorici.</p>
<p>Iz Uprave policije su juče kazali da se njih četvoro sumnjiče za krivična djela kriminalno udruživanje i teško ubistvo.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fmarjanovic-se-sumnjici-da-je-iznajmio-stan-za-clanove-kriminalne-grupe&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Kako smo ranije objavili Portal ETV saznaje da je Marjanović<b> </b>osumnjičen da je za članove kriminalne grupe koji su ubili dvojicu Cetinjana 6. novembra u Podgorici iznajmio stan.</p>
<p>Marjanoviću i Daciću se na teret stavljaju krivična djela kriminalno udruživanje, teško ubistvo i nedozvoljeno držanje oružja, dok se Kaluđerović tereti za pomoć učiniocu poslije izvršenog krivičnog djela i neovlašćenu proizvodnju, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. N. U. se sumnjiči za kriminalno udruživanje i pomoć učiniocu nakon izvršenog krivičnog djela.</p>
<p>Prikupljeni dokazi ukazuju da je Marjanović sa jednom djevojkom 4. oktobra, po prethodnom dogovoru i planu razrađenom sa ostalim članovima kriminalnog udruženja iznajmio stan od agenta za nekretnine kazavši da to čini zbog sopstvenih potreba. Nakon zakupa stan je, prema sumnjama Tužilaštva, stavio na raspolaganje za sada nepoznatim članovima kriminalnog udruženja, koji su 6. novembra ubili Pejakovića i Lipovinu.</p>
<p>- Marjanović je na taj način omogućio članovima kriminalnog udruženja da ostanu skriveni i neidentifikovani – navodi se u dokumentima iz istrage u kojima je Portal ETV imao uvid. Takođe, utvrđeno je da prilikom zakupa stana osumnjičeni vozio „polo“ koji je prethodno preuzeo od Dacića.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.2735%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fzadrzavanje-za-trojicu-osumnjicenih-koji-se-dovode-u-vezu-sa-ubistvom-lipovine-i-pejakovica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Marjanović, pred tužiteljkom <b>Anom Kalezić</b>, nije iznio odbranu već se branio ćutanjem.</p>
<p>Lipovina i Pejaković ubijeni su u Podgorici, na kružnom toku ka Nikšiću. Ubice su u žrtve ispalile više od 30 hitaca iz automatskog oružje. Lipovina i Pejaković, prema evidenciji bezbjednosnih službi, bili su bliski kavačkom kriminalnom klanu.</p>

Uskoković privedena na saslušanje u Više državno tužilaštvo

<p>Ideološki nasljednik bjelaškog teroriste Marka Dakovića i četničkog etnočistača Pavla Đurišića, Andrija Mandić, opet juriša na Lovćen i na Njegošev mauzolej. Umjesto izvorne velikosrpske ideje da se krampom oburda Njegošev mauzolej i da se na njegovo mjesto vrati kapela Karađorđevića iz 1925. godine, Mandić je „pomiriteljski“ predložio da se ta kapela sagradi uz mauzolej. Jasno je da iza ovog predloga stoji nadustavna uprava Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori, dok je Mandić samo njen trbuhozborac. Ovaj plan se može ostvariti samo nasiljem, jer Njegošev mauzolej štite ogovarajući zakoni u kojima su propisane najstrože zabrane ugrožavanja ovog kulturnog dobra u široj zoni Jezerskog vrha, kao sastavnog dijela Nacionalnog parka „Lovćen“. Danas je to slaba zaštita, jer Mandić i saveznici, bez posljedica, svakodnevno gaze (ponekad i bukvalno) Ustav i zakone.</p>
<p>Osim što je protivzakonit, ovaj plan je bezuman. Teško je i zamisliti kako bi izgledalo da na Lovćenu pored mauzoleja stoji kopija kapele Karađorđevića iz 1925. godine. To bi bilo nadrealno. Jasno je da bi u toj gužvi na uskom prostoru Jezerskog vrha jedan od ovih objekata bio višak. Tada bi se postavilo pitanje: Đe je Njegošu mjesto – u kapeli ili u mauzoleju? S obzirom na to da Crkva Srbija upravlja politikom akutelne vlasti u Crnoj Gori očito je da bi Njegoša premjestili u tu kapelu koja bi, nesumnjivo, bila vlasništvo Crkve Srbije. Kakva bi tada bila funkcija mauzoleja? Nikakva. Njegošev mauzolej bez Njegoša nema smisla, kao što ni kapela na Lovćenu bez Njegoša nema smisla. Bjelaško-četnički planeri hoće da fazno uklone Njegošev mauzolej. U prvoj fazi bi, pod pomiriteljskom parolom, sagradili kopiju kapele iz 1925. godine. U drugoj fazi bi iselili Njegoša iz mauzoleja, da bi u završnoj fazi procijenili da prazan mauzolej na Lovćenu nema svrhu i da bi ga trebalo srušiti ili, kako je predlagala bivša ministarka Vesna Bratić, pomjeriti „neđe niže“. Tako bi, po zamisli bjelaško-četničke klike, na Lovćenu ostala samo replika kapele Karađorđevića sa Njegošem. Tada bi SPC ostvarila cilj da je vrh Lovćena sa kapelom Karađorđevića i Njegošem u njenom vlasništvu. To je suština bjelaško-četničkog „pomiriteljskog“ plana. Cilj je isti kao početkom 1990-ih, samo je sada put drugačiji, što je Mandićeva novoproklamovana taktika.</p>
<p>Andrija Mandić i njegovi crkveni naredbodavci ističu da bi tako obnovili Njegoševu kapelu i zavjet. Potcjenjuju pamet i znanje građana Crne Gore. Cijeloj Crnoj Gori je poznato da su lako oštećenu autentičnu Njegoševu kapelu srušili kralj Aleksandar Karađorđević i SPC 1925. godine. Oni su pogazili Njegošev zavjet i trajno uništili njegovu kapelu. Tada je kralj Aleksandar Karađorđević u čast rođenja svog sina i prestolonasljednika Petra sagradio novu kapelu i u nju je smjestio Njegoša. To je urađeno kako bi se simbolički demonstriralo pokoravanje Crne Gore od strane Srbije i poniženje dinastije Petrović–Njegoš od strane dinastije Karađorđevića. Crkva Srbije i Andrija Mandić hoće da to ponove baš na 100. godišnjicu (1925–2025) rušenja autentične Njegoševe kapele.</p>
<p>Obesmišljavanjem, rušenjem ili premještanjem Njegoševog mauzoleja i izgradnjom kopije kapele Karađorđevića opet bi ponizili Crnu Goru i Crnogorce.</p>
<p>Ovo je dokaz da SPC i Andrija Mandić nemaju ništa zajedničko sa tradicionalnom i Njegoševom Crnom Gorom. Oni su zapravo ljuti protivnici te Crne Gore. Mandić je to potvrdio i izborom siluete pročelja zgrade Zetske banovine za logo Skupštine Crne Gore. Da Mandić zaista cijeni Njegošev državotvorni rad on bi za logo Skupštine predložio grafički izgled Biljarde – prve svjetovne rezidencije Crne Gore nakon Crnojevića. Njegoš je 1838. godine sagradio Biljardu kao svoju rezidenciju i tu je smjestio najznačajniju državnu instituciju – Senat, koji je objedinio izvršnu, sudsku i zakonodavnu vlast. Iz Senata su se razvile sve državne institucije, pa i crnogorska Skupština. Umjesto Njegoševe Biljarde, Mandić je izabrao zgradu banovine Karađorđevića, koja je simbol tiranske i okupacione velikosrpske vladavine u Crnoj Gori. Iz zgrade banovine je stiglo naređenje da se puca na demonstrante na Belvederu 26. juna 1936. godine. Tada su žandari ubili 6, a ranili veći broj Crnogoraca samo zato što su nosili crnogorski krstaš barjak (prvi put nakon 1918.) sa natpisom „Crnogorski narodni front slobode“ i „Revolucionarni narodni front“. Andrija Mandić, njegova Nova srpska demokratija i SPC su ideološki sljedbenici režima Karađorđevića. Izvorište tog režima u Crnoj Gori je tzv. Podgorička skupština iz 1918. godine koja nije zbacila samo kralja Nikolu nego i dinastiju Petrović-Njegoš. Jasno je da između Njegoša i onih koji slave zbacivanje njegove dinastije i okupaciju Crne Gore ne može biti nikakve veze. Jasno je da između Njegoša i onih koji slave i imitiraju četničke vojvode ne može biti nikakve veze. Zato Andrija Mandić, dok dijeli najviše odlikovanje svoje partije – povelju „Marko Daković“ i dok nosi titulu četničkog vojvode ne može predstavljati ni Njegoša ni tradicionalnu Crnu Goru. Njegoš i tradicionalna Crna Gora su se (iz)borili protiv takvog tirjanstva. Uz to, Skupština Prijestonice Cetinje je jednoglasno proglasila Mandića za nepoželjnu osobu na Cetinju. Tako se Stara Njegoševa Crna Gora brani od Mandićeve politike.</p>

Papović: Bjelaško–četnički napad na Njegoša

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

U Štitaricama opet vijori crnogorska zastava

<p>Jarbol sa crnogorskom zastavom postavljen je danas ispred mjesne crkve u selu Štitarice kod Mojkovca.</p> <p>Dio mještana organizovao se prethodnih dana, skupili su novac za jarbol i danas ga podigli ispred crkve, a na njemu vijori zastava Države Crne Gore.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FBxvf-obNa84&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo pisali, podjele u selu izazvala je Crkva Srbije kada su nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtYM3j3p2A3M&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu. Očigledno informisani o ovoj namjeri putem društvenih mreža, veliki broj policijskih službenika iz Bijelog Polja, Mojkovca, Herceg Novog i Berana okupili su se kod groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102151116_5dcd4f621463bfc162b21157fbe9d8678f4e7788c07a925f5898320663116ed4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241102151116_5dcd4f621463bfc162b21157fbe9d8678f4e7788c07a925f5898320663116ed4" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="podizanje zastave"> </figure>  <p>Međutim, nije bilo prostora za bilo kakvu intervenciju jer su mještani civilizovano ostvarili zacrtan cilj.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102151116_cf92eefba94471789714a92e87e5e29140c3f9eeb3295adc4718da724425807f.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241102151116_cf92eefba94471789714a92e87e5e29140c3f9eeb3295adc4718da724425807f" data-rendition-name="original" width="666" height="707" loading="lazy" alt="podizanje zastave"> </figure>  <p><b>Svetozar Baković</b>, porijeklom iz mojkovačkog sela Štitarice, poručio je nakon podizanja crnogorske zastave ispred crkve da mještani neće dozvoliti nikom da Crnogorce svede na statističku grešku.&nbsp;</p> <p>- Došao sam da iskažem revolt i nezadovoljstvo postavljanjem zastava tuđe države i tuđe crkve na štitaričko groblje. Ovo je groblje Mjesne zajednice Štitarica, Opštine Mojkovac i groblje crnogorsko. Nikakve Srbije, nikakvih srpskih zemalja, nikakvog <b>Dritana Abazovića</b> i ostalih veleizdajnika - istakao je on nakon što su postavili zastavu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102161120_292a45af162759b6dd3a7199211190904a690b6c5089f2309995a3a408f91777.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241102161120_292a45af162759b6dd3a7199211190904a690b6c5089f2309995a3a408f91777" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dio mještana mještana skupili novac za jarbol i podigli zastavu ispred crkve"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Baković, inače član SUBNOR-a i antifašista Crne Gore, i Crkvenog odbora Mojkovac, rekao je da su na tom grobolju, koje je napravljeno prije 128 godina, sahranjeni njihovi preci.</p> <p>- Na natpisu gore piše: "Ovaj sveti hram napravi Opština štitarička pod vladom knjaza Nikole Petrovića Prvog Njegoša, 8. jula 1896. godine". Od tada 128 godina do dana današnjeg niko nije zabo nikakvu zastavu. Prođoše Turci, četnici, Italijani, Njemci - niko nikakvu zastavu ne zabode. Zbode je ova sad grupacija koja već četiri godine zavađa, muti i spaljuje Crnu Goru. U ovom selu nikad nikakvih problema nije bilo, do ovih sad momenata - šta je i kakva im je namjera? Što im gazda kaže, otrpilike, iz Beograda i Podgorice - oni to rade, slijepo slušaju i mislim da to ne vodi dobru - naglasio je Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102151116_7388d2f344f9d0e1b29ec50765d2b7f9eb1a1bd5b78c6175c4a00f9684cfb06f.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20241102151116_7388d2f344f9d0e1b29ec50765d2b7f9eb1a1bd5b78c6175c4a00f9684cfb06f" data-rendition-name="original" width="720" height="1600" loading="lazy" alt="podizanje zastave"> </figure>  <p>U Štitaricama je, kako je rekao, između 50 i 60 kuća koje se ne slažu sa postavljanjem bilo kakvih zastava. Revolt su izrazili postavljanjem crnogorskih zastava na ogradi ispred groblja i na brijestu.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Postavili smo ih namjerno da bi SPC uz svoj nacionalizam pokazala i šovinizam, da ne kažem fašizam. Ako su sjutradan pocijepali crnogorsku zastavu, a ostavili svoju to je odraz šovinizma. Borimo se i izborićemo se protiv toga. Ovo je je trenutno stanje u koje su se mnogi zanijeli i koje žele da iskoriste da plove u mutnom. Vremena prolaze, vjere ostaju.&nbsp;</p> <p>On je iznio podatak da je po popisu iz 1971. godine u ovom selu živjelo 444 stanovnika - 442 su se izjasnili kao Crnogorci, jedan kao Hrvat i jedan je bio neizjašnjenje vjeroispovijesti.</p> <p>- Na popisu 1981. godine 355 je bilo mještana. Od tog broja 350 je bilo Crnogoraca, a pet se nije izjasnilo. Kad sve sagledate, sve što se dešava je od 90-ih godina naovamo. Svakome je jasno da neko želi da nam baci trn u oko, da nas zgazi i svede na statističku grešku. Sa ovog najsvetijeg mjesta im poručujem da u tome neće uspjeti - poručio je Baković.</p>

Tag: ministarstvo-turizma