Miranović: Njegoš se smješta u ideološke rovove, a njegovo djelo je univerzalno

Petar II Petrović Njegoš i Lovćen predstavljaju temeljne odrednice crnogorskog identiteta, ali se značaj njegovog stvaralaštva ne može svesti na nacionalne i ideološke podjele. Njegoševo djelo nadilazi vrijeme i prostor u kojem je nastalo i ostaje trajna inspiracija savremenim umjetnicima - ocijenila je istoričarka umjetnosti i modna dizajnerka dr Anastazija Miranović, gostujući u jutarnjem programu „Budilnik“ na Televiziji E.

Miranović smatra da Njegoševa umjetnička veličina počiva na univerzalnosti tema kojima se bavio. Iza deseteraca i arhaičnog jezika, kako ističe, nalazi se duboko razumijevanje čovjeka, njegovih unutrašnjih sukoba, vrijednosti i životnih pitanja.

Upravo zbog toga, smatra ona, Njegoševo stvaralaštvo ne pripada samo prošlosti, već ima snažan potencijal da inspiriše nove generacije umjetnika, kako u Crnoj Gori - tako i izvan njenih granica.

- Lovćen bi trebalo za svakog Crnogorca da bude ona uporišna, ishodišna identitetska vertikala, snaga iz koje crpimo ono što jesmo, i on je krov i mog identiteta. Mislim da su upravo Njegoš i Lovćen tako amblematične, markantne tačke našeg identiteta da on mora biti satkan u svakom velikom umjetničkom djelu i svakoj pravoj kreaciji, jer se Njegoš bavio čovjekom, a sve velike umjetnosti se upravo njime bave - kazala je Miranović.

Govoreći o načinu na koji se danas tumači Njegoševo nasljeđe, upozorila je da se njegova književna i filozofska misao često potiskuje u drugi plan zbog političkih i identitetskih sporova.

- Ponekad je tužno što se Njegoš površno tumači, smješta u rovove, smješta u nacionalne matrice, a on je zapravo univerzalan - istakla je Miranović.

Prema njenim riječima, umjesto svođenja Njegoša na dnevnopolitička pitanja, pažnju bi trebalo usmjeriti na estetsku, umjetničku i univerzalnu vrijednost njegovog djela.

Podsjetila je da sličnu sudbinu dijele i drugi veliki umjetnici, među kojima je izdvojila slikara Petra Lubardu, čije se stvaralaštvo takođe nerijetko posmatra kroz prizmu nacionalnog pripadanja i političkih tumačenja.

- Upravo bi trebalo da se bavimo estetskim i antološkim karakterom Njegoševog bića, a ne dnevnopolitičkim temama. Nažalost, to je sudbina svih velikih umjetnika. Pomenuću još jednog sa našeg prostora, Petra Lubardu. Otprilike istu sudbinu prolaze kada je u pitanju svojatanje i korišćenje u dnevnopolitičke svrhe - zaključila je Miranović.