<article>Inicijativa za osnivanje Odbora za mlade predata je Skupštini Crne Gore, a njen cilj je snažnije uključivanje mladih u proces kreiranja javnih politika. Gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E, omladinska aktivistkinja Sofija Mirković istakla je da bi fokus budućeg odbora bio na ključnim egzistencijalnim pitanjima mladih.- U fokusu Odbora za mlade bi bile ekonomske teme, pitanje zaposlenja, stanovanja, osamostaljenja, a za rješavanje takvih pitanja bi trebali uzeti primjere iz prakse Evropske unije - rekla je Mirković.Prema njenim riječima, formiranje Odbora za mlade značilo bi da mladi postaju aktivni akteri i ravnopravni učesnici u društvu, čije bi se potrebe sistemski saslušale i rješavale.- Mladi su potpuno izgubili povjerenje kako u institucije tako i u opštu perspektivu kvalitetnijeg života u Crnoj Gori, što dovodi do aktuelnog problema sve većeg odliva mozgova i mislim da je to tema o kojoj bi trebalo aktivno da se govori i na kojoj bi trebalo da se radi od sadašnjeg momenta. Raspolažemo sa takvim ljudskim resursima na koje bi bilo šteta zažmuriti - kazala je Mirković.Podsjetila je da su i ranije postojale inicijative usmjerene na podršku mladima, uz brojne ideje i novitete, ali da to, kako smatra, nije bilo dovoljno da se mladi osjećaju prepoznato i važno.- Sve probleme smo često bazirali na nekim raspravama koje se dalje od toga nijesu razvijali, nijesu postojali konkretni rezultati koji bi mlade razuvjerili u pasivnost institucija prema njima - istakla je Mirković.Ona vjeruje da bi inicijativa poput formiranja Odbora za mlade mogla doprinijeti tome da mladi steknu osjećaj da učestvuju u donošenju odluka koje ih se direktno tiču.- Svakodnevno se mladi susreću sa nepravdom u dosta sfera društva, pogotovu po završetku studija i ulasku na tržište rada. Mislim da je to nešto o čemu bi mogli da govorimo neprestano, posebno u vezi sa pitanjem integracija koliko se mogućnosti otvara mladima, a sa druge strane je to po Crnu Goru dodatno opterećenje – kako mlade zadržati kući i koje bi prilike njima bile adekvatne kako bi izabrali Crnu Goru kao mjesto za život, a ne samo kao domovinu - zaključila je Mirković.</article>

Inicijativa za osnivanje Odbora za mlade predata je Skupštini Crne Gore, a njen cilj je snažnije uključivanje mladih u proces kreiranja javnih politika. Gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E, omladinska aktivistkinja Sofija Mirković istakla je da bi fokus budućeg odbora bio na ključnim egzistencijalnim pitanjima mladih.
- U fokusu Odbora za mlade bi bile ekonomske teme, pitanje zaposlenja, stanovanja, osamostaljenja, a za rješavanje takvih pitanja bi trebali uzeti primjere iz prakse Evropske unije - rekla je Mirković.
Prema njenim riječima, formiranje Odbora za mlade značilo bi da mladi postaju aktivni akteri i ravnopravni učesnici u društvu, čije bi se potrebe sistemski saslušale i rješavale.
- Mladi su potpuno izgubili povjerenje kako u institucije tako i u opštu perspektivu kvalitetnijeg života u Crnoj Gori, što dovodi do aktuelnog problema sve većeg odliva mozgova i mislim da je to tema o kojoj bi trebalo aktivno da se govori i na kojoj bi trebalo da se radi od sadašnjeg momenta. Raspolažemo sa takvim ljudskim resursima na koje bi bilo šteta zažmuriti - kazala je Mirković.
Podsjetila je da su i ranije postojale inicijative usmjerene na podršku mladima, uz brojne ideje i novitete, ali da to, kako smatra, nije bilo dovoljno da se mladi osjećaju prepoznato i važno.
- Sve probleme smo često bazirali na nekim raspravama koje se dalje od toga nijesu razvijali, nijesu postojali konkretni rezultati koji bi mlade razuvjerili u pasivnost institucija prema njima - istakla je Mirković.
Ona vjeruje da bi inicijativa poput formiranja Odbora za mlade mogla doprinijeti tome da mladi steknu osjećaj da učestvuju u donošenju odluka koje ih se direktno tiču.
- Svakodnevno se mladi susreću sa nepravdom u dosta sfera društva, pogotovu po završetku studija i ulasku na tržište rada. Mislim da je to nešto o čemu bi mogli da govorimo neprestano, posebno u vezi sa pitanjem integracija koliko se mogućnosti otvara mladima, a sa druge strane je to po Crnu Goru dodatno opterećenje – kako mlade zadržati kući i koje bi prilike njima bile adekvatne kako bi izabrali Crnu Goru kao mjesto za život, a ne samo kao domovinu - zaključila je Mirković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Sofija Mirković

Odbor za mlade

Skupština Crne Gore

Društvo

Mirković: Neophodno zadržati mlade i kreirati prilike da im Crna Gora bude mjesto za život, a ne samo domovina

Ekološki inspektor za zaštitu od zračenja donio je ukupno 62 rješenja, kojima je naloženo da 62 škole preko ovlašćene institucije izvrše nova mjerenja koncentracije radona u prostorijama u kojima su ranije utvrđene povišene vrijednosti ovog radioaktivnog gasa, saopšteno je iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.
Inspektor je 12. decembra, uvidom u Izvještaj o izmjerenim koncentracijama radona iz 2017. godine, realizovan u okviru projekta MNE9004 „Mapiranje radona u Crnoj Gori i unapređenje nacionalnog sistema zaštite od radona, utvrdio da su u 62 škole, u velikom broju prostorija, izmjerene koncentracije radona iznad graničnih vrijednosti. 
- Projekat je sproveo tadašnji resor Ministarstva prosvjete, a predmetni izvještaj Inspekciji za zaštitu od zračenja dostavljen je tek 12. decembra 2025. godine - navodi se u ovom saopštenju MERS-a.
U tom resoru podsjećaju da je Zaključkom Vlade Crne Gored 20. decembra 2018. godine Ministarstvo prosvjete bilo zaduženo da, u saradnji sa ekspertskim timom, do IV kvartala 2019. godine pripremi Akcioni plan remedijacije škola ustanova, kao i predlog višegodišnjeg finansiranja aktivne remedijacije objekata prepoznatih u tom planu, iz budžetskih sredstava i/ili donacija. Tvrde da navedene obaveze nijesu realizovane.
Prema Pravilniku o granicama izlaganja jonizujućem zračenju, interventni nivoi za hronično izlaganje radonu iznose 200 Bq/m³ za novizgrađene stambene objekte, 400 Bq/m³ za postojeće stambene objekte, dok je za radna mjesta propisan interventni nivo od 1.000 Bq/m³ srednje godišnje koncentracije radona u vazduhu.
Takođe, članom 8 stav 11 Zakona o zaštiti od jonizujućeg zračenja i radijacionoj sigurnostpropisano je da inspektor ima pravo i dužnost da naloži ispunjenje propisanih uslova i otklanjanje svih nedostataka koji mogu izazvati štetne posljedice po zdravlje ljudi ili životnu sredinu.
- Shodno navedenom i činjenici da Ministarstvo prosvjete nije izvršilo remedijaciju navedenih škola, neophodno je prvo izvršiti mjerenja koncetracija radona, a onda u skladu sa navedenim mjerenjima sprovesti dalje hitne radnje kako bi se nivo radona u školama doveo ispod graničnih vrijednosti - poručuju iz MERS-a.

MERS: Povećane koncentracije radona u 62 škole, naložena nova mjerenja

Odnosi Njemačke i Francuske su zbog narušenog partnerstva njemačkog kancelara Fridriha Merca i francuskog predsjednika Emanuela Makrona daleko od harmoničnih, a dubok jaz postoji i sa njemačkim istočnim susjedom, Poljskom, ocjenjuje berlinski portal table.media.
Portal ocjenjuje da sa izmakom ove godine između Merca i Makrona postoji mnogo više nesuglasica, nego slaganja, "iako su i njemački kancelar i francuski predsjednik strastveni Evropljani".
Kao primjere razmimoilaženja navodi sporazum o slobodnoj trgovini sa zemljama Latinske Amerike Merkosur, finansiranje Ukrajine, stav o razgovoru sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, kao i zajednički projekat Borbenog vazdušnog sistema budućnosti (FCAS).
Trenutno, između Pariza i Berlina ne preteže harmonija, nego rivalitet, a raniji harmonični odnosi dvije velike zemlje su redovno doprinosili i smirivanju bilo kakvih nesuglasica među članicama Evropske unije, piše portal.
Merc je, ocjenjuje table.media, u novije vrijeme pokušao da za Njemačku obezbijedi vodeću ulogu u međunarodnim odnosima, ali mu je Makron kontrirao, pošto smatra da takva uloga pripada Francuskoj.
Sa druge strane, Makronu su zbog domaćih političkih problema u Francuskoj ruke daleko više vezane nego Mercu, čak i kada je riječ o mnogo sitnijim stvarima nego što su rat i mir.
Njemački portal ocjenjuje da se situacija između dvije zemlje ni u novoj godini vjerovatno neće popraviti, već da može da postane još komplikovanija, jer predsjednički izbori u Francuskoj treba da budu održani najkasnije na proljeće 2027.
Kada je riječ o istočnom susjedu, Poljskoj, postoji jaz koji ne uspijeva da poništi ni lično prijateljstvo i uvažavanje kancelara Merca i poljskog premijera Donalda Tuska, piše table.media.
Njih dvojica se, prema pisanju portala, u strateškim pitanjima u najvećoj mjeri slažu. Tako obojica žele da pomognu Ukrajini ruskim novcem koji je zamrznut u EU, obojica se zalažu za jačanje istočnog krila NATO i angažuju se na jačanju saobraćajnih veza između Njemačke i Poljske.
Međutim, u Poljskoj su veliko negodovanje izazvale granične kontrole, koje je prema istočnom susjedu uveo njemački ministar unutrašnjih poslova Aleksander Dobrint i nije dugo trebalo čekati na recipročnu mjeru Varšave.
Odnose narušava i kontinuirana rasprava u Poljskoj o ratnim reparacijama koje treba da plati Berlin, a novi nacionalno-populistički predsjednik Poljske Karol Navrocki čini sve da opstruira Tuska i njegovu politiku i u zemlji i u inostranstvu.
Tusk nije lično sklon zahtjevu opozicione partije Pravo i pravda (PIS), kojoj je Navrocki vrlo blizak, da Njemačka treba da plati 1.500 milijardi eura na ime odštete za zločine nacista u Drugom svjetskom ratu.
Istovremeno, Tusk ne smije da ostavi utisak popustljivosti prema Berlinu, ocjenjuje portal.

Njemački portal: EU osjeća teret narušenih odnosa Berlina sa Parizom i Varšavom

Novinarka, modna dizajnerka i kostimografkinja Slobodanka Seka Martinović dobitnica je nagrade „Naj žena 21. vijeka – ambasadorka kulture i stvaralaštva za 2025. godinu“, koju dodjeljuje Udruženje najuspješnijih privrednika 21. vijeka.
Gostujući u Srećnom danu na Televiziji E, Martinović je kazala da je suština ove nagrade promocija stvaralaštva, ali i univerzalnih društvenih vrijednosti.
- Poenta nagrade je promovisanje ne samo različitih kategorija stvaranja, od preduzetništva, nauke, kulture i umjetnosti, nego i povezivanje i promovisanje svih kulturnih i etičkih vrijednosti, promovisanje zajedništva, promovisanje tolerancije i sve u svemu je to jedna vrlo bitna priča - rekla je Martinović.
Kako je istakla, priznanje je za nju došlo potpuno neočekivano, pa je u trenutku kada su je kontaktirali povodom nominacije pomislila da je riječ o grešci.
- Kad su radili istraživanje u Crnoj Gori, na osnovu Facebooka, Instagrama i tih nekih mreža koje su, pretpostavljam, otvorene, jer se stvarno u to uopšte ne razumijem, najčešće se pojavljivalo moje ime, sa najvećim brojem pozitivnih komentara i ja sam dobila tu neku količinu bodova koja je potrebna i onda su našli emisiju ‘Podznak’ (emisija na TV E koju uređuje i vodi astro-psihološki konsultant Nenad Gogić) i tako su me pronašli - kazala je Martinović.
Dodala je da joj priznanje posebno znači zbog tradicije nagrade, koja traje 25 godina, kao i zbog činjenice da okuplja dobitnike prepoznate po profesionalnom i ličnom integritetu.
- Ja u proteklih 25 godina nijesam prisutna na Sajmu mode u Beogradu, ja mislim da sam u tom nekom svijetu tamo prilično anonimna, većina njih vjerovatno i ne zna ko sam ja, tako da je jako lijep osjećaj… Lijepo je kad te neko prepozna i taj neki trag koji si ostavio pređe granice, jer nagrada više nije regionalna nego internacionalna, zato što su u toj grupi nagrađene žene Švajcarske, Austrije, Rumunije, Bugarske, tako da je to već prevazišlo te neke regionalne okvire. U svakom slučaju jedan je divan osjećaj, a poenta cijele te priče je promovisanje ne samo različitih kategorija stvaranja, od preduzetništva, nauke, kulture, umjetnosti, nego i to povezivanje i promovisanje svih kulturnih, etičkih vrijednosti, promovisanje zajedništva, tolerancije i sve u svemu jedna vrlo bitna priča - zaključila je Martinović.

Martinović: Lijepo je kad te neko prepozna i trag koji si ostavio pređe granice

Predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko ocijenila je da, ukoliko bi se zauzeo strogo formalistički pristup u izbornim sporovima, to bi &nbsp;obesmislilo ulogu Suda i odgodilo proglašenje izbornih rezultata, ukoliko utvrđene proceduralne greške nemaju stvarni uticaj na ishod izbora.
U saglasnom izdvojenom mišljenju uz Odluku kojom je odbijena žalba Demokratske partije socijalista na izborni proces u Kotoru, Armenko je navela da je saglasna sa ishodom odlučivanja, ali ne i sa obrazloženjem koje se zasniva na konstatovanju navodnih nepravilnosti Državne izborne komisije, bez rješavanja izbornog spora u meritumu, suprotno ranijoj praksi Ustavnog suda u istim ili sličnim situacijama.
- Što se odlučivanja u meritumu tiče, potpuno sam saglasna da razlika koja se ogleda u tome što se broj upotrijebljenih glasačkih listića (271) ne podudara sa brojem kontrolnih kupona odvojenih od glasačkih listića (269) – dakle razlika u svega dva upotrijebljena listića, nije mogla bitno uticati na izborni rezultat, tj. ne predstavlja nepravilnost koja bi bitno uticala u smislu uspostavljanja nadležnosti Ustavnog suda koja se aktivira po Zakonu o Ustavnom sudu, kada se ona ističe kao razlog za poništaj izbornog postupka - istakla je ona.
Armenko je ukazala da je Ustavni sud obavezan da se pridržava standarda Evropskog suda za ljudska prava, prema kojima izborni proces mora biti takav da garantuje pravičnu, objektivnu i dovoljno obrazloženu odluku i spriječi svaku zloupotrebu ovlašćenja od strane nadležnih organa.
- Ograničavanje Ustavnog suda na konstataciju neregularnosti i nepravilnog odlučivanja i eventualnim ukidanjem tog rješenja bez uzimanja u obzir suštine izborne problematike, dovelo bi do toga da sam Ustavni sud suštinski pomogne i podstakne nadležne organe za sprovođenje izbora, da vrše moguće opstrukcije izbornog postupka - istakla je Armenko.
Navodi da je Evropski sud u svojoj praksi utvrđivao konvencijske povrede kada su domaće vlasti navodile pretjerano formalističke razloge, a sve kako bi izbjegli ispitivanje suštine izborne žalbe.
- Smatram da je neophodno da se pruži zaštita biračkom pravu i cjelokupnom izbornom procesu u situaciji kada su nadležne izborne komisije, koristeći se procesnim pravnim nedorečenostima, ne razmatrajući suštinu, onemogućile da se dođe do izbornih rezultata. Suprotnim postupanjem, Ustavni sud bi došao u situaciju da sam krši prava koja je pozvan da štiti - kazala je Armenko.
Zbog navedenog, ističe Armenko, činjenično stanje u žalbi povodom izbora u Kotoru zahtijevalo je isti pristup kao i u svim drugim predmetima, a ne da se u ovom predmetu napravi izuzetak, a u kojima se vodilo računa da se ukidanjem rješenja izborne komisije zbog nepostojanja kvoruma za odlučivanje, ne bi mogla postići djelotvorna zaštita izbornog prava podnosilaca izborne žalbe, a u širem smislu ni zaštita izbornog prava svih birača koji su glasali na izborima.
- U protivnom, postavlja se veoma ozbiljno pitanje, da li onda nadležne izborne komisije mogu bez ikakve kontrole raspuštati biračke odbore i ponavljati izbore i to sve dok se ne postigne željeni izborni rezultat - zaključila je Armenko.

Armenko: Strogo formalistički pristup u izbornim sporovima obesmišljava ulogu Ustavnog suda

Četvoro pravnih stručnjaka Ujedinjenih nacija u srijedu je osudilo američku pomorsku blokadu Venecuele, ocijenivši je kao nezakonitu oružanu agresiju, te uputilo poziv Kongresu Sjedinjenih Američkih Država da hitno interveniše. Sjedinjene Američke Države rasporedile su svoje snage na Karibima i nedavno presrele nekoliko naftnih tankera u okviru pomorske blokade venecuelanskih plovila za koja tvrde da su pod sankcijama.
- Ne postoji pravo na nametanje unilateralnih sankcija putem oružane blokade- naveli su stručnjaci UN-a u zajedničkom saopštenju. Dodali su da takva blokada predstavlja zabranjenu upotrebu vojne sile protiv druge države, u skladu s Poveljom Ujedinjenih nacija.&nbsp;
Istakli su da je riječ o toliko ozbiljnoj primjeni sile da je ona jasno prepoznata i kao nezakonita oružana agresija prema definiciji agresije Generalne skupštine iz 1974. godine.
<h4>Poziv Kongresu SAD-a na hitnu intervenciju</h4>
Kao takva, ona predstavlja oružani napad u smislu člana 51 Povelje UN-a, što u načelu daje državi žrtvi pravo na samoobranu. Američki predsjednik Donald Tramp optužuje Venecuelu da koristi naftu, glavni resurs te južnoameričke države, za finansiranje „narkoterorizma, krijumčarenja ljudi, ubistava i otmica“.
Karakas odbacuje optužbe o umiješanosti u krijumčarenje droge i tvrdi da Vašington pokušava da svrgne predsjednika Nikolasa Madura kako bi preuzeo kontrolu nad venecuelanskim naftnim rezervama, koje su najveće na svijetu.
<h4>Desetine napada i više od 100 poginulih</h4>
Američke snage su od septembra izvele desetine vazdušnih napada na brodove za koje Vašington tvrdi — bez iznošenja dokaza — da su prevozili drogu. U tim napadima poginulo je više od 100 osoba. „Ta ubistva predstavljaju kršenje prava na život. Neophodno ih je istražiti i odgovorne privesti pravdi“, poručili su stručnjaci.
- U međuvremenu, američki Kongres bi trebalo da interveniše kako bi spriječio dalje napade i ukinuo blokadu- dodali su. Takođe su pozvali druge države da preduzmu mjere radi zaustavljanja blokade i nezakonitih ubistava, te da doprinesu procesuiranju odgovornih.
<h4>Ko su stručnjaci koji stoje iza saopštenja</h4>
Saopštenje su potpisali Ben Saul, specijalni izvjestilac za zaštitu ljudskih prava u borbi protiv terorizma, Džordž Katruagalos, stručnjak za unapređenje demokratskog i pravednog međunarodnog poretka, Surja Deva, stručnjak za pravo na razvoj, i Đina Romero, specijalna izvjestiteljka za pravo na slobodno okupljanje i udruživanje.
Riječ je o nezavisnim stručnjacima koje je Savjet UN-a za ljudska prava ovlastio da iznesu svoje nalaze, ali oni ne govore u ime samih Ujedinjenih nacija. Venecuela je u utorak, nakon što je zatražila vanrednu sjednicu Savjeta bezbjednosti, u sjedištu UN-a u Njujorku optužila Vašington za, kako je navela, „najveću iznudu u našoj istoriji“.

Pravnici UN-a upozoravaju: Američka pomorska blokada Venezuele je nezakonita oružana agresija

Velika grupa uticajnih žena iz cijelog svijeta, zajedno sa stručnjacima UN-a, uputila je apel Iranu da odmah oslobodi Zahru Šahbaz Tabari, 67-godišnju inženjerku elektrotehnike kojoj prijeti pogubljenje.
Tabari je 25. oktobra osuđena na smrt na Revolucionarnom sudu u Raštu, proglašena krivom za oružanu pobunu protiv temelja Islamske republike. Osuda je zasnovana na komadu tkanine sa sloganom „Žene, otpor, sloboda“, koji je aluzija na moto „Žene, život, sloboda“, postao simbol protesta u Iranu 2022. godine. Vlasti tvrde da je planirala da tkaninu istakne kao javni transparent.
U žalbi koju je 23. decembra podnijela organizacija sa sjedištem u Velikoj Britaniji, više od 400 istaknutih žena, uključujući četiri dobitnice Nobelove nagrade i nekoliko bivših predsjednica i premijerki, opisalo je Iran kao „najvećeg dželata za žene po glavi stanovnika u svijetu“.
- Zahrin slučaj razotkriva ovaj teror: u Iranu, usuđivanje da se drži znak kojim se proglašava otpor žena ugnjetavanju sada je kažnjivo smrću- navodi se u pismu.
Organizacija „Pravda za žrtve masakra u Iranu 1988“ zastupa porodice hiljada političkih zatvorenika pogubljenih prije više od 30 godina.
Tabari, koja je studirala održivu energiju u Švedskoj, prvi put je uhapšena prije oko četiri godine zbog objava na društvenim mrežama, a puštena je nakon tri mjeseca uz elektronski uređaj za praćenje. U aprilu 2025. godine snage bezbjednosti su upale u njen dom u provinciji Gilan i ponovo je uhapsile.
Njen sin Soruš Samak, koji živi u Švedskoj, rekao je da je suđenje Tabari trajalo samo deset minuta. Osam stručnjaka UN je u saopštenju od 23. decembra istaklo da je suđenje sprovedeno putem video-konferencije i da joj je uskraćen pristup izabranom advokatu.
Stručnjaci UN-a traže obustavu pogubljenja, nazivajući slučaj „izrugivanjem pravdi“, i ukazuju na ozbiljne proceduralne prekršaje, uključujući nezakonito pritvaranje, uskraćivanje efikasnog pravnog zastupanja i korišćenje nedovoljnih dokaza za optužbu za oružanu pobunu.
- Kriminalizacija ženskog aktivizma za rodnu ravnopravnost i tretiranje takvog izražavanja kao dokaza oružane pobune predstavlja težak oblik rodne diskriminacije- naveli su stručnjaci UN.
Organizacija za ljudska prava Irana (IHR) sa sjedištem u Norveškoj saopštila je da je Iran do kraja novembra 2025. godine izvršio najmanje 1.426 pogubljenja, uključujući 41 ženu.

UN i svjetske Nobelovke traže oslobađanje aktivistkinje Zahre Šahbaz Tabari osuđene na smrt u Iranu

Ministar unutrašnjih poslova Turske Ali Jerlikaja kazao je danas da su iz olupina privatnog aviona koji se srušio u blizini glavnog grada Ankare, a koji je prevozio libijskog generala i još pet članova njegovog tima, izvučeni uređaj za snimanje podataka o letu i uređaj za snimanje glasa iz kokpita.
Jerlikaja je rekao da se olupina aviona u kojem je poginuo general libijske vojske, Mohamed Ali Ahmed Al-Hadad, proteže na površini od oko tri kvadratna kilometra.
- Kao rezultat rada koji su na mjestu događaja obavili timovi iz Centra za istrage sigurnosti u transportu Ministarstva prometa i infrastrukture, uređaj za snimanje glasa aviona pronađen je u području olupine u 2:45 ujutro, a crna kutija je pronađena u 3:20 ujutro - rekao je Jerlikaja.
Proces ispitivanja i procjene ovih uređaja je započeo, dodao je ministar. Jerlikaja je rekao da je u operaciju potrage i izvlačenja uključeno 408 osoba, uz podršku 103 kopnena vozila i sedam aviona.
Takođe je potvrdio da je u Ankaru stigla libijska delegacija od 22 člana, uključujući rodbinu žrtava i zvaničnike libijskih ministarstava odbrane i unutrašnjih poslova.
Naveo je da je i on znatiželjan u vezi sa uzrokom pada aviona, ali da je neophodno pričekati analizu podataka.
Izrazio je saučešće porodicama žrtava i libijskoj vladi i narodu, opisujući incident kao tragičnu nesreću.
Poslovni avion "Falcon 50" poletio je s aerodroma Esenboga u Ankari prema Tripoliju. Njegova olupina pronađena je oko dva kilometra južno od sela Kesikavak u okrugu Hajmana u Ankari.
Libijska vlada nacionalnog jedinstva proglasila je trodnevnu nacionalnu žalost nakon smrti.

Pokreće se istraga: Pronađena crna kutija aviona u kojem je poginuo libijski general

Krenuli su na Državni arhiv! Na depo memorije jednog naroda, jedne kulture i jedne tradicije. Naše tradicije! Rukopis je isti: "volonteri i đaci u plemenitoj misiji" umjesto "trojanski konj u brisanju jednog identiteta". Sto puta viđen scenario vještine manipulacije. Tako je iz "Ne damo svetinje" i "Desila se sloboda" došlo je do "Veseli se, srpski rode" i "Kukaju Turci, leleču bule"!
Istovremeno, DF stavlja “šapu” na još jednu kapitalnu crnogorsku instituciju kulture Nacionalnu biblioteku “Đurđe Crnojević". Umjesto žene-stručnjaka, koja je decenije provela u toj biblioteci, postavljen je čovjek koji se zalaže za rušenje Mauzoleja na Lovćenu!
DF je takođe preuzeo KIC “Budo Tomović”, a još od ranije i Narodnu biblioteku “Radosav Ljumović”. Tako smo došli do toga da na Cetinju i Podgorici kulturom vedre i oblače oni koji su Bećiru Vukoviću dali nacionalnu penziju, Trinaestojulsku nagradu i 14 i po hiljada eura u kešu.
Ima li kraja ovoj destrukciji nacionalnog bića Crnogoraca? Šta u ovoj stvari radi premijer? Jesu li i ovo seoske tema za njega?
Kome do sad sve nije jasno ili ga ne zanima ili je glup! Ukoliko opet, mi građani ne stanemo na put ovoj besprizornoj akciji okupacije naše istorije i kulture, to neće niko drugi uraditi. Jer da se proteklih mjeseci mi ne pobunismo, ne bi se orila naša himna i gromoglasno NE MOŽE ni 8. jula ispod Vile Gorica, niti za 13. jul na Gorici, niti 19. decembra na Gorici, niti bilo đe drugo đe je bilo nužno da se bude!
I sad imamo izbor. Sjedjeti skrštenih ruku, čekajući da u EU uđemo kao neko zaostalo selo bez autentične kulture ili da uđemo kao GRAĐANI sa kičmom, stavom i dostojanstvom i sviješću o sebi! Ima li Crna Gora danas svijest Vinstona Čerčila? Razumije li Crna Gora da odbraniti kulturu znači odbraniti državu? Ja mislim da se ta svijest rodila ili da se makar probudila!
I zato, naš naredni zadatak je odbraniti Državni arhiv! Odbraniti ga po svaku cijenu od falsifikovanja, brisanja, krađe! U nedjeljama koje dolaze, nema važnijeg cilja! Mi moramo uraditi sve, što god bilo legitimnim putem potrebno, da arhiv ODBRANIMO!
Moramo poručiti tim beskrupuloznim lopovima tuđih baština opet, i opet, i koliko god treba puta: No pasaran!

Mirković: Neophodno zadržati mlade i kreirati prilike da im Crna Gora bude mjesto za život, a ne samo domovina

Tagovi

MERS: Povećane koncentracije radona u 62 škole, naložena nova mjerenja

Njemački portal: EU osjeća teret narušenih odnosa Berlina sa Parizom i Varšavom

Martinović: Lijepo je kad te neko prepozna i trag koji si ostavio pređe granice

Armenko: Strogo formalistički pristup u izbornim sporovima obesmišljava ulogu Ustavnog suda

PRATITE TVe UŽIVO