Mujović: Izdvajamo 200.000 eura za subvencije za bicikle, od januara 2027. uvodimo bike-sharing sistem

Glavni grad izdvojio je 200.000 eura za subvencije za nabavku bicikala, po tom osnovu nabavljeno je 1.000 bicikala, a od januara 2027. godine planirano je uvođenje sistema javnog iznajmljivanja bicikala (bike-sharing) - saopštio je gradonačelnik Podgorice Saša Mujović, otvarajući treću WB Adapt konferenciju i 11. CIVINET forum, koji su danas počeli u Podgorici.

Ovogodišnji skup, pod nazivom „Klimatski otporna urbana mobilnost: SUMP 3.0 – od nacionalnih politika do lokalne implementacije“, posvećen je održivoj urbanoj mobilnosti i jačanju otpornosti gradova na klimatske promjene. Učestvuju predstavnici lokalnih samouprava, državnih institucija, međunarodnih organizacija, akademske zajednice, privatnog i civilnog sektora.

Mujović je ukazao na izazove sa kojima se Podgorica suočava zbog velikog broja automobila i nedostatka prostora.

- U Podgorici imamo oko 100.000 registrovanih automobila. Ako se zna da je za parkiranje jednog automobila potrebno između 18 i 25 kvadratnih metara, prostim množenjem dolazimo do zaključka da je oko 200 hektara Podgorice okupirano automobilima. To je površina ekvivalentna približno 260 fudbalskih terena pod Goricom ili četiri puta veća od površine našeg brda Gorica. Ako tome dodamo saznanje da automobili najveći dio svog životnog vijeka provedu parkirani, čak 90 do 95 odsto vremena, jasno je koliko beskorisno koristimo javni prostor koji bismo mogli mnogo bolje da upotrijebimo. Ovako se dalje ne može. Širenje bulevara kako bi se prihvatio veći broj automobila ili povećavanje njihovog broja da bismo imali izgovor za širenje bulevara i ulica nije dobra strategija - poručio je Mujović.

Istakao je da Glavni grad radi na unapređenju javnog prevoza kao jednog od ključnih načina za rješavanje saobraćajnih problema.

- Naše nade u Podgorici uglavnom su usmjerene na to da kvalitet javnog gradskog prevoza podignemo na najbolji mogući nivo. Gradski prevoz danas je čist, uredan i tačan, a njegovo kretanje možete pratiti u realnom vremenu. Cijena karte je prilično povoljna – 90 centi – a uspjeli smo da obezbijedimo da najveći dio stanovništva bude oslobođen plaćanja karte. To su penzioneri, učenici osnovnih i srednjih škola, onkološki pacijenti i svi oni za koje smo procijenili da im je potrebna podrška - kazao je Mujović.

Dodao je da ga posebno raduje što mladi sve više koriste javni prevoz, te da su na nedavnom sastanku tražili uvođenje novih linija i polazaka u ranim jutarnjim satima, naročito petkom i subotom, nakon izlazaka.

- Svijest se polako mijenja i to nas raduje. Predstoji nam da vozni park gradskog prevoza obogatimo novim autobusima, čije će emisije štetnih gasova biti u skladu sa evropskim standardima - naveo je gradonačelnik.

Govoreći o biciklizmu kao alternativi automobilskom saobraćaju, Mujović je ponovio da je za subvencije izdvojeno 200.000 eura, zahvaljujući kojima je nabavljeno 1.000 bicikala, te najavio uvođenje sistema javnog iznajmljivanja bicikala od januara 2027. godine, po uzoru na Zagreb.

U okviru skupa potpisan je i Memorandum o razumijevanju između Glavnog grada Podgorice i Njemačke organizacije za međunarodnu saradnju (GIZ).

Projektni lider WB Adapt pri GIZ-u Aleksander Erlevein najavio je da će, u saradnji sa lokalnom nevladinom organizacijom Biciklo.me, biti organizovano takmičenje ideja za rješenja koja doprinose otpornosti na klimatske promjene.

- Ne dolazimo sa unaprijed zacrtanim rješenjima, već želimo da čujemo ideje ljudi iz Podgorice. Takmičenje će biti otvoreno za sve vrste lokalnih inicijativa – iz akademske zajednice, nevladinog sektora ili kompanija – koje nude rješenja za jačanje otpornosti na klimatske promjene. To može podrazumijevati bolje zasjenjivanje autobuskih stajališta i raskrsnica, više hlada na dječjim igralištima ili mjere zaštite od urbanih poplava. Fokusiramo se na različite uticaje klimatskih promjena koje ovdje prepoznajemo - kazao je Erlevein.

On je podsjetio da su slični projekti realizovani ili su u toku u Elbasanu i Vlori u Albaniji, kao i u Zavidovićima u Bosni i Hercegovini. Dodao je da je razmjena iskustava među gradovima važan dio skupa, jer omogućava upoznavanje sa rješenjima koja daju rezultate u različitim lokalnim sredinama.

Lidija Pavić-Rogošić, direktorica udruženja ODRAZ, koje kao sekretarijat mreže CIVINET Slovenija–Hrvatska–Jugoistočna Evropa učestvuje u organizaciji Foruma, održala je prezentaciju „Abeceda klimatski otporne mobilnosti“.

- Mobilnost nije samo pitanje saobraćaja, već i kvaliteta života i pristupa prilikama. Ako putovanje do posla traje sat i po, ako porodica mora da ima automobil jer ne postoji druga mogućnost ili ako starija osoba ne može bezbjedno da pređe ulicu, onda nemamo samo saobraćajni problem, već i društveni i razvojni. Dobra mobilnost ljudima omogućava pristup obrazovanju, radnim mjestima i javnim uslugama, smanjuje gužve i siromaštvo, podstiče fizičku aktivnost, poboljšava kvalitet vazduha i čini grad privlačnijim za život i poslovanje - poručila je Pavić-Rogošić.

Ona je istakla da u središtu planiranja mobilnosti treba da budu ljudi, a ne vozila, te ukazala na značaj koncepta „Grada od 15 minuta“, prema kojem bi ključne usluge trebalo da budu dostupne u blizini mjesta stanovanja.

- Na lokalnom nivou odlučuje se hoće li se taj cilj pretvoriti u bezbjednu ulicu, pouzdanu autobusku liniju ili povezanu biciklističku mrežu - kazala je Pavić-Rogošić.

Program Foruma obuhvata predstavljanje primjera dobre prakse i studijske posjete posvećene biciklističkoj mobilnosti, gradskom prevozu i razvoju pješačke infrastrukture u Podgorici.

Drugog dana Foruma, 15. oktobra, fokus će biti na okviru politike i mapi puta za integrisanu održivu urbanu mobilnost na Zapadnom Balkanu, kvalitetu planova održive urbane mobilnosti (SUMP) i njihovoj ulozi u jačanju klimatske otpornosti. Biće riječi i o izgradnji povjerenja građana prije, tokom i nakon sprovođenja mjera, a biće predstavljen i NALAS-ov alat za smanjenje rizika od katastrofa.

Forum pruža priliku za razmjenu iskustava i povezivanje regionalnih partnera u cilju razvoja pristupačnijeg i održivijeg saobraćaja i kvalitetnijeg javnog prostora.