Nema povećanja računa za struju u bilo kom obliku za naše građane od januara 2025. godine - poručio je premijer Milojko Spajić za Javni servis.
On je, nakon što je Regulatorna agencija za energetiku odlučila da poveća cijene za mrežne usluge, zbog čega bi od januara 2025. poskupila struja, održao sastanak sa ministrom energetike Sašom Mujovićem, direktorom Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS) Vladimirom Ivanovićem i direktorom Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES) Ivanom Asanovićem.
- Vlada poštuje odluku regulatora i čuva stabilnost energetskog sektora, ali je pronašla način da zaštiti građane, koji, nakon što Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) nije povećala cijenu aktivne energije, na svojim računima neće osjetiti ni povećanje mrežnih usluga - istakao je Spajić, prenosi Portal RTCG.
Napomenuo je da odluka regulatora ostaje, te da će elektroenergetski sistem biti očuvan, ali da je pronađeno rješenje da računi i cijene električne energije ostanu isti.
- Pronašli smo način da subvencioniramo taj dio i da građani uopšte ne osjete povećanje na svojim računima - kazao je Spajić.
Ministar energetike Saša Mujović za RTNK je kazao je da je nakon današnjeg sastanka dogovoreno da će omogućiti subvencije građanima. Za to su objašnjava Mujović, sredstva nađena u rezervi budžeta.
- Potrošači čija je potrošnja do 500 KW biće subvencionisani, a takvih je u Crnoj Gori 80%, u narednih pola godine imaće tu subvenciju. U tom periodu računamo i da ćemo oboriti inflaciju - kazao je Mujović.
Nakon pada inflacije kako objašnjava Mujović, prestale bi subencije i onda bi stupilo na snagu to povećanje od 3,4% koje je donijela Regulatorna agencija za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (REGAGEN).
Mujović ističe da je riječ o nezavisnom tijelu, te da u tom smislu Vlada Crne Gore nema mogućnosti da utiče na odluke REGAGEN-a.
REAGAGEN je saopštila da će cijene elekrične energije, od januara 2025. godine biti veće za 3,4 % za sva domaćinstva sa dvotarifnim brojilom. U tu kategoriju spadaju skoro sva domaćinstva u Crnoj Gori.
Premijer Milojko Spajić je 01. novembra naveo da se cijena struje neće uvećati od januara 2025. godine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Spajić: Nema povećanja računa za struju u bilo kom obliku od januara 2025.

Regulatorna agencija za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (REGAGEN), za 20 godina postojanja, etablirala se kao jedna od ključnih institucija energetskog sektora u Crnoj Gori, poručio je ministar energetike Saša Mujovic. 
 
On je to kazao na obilježavanju 20 godina rada Regulatorne agencije i predstavljanju monografije „20 godina regulacije u Crnoj Gori“. 
 
- Regulatorna agencija se, za 20 godina postojanja, etablirala kao jedna od ključnih institucija energetskog sektora u Crnoj Gori, kao katalizator procesa u energetici u Crnoj Gori i kao naše povezno tkivo sa Evropom i evropskim energetskim trendovima - rekao je Mujović. 
 
Kako je dodao, osnivanjem Regulatorne agencije nastupilo je novo vrijeme, a ona je vjesnik promjene i transformacije elektroenergetskog sektora. 
 
- Dugo smo imali taj tradicionalni, monopolistički, vertikalno orijentisan i organizovani elektroenergetski sistem - kazao je Mujović. 
 
On je naveo da da takav sistem ima svoje velike prednosti u određenom vremenskom intervalu. 
 
- U periodu kada se sistem gradio, kada su se gradili kapitalni energetski objekti i kada se vodila borba da do svakog potrošača, nevezano da li je na selu ili gradu, dospije električna energija - rekao je Mujović. 
 
On je dodao da su, umjesto monopolističkog, dobili deregulisani sistem. 
 
- Sa vrlo strogom ambicijom da do svakog potrošača dobijemo kvalitetnu električnu energiju i da ta isporučena energija bude po, što je moguće, nižoj cijeni - naveo je Mujović. 
 
Prema njegovim riječima, ta plemenita ideja zahtijevala je one koji su bili kadri reformisati sektor i koji su bili sposobni razbiti monopol. 
 
- Prenosni distributivni sistem jedne zemlje predstavlju glavnu transvezalu elektroenergetskog sistema - rekao je Mujović. 
 
On je kazao da se REGAGEN prepoznaje kao izuzetno kredibilni partner Ministarstva energetike. 
 
Predsjedavajući Odbora REGAGEN Branislav Prelević regao je da je ona institucionalna memorija energetskog i komunalnog sektora Crne Gore. 
 
On je ukazao na značaj nezavisnosti Regulatorne agencije. 
 
Prelević je rekao da je REGAGEN pouzdani i cijenjeni partner svih regionalnih i evropskih institucija iz oblasti energetike, a od 2016. godine i regulisanih komunalnih djelatnosti. 
 
Kako je istkao, Monografija sabira sve važne činjenice, kao i sve one koji simbolizuju partnere bez kojih bi i rezultati tokom dvadeset godina bili skromni. 
 
Direktor Sekretarijata Energetske zajednice Artur Lorkovsku kazao je da su u proteklih 20 godina bili na zajedničkom putovanju. 
 
- Putovanju koje je počelo osnivanjem regulatornog tijela u Crnoj Gori, ali i potpisivanjem ugovora u Atini 2005. godine - rekao je Larkovski, navodeći da je to bilo dugo putovanje koje je započelo drugim paketom liberalizacije Evropske unije. 
 
On je kazao da su te godine rezultirale uspostavom tržišta električne energije, ali i da su one obilježene povećanom regionalnom saradnjom između Crne Gore i zemalja Zapadnog Balkana, kao i susjednih zemalja Evropske unije. 
 
Bivši predsjednik REGAGEN Branko Kotri rekao je da je, u protekle dvije decenije, kako se sektor mijenjao, evoluiralo i regulatorni okvir, nastojeći da podstakne kontinuirani razvoj sistema i tržišta. 
 
- Dvadesetogodišnjim radom REGAGEN se pozicionirala kao institucija bez koje se ne može zamisliti funkcionisanje energetskog sektora Crne Gore - kazao je Kotri. 
 
On je istakao da Monografija prikazuje razvoj i izgradnju Regulatorne agencija, za šta su, kako je naveo, zaslužni svi oni koji su realizovali poslove, razvijali je, doprinosili njenom radu. 
 
- Jer uspjeh ili neuspjeh svake institucije zavisi od kadrova koji tu instituciju čine - kazao je Kotri.

Mujović: REGAGEN jedna od ključnih institucija energetskog sektora

Firma „Fidelity consulting“ juče je na mreži Fejsbuk objavila da se „postepeno napušta proizvodnja električne energije iz Termoelektrane Pljevlja, što u krajnjem znači njeno gašenje“, navodeći da to poizilazi iz dva zvanična izvora - Prijedloga Reformske agende Crne Gore 2024-2027. godine, koji je Vlada usvojila u septembru i ocjene Evropske komisije te agende. U prvom dokumentu, kako su naveli iz „Fidelity“, jasno piše: „Očekuje se da sistem za trgovinu emisijama utiče i na postepeno napuštanje proizvodnje energije iz uglja, a što će zahtijevati sprovođenje pravedne tranzicije u regionu Pljevalja“.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241025021028_ff3c7d62dc909aea18b0df79d3fef8b673d5642c95069ddc387b9a19cf91a211.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241025021028_ff3c7d62dc909aea18b0df79d3fef8b673d5642c95069ddc387b9a19cf91a211" data-rendition-name="original" width="1058" height="1294" loading="lazy" alt="Dokument Vlade Crne Gore "> </figure>  „PRAVEDNA TRANZICIJA“ -Zbog kompleksnosti procesa u sprovođenju predloženih reformi potrebno je uspostaviti saradnju Generalnog sekretarijata Vlade i resornih ministarstava, uz uključenje ključnih subjekata, prije svega Rudnika uglja Pljevlja i Elektroprivrede Crne Gore kako bi se ostvarili željeni rezultati u dijelu prekvalifikacije i ponovnog zapošljavanja u pljevaljskom regionu uglja – citira se dio dokumenta. U dokumentu Evropske komisije, kako su naveli, piše da „reformska agenda ima za cilj da podrži diversifikaciju energije vjetra i sunca, smanjenje zavisnosti od hidroenergije i povećanje integracija sa energetskim tržištem EU“.&nbsp; - Ona će uspostaviti pravedne tranzicione aktivnosti koje će olakšati postepeno gašenje termoelektrane na ugalj u Pljevljima – navode citat iz ovog akta. Fidelity consulting u objavi na Fejsbuku zaključuje: „To je to, dame i gospodo; spremite se za pravednu tranziciju u Pljevljima na vakat. Rudnik uglja, Termoelektrana, Elektroprivreda, CEDIS, CGES, mikro, mala i srednja preduzeća u Pljevljima, zaposleni i članovi porodica treba da znate da, prema reformskoj agendi koju je usvojila Vlada, implementacija ove mjere će koštati 30,7 miliona eura...“. Pljevljak, koji je podijelio ovu objavu, citirao je direktora Rudnika uglja Nemanju Lakovića da 1.600 ljudi radi u Rudniku uglja i Termoelektrani, „tako da se ekonomska stabilnost cijelog grada oslanja na ove dvije kompanije“. -Potrebno je veoma pažljivo, oprezno i brzo da radimo i nadamo se da ćemo dobiti realne rokove kada ćemo biti spremni da ugasimo postojeće i napravimo alternative za poslove koje imamo, kao i prihode koje Crna Gora ostvaruje preko pomenutih sistema – rekao je, prije dva dana, Laković na Drugom ekonomskom dijalogu između Crne Gore i Sjedinjenih Američkih Država u Vašingtonu. Pljevljak koji je na Fejsbuku komentarisao informaciju o najavi gašenja TE Pljevlja postavlja pitanje: „Hoćemo li se mi Pljevljaci ikada išta pitati?“. - Dođu nam stranci i odluče da zatvore Rudnik uglja Pljevlja i Termoelektranu i mi aminujemo. Dobijemo zauzvrat bolnicu i Sportski centar Borovica i pa-pa. Da li će vladajuća većina zakazati sjednicu Skupštine Opštine Pljevlja povodom najavljenog gašenja Pljevalja, Termoelektrane i Rudnika uglja Pljevlja? Pljevlja su dala milijarde a vlast vraća Pljevljima 30.000.000€ i to zovu pravednom tranzicijom. 1500€ po stanovniku, maršala – zaključio je on. Prema nezvaničnim informacijama Portala ETV, u Rudniku i Termoelektrani, mimo 1.600 stalno zapošljenih, angažovano je i oko 400 ugovoraca.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241025021032_fe4b218c26cba9af57634588742931501c693da0e631d9eaf293abd3a960f4e9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241025021032_fe4b218c26cba9af57634588742931501c693da0e631d9eaf293abd3a960f4e9" data-rendition-name="original" width="800" height="514" loading="lazy" alt="ministar Saša Mujović"> </figure>  Interesantno je da je aktuelni ministar energetike Saša Mujović, u julu, dvadesetak dana prije rekonstrukcije Vlade, tada kao ministar energetike i rudarstva, saopštio: „Da li ćemo 2030. zatvoriti TE, odmah da kažem da nećemo“, uz poruku da „gašenja TE nema do momenta dok“ se ne napravi sigurna altrenativa za snabdijevanje strujom.&nbsp; INFORMACIJA ZA BRISEL Međutim, Vlada je već u septembru sačinila dokument za Brisel, na osnovu kojeg se kandiduju za milione eura iz EU - „Informacija o procesu pripreme Reformske agende Crne Gore 2024-2027 za Instrument EU za reforme i rast, s Predlogom Reformske agende Crne Gore 2024-2027 za Instrument EU za reforme i rast“, u kojem se najavljuje gašenje Termoelektrane do 2027. godine. U poglavlju naslovljenom: „Politika dekarbonizacije i priprema za mehanizam za određivanje cijene emisije ugljenika“, navodi se da je „ključna aktivnost koja treba biti realizovana u narednom periodu finalizacija integrisanog Nacionalnog energetskog i klimatskog plana (NECP), koji će definisati ključne politike i mjere za ostvarivanje novih ciljeva do 2030. godine“.&nbsp; U dokumentu se dalje navodi da je „Nacionalni savjet za održivi razvoj Crne Gore, uz podršku UNDP-a, inicirao izradu sveobuhvatne socijalno-ekonomske studije na temu pravedne (energetske) tranzicije, koja uključuje pravovremene procese planiranja koji prioritetno postavljaju potrebe ljudi, razvoj ljudskog kapitala i neophodnu podršku ekonomskoj diversifikaciji u pljevaljskom regionu uglja“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241025021032_06bcbbe40554c41f1bf2b5129a8af8dfd9132e849bf83c1c7118bc0b989e2582.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241025021032_06bcbbe40554c41f1bf2b5129a8af8dfd9132e849bf83c1c7118bc0b989e2582" data-rendition-name="original" width="1080" height="1097" loading="lazy" alt="Vladin dokument"> </figure>  Ističe se da je „zbog kompleksnosti procesa u sprovođenju predloženih reformi potrebno uspostaviti saradnju Generalnog sekretarijata Vlade i resornih ministarstava, uz uključenje ključnih subjekata prije svega Rudnika uglja Pljevlja i Elektroprivrede Crne Gore kako bi se ostvarili željeni rezultati u dijelu prekvalifikacije i ponovnog zapošljavanja u pljevaljskom regionu uglja“. - U dijelu implementacije sveobuhvatnog Programa obnove zgrada neophodno je uključenje Eko fonda i Opštine Pljevlja – piše u dokumentu. Sudeći prema navodima iz Vladinog akta, pripreme za gašenje Termoelektrane su u jeku, pa tako u tabeli 35 – Pregled koraka za reformsku mjeru 2.2.1. piše, pod stavkom „Naziv koraka“: „Vladina struktura koja ima mandat da implementira i prati akcije pravedne tranzicije je operativna i usvojila je plan za sprovođenje obuka i otvaranje radnih mjesta za ljude zaposlene u rudarstvu i proizvodnji energije baziranoj na uglju“. Pod stavkom – „Odgovorna institucija“ piše da su odgovorni: Generalni sekretarijat Vlade, Nacionalni savjet za održivi razvoj, resorna ministarstva, Opština Pljevlja, Rudnik uglja Pljevlja, Elektroprivreda Crne Gore, dok je rok za implementaciju - jun 2025. godine. „ŠARENA LAŽA“ Iako bi već za osam mjeseci trebalo da se počne sa obukama i otvaranjem radnih mjesta za ljude zapošljene u rudarstvu i proizvodnji energije baziranoj na uglju, zapošljeni u energetskom sektoru u Pljevljima o tome ništa ne znaju, ali ni nekolicina s kojima smo razgovarali iz Opštine Pljevlja, čija je uloga, prema Vladinom dokumentu, u „pravednoj tranziciji“ veoma značajna?! „Korak“ – „Kratkoročne mjere razvoja ljudskog kapitala usmjerene na prekvalifikaciju i ponovno zapošljavanje u pljevaljskom regionu uglja sprovedene u skladu sa akcionim planom pravedne tranzicije“ treba da bude gotov u decembru 2026, kao i „korak“ - obuka 100 osoba, od čega 15% žena u skladu sa akcionim planom (pilot) - polazna vrijednost 2024. godina. Za decembar 2026. Vlada je planirala i „uspostavljanje centra za obuku i šeme za prekvalifikaciju i ponovno zapošljavanje sa fokusom na implementaciju sveobuhvatnog programa kao i na druge poslove u industriji ili uslužnim djelatnostima“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241025021032_97467d225eeb167ae071c771d697645033a6fa6778513f6aa688119f9934a9f3.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241025021032_97467d225eeb167ae071c771d697645033a6fa6778513f6aa688119f9934a9f3" data-rendition-name="original" width="1080" height="1431" loading="lazy" alt="Vladin dokument"> </figure>  Do decembra 2027. treba da bude gotov „korak“ - sprovođenje sveobuhvatnog programa za renoviranje javnih i privatnih zgrada u rudarskom regionu Pljevlja, koji nudi finansijska rješenja za energetsku efikasnost i zamjenu fosilnih grejnih sistema. U Vladinom dokumentu piše i da je decembar 2027. rok do kada će 90 odsto individualnih sistema za grijanje u javnim zgradama i 70 odsto individualnih sistema za grijanje u privatnim zgradama preći sa uglja na čistije gorivo. Do tada su planirali da bude obučeno „najmanje 400 osoba, od čega 15 odsto žena u okviru programa za prekvalifikaciju i ponovno zapošljavanje sa fokusom na sprovođenje sveobuhvatnog programa kao i na druge poslove u industriji ili uslužnim djelatnostima – polazna vrijednost 2024. godina“. U Vladinom dokumentu planiran je i akcioni plan za sprovođenje obuka i otvaranje radnih mjesta za ljude zaposlene u pljevaljskom regionu uglja, kao i „obuka 100 osoba, od čega 15 % žena“, za „prekvalifikaciju i ponovno zapošljavanje“, te uspostavljanje centra za obuku, kao i „definisanje šema za prekvalifikaciju i ponovno zapošljavanje“. Ministar Mujović rekao je 5. jula da Crna Gora nema novca za gašenje TE Pljevlja. - Da bi ugasili TE nama su potrebne žive pare i mi te pare trenutno nemamo, nema ih ni cijeli regiona Zapadnog Balkana – bio je kategoričan Mujović, koji je tri mjeseca ranije, takođe bio decidiran da Termoelektrana neće biti ugašena ni za 10 godina, do izgradnje hidroelektrane Kruševo. Što se dogodilo u međuvremenu, pa je Vlada, u kojoj i danas sjedi Mujović, već u septembru izašla sa gotovom strategijom za gašenje TE Pljevlja, za sada nije poznato.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241025021032_624c40a2b711593c7b34f6d00cfd7794eb8e999281bd2ac6666bab9fe577fff0.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241025021032_624c40a2b711593c7b34f6d00cfd7794eb8e999281bd2ac6666bab9fe577fff0" data-rendition-name="original" width="1023" height="672" loading="lazy" alt="Milojko Spajić"> </figure>  Međutim, ono što je izvjesno, jeste da je i ovaj dokument Vlade Milojka Spajića, inače rođenog Pljevljaka, još jedna „šarena laža“ pripremljena za briselsku administraciju. Jer, obuka i zapošljavanje svega 500, od 1.600 zapošljenih u Rudniku i Termoelektrani, kako je planirano Vladinim dokumentom, u gradu koji će maltene ekonomski biti „mrtav“ nakon gašenja Termoelektrane, te renoviranje javnih i privatnih zgrada u Pljevljima, mogući su za dvije godine - do 2027, samo „na papiru“. Prelazak na „zelenu energiju“ je dugotrajan proces, koji iziskuje i vrijeme i novac, ali i ozbiljan plan koji će garantovati građankama i građanima Pljevalja, zapošljenim u Termoelektrani i Rudniku, da će imati siguran posao. &nbsp;

Kaćuša Krsmanović

Gašenje Termoelektrane Pljevlja planirano do 2027. godine?!

Memorandum o ekonomskoj saradnji koji su potpisali predstavnici crnogorske i Vlade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) je ohrabrujući, ocijenio je ministar energetike, Saša Mujović i dodao da ga raduje veliko interesovanje među američkim investitorima za ulaganje u Crnu Goru. 
 
- Posebno sam zadovoljan što tako nešto važi za oblast energetike -- kazao je Mujović, koji boravi u posjeti Vašingtonu. 
 
On je, kako je saopšteno iz Vlade, naveo i da su na sastancima sa američkim privrednicima i visokim zvaničnicima prepoznati ključni problemi ali i, u odnosu na to, modeli daljeg razvoja energetskog sektora. 
 
- Želimo da pospješimo ulaganja u oblast obnovljivih izvora energije, da ojačamo našu prenosnu distibutivnu mrežu, implementiramo pametna rješenja u oblasti distributivnih mreža kao i baterijske sisteme za skladištenje električne energije - rekao je Mujović. 
 
On je kazao da su za sve te poduhvate i projekte naišli na raširene ruke i veliko interesovanje američkih investirora što će, sa jedne strane, izazvati interesovanje i drugih kompanija iz ostatka svijeta, ali i zaoštriti tržišnu utakmicu te stvoriti najbolje preduslove da se kapitalni projekti iz oblasti energetike što prije realizuju u Crnoj Gori. 
 
U ponedjeljak je u Vašingtonu potpisan Memorandum o saradnji u oblasti ekonomije Crne Gore i SAD kojim su postavljeni temelji za jačanje saradnje dvije zemlje u ovoj oblasti.

Mujović: Stvaramo preduslove da ekonomski osnažimo Crnu Goru

Poslovni ugled koji sam sticala i stekla, Odbor direktora Solar gradnje ne može urušiti jednom netačnom i zlonamjernom informacijom – saopštila je bivša direktorica ove kompanije Valerija Saveljić u otvorenom pismu bordu Elektroprivrede (EPCG) i ministru energetike Saši Mujoviću, reagujući na saopštenje predsjednice borda Solar gradnje Marine Jočić, u kojem se, između ostalog, navodi da su iskoristili zakonsko pravo da je smijene bez obrazloženja, da bi zaštitili ugled Saveljić, ali i kompanije.
Saveljić ukazuje da je bord Solar gradnje pokazao elementarno nepoznavanje poslovnih odnosa sa Elektroprivredom (EPCG) optužujući je da nije iskoristila vrijeme i pronašla nove korisnike.
- Obilasci korisnika nikad nijesu kočili proces rada, jer su oni rađeni na osnovu podataka koje je dostavljala EPCG - navodi Saveljić u reagovanju na informaciju borda direktora Solar gradnje.
Negira njihove navode da nije uradila ništa da obezbijedi nove poslove, navodeći da je radi ispitivanja tržišta u regionu, što je dogovoreno sa tadašnjim bordom direktora EPCG i menadžmentom Solar gradnje, imala više sastanaka u regionu, te da je jedan od njih rezultirao ugovorom sa firmom Kaldera iz Laktaša, koji su, kako navodi, kasnije morali raskinuti zbog povezanosti sa predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom.
Za plan EPCG za koji iz borda Solar gradnje tvrde da ga nije poštovala, Saveljić tvrdi da je bio nerealan, te de se nije mogao ostvariti, jer EPCG nije mogla da obezbijedi kompletnu opremu za instaliranje solarnih panela niti dovoljan broj korisnika. Zato su napravili novi plan uzimajući u obzir optimalan broj radnika, vremenske uslove i realne prihode.
Na tvrdnje borda da je kompaniju ostavila u dugovima, Saveljić navodi da je tokom svog mandata za sedam mjeseci kompaniju dovela u zonu profitabilnosti. Netačni su, kako tvrdi, navodi da je Solar gradnja za šest mjeseci prošle godine bila pozitivna, dodajući da fingiraju bilanse. Tvrdi da je fakture prema EPCG u iznosu od 780.000 eura, sudski vještak osporio ne zbog pogrešnog tumačenja s njihove strane, već nedostatka propratne dokumentacije koja je bila definisana ugovorom.
- Ova dokumentacija nije dostavljana ni uz fakture koje su priznate i plaćene, tako da bi bilo koja faktura koja bi bila poslata na vještačenje, dobila negativno mišljenje – kazala je Saveljić dodajući da se finansijski izvještaj trebalo korigovati nakon što se odradi revizija aktivnosti koje su navedene u fakturi.
Saveljić tvrdi da su podaci o poslovanju nakon njenog mandata od sedam mjeseci tačni i poziva da se uradi eksterna revizija. Ukazuje da je zlonamjerno predstavljeno da je dug poslije nje 346.000 eura, ukazujući da dug nije isto što i gubitak.
- Odbor direktora Solar gradnje svjesno prikriva činjenicu da smo u mom mandatu ostvatili 480.000 eura prihoda kojima smo zatvorili avansni račun od 540.000 eura. Prihod od 480.000 eura nije prikazan u poslovnim knjigama do moje smjene 12. avgusta ove godine, jer nije priznat u tom periodu od strane EPCG. Da je priznat, i čak da su sporne fakture stornirane, rezultat bi bio pozitivan i u iznosu blizu 100.000 eura - tvrdi Saveljić.
Kada je riječ o njenom odnosu sa bordom koji su kritikovali, Saveljić je ocijenila da je loš odnos unaprijed isplaniran prema njoj i bivšem menadžmentu.
- Od firme koju smo zatekli u jako lošem stanju, od organizacije do finansija, doveli smo do firme organizaciono sređene sa novom sistematizacijom od 439 zaposlenih, dok je prethodna brojala 1.867 zaposlenih. Zatekla sam svega pedesetak zaposlenih na neodređeno, dok ih je preko 500 bilo sa ugovorima na određeno, ugovorima o djelu, preko agencije, ostavila sam firmu sa 430 zaposlenih na neodređeno i potpisanim Kolektivnim ugovorom – zaključila je Saveljić.

Saveljić: Kompaniju Solar gradnju sam dovela u zonu profitabilnosti

Šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista (DPS) Glavnog grada Andrija Klikovac prokomentarisao je to što je ministar energetike Saša Mujović podnio tužbu protiv te partije i njenog i portparola Miloša Nikolića zbog klevete.
- Očigledno i dalje bivši DPS aktivista ne može da prežali poraz u Podgorici -naveo je Klikovac na mreži X.
Mujović je, kaže Klikovac, još jedan Spajićev potrošeni kadar.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAndrijaKlikovac%2Fstatus%2F1847529594682740991%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1847529594682740991%7Ctwgr%5E60603ae8078d19f078cbde379b8162a60a799c4d%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Klikovac o tužbi Mujovića: Bivši DPS aktivista ne može da prežali poraz u Podgorici

Ministar energetike i nosilac liste PES-Demokrate na lokalnim izborima u Podgorici Saša Mujović tužio je portparola Demokratske partije socijalista Miloša Nikolića i DPS zbog klevete, prenosi Portal RTCG.
Kako se navodi u tužbi, Nikolić je sa drugim članovima partije, pokrenuo zlonamjerno osmišljenu kampanju protiv časti i ugleda Mujovića tvrdnjama da je Mujović “dvadeset godina pripadao njima, bio njihov (DPS) glasač, simpatizer i član, da je lažov i preletač”.
U tu svrhu su, navodi se u tužbi, forsirali, pa dijelom i krivotvorili, fotografiju koja je nastala 30. septembar 2022. u objektu hotela Verdi-Voco u Podgorici.
Naime, tog dana kada je nastala sporna fotografija Mujović se odazvao pozivu koleginice iz srednje elektrotehničke škole i sa Elektrotehničkog fakulteta, Dragice Sekulić, koja ga je zamolila da dođe na kraći konsultativni sastanak u vezi razvojnih projekata i navela mu par poznatih lica.
Mujović navodi i da je tuženi ušao u zonu krivotvorenja datuma, pokušavajući da predstavi da se sastanak održao 16.10.2022, u susret lokalnim izborima u Podgorici.
- Te laži su tuženom (Nikoliću i DPS-u) bile nužne da bi tužioca (Mujovića) predstavili kao “preletača”, čovjeka zloglasnog DPS-a - navodi se u tužbi.
Mujović u tužbi poručuje i da su sve iznijete činjenice lažne, te da su DPS i Nikolić iznosili i prenosili neistinite činjenice i tvrdnje, izvrgavajući ga ruglu i javnom preziru.
Konstatuje da nikada nije bio član, simpatizer ili glasač DPS-a te da je teret dokazivanja sa tužioca prešao na tužene, pa će sudu morati da pokažu člansku kartu Mujovića, izjavu u statusu simpatizera i snimke njegovog glasanja DPS-a.
Mujović u tužbi navodi i da je portparol DPS-a Miloš Nikolić u trenutku plasiranja navedenih teza morao znati da on nikada nije bio član te partije.
- Tako je on besprizornim lažima prevario javnost, doveo je i držao sve to vrijeme u stanje zablude, a još uvjerio druge političke subjekte da su te činjenice istinite, jer su zluradi podstaknuti lažima tuženih, te laži uz obilje izdašnih uvreda transponovali na adresu tužioca putem društvenih mreža, portala i medija - piše u Mujovićevoj tužbi.

Mujović tužio Nikolića i DPS za klevetu

Radnici Željezare treba da intenziviraju izradu konstrukcija za solarne panele, što će biti osnova za ulazak u reprogram poreskog duga kompanije, rekao je ministar energetike Saša Mujović. 
 
Mujović je, nakon sastanka sa radnicima i rukovodostvom Željezare Nikšić i Elektroprivrede, podsjetio da Željezara ima veliki problem sa nagomilanim poreskim dugom, koji je u ovom momentu preko 1,5 miliona EUR. 
 
- Onako kako bi to po zakonu bilo, slijedila bi blokada, odnosno uvođenje stečaja u Željezari - rekao je Mujović u izjavi dostavljenoj medijima. 
 
Kako je kazao, to bi se negativno odrazilo na zaposlene u Željezari, pa su u srijedu imali plodotvoran sastanak sa direktorom Poreske uprave, Savom Laketićem i potrudili se da pronađu kompromisno rješenje, kako bi radnicima u budućem periodu bile isplaćivane plate.
- Zadatak radnika Željezare jeste da intenziviraju aktivnosti na izradi konstrukcija za solarne panele i betonskih blokova i ono što je vrlo važno i kao zaključak tog sastanka je da se tačno zna koliki mora biti prihod radnika Željezare na mjesečnom nivou kako bi kompanija poslovala na adekvatan način i kako bi zaposleni zarađivali za bruto lične dohotke - rekao je Mujović. 
 
On je dodao da će to biti osnova kako bi se moglo ući kasnije u reprogram poreskog duga i kako bi radnici i svi zaposleni bili zadovoljni i ostvarivali pravo na lični dohodak. 
 
Mujović je naveo da je danas bio nastavak tog razgovora, gdje je razgovarao sa radnicima i predočio im situaciju. 
 
- Predočio sam im da je situacija veoma teška i složena, pozvao ih da zbijemo redove i da jednostavno na mjesečnom nivou radnici proizvode konstrukcija i betonskih stubova za potrebe instalacija tri megavata solarnih panela - rekao je Mujović. 
 
Kako je kazao, radnici su to prihvatili. 
 
- Zaista se nadam da će rješenje biti kvalitetno i održivo na duže staze - poručio je Mujović.

Mujović: Intenzivirati izradu konstrukcija za solarne panele

Ministar energetika Saša Mujović kazao je da će Milan Lekić, koji je juče podnio ostavku na mjesto predsjednika Odbora direktora Rudnika uglja, ostati inženjer u tom preduzeću.
Lekić je podnio ostavku četiri tri dana nakon što je izazvao saobraćajnu nezgodu u kojoj je slupao službeni automobil Rudnika uglja. Utvrđeno je da je vozio pod dejstvom alkohola.
Mujović je rekao da će Odbor direktora Rudnika biti razriješen, a očekuje da narednih dana bude imenovan novi.
- Lekić je zaposlen u Rudniku uglja, ostaje kao inženjer u svojoj struci, ali neće više imati menadžerske funkcije. Odbor će biti razriješen, očekujem u narednim danima da se formira novi, a on neće biti njegov dio - rekao je Mujović u "Bojama jutra" na TV Vijesti.
On nije htio da komentariše to što su Lekiću trebali dani da donese odluku o ostavci, već kaže da je bitan epilog događaja.
- Bitno mi je finale, da je uvažio moj zahtjev i shvatio krivicu i da se odgovorno ponio prema sebi, kompaniji koju zastupa i građanima. Svaka funkcija obavezuje, ona je teret i nosi kodeks ponašanja. Ako smo se ogriješili o taj kodeks, potpuno je opravdano shvatiti grešku i postupiti tako što ćemo snositi odgovornost za ono što smo napravili - naglasio je Mujović.
Istakao je da je, poziv upućen Lekiću da podnese ostavku, bila reakcija kojom je htio da zaštiti kompaniu, energetski sektor.
- Da se pošalje poruka da funkcioneri imaju određeni nadzor. Reagovao sam ljudski, sa ljudskog i profesionalnog aspekta, smatram da je ovaj problem riješen na najbolji način. Poslata je poruka da se određeni prestupi neće tolerisati, te da je ova Vlada diskontinuitet od nečega što je bilo, kada je bilo većih incidenata koji su se gurali pod tepih - zaključio je Mujović.

Tamara Klikovac

Mujović: Lekić ostaje inženjer u Rudniku uglja, uskoro novi Odbor direktora

Ostavku dosadašnjeg predsjednika Odbora direktora Rudnika uglja Pljevlja Milana Lekića doživljavam kao odgovoran čin, saopštio je ministar energetike Saša Mujović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fmilan-lekic-podnio-ostavku-ostacu-posvecen-pljevljima-i-pljevljacima-do-kraja-zivota&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je istu noć kada se desila saobraćajna nezgoda pozvao Lekića da podnese ostavku.
- Došlo je vrijeme kada funkcioneri na najvišim državnim pozicijama preuzimaju odgovornost za svoje postupke, što je potpuno drugačiji pristup od onoga vremena kada su Crnom Gorom upravljali neodgovorni pojedinci, koji su uporno ignorisali javni i državni interes - rekao je Mujović.

Mujović nakon ostavke Lekića: Odgovoran čin

Košarkaši SC Derbija ostvarili su pobjedu, dok je Podgorica upisala poraz u drugom kolu juniorske ABA lige. 
 
SC Derbi je u Beogradu savladao Partizan 62:61 i ostvario drugi trijumf. 
 
Podgorički tim juče je na startu regionalnog takmičenja slavio protiv Dubaija 87:68. 
 
SC Derbi je do pobjede vodio David Mirković sa 26 poena i 17 skokova. 
 
Istakao se i Luka Đurović sa 16 poena. 
 
U ekipi Partizana dvocifreni su bili Aleksa Kojić sa 12 i Uroš Danilović sa 11 poena. 
 
SC Derbi će u trećem kolu, sjutra u 17 satii 30 minuta, igrati protiv FMP-a. 
 
Podgorica je u Laktašima izgubila od Cibone 79:67 i nakon drugog kola ima polovičan učinak. 
 
Na startu slavila je juče protiv Širokog 106:58. 
 
Cibonu je do druge pobjede vodio Josip Pavković sa 25 poena. 
 
U ekipi iz Podgorice dvocifreni su bili Marko Radunović sa 19 i Aljoša Drašković sa 12 poena. 
 
Podgoričani će u trećem kolu, sjutra u 12 sati i 30 minuta, igrati sa Crvenom zvezdom.

SC Derbi pobijedio Partizan, poraz Podgorice Bemaks

Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je zakon o oprostu dugova vojnim regrutima koji se prijave za odlazak u borbu u Ukrajini, objavila je ruska vlada.
Zakonom je predviđen oprost do 10 miliona rubalja (95.835 dolara) duga svima koji potpišu ugovore s ministarstvom odbrane i pristanu na odlazak u borbu u Ukrajini na period od najmanje godinu dana, počevši od 1. decembra.
Zakon se odnosi na sve potencijalne novake protiv kojih je prije 1. decembra pokrenuta prinudna naplata.
Podaci centralne banke pokazuju da se Rusi sve više zadužuju otkako je Kremlj 2022. naredio desetinama hiljada vojnika da krenu u borbu u Ukrajini, čak i nakon što je banka u oktobru povećala ključnu kamatnu stopu na 21 odsto.

Putin potpisao novi zakon, „oprostiće“ dugove svima koji se prijave za odlazak u rat

Tradicionalni međunarodni kik boks turnir "Cetinje - Montenegro Fight III", koji je održan sinoć u SC "Cetinje", pamtiće se, nažalost, po nevjerovatnom incidentu - sudija u ringu Feđa Trbonja je nakon borbe peharom u lice udario trenera Narta Mehmetija.
Trener 16-godišnjeg borca sa Kosova ušao je u ring nakon meča sa Lukom Heberom iz KBK Budućnost i nešto vikao i gestikulirao put trenera mladog Podgoričanina, Andreja Đeljoševića.
U ringu ne smije da bude niko sem boraca i sudija, pa je Trbonja nekoliko puta pokušao da udalji Mehmetijevog trenera.
On ga je, međutim, nekoliko puta udario po ruci, a Trbonja izgubio živce i reagovao potpuno neočekivano i nedozvoljeno.
Kada je vidio šta se desilo, Mehmeti je želio da se vrati u ring i razračuna sa sudijom, ali je obezbjeđenje reagovalo i ispratilo i njega i trenera.
Time je bačena sjenka na sjajan događaj koji je organizovan povodom 13. novembra, Dana Prijestonice i Dana oslobođenja Cetinja.

Skandal na kik-boks događaju na Cetinju: Sudija udario trenera peharom u lice

Nekoliko hiljada ljudi okupilo se danas u Barseloni na poziv udruženja stanara i kolektiva da osude teškoće u pristupu stanovanju, tražeći smanjenje zakupnina stanarine u tom gradu.
Demonstranti, uz podršku nekoliko ljevičarskih partija i sindikata, okupili su se u centru Barselone iza velikog transparenta koji poziva na “dostojanstveno stanovanje za sve”.
Demonstranti traže smanjenje stanarine za oko 50 odsto, sklapanje ugovora o zakupu na neodređeno vrijeme i zabranu sumnjive prodaje stanova.
Prema portalu o nekretninama Idealista, cijena kvadratnog metra za zakup u Španiji je u posljednjih deset godina skočila za 82 odsto, što je stopa pet puta veća od prosječne plate, koja je porasla za 17 odsto.
Takva situacija je natjerala izvršnu vlast da donese vodeći zakon o stanovanju početkom 2023. godine, koji predviđa povećanje izgradnje socijalnih stanova, kontrolu stanarine u određenim područjima i kazne za vlasnike koji ostavljaju svoje domove nenaseljenim.
Međutim, taj zakon za sada nije omogućio da se zaustavi rast stanarine, posebno u velikim gradovima.

U Barseloni protest zbog visokih cijena zakupa stanova

Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, Sveto Baković, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.
On i predsjednik MZ Štitarice Radovan Rakočević govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.
- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza Nikole Petrovića Njegoša, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.
<h2>Razdor</h2>
Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.
- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.
Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.
- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.
Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.
- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.
Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

&nbsp;U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.
Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.
Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.
Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.
Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.
No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;
Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.
U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;
&nbsp;

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.
To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.
U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!
Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.
Zoran Ćoćo Bećirović, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.
Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.
Ana Raičković, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede Draška Đuranovića.
Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.
Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.
A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.
Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.
Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.
To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.
Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.
Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana
u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.
Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.
Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.
To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.
A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...
Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.
Jer, kako reče veliki crnogorski glumac Veljko Mandić u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Selo je blokirano jakim policijskim snagama. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili. Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu. Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom. Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.

Tag: sasa-mujovic