Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović kazao je kako je nova ideja da postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda bude građeno u okrugu Kombinata aluminijuma.
Ta lokacija nalazi se nedaleko od one između Dajbaba i Botuna, na kojoj je prvobitno planirana gradnja pomenutog sistema.
- Mislim da je to jako pogodna lokacija. Imali smo sastanak prije dva dana, a evo pročitaću i izvještaj koji sam dobio prije – da bi se izvršila tehnička procjena podobnosti predložene lokacije u okviru KAP-a, inženjeru su potrebne sljedeće informacije, ispitivanje nivoa kontaminacije zemljišta i vazduha na lokaciji, posebno u KAP-u, geotehničko ispitivanje na više mjesta, bušotina dubine 15 metara, topografsko snimanje terena. Opcija povezivanja Opštine Zeta sa novom alternativnom lokacijom bi zahtijevala novo ispitivanje, ali uopšteno govoreći bilo bi moguće - rekao je on na današnjoj sjednici gradskog parlamenta.
Mujović je precizirao kako je riječ o privatnoj površini koja se nalazi u okviru industrijske zone.
No, gradonačelnik nije govorio o tome da li promjena lokacije znači i odricanje iznosa od 33 miliona eura, koji je ranije obezbijeđen za projekat kroz fondove Evropske unije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Mujović: Ideja je da kolektor gradimo u okrugu Kombinata aluminijuma

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović na današnjoj sjednici Skupštine Glavnog grada imao je upadljiv momenat tokom odgovora na izlaganje odbornika Demokratske partije socijalista (DPS) Vladana Arsovića - pošto je na početku govora djelovao prilično samouvjereno - a samo nakon par sekundi izgubio nit.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DiMTOoD7crYk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
- Što se tiče, ovaj, drugog dijela, odnosno Vaših navoda koje ste istakli ovdje.. Samo... Oćete li me podsjetiti šta ste mi ovo... Izvinjavam se, malo mi je koncentracija.. Ne znam šta se mi ovo spočitali - rekao je Mujović tek pošto im je poručio da „budu spokojni“ jer ih on neće prevaspitavati.
Nakon neprijatne tišine, Mujović je posegnuo za papirima koji su stajali na stolu, pokušavajući da pronađe bilješke koje su mu pomogle da se vrati u tok izlaganja. Uzevši papire u ruke, nastavio je sa odgovorom.

Mujović „zabagovao“ na sjednici: „Što se tiče Vaših navoda... oćete li me podsjetiti što ste mi spočitali?“

Radovi na Bulevaru Vojisavljevića nijesu ni mogli početi jer nije izvršena eksproprijacija - kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, odbornik Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući to što mašine od juče više nijesu na toj lokaciji u Glavnom gradu.
Premijer Milojko Spajić najavio je rekonstrukciju Bulevara Vojislavljevića prije dvije dana, kada se počelo se sa radovima, a već od juče mašine više nijesu na toj lokaciji. Klikovac kaže da je to "bilo samo fotografisanje".
- Mašine koje su se nalazile na Bulevaru Vojislavljevića nalaze se na gradilištu u izgradnji Bulevara Veljka Vlahovića na Starom aerodromu. Spajić od onog ašova kada je najavio za izgradnju autoputa više nije spominjao nikakve ašove, pa je ovoga puta odlučio da se ipak negdje slika da se vidi da su krenuli neki radovi, a vidimo ti radovi definitivno neće krenuti vjerovatno ni u junu. Gotovo sva gradilišta u Podgorici koja je započela ova ili prethodna gradska uprava Pokreta Evropa sad ne da kasne jedan mjesec, nego njima tri mjeseca kasni uređenje parka pored hotela Hilton. Zamislite sad za neke ozbiljnije projekte kolika će ta kašnjenja biti. Ono što je sigurno jeste da Bulevar Vojislavljevića vjerovatno neće biti završen u mandatu ove Vlade - rekao je Klikovac.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpocetak-rekonstrukcije-ulice-vojislavljevica-tek-nakon-15-juna&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
U budžetu ima novca da se realizuju i radovi na Gradskom pozorištu, ističe on, ali nema ljudi koji bi realizovali te projekte jer gradska vlast troši novac građana na službena putovanja i studijske posjete.
Vjeruje da radovi na kolektoru neće krenuti u predviđenom roku, a predstavnici KFW banke su jako zabrinuti zbog odlaganja početka izvođenja radova na finalnom postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda.
- Na sastanku predstavnika KFW banke sa gradonačelnikom Sašom Mujovićemi predstavnicima Vodovoda poručeno im je da ukoliko ne budu utrošena sredstva iz kredita ove banke i ovih dijela sredstava koja su grant Evropske komisije da Glavni grad u narednom periodu ne može očekivati tu vrstu podrške iz međunarodnih fondova za razvoj, što je posebno zabrinjavajuće. Imate jednog gradonačelnika koji se kocka sa sudbinom razvoja Podgorice za projekat koji je gotovo doveden pred svršen čin. Večeras ću ponoviti da ukoliko propadnu ta sredstva, Klub odbornika Demokratske partije socijalista podnijeće krivične prijave i protiv rukovodstva dok je vodila Glavni grad Olivera Injac, protiv svih direktora Vodovoda u periodu od ove dvije godine, kao i gradonačelnika Mujovića - zaključio je Klikovac.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DQPm2Eo5212k&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Klikovac: Radovi na Bulevaru Vojisavljevića nijesu ni mogli početi jer nije izvršena eksproprijacija

Nakon što su predsjednik Vlade Crne Gore Milojko spajić i gradonačelnik Podgorice Saša Mujović ozvaničili početak radova na izgradnji prve faze Ulice Vojislavljevića. od kružnog toka kod Vodovoda do nekadašnje fabrike 19. decembar, ETV saznaje da radovi ipak neće početi prije 15. juna.&nbsp; Operativa firme „Crna Gora put“, koja će biti izvođač radova na glavnoj saobraćajnici na Zabjelu, trenutno je angažovana u Bulevaru Veljka Vlahovića na Starom Aerodromu, gdje se završetak radova očekuje sredinom narednog mjeseca.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250513200512_64fab96d05e1d509bce99d6f51407e4b11cc60e95eab4be011db81695a843568.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250513200512_64fab96d05e1d509bce99d6f51407e4b11cc60e95eab4be011db81695a843568" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Crna Gora put "> <figcaption>Mehanizacija "Crna Gora put" vraćena na Bulevar Veljka Vlahovića, gdje su u toku radovi(Photo: ETV )</figcaption> </figure>  Do tada će glavni grad pokušati da riješi imovinsko-pravne odnose na trasi budućeg Bulevara, a tek nakon toga će "Crna Gora put" na dionicu prebaciti mašine - baš kao što su i juče za promociju početka radova koji još nijesu počeli.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250513200512_927eaad623a1ebfbc0eefb4a2ca7c877dfe94fac8a13456a5007367415bb3742.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250513200512_927eaad623a1ebfbc0eefb4a2ca7c877dfe94fac8a13456a5007367415bb3742" data-rendition-name="original" width="738" height="1600" loading="lazy" alt="Crna Gora put"> <figcaption>Bulevar Vojisavljevića na dan ozvaničenja početka radova (Photo: ETV)</figcaption> </figure>  Saobraćaj se trenutno obavlja bez prekida, a pored "Pasarele" na Zabjelu još su parkirana dva kamiona i bager.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250513200516_2ef9b515f79008c36343b87443d7dda325fb6f66b86aa8c3ce1861ebf1783256.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250513200516_2ef9b515f79008c36343b87443d7dda325fb6f66b86aa8c3ce1861ebf1783256" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt='Mehanizacija "Crna Gora put" '> </figure>

1250x600

Početak rekonstrukcije Ulice Vojislavljevića tek nakon 15. juna

Sa posebnim poštovanjem i zahvalnošću sjećamo se svih onih koji su, u najmračnijim danima Drugog svjetskog rata, nosili baklju antifašizma. To nije bila samo borba protiv neprijatelja ili reakcija na zlo, bio je to ljudski čin za dobrobit čovječanstva. Bila je to borba za dostojanstvo, za budućnost u kojoj će svaki čovjek biti slobodan, kazao je tokom svečanosti povodom obilježavanja Dana pobjede nad fašizmom, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
Milatović je u prisustvu ministra odbrane Dragana Krapovića i gradonačelnika Glavnog grada Saše Mujovića položio vijenac na Spomenik Partizanu- borcu na brdu Gorica
U obraćanju prisutnima, a kako je navedeno u saopštenju, Milatović je istakao da mu je zadovoljstvo što su se danas okupili da obilježe Dan pobjede nad fašizmom - datum koji predstavlja jedan od najznačajnijih trenutaka u svjetskoj i našoj istoriji, kada je prije osam decenija poražena najmračnija ideologija u istoriji čovječanstva.
- Svojim prisustvom, kod spomenika Partizanu – borcu, gdje počivaju sjeni nekih od najvećih antifašista koje je dala ova zemlja, potvrđujemo svoju privrženost idealima slobode, mira i dostojanstva i odajemo počast svima koji su svoje životno djelo utkali u pobjedu nad fašizmom i nacizmom - istakao je Milatović.&nbsp;
Naglasio je da je ovo je prilika i da se iskaže pijetet prema milionima nevinih žrtava širom svijeta koji su okončali svoje živote u stravičnim zločinima koje su počinili fašisti i nacisti. Slava im!”
- Slava im! - kazao je Milatović.&nbsp;
Podsjetio je da iako teško pogođena ratnim stradanjima, sa spaljenim selima, porušenim gradovima i hiljadama nevinih žrtava, tokom četiri godine rata Crna Gora nije poklekla.
- Žene i muškarci, staro i mlado, iz sela i iz gradova, iz svakog kraja Crne Gore, ustajali su protiv okupatora, nošeni idealima slobode i pravde. "Udar nađe iskru u kamenu” – iz vjekovnog slobodarskog duha Crne Gore iznikao je prkos i snaga koja nije mogla biti pokorena. Stoga ću podsjetiti da je naša zemlja – Crna Gora - bila među prvim ustaničkim tačkama u tadašnjoj porobljenoj Evropi - poručio je predsjednik Crne Gore. .
Poručio je da upravo ideali narodnooslobodilačkog rata – antifašizam, zajedništvo i jednakost čine osnovu savremene crnogorske države.
- Ovi ideali bili su pokretač marljivim obnoviteljima i nakon rata, kada se zemlja iz ruševina ponovo gradila i uzdizala. I nijesu ostali samo u knjigama i spomenicima. Oni su živo nasljeđe, vrijednosni kompas koji nas i danas usmjerava. Heroji poput Ivana Milutinovića, Đine Vrbice, Vukosave Mićunović, Peka Dapčevića, Jelice Mašković, Danila Jaukovića, Rifata Burdžovića, Veljka Milatovića, Blaža Jovanovića i mnogih drugih, nosili su ideale antifašizma od Pljevalja do Sutjeske, od Košćela do Neretve. Njihova borba za slobodu predstavlja trajno upaljenu luču nepokornosti koja i danas pobjedonosno svijetli nad Crnom Gorom! Dozvolite mi da na trenutak budem ličan - kao neko čiji su preci svoje životno djelo ugradili u temelje današnje Crne Gore kroz učešće u Narodnooslobodilačkoj borbi i društveno-političko angažovanje nakon rata – ponosan sam na njihovu borbu i snažno posvećen afirmaciji vrijednosti antifašističkog pokreta - naveo je Milatović.
Predsjednik države je kazao da dok se svijet ponovo suočava sa podjelama, ratnim sukobima netrpeljivostima i porastom ekstremizama, naša istorijska i moralna obaveza je da se još snažnije držimo principa međusobnog poštovanja, solidarnosti i tolerancije.
- U vremenima koja dolaze, a koja će umnogome oblikovati evropsku budućnost Crne Gore, njegovanje međunacionalnog i međuvjerskog sklada treba da bude temelj sveukupnog razvoja našeg društva. U tom smislu, svako od nas ima odgovornost da doprinese jačanju i zaštiti vrijednosti demokratskog društva u kojem vlada humanost i saosjećanje, u kojem svi imaju jednake šanse, gdje se vladavina prava ostvaruje preko snažnih i nezavisnih institucija. Samo tako ćemo biti dostojni nasljeđa onih koji su prije osamdeset godina stali u odbranu slobode i izvojevali pobjedu za sve nas. Slaveći istovremeno Dan Evrope, čiji temeljne civilizacijske vrijednosti dijelimo, slavimo ideale pravde i slobode koji su preduslov prosperiteta svakog pojedinca i zajednice. Naš put ka članstvu u Evropskoj uniji je put privrženosti antifašizmu, demokratiji, vladavini prava i društvu u kojem se ljudsko dostojanstvo poštuje bez izuzetka. Srećan vam Dan pobjede nad fašizmom! Živjela demokratska, evropska i antifašistička Crna Gora! - zaključio je Milatović.
Ministar odbrane Dragan Krapović kazao je da ministarstvo i Vojska Crne Gore sa ponosom baštine naše slobodarske tekovine, uvjereni da je sabiranje oko trajnih vrijednosti i ideala najviši iskaz poštovanja prema djelima slavnih predaka.
- Istorija je neophodan podsjetnik prošlosti, kroz koji se ukazuje poštovanje i izražava odnos spram čovječnosti, ali samo oni zagledani naprijed imaće jasnu viziju budućnosti. Zato u strahotama minulih ratova nađimo najrečitije poruke mira. Vijenac slave na bojištu besmtnosti sa porukama da se nikad iznova ne ponovi Ijudsko razaranje. Ministarstvo odbrane i Vojska Crne Gore sa ponosom baštine naše slobodarske tekovine, uvjereni da je sabiranje oko trajnih vrijednosti i ideala najviši iskaz poštovanja prema djelima slavnih predaka. Srećan Dan pobjede i Dan Evrope - poručio je Krapović.
Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović ukazao je na značaj koji obilježavanje 9.maja nosi za Glavni grad.
- Sa pozicije gradonačelnika Podgorice, želim da istaknem da je ovo slobodarski grad, da je bio i biće. Da je nekada bila borba, ali da borba još uvijek traje. Nekad smo se borili oružjem, a danas kulturom, umjetnošću i naukom. I ovo novo doba, ma koliko bilo humanije, nosi svoje izazove i nosi svoje zamke. Ali danas smo jači za 9. maj, koji nas opominje i koji ističe koliko je važno zajedništvo. Koliko je važno da budemo ljudi u odnosu jedni prema drugima, ma kako se zvali, ma gdje živjeli i ma u šta vjerovali. Samo na taj način možemo ostati dostojni borbe naših predaka i ove slobode u kojoj danas živimo - kazao je Mujović.&nbsp;
Na svečanosti je upriličen i prigodan kulturno-umjetnički program, u kojem su nastupili KIC POP HOR i dječji hor “Zvjezdice”.
Događaju na brdu Gorica prisustvovale su brojne zvanice, predstavnici udruženja boraca, diplomatskog kora, nevladinog sektora i građani.

Milatović: Živjela demokratska, evropska i antifašistička Crna Gora

Današnja posjeta KAP-u gradonačelnika Saše Mujovića je samo dimna bomba i kupovina vremena, kazao je odbornik Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Glavnog grada Stefan Ćulafić.
Portal RTCG je večeras objavio da je tim kojim rukovodi podgorički gradonačelnik danas obišao prostor fabrike KAP-a u Podgorici, a svrha posjete je bila razmatranje nove lokacije za kolektorsko postrojenje.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 64.25%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-obisao-prostor-fabrike-kap-a-moguca-nova-lokacija-za-kolektor&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Ćulafić je rekao da se radi o parceli koja je tik do parcele u vlasništvu Glavnog grada, te da je neopravdano ulagati sredstva svih građana Podgorice u njenu kupovinu, a još gore ako se radi o pokušaju razmjene.
- Parcela koju je gradonačelnikov tim “nameračio” inače je služila za izgradnju bunara za hlađenje fabrike i nemoguće je tu bilo šta raditi - istakao je Ćulafić na mreži X.
Prema njegovim riječima, dok pažnju javnosti usmjeravaju na navodno traženje novih parcela, Milojko Spajić i Mujović u tajnosti pregovaraju sa nekolicinom najglasnijih porodica sa područja Botuna ne bi li otkupili njihova imanja kuće za stanove i novac i na taj način utišali glasove onih koji se najviše protive izgradnji postrojenja u Botunu.
- Svaka nova lokacija, iziskuje ponavljanje procedure koja je višegodišnja i gubitak opredijeljenih sredstava i grantova Evropske unije. U nedostatku političke hrabrosti gradonačelnik očigledno bira zloupotrebu službenog položaja za šta mora biti spreman da odgovara - poručio je Ćulafić.

Ćulafić: Mujovićeva posjeta KAP-u dimna bomba, on i Spajić u tajnosti pregovaraju sa najglasnijim porodicama iz Botuna

Vjerovali ili ne, „ Izvještaj o radu gradonačelnika, organa uprave Galvnog grada i službi za 2024. godinu“ počinje sljedećim riječima, citiram: “Izvještajna godina za Glavni grad Podgoricu bila je prava simfonija napora, ulaganja i postignuća, koja je doprinijela daljem usponu ovog grada, stvarajući prostor za rast, harmoniju i kvalitetan život svih njegovih građana””, saopštio je Miloš Đuričković, odbornik Evropskog saveza u Skupštini Glavnog grada.
Kako je kazao, to je godina u kojoj je ista ova družina upravljala gradom, samo s Oliverom Injac kao gradonačelnicom. 
- To je godina harmonije u kojoj su se hvatali za guše i pričali jedni o drugima, u političkom i svakom drugom smislu — sve i svašta. Autor ove uvodne rečenice, mora se priznati, ima nevjerovatan smisao za humor ili nevjerovatan deficit inteligencije - istakao je Đuričković.
On je u objavi na mreži X podsjetio na naslove koji su bili aktuelni u medijima.
- Kako je izgledala „simfonija napora“ i „harmonija svih građana Glavnog grada“, prisjetimo se samo nekih naslova iz medija - naveo je Đuričković.

Đuričković: Uvodna rečenica Izvještaja o radu gradonačelnika za 2024. godinu za rubriku vjerovali ili ne

Tim kojim rukovodi podgorički gradonačelnik Saša Mujović danas je obišao prostor fabrike KAP-a u Podgorici, a svrha posjete je bila razmatranje nove lokacije za kolektorsko postrojenje, saznaje nezvanično RTCG.
Kako nezvanično saznaje taj medij, postoji ideja da se ovo postrojenje izgradi na teritoriji KAP-a, a koja je u privatnom vlasništvu.
Nova lokacija obezbjeđuje dovoljnu udaljenost od naseljenih djelova Botuna, Kokota i Dajbaba. Takođe, plan bi bio da se postojeća lokacija za postrojenje novim PUP-om Podgorice prenamjeni u biznis zonu, saznaje RTCG.
Mujović je nedavno za RTCG rekao da je lokacija preko puta Botuna, koja je vlasništvo Plantaža, neprihvatiljiva i neadekvatna za gradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda sa seizmičkog aspekta i ona praktično otpada.
Tada je saopštio da imaju još jedno potencijalno rješenje za lokaciju koje analiziraju.
- Jedno od poslednjih rješenja koje sam predložio je opcija postavljanja kolektorskog postrojenja preko puta Botuna, dakle na površini koja je pod ingerencijom, odnosno koja je vlasništvo Plantaža. Napomenuću da je jedan od segmenata tog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i dio koji se bavi prečišćavanjem otpadnih voda iz Plantaža. Kada dođemo do neke potencijalne lokacije, prvo se obratim Vodovodu i njihovom stručnom konsultantu, dakle, njemačkoj kompaniji, koja uradi jednu brzu estimaciju da li je ta lokacija prihvatljiva sa više aspekata. Došli smo do saznanja da ta lokacija nije dobra iz jednog banalnog razloga. Tamo je šljunak beskrupulozno iskorišćavan, i to područje je neprihvatljivo i neadekvatno sa seizmičkog aspekta. Dakle, praktično ta lokacija otpada. Imamo sada još jedno potencijalno rešenje, ne bih sada o detaljima iz prostog razloga što ga analiziramo ponovo sa konsultantskom kompanijom. Kada budem imao tu njihovu procjenu, to je ono što ćemo, naravno, izaći u javnost i reći - naveo je Mujović.

Mujović obišao prostor fabrike KAP-a, moguća nova lokacija za kolektor?

Na inicijativu predsjednika države Jakova Milatovića, institucija Predsjednika Crne Gore, Ministarstvo odbrane i Glavni grad, u sjutra u Podgorici organizuju svečanost povodom obilježavanja Dana pobjede nad fašizmom.
Predviđeno je da, kako je navedeno u saopštenju, Milatović u prisustvu ministra odbrane Dragana Krapovića i gradonačelnika Glavnog grada Saše Mujovića položi vijenac na Spomenik Partizanu- borcu na brdu Gorica u 10 sati.
Nakon toga, uslijediće obraćanja Milatovića, Krapovića i gradonačelnika Mujovića.
Tom prilikom biće upriličen i prigodan kulturno-umjetnički program, u kojem će nastupiti KIC POP HOR i dječji hor “Zvjezdice”.
Događaju na brdu Gorica prisustvovaće brojne zvanice, predstavnici udruženja boraca, diplomatskog kora i nevladinog sektora. Svečanost je otvorena za javnost.
Obilježavanje 80. godišnjice pobjede nad fašizmom predstavlja podsjećanje na temeljne vrijednosti slobode, antifašizma i mira, na kojima počiva crnogorsko društvo.
- Ovaj jubilej ujedno je i prilika da se iskaže poštovanje prema žrtvama i borcima koji su dali nemjerljiv doprinos borbi za slobodu naše zemlje - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Milatović, Krapović i Mujović organizuju svečanost povodom Dana pobjede

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović kazao je kako neće prihvatiti inicijativu za izmještanje spomenika nekadašnjem predsjedniku SFR Jugoslavije Josipu Brozu Titu. 
 
Ovu incijativu je prije nekoliko dana najavio lider Slobodne Crne Gore i funkcioner Glavnog grada Vladislav Dajković, koji je kazao kako će tražiti da taj spomenik bude izmješten na Cetinje.
- Ne smatram apsolutno da je to dobar potez. Nikada ne bježim od sebe, svoje prošlosti, tradicije… Ja sam to što sam, moj grad je to što jeste, moja država je to što jeste i što je bila i ja to ne mogu uljepšati- rekao je Mujović i dodao da je Tito realnost bivše SFRJ, Crne Gore i „ovog grada, koji se više od 50 godina zvao Titograd", rekao je Mujović, gostujući na Adriji.
Kako je dodao, on neće prihvatiti tu inicijativu.
- Ako budem preglasan – to je druga stvar, ali biću apsolutno protiv bilo kakvog prekrajanja istorije- dodao je.
On je najavio i kako će 12. maja početi gradnja bulevara Vojislavljevića na Zabjelu.

Mujović: Protiv sam izmještanja Titovog spomenika, ako budem preglasan - to je druga stvar

Crnogorski bokser Tomislav Đinović plasirao se u finale prestižnog međunarodnog turnira Le Sentjur /Les Ceintures/ u Parizu.
Član Bokserskog kluba Zlatičanin je večeras u polufinalnom meču kategorije do 60 kilograma, prekidom u drugoj rundi, pobijedio Francuza Lija Belhasela.
Bronzani sa Evropskog prvenstva u Beogradu juče je na startu turnira, jednoglasnom odlukom sudija, pobijedio Italijana Brajana Abatanđela.
Rival Đinoviću u sjutrašnjem finalu biće bolji iz duela Italijana Manuela Gućija i Francuza Klementa Busketa.
Plasman u finale ranije danas izborila je i Bojana Gojković, koja je u polufinalnoj borbi kategorije do 57 kilograma savladala domaću bokserku Lusi Pauli, jednoglasnom odlukom sudija.
Rivalka Bojani Gojković u sjutrašnjem finalu biće Francuskinja Marijen Dantan, koja je u polufinalnoj borbi eliminisala Kanađanku Ušanu Seltan.

Đinović u finalu

Papa Lav XIV predložio je održavanje mirovnih pregovora između Ukrajine i Rusije u Vatikanu.
Vatikan je opisao ishod razgovora u Istanbulu “tragičan“ nakon što je ruski lider Vladimir Putin odbio da se pojavi na razgovorima sa Volodimirom Zelenskim.
- Papa planira da stavi Vatikan, Svetu stolicu, na raspolaganje za direktan sastanak između dvije strane - izjavio je kardinal Pjetro Parolin, državni sekretar Vatikana.

Papa Lav XIV predlaže Vatikan kao mjesto pregovora

Predsjednik SAD Donald Tramp rekao je u petak da su Ujedinjeni Arapski Emirati i Sjedinjene Američke Države dogovorili da zaljevska zemlja kupi napredne AI poluvodiče od američkih kompanija, što je velika pobjeda za napore Abu Dhabija da postane globalno AI čvorište.
Tramp je takođe završio svoju zaljevsku turneju po Saudijskoj Arabiji, Kataru i UAE obećanjem naftne kompanije u Abu Dhabiju da će povećati vrijednost svojih energetskih investicija u SAD-u na 440 milijardi dolara u narednoj deceniji.
Tramp se vratio u Vašington nakon sastanaka s čelnicima na Bliskom istoku s ciljem osiguravanja finansijskih ulaganja od bogatih proizvođača energije koje bi mogle potaknuti američku ekonomiju i otvoriti nova radna mjesta.
U martu, kada su se visoki zvaničnici UAE sastali s Trampom, UAE su se obavezali na 10-godišnji okvir ulaganja od 1,4 biliona dolara u SAD u sektorima uključujući energiju, umjetnu inteligenciju i proizvodnju kako bi produbili recipročne veze.
- Ostvarujemo veliki napredak za 1,4 biliona dolara koje su UAE najavili da namjeravaju potrošiti u Sjedinjenim Državama - rekao je Tramp u Abu Dhabiju, na kraju četverodnevne turneje koja se koncentrisala, barem javno, na investicije, a ne na sigurnosne krize na Bliskom istoku.
Trampova javna diplomatija bila je ograničena na sastanak s novim privremenim čelnikom Sirije nakon što je odlučio ukloniti sankcije Siriji po nalogu Saudijske Arabije, što je predstavljalo veliku promjenu u politici SAD-a, prenosi Reuters.
Sporazum o vještačkoj inteligenciji je poticaj za UAE, koji pokušava izbalansirati svoje odnose sa svojim dugogodišnjim saveznikom SAD-om i najvećim trgovinskim partnerom Kinom.
To odražava povjerenje Trampove administracije da se čipovima može bezbjedno upravljati, dijelom tako što se zahtijeva da centrima podataka upravljaju američke kompanije.

Tramp dogovorima o AI-u i energetskim ugovorima završava turneju po Bliskom istoku

Ukrajina i Rusija dogovorile su razmjenu po hiljadu ratnih zarobljenika nakon prvih direktnih razgovora u posljednje tri godine, održanih danas u Istanbulu.
Kako prenosi Radio Slobodna Evropa, ukrajinski ministar odbrane Rustem Umerov kazao je da su se Ukrajina i Rusija složile da razmijene po hiljadu ratnih zarobljenika.
On je kazao da je datum određen, ali nije javno objavljen.
Prema riječima Umerova, na sastanku je razgovarano o potencijalnom sastanku Volodimira Zelenskog i Vladimira Putina, a uskoro će biti objavljena i moguća nova runda razgovora.
Delegacije Ukrajine i Rusije su takođe, kako je kazao, razgovarali o mogućem prekidu vatre, u "svim modalitetima".
Šef ruske delegacije Vladimir Medinski rekao je takođe da će se razmjena zarobljenika održati u "narednim danima", a uključivaće "hiljadu za hiljadu".
On je naveo da je Rusija "primila na znanje" zahtjev Ukrajine za direktne razgovore Putina i Zelenskog, dodajući da će svaka od dvije zaraćene zemlje "predstaviti svoju viziju mogućeg budućeg prekida vatre".
Ovo su bili prvi direktni mirovni pregovori od onih neuspjelih koji su se vodili sedmicama nakon što je Rusija pokrenula invaziju na svog susjeda u februaru 2022. godine.

Ukrajina i Rusija dogovorile razmjenu zarobljenika

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Tag: sasa-mujovic