<article>Dotrajao uređaj za prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici kada se sanira, može biti u pogonu najviše dvije godine i zato je neophodno što prije realizovati projekat izgradnje novog postrojenja koje je planirano u Botunu, poručuje direktor Podgoričkog vodovoda Aleksandar Nišavić. Postoji realna opasnost da se sve otpadne vode glavnog grada zbog dotrajalosti uređaja za prečišćavanje izliju u rijeku Moraču, upozorava direktor Podgoričkog vodovoda i kanalizacije Aleksandar Nišavić.- Već ima određenih pukotina na veoma osjetljivoj i važnoj opremi. To onako dovodi situaciju na jedan alarmantan nivo i negdje nas vodi u tom pravcu da bi u narednom periodu, ukoliko se ne izvrši određena sanacija, moglo doći do pucanja samih digestora i do nepovoljne situacije u kojoj bi postrojenje moralo stane sa radom. Iz tog razloga smo odradili neophodne korake, uradili elaborat snimanja analize, tih pukotina i opredijelili određena sredstva kako bi sanirali i u nekom, da kažem, kratkom roku produžili vijek rada ovog postrojenja, ali svakako to je minimalan period i zaista je iz tog razloga neophodno početi sa realizacijom projekta gradnje novog postrojenja - rekao je Nišavić.Kaže da bi postrojenje onda moglo da radi dvije ili tri godine, a nakon toga ne bi moglo da se garantuje.- Već bi se sve otpadne vode bez ikakvog tretmana izlivale u samu rijeku Moraču, što je od današnjeg trenutnog stanja koje je alarmantno, još gori scenarij - kazao je Nišavić.</article>

Dotrajao uređaj za prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici kada se sanira, može biti u pogonu najviše dvije godine i zato je neophodno što prije realizovati projekat izgradnje novog postrojenja koje je planirano u Botunu, poručuje direktor Podgoričkog vodovoda Aleksandar Nišavić.&nbsp;
Postoji realna opasnost da se sve otpadne vode glavnog grada zbog dotrajalosti uređaja za prečišćavanje izliju u rijeku Moraču, upozorava direktor Podgoričkog vodovoda i kanalizacije Aleksandar Nišavić.
- Već ima određenih pukotina na veoma osjetljivoj i važnoj opremi. To onako dovodi situaciju na jedan alarmantan nivo i negdje nas vodi u tom pravcu da bi u narednom periodu, ukoliko se ne izvrši određena sanacija, moglo doći do pucanja samih digestora i do nepovoljne situacije u kojoj bi postrojenje moralo stane sa radom. Iz tog razloga smo odradili neophodne korake, uradili elaborat snimanja analize, tih pukotina i opredijelili određena sredstva kako bi sanirali i u nekom, da kažem, kratkom roku produžili vijek rada ovog postrojenja, ali svakako to je minimalan period i zaista je iz tog razloga neophodno početi sa realizacijom projekta gradnje novog postrojenja - rekao je Nišavić.
Kaže da bi postrojenje onda moglo da radi dvije ili tri godine, a nakon toga ne bi moglo da se garantuje.
- Već bi se sve otpadne vode bez ikakvog tretmana izlivale u samu rijeku Moraču, što je od današnjeg trenutnog stanja koje je alarmantno, još gori scenarij - kazao je Nišavić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Aleksandar Nišavić

Otpadne vode

Društvo

Nišavić: Postoji realna opasnost da se sve otpadne vode glavnog grada izliju u Moraču

Dotrajao uređaj za prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici kada se sanira, može biti u pogonu najviše dvije godine i zato je neophodno što prije realizovati projekat izgradnje novog postrojenja koje je planirano u Botunu, poručuje direktor Podgoričkog vodovoda Aleksandar Nišavić. 
Postoji realna opasnost da se sve otpadne vode glavnog grada zbog dotrajalosti uređaja za prečišćavanje izliju u rijeku Moraču, upozorava direktor Podgoričkog vodovoda i kanalizacije Aleksandar Nišavić.
- Već ima određenih pukotina na veoma osjetljivoj i važnoj opremi. To onako dovodi situaciju na jedan alarmantan nivo i negdje nas vodi u tom pravcu da bi u narednom periodu, ukoliko se ne izvrši određena sanacija, moglo doći do pucanja samih digestora i do nepovoljne situacije u kojoj bi postrojenje moralo stane sa radom. Iz tog razloga smo odradili neophodne korake, uradili elaborat snimanja analize, tih pukotina i opredijelili određena sredstva kako bi sanirali i u nekom, da kažem, kratkom roku produžili vijek rada ovog postrojenja, ali svakako to je minimalan period i zaista je iz tog razloga neophodno početi sa realizacijom projekta gradnje novog postrojenja - rekao je Nišavić.
Kaže da bi postrojenje onda moglo da radi dvije ili tri godine, a nakon toga ne bi moglo da se garantuje.
- Već bi se sve otpadne vode bez ikakvog tretmana izlivale u samu rijeku Moraču, što je od današnjeg trenutnog stanja koje je alarmantno, još gori scenarij - kazao je Nišavić.

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirane su 24 saobraćajne nezgode, u kojima je pet osoba povrijeđeno lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da je u Podgorici evidentirano 13 nezgoda, Nikšiću četiri, Kotoru tri.
Po jedna nezgoda evidentirana je u Cetinju, Budvi, Bijelom Polju i na Žabljaku.
Izdato je 400 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 50 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela sedam pari registarskih tablica.

Za 24 sata 24 saobraćajne nezgode, lakše povrijeđeno pet osoba

Inspektor i njegova supruga uhapšeni su zbog sumnje da su pronevjerili više od milion eura parking automata u malom njemačkom gradu.
Vjeruje se da je neimenovani opštinski inspektor u više navrata uzimao kovanice iz automata za parking u Kemptenu i stavljao ih na bankovne račune kojima je njegova supruga imala pristup, navodi se u saopćenju lokalne policije, piše BBC.
Inspektor se suočava s optužbama u vezi sa 720 incidenata krađe, dok se njegova supruga suočava s optužbama za pomaganje i podržavanje krađe, takođe u 720 slučajeva.
Gradonačelnik Kemptena Thomas Kiechle rekao je da je zapanjen i užasnut ovim događajem.
U oktobru je javno tužilaštvo u Kemptenu obaviješteno da je novac više puta polagan na nekoliko bankovnih računa.
Policija je potom pretresla poslovne prostorije te su u ranim jutarnjim satima 24. novembra uhapšeni 40-godišnji muškarac i 38-godišnja žena.
Sada se nalaze u odvojenim pritvorskim centrima.
Nije jasno koliko je vremena trebalo paru da sakupi tu sumu.
Kempten je jedno od najstarijih naselja u Njemačkoj. Smješten na jugu zemlje, podno brda Allgäua i ima oko 70.000 stanovnika.

Inspektor i njegova supruga iz automata za parking ukrali više od milion eura

Policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“, Odjeljenja bezbjednosti Podgorica, u kratkom roku su rasvijetlili slučaj jučerašnjeg požara u Ulici IV proleterske i uhapsili osumnjičenu L.K. (51), saopšteno je iz Uprave policije.
– Sinoć, oko 20.20 časova, policiji je prijavljeno da je došlo do požara u jednoj kući u Ulici IV proleterske, odakle se vatra velikom brzinom proširila na okolne objekte i zahvatila ukupno osam stambenih jedinica – navode iz policije.
Službenici su, kako dodaju, odmah preduzeli niz hitnih mjera i obavijestili tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, koji je izašao na lice mjesta i naložio sprovođenje uviđaja u prisustvu vještaka za požare, eksplozije i havarije, kao i prikupljanje obavještenja o okolnostima događaja.
– Nakon sprovedenih aktivnosti policije i prikupljenih informacija, tužilac je naložio da se L.K. liši slobode zbog postojanja sumnje da je izvršila krivično djelo izazivanje opšte opasnosti – saopšteno je iz Uprave policije.
Dalje mjere i radnje u ovom predmetu su u toku.

Uhapšena osumnjičena za izazivanje požara u Podgorici: Vatra zahvatila osam kuća

&nbsp;Izgubljeni sporovi u prvoj polovini godine državu su koštali gotovo deset miliona EUR, pokazuju izvještaji Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore (ZIPI).
U izvještaju za drug kvartal se navodi da je iz državnog trezora od 1. aprila do 30. juna isplaćeno 4,7 miliona EUR po osnovu izvršnih presuda i prinudne naplate zbog nepostupanja državnih organa po rješenjima izvršitelja za neizvršena rješenja i neplaćene fakture, prenosi Pobjeda.
Time je, zajedno sa prvim kvartalom, u prvih šest mjeseci ovaj iznos dostigao gotovo deset miliona EUR, imajući u vidu da je do kraja marta po istom osnovu iz budžeta isplaćeno 5,2 miliona EUR. Tokom prošle godine iz državne kase se po tim osnovima odlilo 18,8 miliona EUR.
U izvještaju zaštitnice Bojane Ćirović navodi se i da je tokom drugog kvartala postignut uspjeh u sporovima ukupne vrijednosti 2,24 miliona EUR, dok je u prvom kvartalu ta vrijednost iznosila 164,3 miliona EUR, od čega se najveći dio odnosi na izgubljen spor Montenegro Airlinesa čija je stečajna uprava tražila da im se isplati 100 miliona EUR po osnovu ranijeg Zakona o konsolidaciji.&nbsp;
Od aprila do kraja juna pristiglo je ukupno 4,25 hiljada raznih predmeta, među kojima 540 tužbi i 2,55 hiljada izvršenja.
Ćirović je i u tom izvještaju ukazala da državni organi neizvršavanjem pravosnažnih rješenja o nagradama advokatima, vještacima i tumačima prave značajnu štetu po budžet imajući u vidu da se ta sredstva prinudno naplaćuju. Osim toga, organi i dalje ne izmiruju uredno obaveze na osnovu faktura, kojima i ne prigovaraju, već dopuštaju da se i one prinudno naplaćuju i time stvaraju dodatni trošak.&nbsp;
Tužbe zaposlenih u javnoj upravi i dalje redovno pristižu, a i u drugom kvartalu u tome prednjače pripadnici vojske i policije.
Ona je navela i da se u postupcima koji se vode pred Upravnim sudom, a u kojima organe zastupaju njihovu službenici, ne izmiruju dosuđeni troškovi, te da ZIPI o tome ima tek informaciju kada se pokrene prinudna naplata.
U izvještaju se navodi i da je Vrhovni sud potvrdio nižestepene presude kojima je odbijeno preko 100 tužbi koje su protiv države pokrenute od 2012. do 2018. godine za naknadu štete zbog plavljenja rijeke Zete.
Upućena je i kritika na račun stava Vijeća Vrhovnog suda kojim se javnopravnim organima daje mogućnost da zaključuju ugovore sa advokatskim kancelarijama da ih zastupaju pred Upravnom sudom.
- Ovakvim postupanjem Vrhovni sud je obesmislio odredbe Zakona o upravnom sporu i uputio državne organe na nezakonito postupanje. Intencija zakonodavca nije bila da olakša posao Zaštitniku, a da državni organi angažuju advokate, već je tim državnim organima sa namjerom neposrednog učešća kao donosioca odluke dato svojstvo stranke, ali ne i svojstvo pravnog lica, što je Vrhovni sud previdio - navodi se u izvještaju uz napomenu da će se protiv takvih odluka žaliti Ustavnom sudu.
ZIPI je u drugom kvartalu naplatio po osnovu troškova dobijenih sporova 55,5 hiljada EUR, dok je u prvom kvartalu taj iznos bio 116,3 hiljade EUR.
Među dobijenim sporovima se u izvještaju ukazuje na tužbu protiv Crnogorske plovidbe kojom je potvrđen tužbeni zahtjev države da se održi na snazi platni nalog na osnovu kojeg je ova kompanija dužna da državi isplati 2,23 miliona EUR. Tokom drugog kvartala država je izgubila tri spora po osnovu faktičke eksproprijacije čija ukupna vrijednost premašuje milion EUR. Zajedno sa opštinom Ulcinj je obavezana da u dva predmeta isplati preko 735 hiljada, odnosno preko 290 hiljada EUR, dok sa opštinom Kotor solidardno treba da isplati 76,1 hiljadu za eksproprijaciju.&nbsp;
Troškovi telefoniranja tokom 2023. godine državu su koštali 422,8 hiljada, što je Crnogorski Telekom izdejstvovao kroz postupak izvršenja, imajući u vidu da je Privredni sud odbio prigovor države kao neosnovan.
Ćirović je u ranijim izvještajima iskazivala sumnju da se iza tolikih troškova sporova potencijalno krije i nesavjesan rad, ukazujući da bi državni organi trebalo što prije da utvrde uzroke i sprovedu mjere za suzbijanje takvog ponašanja.

Izgubljeni sporovi državu koštali gotovo deset miliona EUR

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić optužio je specijalnog tužioca Miloša Šoškića da je "otuđio" skaj materijal iz kancelarije Saše Čađenovića.
-To je bilo 2021. godine, cilj je bio da se Čađenović optuži za skrivanje i utre put da je postao član kriminalne organizacije - kazao je Katnić.
Njegov branilac, advokat Ljubomir Raković kazao je da Katnić naveo da u spisima predmeta postoje dokazi iz kojih proizilazi da je Saša Čađenović bio jedini kome je dostavljen obavještajni paket Europola i da su se ti podaci nalazili u njegovoj kancelariji odakle su i otuđeni s ciljem da se dostave određenim medijima, što je i učinjeno.
- Katnić je zatražio da se u svojstvu svjedoka sasluša glavni specijalni tužilac Vladimir Novović i da se izjasni o curenju svih skaj komunikacija i njihovom objavljivanju u medijima, što je bio razlog za prekid saradnje fracuskih nadležnih organa sa Specijalnim državnim tužilaštvom Crne Gore - kazao je Raković.
On je dodao da je Katnić &nbsp;istakao da je tužilac Šoškić bio taj koji je dostavio podatke određenim medijima u Crnoj Gori, da bi mu na taj način nanio štetu i pripremio teren za njegovo hapšenje.

Raković: Katnić je ukazao da je Šoškić otuđio skaj komunikacije iz Čađenoviće kancelarije, dao ih medijima i tako pripremio teren za hapšenje

Bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katnić niko nije mogao da bude šef, niti da izdaje naređenja - kazao je u Višem sudu nekada prvi čovjek Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić.
On je ovo odgovorio na pitanje nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića koji se, optužnicom SDT-a, tereti da formirao kriminalnu grupu čiji je član navodno bio Katnić. U ovom postupku sudi se i suspendovnom specijalnom tužiocu Saši Čađenoviću. Oni se terete da su svoje službene položaje podredili kavačkom mafijaškom klanu.
Svjedok Radonjić kazao je da Katnića poznaje od 2016. godine i da "subjektivno ne može da doživi da je Katniću &nbsp;neko šef".
- Njemu niko ne može da izdaje naređenja..Ne može ni u porodici da mu bude šef - to je moje mišljenje kazao je Radonjić.
On je bio kategoričan da nikada od Katnić nije dobio neki nezakoniti nalog, da neku osobu ne procesuira ili da neko treba da bude privilegovan.
- Svakodnevno sam imao komunikaciju sa njim. Upravo je on forsirao da prikupljamo podatke, da se što više osoba obuhvati pretkrivičnim postupkom - kazao je Radonjić.
Objasnio je da kada je formirano Specijalno policijsko odjeljenje - 2016. bilo 20 službenika i da su 2018. godine proširili tim sa još deset službenika.
Formiranjem Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala na čijem čelu je bio Zoran Lazović, prema riječima svjedoka, dobili su veliko pojačanje u borbi protiv organizovnog kriminala.
U tom sektoru su, kako kaže Radonjić, bili najbolji i najiskusniji operativci &nbsp;među kojima su Milorad Žižić, Dejan Knežević...
Na pitanje Katnićevog branioca, advokata Ljubomira Rakovića svjedok je kazao da 2017/2018. nijesu raspolagali informacijama da je Ljubo Milović član kavačke kriminalne grupe.
Radonjić zna da je Milović bio policajac i da je čuo da ima neke konekcije sa Rusima u "vezi nepokretnosti i da posreduje u kupovini banke".
-Imao sam kontakte sa mnogim rukovodioca stranih službi i nikada nijesam dobio informaciju o Miloviću - kazao je Radonjić.
Nakon promjene vlasti kada je ušao u uži zbor za direktora policije Radonjić je naveo da nije "odgovarao određenim strukturama i malo po malo su ga izolovali i poslali kući".
On je na pitanje Lazovića kazao da se bivši pomoćnika direktora nikada nije interesovanje ni za jedan predmet.
- Kolega Lazović se nije miješao u rad SPO, niti je bila ugrožena autonomija koju sam imao sa SDT-om. &nbsp;Pojedini prije njega su znali da budu "napadni" - rekao je Radonjić.
Za Veljka Belivuka i Marka Miljkovića, kako je naveo, prvi put je čuo kada su stigli u Crnu Goru. Nije imao saznanja da su u našoj državi počinili krivično djelo.
- Tokom moga rada imao sam stalne kontakte sa starješinama iz bezbjedbosnog sektora iz Srbije i nikada mi ih nijesu pomenuli - istakao je Radonjić.
On je dodao da je spriječena njihova likvidacija i da je ta akcija vođena profesionalno uz konstataciju " da nema što da doda, niti da oduzme".
- Rukovodilac akcije je bio iskusni operativac Milorad Žižić - kazao je Radonjić.
Nekadašnji službenik SPO i bivši načelnik Odjeljenja bezbjednosti Cetinje Dalibor Šaban je ispričao da ga je Radonjić obavijestio da je u SPO došla osoba koja ima saznanja o organizovanim kriminalnim grupama.
U prostorije je došao Ivan Milović i, prema riječima Šabana, ispričao je da se osjeća ugroženo od grupe sa kojom je ranije sarađivao.
- Iznio je neke informacije o krijumčarenju droge u Crnoj Gori i to je bilo ono što je on čuo, u čemu nije učestvovao. Lično je, kako je naveo učestvovao u krivičnim dijelima u Francuskoj - ispričao je Šaban.
Kada su završili razgovor Šaban je o tome obavijestio Radonjića koji je dao nalog za mjere tajnog nadzora za Ljuba Milovića, Ivana Stamatovića i Miloša Mišurovića.&nbsp;
Te mjere nijesu dale rezultat jer, prema riječima svjedoka, nijesu dovele do osnovane sumnje da je neko počinio krivično djelo.
Šaban je ukazao da su se francuski istražitelji interesovali za krivična djela počinjena na njihovoj teritoriji i Ivanu Miloviću je bio ponuđen status svjedoka saradnika ali je "odustao od svega".
Šaban je odgovarajući na pitanje Lazovića kazao da nikada nije čuo da se bivši pomoćnik direktora interesovao za bilo koji predmet ili da je nekog pokušao privilegovati.
Svjedok Zdravko Nedović, koji je radio na imanju porodice Lazović u Bijelom Polju, potvrdio navode Lazovića da je imanje u Bijelom Polju naslijedio od oca 2012. godine.
Na tom imanju Nedović je radio fizičke poslove za dnevnicu od 20 eura. Uzgaja se povrće, a od šljiva i jabuka, kako je ispričao, pekli su veliku količinu rakije, a držali su i ovce, kokoške i svinje.
- Sve fizičke poslove tokom vikenda i praznika Lazović je radio sa mnom - ispričao je Nedović.
On je na pitanje advokata Nikole Martinovića rekao da bude oko 38 tona šljiva i 20 tona jabuka i da se od tog voća peče rakija.
Martinović je konstatovao da je samo od prodaje rakije mogao prihodovati od 20.000 do 80.000 eura u posljednjih 10 godina.
Suđenje se nastavlja 2. decembra kada će svjedok Radonjić odgovarati na pitanja Katnića. Sudija Veljko Radovanović kazao je da će pozivi za saslušanje biti poslati Sanji Jovićević i Nikoli Janičiću.

Radonjić: Katniću niko nije mogao biti šef, nikada od njega nijesam dobio nezakoniti nalog

,,Dvadeseti novembar je jedan od najtragičnijih dana u Pljevljima i zbog poštovanja prema civilnim žrtvama i njihovim porodicama, ne prisustvujem Danu opštine“. Ako ste povjerovali da je ovu rečenicu izgovorio neki Pljevljak, u namjeri da podsjeti na tragično vrijeme Drugog svjetskog rata kada su, prvo Italijani i četnici, a potom Njemci, četnici i balisti, činili zločine – nijeste pogodili. Opet, ako ste pomislili da se danas javno prisjetio mučne ‘43. godine kada su četnici Pavla Đurišića i Draže Mihailovića u pljevaljskom srezu za samo četiri krvava februarska dana ubili 678 ljudi, uglavnom muslimana - od čega dvjesta đece u dobi do osam godina – opet ste pogriješili. Citat s početka je ponosno vlasništvo Daria Vraneša, predsjednika opštine Pljevlja. Iako je prethodne dvije godine uredno obilježavao Dan opštine, Vraneš je ove naprasno ustanovio da mu je Dan oslobođenja od fašista i njihovih slugu - i mučan i tragičan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509110_249850c4cbeae34b7e3f5823cb1e8559efc59f1fb8f316388faefcd35e5fe951.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025112509110_249850c4cbeae34b7e3f5823cb1e8559efc59f1fb8f316388faefcd35e5fe951" data-rendition-name="original" width="1000" height="660" loading="lazy" alt="VRIJEME IZDAJE I KOLABORACIJE SA OKUPATOROM: Pavlje Đurišić i Pircio Biroli u Kolašinu 1942. godine "> <figcaption>VRIJEME IZDAJE I KOLABORACIJE SA OKUPATOROM: Pavlje Đurišić i Pircio Biroli u Kolašinu 1942. godine(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ANTIFAŠISTIČKA I PROFAŠISTIČKA CRNA GORA I još se, veli Vraneš, njegovim obilježavanjem prave podjele u narodu. Ali ne na nacionalnoj ili vjerskoj osnovi, kako lažno govori Vraneš. Dan oslobođenja Pljevalja pravi podjelu na one koji podržavaju antifašizam i one koji bi da vaskrsavaju fašizam; pravi razdjelnicu između dobra i zla.&nbsp; Dario Vraneš ne krije da je na ovoj drugoj, mračnoj strani, na strani četničkih koljača. I valjda je zato u kabinetu, odmah iza svoje fotelje, postavio statuetu Draže Mihailovića, da svima pokaže kome se divi i za što se zalaže. Da mu može biti, vjerovatno bi u zgradu opštine - ili možda ispred zgrade - postavio i onaj veliki kip četničkog koljača Pavlja Đurišića.&nbsp; Sramota je današnje Crne Gore da je na čelu Pljevalja, jednog od najvećih crnogorskih gradova, čovjek koji ne poštuje sjene boraca koji su pali u borbi protiv fašizma i nacizma tokom Drugog svjetskog rata; junaka koji su svijetu pokazali snagu crnogorske zvijezde petokrake... Ali, to je crnogorska realnost: u vrhu vlasti, ne samo Pljevalja, ne samo Nikšića, već države Crne Gore nalaze se ljudi koji ne poštuju ni crnogorski 13. jul, ni vrijednosti antifašističke Crne Gore iz Drugog svjetskog rata. Niti žele da poštuju crnogorsku istoriju. POČASNA STRAŽA NA STRAŽICI&nbsp; ,,Pred veličinom vaše žrtve, pred zamahom vašeg pregnuća, mi savijamo naše borbene zastave i kažemo: vječna vam hvala drugovi.“ Tako je 21. decembra 1941, samo dvadeset dana nakon traumatične Pljevaljske bitke Glavni štab Narodnooslobodilačkih partizanskih odreda za Crnu Goru i Boku odao pomen palim borcima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_47a747b9158b31adc1e1dfd182c0201653c9d7b396568b8ef0965e409413fb38.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112509114_47a747b9158b31adc1e1dfd182c0201653c9d7b396568b8ef0965e409413fb38" data-rendition-name="original" width="512" height="615" loading="lazy" alt="U ČAST STRADALIM U BORBI PROTIV FAŠIZMA: Spomenik na Stražici "> <figcaption>U ČAST STRADALIM U BORBI PROTIV FAŠIZMA: Spomenik na Stražici(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Dvije decenije kasnije, 1961. godine, na Stražici iznad Pljevalja otvoren je Spomenik palim borcima u Plјevalјskoj bici ali i svim žrtvama fašističkog terora tokom Drugog svjestkog rata. U centralnoj prostoriji spomenika na Stražici, nalaze se dva velika mozaika, koje su zajedno izradili čuveni crnogorski slikari Aleksandar Aco Prijić i Branko Filo Filipović, a na spoljnom zidu kripte, sa desne strane od ulaza nalazi se monumentalni bronzani reljef, poznatog crnogorskog vajara Draga Đurovića. A u bronzanom sarkofagu u kripti su posmrtni ostaci posmrtni ostaci 412 osoba stradalih od ruku fašista i domaćih kolaboranata. Zar je moguće da - osamdeset i četiri godine od Pljevaljske bitke, osam decenija od 9. maja 1945, Dana pobjede - prvi čovjek Pljevalja ne zna da taj Spomenik na Stražici nije samo počast partizanima, već simbol pobjede nad fašizmom? PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE Ali, nije ovđe riječ o nepoznavanju istorijskih fakata. Dario Vraneš - koji ima odlične pozicije i kod Andrije Mandića u Podgorici i Aleksandra Vučića u Beogradu - dobro zna što radi i zbog čega besprizorno ignoriše istorijske istine. Na djelu je svjesni, planirani istorijski revizionizam. Ne samo čelnika Pljevalja i funkcionera Mandićeve stranke, već najvećeg dijela parlamentarne većine.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_4a8939ab07036a44e94812a830504a5d3e742796c862e93e4094122776044f81.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025112509114_4a8939ab07036a44e94812a830504a5d3e742796c862e93e4094122776044f81" data-rendition-name="original" width="2560" height="1706" loading="lazy" alt="PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE: Andrija Mandić i Joanikije Mićović "> <figcaption>PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE: Andrija Mandić i Joanikije Mićović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  To je igranje po taktu velikosrpskog projekta u kojem nema mjesta za partizane, za antifašizam i, uopšte, za slobodarsku, građansku Crnu Goru. U osnovi tog imperijalnog programa je velikosrpski nacional-šovinistički projekat, uobličen u programskom dokumentu ,,Homogena Srbija" Stevana Moljevića. Koji je opet izveden iz onog ,,Načertanija“ Ilije Garašanina, nacrta spoljne, ali prvenstveno nacionalne imperijalne politike Srbije. I koji je osnova ovog što se danas nad Crnom Gorom sprovodi – kroz maligni ruski i srpski uticaj: obezličenje crnogorskog identiteta da bi se Crna Gora uklopila u projekat ,,Ruskog mira“, odnosno ,,Srpskog sveta“. Nije to novost: velosrpski projekat podrazumijeva pokornu Crnu Goru, Intrigantno je, međutim, ćutanje ljudi iz vrha Evropske unije. EVROPSKA (NE)DOSLJEDNOST Da, djeluje čudno ta evropska šutnja. Državu, u kojoj većina u vlasti koketira sa klerofašizmom; u kojoj popovi sve manje propovijedaju, a sve više zapovijedaju; državu koja je postala zavisna od politike Beograda i Moskve - ovakvu Crnu Goru - Evropa žuri da primi u naručje. Po svaku cijenu, i ne pitajući za cijenu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_0d19707b16207a97282c82d00580725178354ffaaee943abe91f6cfbb475a531.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025112509114_0d19707b16207a97282c82d00580725178354ffaaee943abe91f6cfbb475a531" data-rendition-name="original" width="1024" height="538" loading="lazy" alt="VESELI SE EVROPSKI RODE: Marta Kos nosi značku sa crnogorskom i zastavom Evropske unije "> <figcaption>VESELI SE EVROPSKI RODE: Marta Kos nosi značku sa crnogorskom i zastavom Evropske unije(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I zaista liči na političku farsu kada komesarka za proširenje Marta Kos poručuje, sjedeći pored crnogorskog premijera Milojka Spajića, da je Crna Gora tako mala država da se njen ulazak u Evropsku uniju – i neće osjetiti. ,,Znate li koliko je mala Crna Gora? Kao trećina Beča, kao Tuluz ili Štutgart. Naravno da možemo da integrišemo Crnu Goru i bez velikih reformi“, poručila je Kos protekle sedmice na Forumu o proširenju u Briselu. Ali, nije bila farsa; niti se komesarka šalila. Već je poslala jasnu poruku: ubacićemo vas u Uniju kakvi kod da budete, kakve god klerofašističke ideje bile dominantne u Crnoj Gori. Mučna je to poruka za Crnu Goru. Jer, na kraju te evropske balade ispada da su Vraneš i družina na vlasti koja glorifiuje četnike, kvislinge iz Drugog svjetskog rata - u pravu kada revidiraju istoriju, kada veličaju ratne zločince i naciste – jer sve to nije prepreka na putu za Evropu?! Ispada da je evropskoj birokratiji potrebna Crna Gora, kakva god bila, samo da bi štrikirali sebi jedan uspjeh u evropskim integracija. Baš mučna poruka iz Brisela.&nbsp;

Sprem’te se, sprem’te – Evropa vas zove

Predsjednik Skupštine još jednom je politički nadigrao svoje koalicione partnere, pa sada to treba opravdati pred evropskim partnerima, koje ubjeđuju da je Andrija Mandić dio rješenja i da s njim Crna Gora može da dođe pred sama vrata EU. To je komentarišući reakcije, nakon što je u Skupštini Crne Gore izabran samo jedan od troje predloženih sudija Ustavnog suda, kazao poslanik i potpredsjednik DPS-a Ivan Vuković.
- Predsjednik države i ministarka evropskih poslova djeluju kao svojevrsni krizni menadžment, jer i jedno i drugo su potpuno svjesni šta se danas desilo, kazao je on u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E.&nbsp;
Poslanici u Skupštini Crne Gore u drugom pokušaju su izabrali samo jednog sudiju Ustavnog suda - Jovana Jovanovića. On je dobio podršku 50 poslanika, što je bilo više od potrebne tropetinske većine. Kandidatkinje Mirjana Vučinić i Mirjana Radović nijesu dobile dovoljno glasova - za Vučinić je glasalo 47, a za Radović 45 poslanika.&nbsp;
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, uz čestitku Jovanu Jovanoviću na izboru za sudiju Ustavnog suda, na društvenoj mreži X napisao je da je riječ o djelimičnom pomaku i podsjetio da Sud i dalje nije kompletiran.
Izborom Jovanovića za sudiju Ustavnog suda spriječena je blokada, ali Sud ostaje u nepotpunom sastavu. To je na istoj mreži napisala ministarka evropskih poslova Maida Gorčević i navela da osim što je imenovanje nužno za funkcionalnost Ustavnog suda, njim se ispunjava i preporuka iz izvještaja Evropske komisije.
Jovanovića i Radović predložio je Ustavni odbor, dok je Vučinić kandidovao predsjednik Crne Gore Jakov Milatović. Opozicija je kritikovala promjenu redosljeda glasanja, smatrajući da postoji osnovana sumnja na političku trgovinu, jer se o Vučinić glasalo na kraju iako je predložena pet mjeseci prije ostalih.&nbsp;
Takav rezultat glasanja u Skupštini, smatra Vuković, je posljedica političke trgovine koja je trajala danima.
Kada god trguju konstituenti vlasti najbolje prolazi predsjednik Skupštine Andrija Mandić i njegovi politički saborci, kaže Vuković i dodaje da je ono što je prethodilo glasanju o sudijama Ustavnog suda djelovalo gotovo karikaturalno, jer je promijenjen redoslijed po kojem su poslanici trebali da se izjašnjavaju.&nbsp;
- Umjesto o gospođi Vučinić izjašnjavali smo se o gospodinu Jovanoviću za kojeg se kaže, nemam pouzdane informacije, da je bio favorit gospodina Mandića i nekadašnjeg DF-a. I on je dobio podršku, a onda za ostale kandidate nije bilo dovoljno glasova, iako se danas u Skupštini moglo čuti da je to sve u principu dogovoreno. Još jednom se pokazalo koliko je Andrija Mandić nepouzdan politički partner Milojku Spajiću. O Jakovu Milatoviću da ne govorimo i koliko se njih dvojica zapravo loše snalaze u tim političkim igrama - rekao je Vuković.
Vjeruje da je Crna Gora, kao država koja je favorit za članstvo u Evropskoj uniji, danas poslala lošu poruku, jer to što se desilo u Skupštini, kako kaže, evropski partneri nijesu očekivali.&nbsp;
Vuković podsjeća da nije slučajno što se sudije Ustavnog suda prvo biraju dvotećinskom većinom, a onda tropetinskom. Namjera zakonopisca je bila, kako objašnjava, da se obezbjedi potreban stepen saglasnosti vlasti i opozicije.
Ukazuje da je danas vlast procijenila da ima dovoljnu većinu i da nema potrebe da opozicija bude uključena u izbor sudija Ustavnog suda.&nbsp;
- Nije bilo nikakvog dogovora, nije bilo kontakta sa nama vezano za ovo dvoje kandidata za sudije Ustavnog suda. Jasno i nedvosmisleno smo rekli, bez obzira na njihove biografije, da nećemo dati legitimitet takvom procesu. Ispostavilo se da i taj nivo uvjeravanja koji su dali jedni drugima nije bio dovoljan da se zaokruži proces - istakao je Vuković.
Naglašava da je opozicija već informisala evropske partnere da neće biti dio te, kako je naziva, šarade, koja se očekivano završila.&nbsp;
Evropska unija je, vjeruje Vuković, odlučila da primi Crnu Goru u svoje članstvo, što bi bila dobra vijest da je crnogorsko društvo zrelo da taj proces doživi kao šansu za dalji napredak.
- Plašim se da mi imamo situaciju druge vrste u Crnoj Gori da se takva nikad snažnija, bezrezervna, nedvosmislena podrška naših međunarodnih partnera zloupotrebljava. S jedne strane EU nas gura u članstvo, a sa druge strane oni koji bi trebalo da nose najveću odgovornost za taj proces u državi se bave zloupotrebama instituta borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala - istakao je Vuković.

Nišavić: Postoji realna opasnost da se sve otpadne vode glavnog grada izliju u Moraču

Tagovi

Za 24 sata 24 saobraćajne nezgode, lakše povrijeđeno pet osoba

Inspektor i njegova supruga iz automata za parking ukrali više od milion eura

Uhapšena osumnjičena za izazivanje požara u Podgorici: Vatra zahvatila osam kuća

Izgubljeni sporovi državu koštali gotovo deset miliona EUR

PRATITE TVe UŽIVO