<article>Sinoć je u toku noći obijena Saborna crkva Svetog Vasilija Ostroškog u Nikšiću, iz koje je ukradena manja količina novca, prenosi portal Dan.Sveštenik Danilo Zirojević kaže za Dan da je lopov obio ulazna vrata hrame i iz kioska odnio manju količinu novca koje se tu zatekla.– Lopov nije ulazio u oltar, tako da ništa od crkvenog inventara nije otuđeno. Šteta je zaista minimalna – kazao je Zirojević, dodavši da su u manjoj mjeri oštećena ulazna vrata Sabornog hrama.Policija je izvršila uviđaj.</article>

Sinoć je u toku noći obijena Saborna crkva Svetog Vasilija Ostroškog u Nikšiću, iz koje je ukradena manja količina novca, prenosi portal Dan.
Sveštenik Danilo Zirojević kaže za Dan da je lopov obio ulazna vrata hrame i iz kioska odnio manju količinu novca koje se tu zatekla.
– Lopov nije ulazio u oltar, tako da ništa od crkvenog inventara nije otuđeno. Šteta je zaista minimalna – kazao je Zirojević, dodavši da su u manjoj mjeri oštećena ulazna vrata Sabornog hrama.
Policija je izvršila uviđaj.

Maja Popović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Nikšić

vandalizam

Saborna crkva Svetog Vasilija Ostroškog

Društvo

Obijena Saborna crkva Svetog Vasilija Ostroškog u Nikšiću

U Crnoj Gori i dalje postoje duboke socijalne nejednakosti i nedovoljna zaštita najugroženijih građana - upozorili su iz Akcije za ljudska prava povodom Svjetskog dana socijalne pravde.&nbsp;
Uprkos međunarodnim obavezama i ciljevima održivog razvoja do 2030. godine, država, kako ističu u ovoj nevladinoj organizaciji, nije obezbijedila ni minimum uslova za dostojanstven život svima.&nbsp;
- Socijalna davanja ostaju nedovoljna, ključne preporuke Komiteta UN za ekonomska, socijalna i kulturna prava nijesu sprovedene, a izostanak strategije za borbu protiv siromaštva i pouzdanih podataka potvrđuje da država nema sistemski odgovor na rastuće siromaštvo i socijalnu isključenost - navode u Akciji za ljudska prava.
Država i dalje nema precizne i sveobuhvatne podatke o broju siromašnih, beskućnika, osoba bez adekvatnog stanovanja ili pristupa osnovnoj infrastrukturi.&nbsp;
- Bez pouzdanih podataka nema ni odgovornosti ni djelotvornih javnih politika. Posebno zabrinjava što Crna Gora još nije usvojila sveobuhvatnu Strategiju za borbu protiv siromaštva - naglasili su u Akciji za ljudska prava.
Socijalna davanja ne pokrivaju ni elementarne potrebe.&nbsp;
- Inflacija od 3,9 odsto u 2025. godini dodatno je smanjila njihovu realnu vrijednost. Za četvoročlanu porodicu ukupna mjesečna davanja iznose 227,51 euro (167,51 euro materijalnog obezbjeđenja i 60 eura dječijeg dodatka za dvoje djece, decembar 2025). Nasuprot tome, sindikalna potrošačka korpa u četvrtom kvartalu 2025. godine iznosila je 2.045 eura. Socijalna davanja tako pokrivaju svega 11,4 odso iznosa potrebnog za dostojanstven život. To znači da ono što najugroženiji građani dobiju od države tokom cijele godine nije im dovoljno ni da pokriju troškove sindikalne potrošačke korpe za dva mjeseca. To pokazuje da trenutni sistem socijalne zaštite ne obezbjeđuje minimum egzistencijalne sigurnosti - kazali su u Akciji za ljudska prava.
&nbsp;Uprkos tome, Vlada Crne Gore je za 2026. godinu smanjila budžet za materijalno obezbjeđenje porodice za 500.000 eura.&nbsp;
- Smanjenje izdvajanja za najsiromašnije u uslovima rasta cijena pokazuje raskorak između deklarativnih ciljeva socijalne politike i stvarnih budžetskih prioriteta i dodatno povećava rizik od siromaštva i socijalne isključenosti, posebno za djecu, osobe s invaliditetom i starije. Dodatno zabrinjava činjenica da institucije ni nakon više od decenije nijesu ispunile ključne međunarodne obaveze - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, pripremilo je Nacrt izvještaja o primjeni Međunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, ali taj dokument ne pruža stvarnu sliku položaja najugroženijih.
- Akcija za ljudska prava je u komentarima na nacrt izvještaja ukazala da ono ne sadrži ključne podatke potrebne za ocjenu sprovođenja preporuka koje je Crna Gora dobila još 2014. godine. Izostanak ovih podataka pokazuje da ključne preporuke nijesu sprovedene, posebno one koje se odnose na povećanje socijalnih davanja i uspostavljanje sistema praćenja ostvarivanja ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava - kazali su u Akciji za ljudska prava.&nbsp;
Dugogodišnji izostanak konkretne akcije pokazuje da država formalno prihvata međunarodne obaveze, ali ih suštinski ne sprovodi, ostavljajući najugroženije građane bez adekvatne zaštite.
- Zahtijevamo od nadležnih institucija da bez odlaganja povećaju socijalna davanja, usvoje sveobuhvatnu strategiju za borbu protiv siromaštva i uspostave pouzdan sistem prikupljanja podataka o najugroženijima, uz odgovarajuće budžetske izmjene. Socijalna pravda mora postati mjerljiv rezultat javnih politika i stvarna zaštita onih kojima je najpotrebnija - navodi se u saopštenju.
Svjetski dan socijalne pravde uspostavile su Ujedinjene nacije 2007. godine radi podizanja svijesti o jednakim šansama, socijalnoj uključenosti i borbi protiv siromaštva.

HRA: Nedovoljna socijalna davanja, bez strategije i bez pouzdanih podataka

Američku političku scenu potresa nova bura nakon što je demokratski zastupnik u Kongresu iz Kalifornije Ted Lju izjavio da nedavno pregledani, necenzurisani materijali iz slučaja Džefrija Epstina sadrže "duboko uznemirujuće" optužbe povezane s američkim predsjednikom Donaldom Trampom.
Govoreći o dokumentima koji su stavljeni na uvid odabranim članovima Kongresa, Lju je ustvrdio da dosjei sadrže brojne reference na Trampa, uključujući i eksplicitne optužbe koje uključuju maloljetnike. Zastupnik je poručio da ovakav materijal zahtijeva hitnu i ozbiljnu istragu, kako od strane medija, tako i od nadležnih organa za provođenje zakona.
Trampova administracija je brzo i oštro reagovala, u potpunosti odbacivši ove navode. Zvaničnici su optužbe okarakterisali kao apsolutno neosnovane i isključivo politički motivisane, insistirajući na tome da u objavljenim materijalima ne postoje kredibilni dokazi koji bi predsjednika povezali s bilo kakvim kriminalnim ponašanjem.
Ovaj politički sukob eskalirao je ranije ove godine tokom saslušanja u Kongresu, kada je Lju pritiskao američku državnu tužiteljku Pem Bondi u vezi s načinom na koji su tretirane optužbe za seksualne napade koje se navodno spominju u ovim dokumentima.
Lju je postavio pitanje zašto određene prijave nisu agresivnije procesuirane te je optužio Ministarstvo pravde za ozbiljne propuste u istrazi dojava vezanih za ovaj slučaj. Takođe je kritikovao nedosljednosti u zvaničnim izjavama o obimu necenzurisanih dokumenata.
<h2>Milioni stranica istrage</h2>
Cijela kontroverza proizilazi iz implementacije Zakona o transparentnosti "Epstinovih dokumenata", koji je naložio javnu objavu miliona stranica sudskih spisa, dokumenata FBI-a i drugih materijala povezanih s pokojnim finansijerom Epstinom i njegovom kriminalnom mrežom.
Ovi dosjei spominju brojne visoke ličnosti iz svijeta politike, biznisa i međunarodnih krugova. Iako samo spominjanje imena u dokumentima ne predstavlja direktan dokaz o krivici, najnovija otkrića su ponovo podigla političke tenzije u Vašingtonu.
Dok Lju tvrdi da američka javnost zaslužuje potpunu transparentnost i odgovornost dok vlasti nastavljaju objavljivati dodatne materijale, Tramp i njegovi saveznici poručuju da su optužbe isključivo klevetničke. Očekuje se da će se pritisak na Ministarstvo pravde i zakonodavce dodatno pojačati u narednim danima kako se bude analiziralo sve više dokumenata.

Kongresmen pročitao tajne Epstinove dokumente, odmah zatražio istragu protiv Trampa: "Pominju se maloljetnici"

Bivši princ Endrju Mauntbaten-Vindzor koji je danas uhapšen, optužen je da je gledao kako Gislejn Maksvel "vezuje djevojčicu uzrasta od šest do osam godina za sto i muči je električnim šokovima", prenio je portal express.co.uk.
Kako su naveli, vjeruje se da su se ove tvrdnje pojavile u Epstinovim dosijeima, koje je navodno iznijela anonimna osoba.
Takođe se navodi da su i drugi muškarci sa Endrjuom prisustvovali mučenju djevojčice.
Ova tvrdnja, koja se pojavila u Epstinovim dosijeima objavljenim prije samo nekoliko sedmica, navodi da se mučenje dešavalo u Frogmor kotidžu u Vindzoru, zdanju koje je bilo bivši dom princa Harija i Megan Markl.
Naime, Endrju se u ovu kuću preselio nakon što mu je stariji brat, kralj Čarls, početkom oktobra prošle godine naredio da napusti kraljevsku rezidenciju zbog veza sa Epstinom.
Princ Hari i Megan Markl su u Frogmor kotidžu stanovali između aprila 2019. i marta 2020. godine.
Policija Sarija poziva građane da dostave sve informacije o tvrdnjama o trgovini ljudima i seksualnim napadima nakon odvojenih optužbi relevantnih za taj okrug.
Policija je saopštila da je saznala za redigovani izvještaj u kojem se navodi da je do trgovine ljudima i seksualnih napada na maloljetnike došlo u selu Virdžinija Voter između 1994. i 1996. godine.
Takođe je navedeno da nakon pregleda svih dokumenata nisu pronađeni dokazi za ove navode.
- Nakon pregleda naših sistema koristeći ograničene informacije koje su nam dostupne, nismo pronašli dokaze da su ovi navodi prijavljeni policiji. Molimo svakoga ko ima informacije u vezi sa ovim navodima da nam to prijavi putem interneta ili na broj 101. Sve prijave o zlostavljanju djece i seksualnom zlostavljanju shvatamo ozbiljno i, ukoliko dobijemo nove informacije, uključujući one iz dosijea objavljenih u SAD, detaljno ćemo ih istražiti - saopštio je portparol policije.
Endrju Mauntbaten-Vindzor je ranije negirao bilo kakve nezakonite radnje i optužbe protiv njega.
<h2>Veza sa "Epstinovim dosijeima"</h2>
Britanska policija uhapsila je Endrua Mauntbaten-Vindzora na njegovom privremenom boravištu na imanju Sandringham, pod sumnjom na zloupotrebu javne funkcije.
Akcija je izvedena jutros oko osam sati, na dan kada je bivši princ navršio 66 godina, a dolazi usred pojačanih istraga povezanih s dokumentima iz slučaja Džefrija Epstina.
Hapšenje dolazi nakon što je britanska Nacionalna agencija za borbu protiv kriminala (NCA) saopštila da pruža podršku policijskim snagama u procjeni informacija objavljenih u okviru takozvanih "Epstinovih dosijea".

Optužbe protiv Endrjua: Navodno gledao mučenje djevojčice elektro-šokovima

Vlada Crne Gore je na današnjoj sjednici utvrdila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti kulturnih dobara.&nbsp;
Ustavom Crne Gore kultuma baština je prepoznata kao dobro od opšteg interesa koje je svako dužan da čuva, a država da je štiti.&nbsp;
Naiznačajniji dio kulturne baštine čine materijalna i nematerijalna kultuma dobra, koja predstavljaju svojevrsno svjedočanstvo o prošlosti odnosno prisutnosti čovjeka i ljudskih zajednica u prostoru i vremenu, njihovim aktivnostima, stremljenjima, kretanjima i razvitku.&nbsp;
Kako je istaknuto na sjednici, Programom rada Vlade za 2026. godinu, za četvrti kvartal, planirane su izmjene i dopune Zakona o zaštiti kultumih dobara, u cilju potpunog usaglašavanja sa direktivom Evropske unije.&nbsp;
Između ostalog, izmjenama i dopunama člana 64 uvodi se pojam samostalnog držaoca i nesamostalnog držaoca.
Ako je sporni kulturni predmet dio javne zbirke, ta zbirka mora biti zakonom definisana kao javna i mora biti u vlasništvu države, njenog lokalnog ili regionalnog organa, ili institucije na njenoj teritoriji.
Isto pravilo važi i za predmete koji pripadaju crkvenim ili drugim vjerskim institucijama, ako su prema nacionalnom pravu pod posebnom zaštitom.
U tim slučajevima, država može pokrenuti postupak za povraćaj tog kulturnog predmeta u roku od 75 godina od dana kada je predmet iznesen iz zemlje.
Ako je nekim međunarodnim ugovorom predviđen drugačiji rok, primjenjuje se taj rok.
Izuzetak su države u kojima za ovakve postupke ne postoji zastara, kao i situacije kada dvije države imaju poseban bilateralni sporazum koji predviđa rok duži od 75 godina.

Usaglašavanje sa direktivom EU: Država može pokrenuti postupak za povraćaj kulturno dobro u roku od 75 godina od dana iznošenja iz zemlje

Milioni uloženi u fabriku koja nije ispalila nijednu raketu

Hronika

SDT tereti Bratić zato što nije razriješila još 40 direktora, a ne zbog smjena više od 200 njih?!

Politika

Zirojević za Portal ETV najavljuje dokaze protiv Olivere Injac: Sklonjena je u Brisel da izbjegne krivičnu odgovornost

Završni radovi u toku od Tivta do Carevića, kašnjenje zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa i velikog obima dodatnih radova

Obijena Saborna crkva Svetog Vasilija Ostroškog u Nikšiću

Tagovi

HRA: Nedovoljna socijalna davanja, bez strategije i bez pouzdanih podataka

Kongresmen pročitao tajne Epstinove dokumente, odmah zatražio istragu protiv Trampa: "Pominju se maloljetnici"

Optužbe protiv Endrjua: Navodno gledao mučenje djevojčice elektro-šokovima

Usaglašavanje sa direktivom EU: Država može pokrenuti postupak za povraćaj kulturno dobro u roku od 75 godina od dana iznošenja iz zemlje

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO