Sinoć je u toku noći obijena Saborna crkva Svetog Vasilija Ostroškog u Nikšiću, iz koje je ukradena manja količina novca, prenosi portal Dan.
Sveštenik Danilo Zirojević kaže za Dan da je lopov obio ulazna vrata hrame i iz kioska odnio manju količinu novca koje se tu zatekla.
– Lopov nije ulazio u oltar, tako da ništa od crkvenog inventara nije otuđeno. Šteta je zaista minimalna – kazao je Zirojević, dodavši da su u manjoj mjeri oštećena ulazna vrata Sabornog hrama.
Policija je izvršila uviđaj.

Maja Popović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Obijena Saborna crkva Svetog Vasilija Ostroškog u Nikšiću

Nakon što je nedavno farbom oštećen spomenik Marku Miljanovu, u Podgorici je zabilježen novi slučaj vandalizma - ovoga puta meta je bio spomenik Josipu Brozu Titu u Bulevaru Svetog Petra Cetinjskoh.&nbsp; Nepoznata osoba, ili više njih, je po istom modelu prosula crvenu farbu na ploču na spomeniku gdje su istaknuti ime i godina rođenja i smrti doživotnom predsjedniku Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ).  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251104181128_c500bc664190547e88f3b8ae492d5bde8b1e08ab5091a791f4b12405a8079df9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251104181128_c500bc664190547e88f3b8ae492d5bde8b1e08ab5091a791f4b12405a8079df9" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Spomenik Josipu Brozu Titu"> </figure>  Prije nekoliko dana na udaru vandala bio je spomenik Marku Miljanovu u centru Podgorice, odmah ispred zgrade Glavnog grada. Po spomeniku je rukama nanesena farba, a na postamentu su bili ispisani poruke i imena. JU Muzeji i galerije Podgorice je odmah pristupila uklanjanju nastalog oštećenja i osudili svaki vid nepoštovanja prema spomen-obilježjima, koje bismo, kako su poručili u toj ustanovi, svi zajedno morali da čuvamo kao dio kulturne baštine grada i memorije na istaknute ličnosti i događaje naše prošlosti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251104181128_0011f62945b78e655e713911d728d88923d8b826825c144314377e847509014f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251104181128_0011f62945b78e655e713911d728d88923d8b826825c144314377e847509014f" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Spomenik Josipu Brozu Titu"> </figure>  Ovim povodom na mrži X se oglasio odbornik Socijaldemokrata Skupštini Glavnog grada Miloš Mašković koji je konstatovao da se još jednom pokazuje koliko je opasno kada se u društvu godinama tolerišu poruke netrpeljivosti i pokušaji prekrajanja istorije. Mašković je pozvao nadležne organe da odmah i do kraja rasvijetle slučajeve oštećenja oba spomenika, identifikuju počinioce i obavijeste javnost o preduzetim mjerama. To, kako kaže, nije samo pitanje odgovornosti, već i poruka da se kulturno nasljeđe i temeljne vrijednosti društva moraju čuvati. - Ovo nije napad na spomenik, već na ideju Crne Gore koja je počivala na slobodarstvu, antifašizmu i zajedništvu. Ako ne zaštitimo te vrijednosti, izgubićemo mnogo više od spomenika - poručio je Mašković.

Portal ETV

1250x600

1084x550

(FOTO) Vandali ponovo na djelu: Oštećen spomenik Josipu Brozu Titu u Podgorici

U Podgorici je tokom noći oštećen spomenik Marku Miljanovu, koji se nalazi ispred zgrade Glavnog grada, prenosi RTV Podgorica. Na spomeniku je rukama nanesena farba, a ispisane su i poruke na postamentu, odnosno imena.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025103112100_c8597812a929eec2fd4f22965dd40e5541c50860e7f8cec758db0cf3b79942c1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025103112100_c8597812a929eec2fd4f22965dd40e5541c50860e7f8cec758db0cf3b79942c1" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="spomenik Marku Miljanovu"> </figure>  Farba je nanesena i na klupi pored spomenika, kao i po ulici i trotoaru. Takođe, ostavljena je i posuda sa farbom, koja je prosuta u blizini spomenika. Inspektori su bili na licu mjesta i obavili uviđaj.

Vandalizam u Podgorici: Spomenik Marku Miljanovu posut crvenom farbom

Novskom portalu je iz Službe zaštite i spašavanja nezvanično saopšteno da je vlasnik radnje turski državljanin.
Službenici se mogu jutros vidjeti na uviđaju, a očekuje se i osnovni državni tužilac.
- Požar je oko 2.20 sati lokalizovan. Bile su na mjestu događaja dvije ekipe, šestorica naših vatrogasaca. Nije niko povrijeđen, vatra se nije proširila na okolni prostor i knjižaru. Šteta je velika, jer tu je bio širok prodajni program suvenira, ukrasa… - rekao je rukovodilac Službe zaštite i spašavanja Zlatko Ćirović.
Novski portal piše da će istraga utvrditi da li je ovaj nemio događaj povezan sa revoltom građana i nacionalnoj netrpeljivosti prema migrantima u Crnoj Gori, nakon ranjavanja Podgoričanina za koje su osumnjičeni turski državljani.&nbsp;
Očekuju i da se zvanično ooglasi hercegnovska policija, te da otkrije eventualnog počinioca ukoliko je požar podmetnut.

Herceg Novi: Požar u radnji turskog državljanina

U centru Budve osvanule su polomljene i prevrnute dekorativne saksije sa stablima koje je komunalno preduzeće postavilo s ciljem da grad bude zeleniji i ljepši. Iz Komunalnog preduzeća su saopštili da RJ Zelenilo svakodnevno ulaže trud da Budva bude urednija i prijatnija za život i boravak svih.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025100515108_ebdf3dece28cf723c7577a031992c31e06e39672994da7177314294a2437c6db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025100515108_ebdf3dece28cf723c7577a031992c31e06e39672994da7177314294a2437c6db" data-rendition-name="original" width="960" height="2080" loading="lazy" alt="Uništene saksije sa stablima"> <figcaption>Uništene saksije sa stablima(Photo: Komunalno preduzeće Budva)</figcaption> </figure>  - Ovo nije djelo vjetra, već neodgovornog ponašanja pojedinaca koji, nažalost, ne poštuju zajednički prostor koji svi dijele svi sugrađani. Naša RJ Zelenilo svakodnevno ulaže trud da Budva bude ljepša, urednija i prijatnija za život i boravak svih nas, a ovakvim ponašanjem ne nanosi se šteta samo RJ Zelenilo ili našem Društvu, već kompletnoj zajednici - kazali su oni. Iz preduzeća su apelovali na građane da čuvaju javne površine i zajedničke prostore, poručujući da je „grad onoliko lijep koliko ga zajedno čuvamo“.

Vandalizam u Budvi: Uništene dekorativne saksije

Nakon što je PES Pljevlja nešto autonomno smatrao uslijedilo je partnersko razbijanje kancelarije - ocijenila je potpredsjednica SDP-a i predstavnica Evropskog saveza Amina Cikotić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 61.4483%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fpes-vandalski-napad-na-nase-prostorije-u-pljevljima-pokusaj-da-se-zaustavi-sve-vidljivija-energija-promjena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Čisto, kako je rekla, kao vaspitna mjera.
&nbsp;- Da ne bude da ih nijesu upozorili. Jer tako to rade PES - ove koalicione falange. Od Budve do Pljevalja rukopis je isti - dodala je Cikotić u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
Prema njenim riječima, to je prosta poruka PES-u od &nbsp;"evropskih" partnera.
- Ima da slušate inače svašta može da bude. Da vam ne padne na pamet da Miju Lekiću skinete imunitet. Inače će vam Milojka proglasit personom non grata u rodnim Pljevljima - zaključila je Cikotić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Faminacikotic%2Fstatus%2F1964283480293966230%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Cikotić: Partnersko razbijanje kancelarije poruka PES-u

Državne nagrade ne smiju biti trofeji u rukama onih koji tu državu preziru, a njen nacionalni identitet poništavaju

Dino-park, koji je otvoren u januaru u Univerzitetskom parku u Podgorici, sinoć se našao na meti vandala pri čemu su tri eksponata i djelimično polomljena, potvrdili su iz Priordnjačkog muzeja Crne Gore. - Desilo se ono čega smo se pribojavali, ali i očekivali da se neće desiti. I pored prisustva čuvara, kiša i mrak su omogućili da tokom noći vandali neprimjećeni, provale u dino-park i naprave štetu na eksponatima. Ukupno su tri eksponata oštećena i dijelom polomljena- objavili su iz muzeja na svojoj Fejsbuk stranici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031214034_a04fe8fd7055f5c090416aac5fc5fec41f80666e153d52cc40ce997f41356641.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025031214034_a04fe8fd7055f5c090416aac5fc5fec41f80666e153d52cc40ce997f41356641" data-rendition-name="original" width="1438" height="1073" loading="lazy" alt="Oštećeni eksponat u Dino-parku"> </figure>  Oni su poručili da policija preuzima aktivnosti na utvrđivanju počinioca, pregledajući i nadzorne kamere, te da očekuju da će počinioci biti pronađeni i adekvatno kažnjeni. - Ni ono što je namijenjeno našim najmlađim članovima društva – djeci, nema značaj za osobe koje svoje frustracije i nezadovoljstvo sopstvenim životom iskazuju tako što pokušavaju da unište ono što drugima predstavlja neku vrijednost ili zadovoljstvo- kazali su iz Prirodnjačkog muzeja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031214034_5d8f42c7ae40a8a0fc4e4bf317a953284e49a0997b2bfa6b9dfa93f6a2c162f0.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031214034_5d8f42c7ae40a8a0fc4e4bf317a953284e49a0997b2bfa6b9dfa93f6a2c162f0" data-rendition-name="original" width="1150" height="1073" loading="lazy" alt="Oštećeni eksponati u Dino-parku"> </figure>  Ipak, poručili su da će, i pored ovakvih slučajeva i ružnih iskustava, i dalje nastaviti da doprinose crnogorskom društvu edukujući, prvenstveno najmlađe, na pozitivnim primjerima kakvom društvu težimo. Podsjećamo, Dino-park je otvoren kao edukativna porodična aktrakcija, koja spaja kulturu, nauku, zabavu i obrazovanje, a rezultat je inicijative upravo Prirodnjačkog muzeja, uz podršku Turističke organizacije Glavnog grada Podgorice, Prirodnjačkog centra Srbije – Svilajnac, i Univerziteta Crne Gore.

Podgorica: Vandali polomili eksponate u Dino-parku

Sedam velikih stakala na kupoli u novom Velikom gradskom parku polomljeno je, a srča rasuta u njenoj unutrašnjosti, prenosi Radio Kotor.
Uz to je, u središtu kupole oboreno nekoliko kanti za otpad, dok su na drvenoj klupi vidljivi tragovi paljevine, a novogodišnja figura pomjerena je sa svoje pozicije.
Česma koja se nalazi na obodu parka u potpunosti je devastirana, u mjeri da je fizički razdvojena na dva dijela, a vodovodne instalacije nezaštićene.
Nadalje, duž staza u parku brojne lampe polomljene su i nakrivljene.
U ograđenoj trafo stanici otpao je ormarić za struju koji se nalazi na zemlji, a na drugom su polomljena vrata.
Ograda prostora za kućne ljubimce je ispala, a dio zelenila, tačnije stabala, isčupan.
Veliki gradski park inače je svečano otvoren 16. jula prošle godine na mjestu nekadašnje “Livnice”.
Sastoji se od više različitih funkcionalnih cjelina – savremenog dječijeg igrališta, zone za kućne ljubimce, amfiteatra na otvorenom i kupole za održavanje različitih kulturnih i zabavnih događaja.
Uz šetnu i trim stazu, tu je i prostor sa ležaljkama namijenjen odmoru, a sam park karakteriše autohtono mediteransko drveće.

Vandalizam u Kotoru: Polomili stakla, isčupali stabla, zapalili klupe...

Metalni jarbol, dugačak desetak metara, na kojem je vijorila crnogorska državna zastava, a koji je juče dio mještana sela Štitarice, kod Mojkovca, postavio ispred mjesne crkve i groblja tokom noći je posječen i ukraden?!
- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.
Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.
Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.
Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.
Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.

Kaćuša Krsmanović

Jarbol sa crnogorskom zastavom odsječen i ukraden

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović započeo je posjetu Baru obilaskom Mornarice Vojske Crne Gore, gdje je razgovarao sa komodorom Darkom Vukovićem, komandantom Mornarice Vojske Crne Gore. Tom prilikom čestitao je komodoru na preuzimanju dužnosti i zahvalio mu na prihvatanju velike odgovornosti.
- Mornarica je važan dio naših odbrambenih kapaciteta i ohrabruje činjenica da su već preduzeti konkretni koraci ka njenoj modernizaciji- poručio je predsjednik Milatović. On je naglasio da ga posebno raduje što će nova zgrada Mornarice uskoro biti završena, kao i da je započet proces nabavke novih brodova.
Istakao je i da je važno posvetiti dodatnu pažnju infrastrukturi i potrebama posade, kako bi modernizacija dala svoj puni efekat.
Komodor Vuković zahvalio je predsjedniku Milatoviću na posjeti, ističući da je riječ o prvom predsjedniku Crne Gore koji je došao u zvaničnu posjetu Mornarici, što predstavlja značajan iskorak.
Tokom posjete predsjednik je obišao i školski brod Jadran, koji se trenutno nalazi u Luci Bar.

Predsjednik Milatović posjetio Mornaricu Vojske Crne Gore, obišao i školski brod Jadran

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović &nbsp;upriličio je danas prijem za Petra Ivanovića, mladića koji je pokazao izuzetnu hrabrost prije nekoliko dana skočivši u nabujalu Moraču i spasivši život djevojci.
- Bilo je zadovoljstvo ugostiti ovog mladog hrabrog Podgoričanina koji, čini mi se, predstavlja pravu sliku našeg grada i sve ono što želimo da ističemo i baštinimo, a to su hrabrost, junaštvo i požrtvovanje. Petar nije razmišljao o sopstvenom životu, jednostavno je skočio u Moraču i pružio ruku spasa nekome kome je ta ruka bila potrebna. Kao društvo zaista moramo afirmisati ovakve vrijednosti i isticati ih kao primjer generacijama koje dolaze- istakao je gradonačelnik.
On je dodao da se u vremenu političkih previranja i dnevnih tema često zaboravlja na ono što je istinski trajno i važno.&nbsp;
- Hrabrost, altruizam i spremnost na žrtvu postaju rijetkost, gotovo incident i upravo zato imamo obavezu da ih posebno cijenimo i nagradimo- kazao je Mujović.
Heroj Podgorice, mladi Petar Ivanović zahvalio je na pozivu i ukazanoj časti, poručivši da je uradio „ono što smatra da bi svako trebalo da uradi“ i da njegov čin za njega nije ništa nesvakidašnje.
Gradonačelnik je naglasio i da ga je, pored herojskog čina, posebno fascinirala Petrova skromnost.&nbsp;
- Nevjerovatno je koliko je Petar skroman i koliko želi da ovaj događaj ostane obična priča, bez pompe i to je apsolutno njegova dodatna vrijednost- kazao je.
U znak zahvalnosti i poštovanja, gradonačelnik je sa svojim timom odlučio da Petru Ivanoviću ponudi radno mjesto u sistemu Glavnog grada.&nbsp;
- Smatramo da je to prava nagrada za ovakav čin i ujedno jasna poruka da Podgorica cijeni istinske heroje- poručio je Mujović, dodajući da su mu vrata Glavnog grada otvorena i da je na njemu da odluči kada će i da li će ponudu prihvatiti.
Pored gradonačelnika, zahvalnost i čestitke za hrabrost Ivanoviću su uputili i predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović i zamjenici gradonačelnika Nađa Ljiljanić i Boris Spalević.

Mujović organizovao prijem za heroja Podgorice koji je spasio ženu iz nabujale Morače

Ljudska inteligencija nije skroz jasna, ne znamo baš ni kako ona funkcioniše i ljudi pokušavaju da je stvore i u nečemu vještačkom, kompjuterima, raznim sistemima, što su filozofska i psihološka pitanja koja su je zainteresovala da krene da se bavi temom vještačke inteligencije - rekla je gostujući u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, konsultantkinja za digitalnu transformaciju i AI Tara Miranović.
Njena iskustva su uglavnom bazirana, kaže Miranović, na primjenu vještačke inteligencije i digitalne transformacije u zapadnoj Evropi, gdje se vještačka inteligencija smatra alatom.
Naglašava da bi trebalo izbjegavati antropomorfizam, tretiranje vještačke inteligencije kao čovjeka, jer ona to nije i to je ono što brine, jer može se ući na neko polje manipulacije.&nbsp;
- Nije to konkretno ni neka šansa, nije ni prijetnja, počinjemo od toga da je alat pa na nama je da odlučimo kako ćemo to sve da upotrijebimo. Ono što je očigledno jeste ta neka razlika u zrelosti digitalnih infrastruktura i digitalnih sistema, teško je nekada i praviti te komparativne analize nas i njih. Čini mi se da kod nas postoji možda i više entuzijazma, jer nam je nova tema i dosta je uzbudljiva, ali s druge strane i više straha, taj strah dolazi donekle iz neznanja, a mislim da s dovoljno znanja možemo da ga pretvorimo u šanse- rekla je Miranović.
Kaže da su mladi u Crnoj Gori bolji ili jednaki od svojih vršnjaka u spoznaji i korištenju vještačke inteligencije.
Ukazuje i na činjenicu da ljudi obliku i stvaraju digitalne tehnologije, koje takođe kroz svakodnevnu upotrebu oblikuju ljude, na isti način kao i vještačka inteligencija.&nbsp;
- Kada govorimo o toj vještačkoj inteligenciji uglavnom mislimo na te velike jezičke modele, na Chat Gpt, to nam je neki sinonim za vještačku inteligenciju i tu ono što vidimo jeste da oblikuje način na koji govorimo, riječi koje biramo su riječi koje Chat Gpt više bira. Postoji jako jasna veza između te dvije stvari, što je interesantna situacija, jer Chat Gpt trenira našim jezikom i našim izražavanjem sada trenira nas, pa ćemo mi prije da posegnemo za nekim riječima koje on više koristi, a onda mimo toga su sada svakodnevne komunikacije sada drugačije, zbog toga što imate nešto što su AI partneri, na primjer, AI companions kao šira tema što su partneri i prijatelji, gdje neki ljudi jednostavno biraju da imaju odnos sa vještačkom inteligencijom, a ne sa čovjekom i to je nešto što će svakako da promijeni način na koji vi onda i priđete čovjeku i tim nekim ljudskim odnosima. Na neki indirektan način je ta vještačka inteligencija prisutna i na društvenim mrežama, algoritmi koji nama nude sadržaje i na Instagramu i Tik Toku, sve je to vještačka inteligencija, neki manje ili više primitivni oblici, mogu da budu dosta jednostavno ili dosta napredni, što je primjer Tik Tok-a, oni takođe oblikuju način na koji mi vidimo svijet- zaključila je Miranović.

Miranović: Treba izbjegavati antropomorfizam, odnosno tretiranje vještačke inteligencije kao čovjeka

Prava slika današnje Crne Gore je „kulturna“ politika vlasti koju najlakše definišemo riječju postavgustovska. Kriterijumi po kojima se postavljaju čelni ljudi kulturnih ustanova sve su samo ne renomiranost i kompetentnost. Jedini kriterijumi su partijska, vjerska i nacionalna pripadnost. Da ne zaboravimo učešće u opskurantnim (pogledaj rječnik) litijama, retrogradnim manifestacijama svega najprimitivnijeg što Crna Gora može da izbaci. Da je to temelj i ontološko biće postavgustovske vlasti svjedoče namjere da se podižu spomenici lideru tih primitivnih uličnih metanija, koje namjeravaju da podižu širom Crne Gore, kao simbole mržnje prema Crnoj Gori, svemu crnogorskom, „brozomorno-montenegrinskoj ideologiji, koja se temelji na dukljanskoj mitologiji“. Ograđujem se ako nije tačno, ali sam čuo da su se dijelile i potvrde o učešću u litijama, kao buduće ulaznice za avanzovanje. Spomenici jednom popu diljem Crne Gore i jesu najbolja potvrda sunovrata Crne Gore, koja ne podiže spomenike znanju i nauci, već mantijašima i mraku.&nbsp; Biti dio civilizacije podrazumijeva poznavanje prošlosti na osnovu istorijskih artefakata, a ne guslarske mitomanije i popovskih izmišljotina. Aleksandar Solženjicin piše: „Da bi uništio jedan narod, moraš prvo saśeći njegove korijene“. Milan Kundera u „Knjizi ljubavi i zaborava“ piše nešto slično: „... prvi korak k uništenju jednog naroda jeste brisanje njegovog pamćenja … nađi nekoga da napiše nove knjige, proizvede novu kulturu, izmisli novu istoriju. Ta nacija ubrzo počinje zaboravljati što je i što je bila“.&nbsp; <h2>NEDODER NACIJA</h2> Nekadašnja slobodarska Crna Gora danas je poprimila kmetski karakter i čeka da joj neko drugi vrati ime i dostojanstvo. Ponavljači, vlasnici lažnih diploma, pridošlice iz raznih crnogorskih i okolnih pripizdina pišu nam istoriju, uče nas jeziku predaka, onima kojima je jezik prepun turcizama smetaju crnogorski italijanizmi, poklanjaju sebi crnogorske nacionalne nagrade za trivijalna i lažna, nepostojeća djela, preuzimaju nam nacionalne institucije praveći od njih seoske domove kulture. Prvi predśednik Crnogorskog centra PEN kluba, profesor Pavle Mijović, kada je uhapšen i ispitivan u zatvoru u Dubrovniku od policije zbog Belvederskih demonstracija 1936. ostavio je zapisano kako mu je policajac koji ga je ispitivao rekao: „Možda se zakon promijeni i dozvolimo rad vaše komunističke stranke, ali, ukoliko i dalje nastavite da se zalažete za crnogorsku naciju sve ćemo vas istrijebiti“. Meša Selimović je napisao da čovjek postaje slobodan svojom odlukom, otporom i nepristajanjem. Pokazalo se, ipak, da je crnogorska nacija nedoder i da kad su se prvi put Crnogorci mogli nacionalno izjasniti na popisu 1948. godine, oni su to masovno uradili. Problem sa bilo kojim identitetom je što se on stalno mora zalivati od strane političkih i društvenih elita. Ako vi to ne činite taj prostor će ispuniti drugi i, što kaže Kundera, ta nacija ubrzo počinje zaboravljati što je i što je bila. Crnogorski komunisti su se ponašali kao da je vrijeme stalo i da će vječito ostati takvo, da sve imamo u drugoj republici, da zato Crnoj Gori ne trebaju ni fakulteti, ni mediji, ni klinički centri, ni naučne ustanove, niti da je religija bilo kakav faktor u društvu. Padom socijalizma ostavili su Crnu Goru na izvolte uticaju velikopsrpskog nacionalizma i njegovom glavnom promoteru – Crkvi Srbije. Crkva Srbije sve vrijeme radi na tome da svetosavlje bude zajedničku teološka perspektiva crnogorskog društva, a srpski identitet istorijski kontinuitet. Kad se pogledaju podaci od popisa do popisa dobije se mjera njihovog uspjeha kroz period potonjih tri i po decenije. Ili, ako hoćete, pokazuje se inferiornost crnogorskog društva, nedostatak samopoštovanja i provincijalni karakter.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251123071156_ae092c010934e30260c0a25b3f0cb3a9ab379f9e5bf31ce9e80fa79c2aa9886c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251123071156_ae092c010934e30260c0a25b3f0cb3a9ab379f9e5bf31ce9e80fa79c2aa9886c" data-rendition-name="original" width="1200" height="710" loading="lazy" alt="Biblioteka"> <figcaption>„ESTETIKA“ PORTALA IN4S: Biblioteka „Radosav Ljumovićetv</figcaption> </figure>  <h2>ZADRUŽNI DOM</h2> Po statističkim podacima u Podgorici stanuje bezmalo pola Crne Gore. Za Podgoricu su dvije kulturne institucije uvijek imale veliki značaj, ako ne računamo nacionalno i gradsko pozorište. Biblioteka „Radosav Ljumović“ i KIC. Ako vi na čelo Biblioteke „Radosav Ljumović“ izaberete Slavicu Ilinčić, koja je sama po sebi antiteza kulture i promoter ideologije srpstva i svetosavlja kao temelja Crne Gore, koja je u biblioteku uvela „estetiku“ portala IN4S, a na čelo KIC-a harmonikaša, koji svojim vokalnim interpretacijama zasmijava čitav region, onda ste dvije više nego značajne institucije pretvorili u zadružni dom u Lebanama. I tu nema nikakve slučajnosti. Ideja i jeste da se sve institucije Crne Gore prilagode „estetici“ braće Mićović, Metodija i Krnje Jele, da se sroza na nivo najseljačkije pučke zabave najprimitivnijeg soja u Crnoj Gori, koji buja iz godine u godinu. Pa nama „Zavetnica“ vodi Filmski centar Crne Gore, zaboga?&nbsp; A onda nam Raonikije, tri puta sudski osporavani direktor RTCG, na mala vrata uvodi kampanju kako od malih mogu indoktrinirati buduće generacije ideologijom svetosavlja, srpske Sparte i junaštvom Pavla Đurišića. Pa još doveo svetosavskog stručnjaka za satanizam sa nesretnog Pravnog fakulteta. I to onaj isti Raonikije koji mi onako sa prosvijećenih visina održa lekciju da je on učinio više za demokratiju u Crnoj Gori i od mene i od Mila i od Ranka i čitave tadašnje vlasti. Biće da je u međuvremenu evoluirao od liberala i demokrate u protođakona Javnog servisa, jer je evolucija kod Crnogoraca postala nacionalni sport. Što reče onaj na televiziji „ja kad mi treba kažem da sam Srbin, a kad mi treba Crnogorac“! Eto, dotle smo stigli, sve se udarajući u junačke grudi, dičeći se sopstvenom junaštvu i čojstvu u prošlosti. <h2>&nbsp;PRODANE DUŠE</h2> Pošto ni mnogo veće države ne mogu izdržati toliki broj prodanih duša, riješio sam svaki put da poklonim po koju crticu iz istorije, nakon što sam predočio da su nam preci ginuli na Mojkovcu nizašto, jer nije bilo više nijednog Srbina kojem bi čuvali odstupnicu, već im je smješteno iz razloga koje napisa komandant Glavnog štaba crnogorske vojske, srpski pukovnik Petar Pešić, u beogradskoj „Pravdi“ od 9. maja 1925. godine: „Odnosno tvrđenje mojih kritičara, da sam savetovao pokojnom Kralju Nikoli da zaključi mir sa Austrijom, napominjem, da sam izneo u 'Ratniku' celu istoriju tog pitanja i nemam potrebe da ga ponovo izlažem. Sem toga nalazim da bi to bilo izlišno, jer su oni suviše slabi da shvate vojno-politička pitanja toga obima. Ali moram im postaviti ovo pitanje: jesu li ma kad razmišljali o tome, kakava bi situacija bila za celokupan naš narod, da Kralj Nikola nije uputio Franji Josifu onu depešu, i da je na Solunskom frontu pored Srpske Vrhovne Komande našla i Crnogorska Vrhovna Komanda, a po proboju ovoga fronta i ulaska u Otadžbinu pored Kralja Petra i Kralj Nikola?“ Ponavljaću vam ovo sve dok ne shvati i posljednja fukara kakve su namjere bile prema Crnoj Gori!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251123071156_f2b83f9f9204bb7991a3504b9c8619c1e39d5b90c53f941882276c6c313903c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251123071156_f2b83f9f9204bb7991a3504b9c8619c1e39d5b90c53f941882276c6c313903c4" data-rendition-name="original" width="1086" height="1579" loading="lazy" alt="tekst"> <figcaption>Petar Pešić tekst u „Pravdi“etv</figcaption> </figure>  Ne znam znate li ko je Jovan Đonović? On je uz Marka Dakovića jedan od najogorčenijih protivnika kralja Nikole od beogradskih studenata iz Crne Gore, učesnik u organizaciji više atentata na knjaza/kralja Nikolu. E pa taj Jovan Đonović piše, takođe u „Pravdi“: „On, koji misli, da nije Kralj Nikola uputio depešu Franji Josifu ne bi se kompromitovao u očima saveznika i svog naroda, da bi izveo nešto vojske i postavio je na Solunski Front i najzad sa njom ušao u Crnu Goru, - morao je, prirodno, utrošiti prilično vremena i spremiti dosta činjenica da se to desi. Idući za njegovim pisanjem ulazimo u njegovu misao, da je jedinstvo Crne Gore i Srbije bilo moguće: ako Kralj Nikola osramoti Crnu Goru predajom vojske, a sebe uprlja izdajstvom“. Čak je i on shvatio na koji način se jedino moglo izvesti „ujedinjenje“, kako ga zovu stručnjaci iz SNP-a, kad piše: „„Zar, onda nije jasno i laiku, da se g. Pešić nije mnogo starao da se ne desi sa crnogorskom vojskom ono, za šta se bojao da se ne dogodi srpskoj“?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112308110_b09368a04c996bf3fb5610c1d7f586564ee6bdf8f71aa68877908c8f1a215143.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025112308110_b09368a04c996bf3fb5610c1d7f586564ee6bdf8f71aa68877908c8f1a215143" data-rendition-name="original" width="530" height="829" loading="lazy" alt="tekst"> <figcaption>Jovan Đonović tekst u „Pravdi“etv</figcaption> </figure>  <h2>&nbsp;ODA CRNOGORCIMA</h2> Što se tiče Marka Dakovića, po kojem se zove orden koji predśednik Rajo dodjeljuje sopstvenim „velikanima“, on je bio poznat po učešću u atentatima na knjaza/kralja Nikole i po tome što je nakon Podgoričke skupštine ćerao po ulicama građane da pjevaju pjesme srpskom kralju Petru, ukoliko ne bi htjeli ubijao ih hicima iz pištolja. Pravi heroj uz Pavla Đurišića.&nbsp; Malo da se taknemo i francuske štampe, obzirom na sramnu ulogu Francuske u nasilnoj aneksiji Crne Gore. „La Revue Diplomatique“, Pariz, 30. novembra 1919. g. donosi tekst „4.000 Crnogoraca u srpskim zatvorima“: „Konferencija Mira optužuje neprijatelja za zločine, a u isto vrijeme dozvoljava da Srbija iste zločine vrši u Crnoj Gori ... Francuski narod i njegovo javno mnjenje su uz Crnu Goru. Ali, zašto neko u francuskoj vlasti ne uzvikne: Dosta je, prekinite sa davljenjem Crne Gore!? Ako je Francuska prijatelj Srbije, ne mora biti neprijatelj Crne Gore. čast Francuske je u pitanju... Naš je zahtjev: Francuska treba da učini da se Srbija evakuira iz Crne Gore i da Crna Gora bude Crnogoraca. ... Dičite se Crnogorci, jer plemeniti i civilizovani svijet i danas vidi i sa divljenjem i simpatijama prati vašu borbu i podvige protivu nebratske i izdajničke Srbije Karađorđevića, kao što je nekad slavio i divio se djelima vašim i vaših predaka kad se ginulo 'za krst časni i slobodu zlatnu'“. Eh, kao što je nekad ....

KIC mijenja ime u KIČ

Sedamdesetogodišnji Božidar Šundić poginuo je u saobraćajnoj nesreći koja se danas, oko 12:15 sati, dogodila u nikšićkoj Župi, saopšteno je nezvanično iz Uprave policije.
Do nesreće je došlo kada je automobil kojim je upravljao Šundić, iz za sada neutvršenih razloga, sletio sa puta.
Kako prenosi RTCG, riječ je o bivšem generalnom direktoru Javnog servisa. Njegovo vozilo nađeno je pored puta u Župi, a kako prenosi taj medij informacije iz policije, pretpostavlja se da je doživio srčani udar tokom vožnje.
U policiji kažu da utvrđuju uzrok nesreće.
Šundić je bio na čelu RTCG od 2018. godine do 2021. godine.&nbsp;
Šundić je bio diplomirani inženjer, dugogodišnji novinar i urednik više crnogorskih medija.&nbsp;

Nikšić: Poginuo bivši generalni direktor RTCG Božidar Šundić

Bosanskohercegovački novinar i televizijski voditelj Adnan Rondić tvrdi da je postojao "Sarajevo safari", snajperski lov na ljude u Sarajevu devedesetih sa kojim se sumnjiči da je povezan i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, te da je sramna činjenica da pred državnim sudom ne postoji nijedna podignuta optužnica za opsadu glavnog grada BiH.
- Duboko vjerujem da je postojalo nešto što se naziva "Sarajevo Safari", ili što bi jedan Sarajlija rekao možda je ispravnije bilo reći "Sarajevo hunting" (Sarajevo lov). Nijesu oni nas samo promatrali i fotografisali kao na safariju, već su nas ubijali. Preživio sam opsadu Sarajeva i ostao sam bez 28 članova porodice, uključujući i moga oca i odlično znam da je ovo što se tvrdi istina i ovo nije prvi put da se pominje "Sarajevo Safari" - rekao je Rondić.
On je napomenuo da državno tužilaštvo nije podiglo nijednu optužnicu za opsadu Sarajeva.
- Imamo četiti haške presude i desetine hiljada dokumenata dokaza. I sam sam dokaz i spreman da svjedočim što su građani Sarajeva proživljavali u te četiri godine krvave opsade. Međuti, Državno tužilaštvo BiH neće, ili ne postoji interes da se stavi tačka barem dijelom na ono što se dešavalo 90-ih i to stvara frustraciju - istakao je Rondić.
Prema njegovim riječima, "Sarajevo safari" ponovo je otvorila rane, aktualizovala teške dane... Živimo, kako kaže, nedovršeni mir ili zamrznuti konflikt koji ne dozvoljava da se krene dalje.
- Treba se nadati da ćemo daći snage i mehamizme da izađemo iz ovog začaranog kruga. Ne smijemo odustati - poručio je Rondić.
<h2>Vrijeme je za reset</h2>
Komentarišući relativizaciju antifašističkog nasljeđa kao i normalizaciju narativa koji veličaju nacionalističke i klerikalne strukture, Rondić kaže da oni nijesu novi.
- Kroz istoriju su se mijenjali njihovi akteri, komunikacijski kanali putem kojih su dolazili do javnosti, ali oni postoje vjekovima, počev od porodice, baštini ih obrazovni sistem, mediji, crkva, akademska zajednica... Postoje i oni koji na takvu vrstu paradigme ne pristaju, ali bojim se da su društva dominantno sklona takvoj vrsti narativa koji ne pospješuju život u ovom dijelu svijeta - istakao je Rondić.
Podsjetio je na nedavni izliv mržnje bivšeg predsjednika bh. entiteta Republika Srpska Milorada Dodika o muslimanima.
- To nije nešto što mu je tom trenutku palo na pamet. "Niko krupno ko Turčin ne laže" zvuči poznato i te kako i u Crnoj Gori. Riječ je o starim narativima - naveo je Rondić.
On ističe da je vrijeme za neku vrstu reseta i da svim ljudi na ovim prostorima, pa i takozvane elite treba da se pogledaju u ogledalo i postave pitanje "Gdje smo mi to sada"?
- Važno je da svi, ako ne iz moralnih, onda iz pragmatičnih razloga pogledamo gdje nas ovakva vrsta narativa vodi. Ja bih bio skloniji da to radimo iz moralnih, etičkih razloga, ali neka za početak iz ugla elita budu praktični razlozi - kazao je Rondić, dodajući da je to proces koji će trajati, ali da ne smijemo odustati.
On je stava da nacionalizam i revizionizam nikada nijesu otišli sa scene. Ponekad se smanji, ali elite, smatra on, koriste tu vrstu narativa jer znaju da takav narativ još nalazi na plodno tlo.
- Imate primjer predizborne kampanje za predsjednika bh. entiteta Republika Srpska - svi kandidati, posebno dvojica glavnih se skoro isključivo obraćaju jednom biračkom tijelu - Srbima. Znaju odakle bi podrška mogla doći. Koriste narative koji ni njima nisu daleki i mrski i onda imamo situaciju kakvu imamo - naglasio je Rondić.
<h2>"Bez značajnih promjena u RS nakon izbora"</h2>
On ne očekuje značajnije promjene u RS nakon ovih izbora, čak i ako kandidat opozicije pobijedio. Međutim, smatra da mogu pokazati određene trendove.
- Bojim se da oko većine ključnih stvari neće biti suštinske razlike. Možemo dobiti umivenijeg, pitomijeg čovjeka na čelu bh. entiteta RS, ali to su samo izbori za čelnu poziciju. Rezultati mogu biti svojevrsni test onoga što može uslijediti na opštim izborima u BiH 2026. godine - rekao je Rondić.
Ima, dodaje on, nekoliko ključnih karakteristika ovih izbora. Ipak je, kako ističe, pobijedila država.
- Onog momenta kada je Milorad Dodik osuđen na jednogodišnju kaznu zatvora rekao je da je neće prihvatiti, kao ni odluku Centralne izborne komisije koja mu je uskratila mandat. Rekao je da neće biti izbora, te da i ako ih bude na njima neće učestvovati. Međutim, prihvatio je presudu suda, platio je jednogodišnju kaznu zatvora, očito prihvatio odluku Centralne izborne komisije i izbori se održavaju i na njima učestvuje kandidat Saveza nezavisnih socijaldemokrata. Ovo mi je ključna karakteristika i njihova vrijednost - kazao je Rondić.
T.K.

Rondić: Tvrdim da je postojao "Sarajevo safari", sramna činjenica da ne postoji nijedna optužnica za krvavu opsadu

„Quod ab initio vitiosum est, non producit effectum“ – zapisali su još starorimski pravnici. Veliki Valtazar Bogišić, tvorac crnogorskog „Opšteg imovinskog zakonika“, jedinog građansko-pravnog propisa na ovim prostorima koji nije prost prevod odgovarajućeg dokumenta neke velike sile, latinsku je sentencu formulisao u svima razumljivo „Što se grbo rodi, vrijeme ne ispravi“.&nbsp;
Grbo se rodio i pokušaj Srbije da ima more. Ako ne računamo situaciju da je prvo more pobeglo od Srbije još mnogo pre njenog nastanka – Panonsko more – naredni pokušaj Srbije da ima more zbio se u vreme cara Dušana. Velika ranosrednjovekovna država obuhvatala je skoro ceo Balkan s odgovarajućom morskom vodom, i bila naseljena mnogim narodima, među kojima su tadašnji Srbi (Raščani) bili među najmalobrojnijim. Ta je država propala posle kratkog trajanja u praksi, ali je ostala da živi u šovinističkim mozgovima velikodržavnih ambicija do danas.
Opet nešto moramo da ne-računamo. Dok je Srbija bila Smederevski sandžak Osmanskog carstva, imala je more. Ne jedno, već nekoliko mora. Ali, ni jedno nije bilo srpsko, već Sultanovo. Kao i Srbi. Pa se to ne računa; najzad, ni jedan nedovoljno slavan period srpske istorije ne sme u istoriji ni da prenoći, kamo li da ostane i da se „računa“.
Tričavih pet vekova kasnije, Srbija je opet pokušala da ima more. Osmansko carstvo se raspadalo, posle samo nešto više od 600 godina postojanja (srpsko je trajalo čak devet godina!), pa je svaka balkanska državica poskočila da otrgne koje parče. Srbija se dokopala Drača, i imala more celih četiri meseca: od kraja novembra 1912, do aprila 1913. &nbsp;
A onda, pet godina kasnije, more se ukazalo kao realna šansa. Formirana je Kraljevina SHS, u koje su Kraljevina Crna Gora (ne baš svojom voljom) i Država Slovenaca, Hrvata i Srba (današnje – skoro - Slovenija, Hrvatska i BiH) unele i more. Ali, avaj: ti koji su uneli more u zajedničku državu držali su da je to ulog jednak srpskim planinama i rekama – dakle, zajednički – dok je za drugu stranu sve to bio zasluženi ratni plen. I tako su Srbi imali more, kao što su imali i sve ostale priznate i nepriznate narode od početka kljakave kraljevine, skoro 22 godine. Ko zna šta bi bilo, da velika tragedija svetskog rata nije rasparčala i tu, unutrašnjim mržnjama i nezadovoljstvom onih koji su bili pasivni subjekti srpskog posedovanja, već nagriženu državu.
Naredni pokušaj da more bude zajedničko takođe se završio katastrofom: Srbima su more „oteli“ oni koji i izlaze na more, i čije je i bilo to more uneto u zajedničku državu, tad bratstvo-jedinstvenu SFRJ. Pokušalo se devedesetih da se spasi što se spasiti može, da se zadrže bar „srpski Dubrovnik“ i „srpska Crna Gora“, sa sve pripadajućom slanom vodom, ali avaj: ni Hrvati ni Crnogorci se s time nikako nisu slagali. Onda je proklete 2006. zakucan poslednji ekser u kovčeg prirodnog hegemonističkog prava Srba: „otcepila“ se Crna Gora.
I upravo je u vreme uspešnog crnogorskog referenduma za obnovu državne nezavisnosti Aleksandar Vučić, tada još revnosni Šešeljev radikal, poručio da je crnogorska nezavisnost samo privremena. Što će reći, i da je period Srbije bez mora privremeno stanje.
Od momenta kada je postao potpredsednik srpske vlade, pa do dana današnjeg, Vučić je pozivao građane Srbije da ne letuju na „hrvatskom moru“. Crnogorsko more nije pominjao, a ovih smo dana saznali i zbog čega.
„Lakše bismo odgovorili da imamo more. Zato nemamo more, zato su odvojili Crnu Goru od Srbije, zato Pašiću nisu dali izlaz na more, iako se borio svim srcem“, rekao je Vučić za nešto što se zove medijem u Srbiji.
Dakle, tradicionalna belosvetska zavera protiv Srbije u svim epohama postojanja Planete je dala efekta. Posle onolikih klipova u točkove, ubacivali su nam i klipove u peraja, a od srpskog naroda je i ta istina skrivana. Eh, da Srbija ima more, gde bi joj kraj bio?&nbsp;
Ne bi bilo ni korupcije, ni rasprodaje prirodnih resursa, ni nerešenih ubistava političkih protivnika; ne bi bilo ni rušenja nadstrešnice, ni izbegavanja odgovornosti za to; ne bi se kršio zakon da bi se omogućilo rušenje „Jugoslavije“ ili „Generalštaba“; ne bi se zidali najveći zagađivači u plodnoj ravnici Vojvodine, dočim bi tamošnji veliki gradovi zasigurno imali pitku vodu; ne bi se noću rušilo u Savamali, ne bi niko tražio dva minuta snimka s naplatne rampe, niko ne bi pitao da li je zaista bio pijan pilot srušenog helikoptera; ne bi kriminalci mleli ljude, ne bi „navijači“ divljali, ne bi maskirane barabe „menjale“ policiju u uniformama...&nbsp;
Da ima mora, mislite da bi se osetilo što su nekompetentni duduci i vlasnici pečenjara uništili sistem Elektroprivrede Srbije? Eh, da je mora, ne bi Kinezi u njihovim proizvodnim otrovima zagađenoj Istočnoj Srbiji imali, maltene, svoju državu. Da ima mora, ne bi Kinezi i Rusi iznosili srpsko zlato i druge rude uz simboličnu nadoknadu. Uz more, kako bi Rusi držali špijunski centar u Nišu i kako bi dirigovali srpskim „političarima“ kao pačjom školom? Da ima mora, „Ćacilend“ bi mogao da se baškari i na plaži. Sve to, i još svašta. Samo zbog nemanja mora.
Čak je i onaj kanal Moravom do Egeja ostao negde u brojnim radikalskim planovima kojih je toliko bilo da su, jamačno, neki prosto zaboravljani, a kako bi tek Srbija odgovorila da bar do mora može Moravom. Odgovor bi, ima li mesta sumnji, bio moćan.&nbsp;
I da ne pominjemo Kosovo, tu rak-ranu srpske stvarnosti od Nikolaja Velimirovića naovamo, Kosovo kojeg je Srbija istorijski „imala“ još kraće nego more, ali ga sada zasigurno nema – zato što nema more. Dobro, ima Matiju Bećkovića, i to je nešto.
Na more, koje su im zlikovci uzeli, Srbi, dabome, imaju svako pravo. Kao i na Crnu Goru koja je, kao što je opštepoznato, srpska država, a Crnogorci ne postoje, i svako ko drugačije kaže je Milogorac i kopile iz Titovog Jajca. Poznata je ta doktrina iz „Načertanijem“ zagađenog srpskog uma, koja, opet, postaje sve glasnija kako ovovremena, aktuelna, živuća država Srbija zbog svoje nesposobne i zapadnoazijskim bezbednosnim službama instruisane vlasti doživi kakav politički poraz.
Ruku na srce, imaju Srbi pravo i na grčko more, što zbog Krfa i Soluna, što zbog pokojnog jagodinskog siledžije Palme koji je dobio „srpsko parče“ plaže za „plićak – kolo“ u Paraliji. Muka je, međutim, što je Grčka em daleko, em vojno i politički kudikamo moćnija, pa bi ćar pojeo vajdu. Ne računamo nedavno na društvenim mrežama lansiranu tezu da Srbija, iz nepoznatih razloga, ima pravo na – recimo, autor nije tačno zapamtio - četvrtinu Krita: fantazije u stilu Deretića ipak nisu postale zvanični stav Beograda. Još.
Više je nego zanimljiva ta potreba da se umesto u stvarnosti živi u kompleksima i izmišljenoj istoriji upodobljenoj da opravda svako bivše i buduće nepočinstvo. Nesrećni zbog onog što nemaju i što nije njihovo, zanemaruju ono šta imaju i šta propada jer je tuđe slađe. Ali, to je već stvar one grane medicine koja se bavi psihičkim zdravljem, i, u nekim slučajevima, krivičnog prava.
Ono o čemu može jedan medijski tekst da raspravlja je pitanje niza političkih i ekonomskih neuspeha današnje srbijanske vlasti, koji se maskiraju aktuelizovanjem davno sklonjenih pitanja iz prošlosti ili buđenjem tek zakopanih aveti balkanskih mržnji i sukoba. Nemoć Srbije da se uobroči u sopstveni guber i dvorište, koje u mnogim njenim delovima danas zvrji avetinjski prazno, problem je za komšije koje „imaju more“ ili već nešto što vazda nezasitim radikalima treba. Ali, čini se još više, to je problem za samu Srbiju, koja odbija i izbegava napredak i sreću, jureći rep sopstvenih fantazija i slobodnom rukom pisanih hegemonističkih noćnih polucija.
„Nihil est in intellectu, quod antea non fuerit in sensu“, napisao je odavno Džon Lok. „Nema ničega u intelektu što pre toga nije bilo u čulima“. I možda baš to pokazuje problem s intelektom, ne samo u današnjoj Srbiji već i u nekim drugim državama uspostavljenim na ovom zlosrećnom parčetu Raja – jer im kroz čula nije prošla istina i stvarnost, već frustracijama pogurana izmišljotina, što neverovatnija to za primaoca stvarnija.
Tako i ova priča o moru: mora da prođe kroz čula, kakva-takva, da bi mogla da bude predstavljena kao noćna mora i razlog nekih budućih neuspeha. Ali, noćne more se često završe enurezom. Mislite o tome, Vrhovni komandante.

Tag: vandalizam

Obijena Saborna crkva Svetog Vasilija Ostroškog u Nikšiću

(FOTO) Vandali ponovo na djelu: Oštećen spomenik Josipu Brozu Titu u Podgorici

Vandalizam u Podgorici: Spomenik Marku Miljanovu posut crvenom farbom

Herceg Novi: Požar u radnji turskog državljanina

Vandalizam u Budvi: Uništene dekorativne saksije

Cikotić: Partnersko razbijanje kancelarije poruka PES-u

Državne nagrade ne smiju biti trofeji u rukama onih koji tu državu preziru, a njen nacionalni identitet poništavaju

Podgorica: Vandali polomili eksponate u Dino-parku

Vandalizam u Kotoru: Polomili stakla, isčupali stabla, zapalili klupe...

Jarbol sa crnogorskom zastavom odsječen i ukraden

Obijena Saborna crkva Svetog Vasilija Ostroškog u Nikšiću

Predsjednik Milatović posjetio Mornaricu Vojske Crne Gore, obišao i školski brod Jadran

Mujović organizovao prijem za heroja Podgorice koji je spasio ženu iz nabujale Morače

Miranović: Treba izbjegavati antropomorfizam, odnosno tretiranje vještačke inteligencije kao čovjeka

PRATITE TVe UŽIVO